Hrvatska i pristup Europskoj Uniji - pro et contra

[Sledgehammer]

Pokrećem ovu temu sa jednim glavnim ciljem - da svi materijali glede hrvatskog približavanja i pristupa Europskoj uniji budu na jednom mjestu.

U ovoj temi mjesta ima za sve koji jesu za, i za sve koji jesu protiv, a borba se treba odvijati argumentima, činjenicama, konstruktivnim i informativnim raspravama, bez offtopica, dvoličnih i posprdnih komentara i uvlačenja bilo kakve lokal-politike u temu.

Tema je zamišljena kao mjesto gdje će se - na jednom mjestu - sakupljati materijali oko referenduma za ulazak Republike Hrvatske u Europsku uniju, gdje će se objavljivati video i foto-materijali i članci (sa navođenjem autora i izvora), a koji imaju za cilj samo veću informiranost ljudi oko tog pitanja, zasigurno jednog od najvažnijih u povijesti Republike Hrvatske, jer se radi o kockanju sa nacionalnim identitetom, gospodarstvom, nezavisnošću, te svekolikim budućim životom građana Republike Hrvatske. Možda će se neki materijali i ponoviti, možda će neki "deja vu" sa foruma biti i ovdje, no ako je dovoljno dobar treba biti objedinjen u ovakvoj temi.

Temu bih započeo jednim video-uratkom na temu same EU, njezine geneze, a još više njezine stvarne priode, ciljeva i načina rada - a o čemu vam sve nitko neće ništa reći na državnoj razini i u državnim medijima. Posebnost ovog dokumentarca je u činjenici da u njemu sudjeluju - bez stvarne namjere - potpuni "insideri" Europske unije, točnije ljudi koji sjede u parlamentu EU, i svakako su u detalje - i neusporedivo bolje - upoznati sa EU kao organizacijom negoli bilo tko u Hrvatskoj. Naravno da je moj "favorit" britanski zastupnik Nigel Farage, čijeg svakog nastupa se Manuel Barosso i vrhuška EU boje kao vraga, ponajviše zato jer u razotkrivanju kriminala, prijevara i neprincipijelnosti same EU zastupnik Farage nema nikakvih svetinja, nije mu nitko svet - ni osoba, ni zemlja, ni organizacija, ni ustrojstvena jedinica EU, pa ni sami njegovi kolege zastupnici iz Velike Britanije...

Istina o Europskoj uniji(cijeli dokumentarac)

Oni koji imaju sporiju vezu, neka prvo skinu film na računalo i onda ga pogledaju u miru (ima hrvatski subtitle), bez stanki i prekida, za to neka si odvoje cca 40-ak minuta, a potom mogu i malo promisliti o nekim stvarima koje su očito bitno drugačije od lažnih floskula sa kojima nas svakodnevno šopaju političke strukture Hrvatske, koje u to ulažu enormna sredstva (Slovenija je u promidžbu EU prije primitka potrošila cca 250.000 eura, a Hrvatska samo u zadnjoj "tranši" - preko 15 milijuna kuna!). Nekome je jako stalo...

No kako se radi o budućnosti ove zemlje i naše djece, meni je stalo još više - a kako vidim i čujem, i većini građana ove zemlje je isto tako stalo do toga da NE uđemo u EU... moj stav je tu odavno jasan, no to nema veze - ovdje smo da objedinimo materijale pro et contra, pa ako je netko neinformiran i želi sve pronaći na jednom mjestu, i onda na temelju toga donijeti svoj sud i odluku za referendumsko pitanje - ovo je pravo mjesto za to, da ne luta podforumima, mnoštvom tema i cijelim forumom... I afirmativni i protivni stavovi imaju dobrodošlicu - naravno, ako se isti temelje na argumentiranoj raspravi na činjenicama, i ako se analitički sagledava cijela priča. Možda netko i promijeni svoj sadašnji stav, možda taj netko budem i ja - ako se nađe netko sa dovoljno jakim argumentima zašto nam ta EU donosi više dobra od zla... iako sam podosta informiran, pa nemam neku ideju sa čime bi me netko "kupio" da promijenim mišljenje, no ajmo pokušati svi biti pametniji... u svakom slučaju, svi možemo ponešto naučiti.

[Sledgehammer]

Nešto novo i friško, ali počelo je:

http://www.dnevno.hr/vijesti/hrvatska/u_zagrebu_prvi_hrvatski_prosvjedi_protiv_ulaska_u_eu/371954.html

U Zagrebu prvi hrvatski prosvjedi protiv ulaska u EU

U utorak 23. kolovoza u 17 sati na glavnom zagrebačkom trgu održati će se prosvjedno okupljanje i javna tribina hrvatskih građana koji se protive ulasku Hrvatske u Europsku uniju.

Organizatori okupljanja kao segmente izlaganja navode suverenost i samostalnost, socijalno i ekonomsko stanje u republici Hrvatskoj i planove oporavka, nacionalne interese republike Hrvatske, monetarnu stabilnost i suverenost banaka u vlasništvu republike Hrvatske te očuvanje prirodnih interesa (voda, šuma itd.) u vlasništvu republike Hrvatske.

- Radi se o prvim, a samim time i povijesnim hrvatskim prosvjedima protiv ulaska u EU. Legitimnost tim prosvjedima daje činjenica da se čak 50% Hrvata protivi ulasku u EU, a prosvjedovati je uputno i poradi činjenice da se od hrvatskog naroda skriva sadržaj pristupnih pregovora, kao i prave informacije o svim implikacijama ulaska u EU. Prema riječima organizatora, u svakom demokratskom društvu bi to građane navelo na prosvjede.

[Mlačanin]

Kako misliš zaustaviti sve one stvari koje su već rečene i napisane o tome na ovom forumu ?
Baš me zanima kak bu to sve ispalo.?  (nemam niš protiv pokušaja otvaranja ovakve teme)

[Sledgehammer]

Kako misliš zaustaviti sve one stvari koje su već rečene i napisane o tome na ovom forumu ?

Kak to misliš - "zaustaviti"?? Ništa ja ne zaustavljam, pasalo meni ili ne - neka bude tu. Nemam ja kaj zaustavljati. I ak je nekaj bilo u nekoj drugoj temi, a spada i pod ovu, slobodno je prenesi. neka bude sve na jednom mjestu...

[Sledgehammer]

http://www.tportal.hr/vijesti/svijet/144114/Blizi-li-se-kraj-Europe.html

Bliži li se kraj Europe?

Katastrofične ekonomske vijesti koje pristižu posljednjih tjedana, uključujući snižavanje kreditnog rejtinga SAD-a, krizu eurozone i tržišna previranja središnja su tema svugdje u svijetu. Kriza potresa ne samo tržišta ili poslovni svijet, već mijenja i način razmišljanja kako svijet funkcionira. I premda se čini da je to ponajviše problem Europe, činjenica je da bi raspad eurozone itekako odjeknuo i u Pekingu i u Bostonu, piše Time

'Europa će eksplodirati. Nema više čekanja ni nadanja da će SAD izvlačiti globalnu ekonomiju. EU mora stvari riješiti kod kuće', rekao je Kenneth Rogoff s Harvarda.

Europska unija i eurozona trebale su donijeti ekonomsku stabilnost i ukloniti tradicionalne prepreke rasta, kao što su tarife i propisi. No, kako piše Time, umjesto toga, EU je postala sebična unija u kojoj mlatarajuće ekonomije hrane rastući nacionalizam, bijes zbog imigracija i uzavrelo nepovjerenje između bogatih i onih manje bogatih zemalja.

Dok se možda čini da je aktualna kriza europski problem, nedvojbeno je da bi raspad eurozone podjednako odjeknuo i u Pekingu i u Bostonu. Međutim, promjenjiva kontinentalna tržišta i bijesne demonstracije od Atene do Madrida manifestacija su očajničkih pokušaja europskih političara da obuzdaju dužničku krizu eurozone koja ugrožava valutu i destabilizira čitavu regiju.

SAD više nije ekonomska protuteža Europi, sada je to sama Europa, tvrdi Time.

Ovo vrijeme danas sasvim je drukčije od onog vremena rapidnog globalnog rasta između 1991. i 2008., razdoblja u kojem je rođena Europska unija, euro i san o velikoj europskoj integraciji. Time smatra kako je tome najviše pridonio SAD. Amerika je, naime, pomogla u izgradnji poslijeratne Europe. Američki dolar, dobro funkcionirajuća demokracija i snažni izgledi za rast bili su najveća, najlikvidnija i najsigurnija investicija na planetu.

Naravno, globalna slika se promijenila. Činilo se da je euro jedina održiva valuta koja bi mogla biti alternativa dolaru, piše Time. Britanska funta je prošlost, a valute rastućih tržišta poput BRIC zemalja su premale, promjenjive i strogo kontrolirane. No svjetsko tržište zlata nije dovoljno veliko da ugodi ozbiljnoj diversifikaciji dolara bez velike inflacije samog zlata. Međutim, još je neizvjesno hoće li euro uopće preživjeti krizu koja je zahvatila Europu.

Eurozona je prvenstveno sebična unija. U svim fazama razvoja moderne Europe, od stvaranja Europske unije pa do uvođenja eura, uvijek je bilo teško postići pravu političku integraciju europskih država, što ne čudi s obzirom na heterogenost Starog kontinenta. Rezultat svega monetarna je unija koja katkad podsjeća na Casino, piše Time.

Postojanje Europske središnje banke znači da su zemlje poput Grčke, Belgije i Irske slobodne posuđivati novac i uzimati i više nego što će moći ikada vratiti. Upravo zbog takve necentralizirane kontrole i odgovornosti štedljivije zemlje poput Njemačke ne mogu zaustaviti slabije države da ne naruše održivost zajedničke valute. Najsnažnije države eurozone, Njemačka i Francuska još nisu sposobne obvezati se da će spasiti zajedničku valutu.

U svakom slučaju, izlazak iz krize zahtijeva ozbiljne reforme svega; od sklerotičnih europskih tržišta rada pa sve do ranjivog financijskog sektora. Ono što je najvažnije jest to da će biti potrebne bolne i nepopularne mjere štednje koje bi mogle ponovno dovesti do nasilja i nemira među pučanstvom koje se već bori da izađe na kraj s različitim previranjima.

[Sledgehammer]

Malo istina i o diskriminaciji hrvatskih poljoprivrednika:

Diskriminacija hrvatskih poljoprivrednika

[Sledgehammer]

Prevedeni tekst kompletnog Lisabonskog ugovora (koji temeljno i je Ustav Europske unije):

[Sledgehammer]

Evo par viđenja Nijemaca o Hrvatskoj i spremnosti Hrvatske za EU:

http://www.dw-world.de/dw/article/0,,15330487,00.html

Hrvatska u očima Nijemaca
 
Prošle se godine više od 1,5 milijuna njemačkih turista odlučilo godišnji odmor provesti u Hrvatskoj. I ove će godine situacija biti slična. Gospodarski gledano Njemačka je jedan od najvažnijih partnera Hrvatske. I na političkom planu situacija je odlična: prilikom svakog susreta hrvatskih i njemačkih državnika zaključuje se kako "nema otvorenih pitanja" u odnosima dviju zemlja. Uskoro bi se Njemačka i Hrvatska trebale naći zajedno i u Europskoj uniji. No kakvo je mišljenje tzv. malog čovjeka, njemačkog građana koji možda nikada nije bio u Hrvatskoj i koji ovu zemlju poznaje samo po negativnim naslovima iz devedesetih?

Mladi vide party, stariji probleme

Hrvatsku, ako je suditi po kratkoj anketi provedenoj ovih dana na ulicama bivšeg njemačkog glavnog grada Bonna, mnogi još uvijek prije svega povezuju s Balkanom. Pohvalit će lijepe plaže i čisto more, no "Lijepu našu" mnogi i dalje doživljavaju kao slabije razvijenu, balkansku zemlju – nespremnu za ulazak u Europsku uniju. Pritom je ljepota naših krajolika bez daljnjeg prepoznata i cijenjena: „Osobno nisam nikad posjetio Hrvatsku no moji roditelji su na Sredozemlju 1968. proveli svoj medeni mjesec. Bili su apsolutno očarani“, rekao je jedan student ekonomije. O zemlji ima samo pozitivno mišljenje, te bi rado tamo otputovao. Za ratnu stranu hrvatske prošlosti je čuo, no smatra da je to davno, da to to "ipak pripada prošlosti.“ Kod mladih Hrvatska je na glasu kao Ibiza istoka. Povezuju je s ludim zabavama i jeftinim pićem. Mjesto koje bi definitivno odabrali za provod s prijateljima. Sabina, studentica germanistike, smatra da je Hrvatska još nekako neotkrivena, te da nije „isfurana“ kao Španjolska i Italija koju svi više-manje posjete u djetinjstvu dok još imaju volje putovati s roditeljima.

No čini se da nešto starije generacije ne dijele iste stavove o Hrvatskoj. Na pitanje gdje bi svrstali Hrvatsku Nijemci su uglavnom odgovorili da Hrvatsku smatraju balkanskom zemljom koja još nije riješila svoje međususjedske odnose. „Ne, Hrvatska ne pripada srednje europskim zemljama, ni mentalitetom ni gospodarskim stanjem. Lijepa je to zemlja, no ipak je promatramo pod prizmom Balkana“, mišljenje je jednog Bonjanina, s kojim se složila većina ispitanika.

Još uvijek Balkan

Preko obitelji i prijatelja mnogi su upoznali Hrvatsku. „S koljena na koljeno“ prenosi se priča se o jednoj maloj turističkoj zemlji koja dobrim vinom razmazi svoje goste. Međutim ovo je jedna strana medalje.  „Rat, težak život, neimaština“ riječi su kojima je jedan njemački umirovljenik opisao zemlju. Hrvatska za njega ipak nije na istoj razini kao Bosna i Srbija, no iz njemačke perspektive balkanske zemlje uvijek će biti povezane u gospodarsko-političkom smislu. Pitanje je vremena kad će bačva baruta eksplodirati. S Hrvatskom se općenito povezuju mnoge tragične sudbine, raspad Jugoslavije, rat i suze, problemi sa Srbijom. „Sad se opet nalazi u blizini problematičnih zona. Mislim na Kosovo i Srbiju. Tu još uvijek vladaju nemiri te povijesni sukob između kršćana i muslimana.“, rekao je jedan bonski profesor matematike. Unatoč svemu smatra da je Hrvatska ipak sigurna zemlja, no okolina joj ni u kojem slučaju ne ide u prilog.

"Niste spremni"

Što se tiče ulaska u EU, Nijemci su uglavnom vrlo skeptični. Smatraju da treba sagledati cjelokupnu situaciju. Ne samo Hrvatska već i Turska imaju aspiracije prema Europskoj uniji. Za Njemačku je vrlo bitno što Hrvatska može ponudit europskom tržištu. Žitelji unije pod svaku cijenu žele izbjeći još jednu Grčku, Portugal ili Irsku. „Neku pouku bi iz nedavnih događanja na burzama ipak trebalo izvući“, složila  se većina.

Osobno sam posjetio ove zemlje i vidio što su financijska sredstva Unije tu napravila, mnogo toga je izgrađeno. U prvoj liniji ove zemlje su profitirale od pristupanja Uniji, no razvoju ostalih zemljama nisu posebno doprinijele, upravo suprotno, kaže jedan umirovljenik.

Mnoge zemlje već su pristupile EU, a nisu bile spremne pratiti trendove i potraživanja tržišta. Hrvatska ne samo da mora još mnogo raditi na vlastitom gospodarstvu već mora i pripremiti svakog građanina na nove uvjete života i rada te mu objasniti što ga očekuje. U ovom aspektu je, po riječima upitanih Nijemaca, njihova zemlja također u dobroj mjeri zakazala.

Cilj - gospodarska stabilnost

„Pristupanje Uniji samo po sebi nije cilj, već ono što će sa nakon toga događati. Na to trebate „postajati spremni“. Trebate misliti o posljedicama ulaska. Ne trebate imati na umu samo fondove i financijsku potporu, već i obveze prema zajednici, primjerice izbjegavati prezaduženja, razviti dobro koncipirano gospodarstvo. Jer ako ovi preduvjeti nisu zadovoljeni, jako je teško opstati u kapitalizmu“, argumentirao je već prije spomenuti matematičar te nadodao: „U Hrvatskoj se uistinu može provesti lijep odmor, no to neće zemlju direktno lansirati u Europu. Zavirimo malo iza fasada. To što se u Hrvatskoj da dobro odmoriti i zabaviti nije nikakav indikator njene gospodarske stabilnosti. Mi smo posjetili ne samo obalu već i gradove i dobili uvid u svakodnevnicu ljudi. Ako se malo odmaknete od obale dočekat će vas potpuno drukčiji krajolik. Selo i nazadne poljoprivredne metode. S takvim gospodarstvom sada želite sudjelovati u životu EU. To nije samo tako, reci pa napravi. To je jedan zahtjevni prijelaz.“

Neke od pesimističnih prognoza građana Bonna glase: Hrvatsku će preplaviti jeftini proizvodi ostalih zemalja. Ono što je za zapadnjake jeftino, za druge narode, one istočnije/južnije pozicionirane, ne mora nužno biti. Hrvati si neće moći priuštiti mnogo stvari, a živjeti će u okolini koja to može. Njemački građani upozoravaju i na problem eura i poskupljenja koja redovito nastupaju uvođenjem ove valute. Smatraju da Hrvatska nema dobre domaće poljoprivredne  i industrijske proizvode. Čest je bio i ovakav komentar: „Sve će prekipjeti i u konačnici propasti. Dobri proizvodi koje imate, koji su kvalitetni i povoljni, pasti će takoreći ispod stola i izgubiti svoju važnost. Mislim da prerano ulazite u ovu „europsku fazu“.

No nisu svi bili jednoglasni po ovom pitanju. Jedan mladi bračni par oduševio se perspektivom koju nudi Hrvatska, te se odlučio za kupnju nekretnine u Dalmaciji. Raduju se ukidanju granica između Hrvatske i ostalih zemalja Unije, što će omogućiti lakšu poslovnu i prijateljsku komunikaciju. Predviđaju da će u roku od nekoliko godina Hrvatska privući brojne strane investitore koji će svojim kapitalom oplemeniti zemlju i dati joj podstreka.

Stara priča - lijepa obala, ali to je sve

Mnogi su se požalili da Hrvatska polako gubi svoju autentičnu nit. Upozoravaju i na negativne posljedice masovnog turizma. Hrvatska ne bi trebala slijediti španjolski trend „all-inclusive hotela“. Ne bi se trebala pretvoriti u Mallorcu i ostale „copy-paste destinacije“.

Prije tri godine jedan stariji bračni par posjetio je Dalmaciju. Bilo je vrlo lijepo, kažu, no ipak tamo se ne bi vratili. Kuhinja je jednostavno bila loša, a dobra hrana je sastavni dio dobrog godišnjeg odmora. „Naišli smo samo na talijansku kuhinju, i lance brze hrane. Uistinu smo se potrudili pronaći nešto tipično hrvatsko, no riba, grill plate  i pizze to nisu.“ Cijene su pak nekome previsoke, nekome prihvatljive. Njemica Olga koja je prošle godine ljetovala na Makarskoj rivijeri primijetila je „da su Hrvati predoslovno shvatili slobodno tržište. To su zaključili i mnogi moji poznanici koji već godinama ljetuju u Hrvatskoj.“ Smatra da Hrvatska ima jeftinije cijene najma i nema razloga za visoke cijene proizvoda i usluga. Po njenom mišljenju sve je pretjerano komercijalno, što bi moglo zasjeniti ljepotu prirode.

No priča se i nešto drukčija priča. „Imate prekrasnu obalu, dobre lokacije za kampiranje. Hrana je povoljna i ukusna. U svakom slučaju povoljnija nego kod kuće ili u Italiji ili pak u Francuskoj što uvelike doprinosi atraktivnosti zemlje,“ zaključuje Olga.

Autor: Lea Talijančić

Odg. ur.: N. Kreizer

[Stjepan]

Kako misliš zaustaviti sve one stvari koje su već rečene i napisane o tome na ovom forumu ?
Baš me zanima kak bu to sve ispalo.?  (nemam niš protiv pokušaja otvaranja ovakve teme)

Mislim da je ovo ok ideja. I ja sam mislio pokrenuti sličan slijed povodom jedne druge teme. Ako netko hoće komentirati ili otvoriti raspravu neka otvori novu temu i u prvoj poruci neka navede link na dokument (ili dokumente).

[Sledgehammer]

Evo malo i bloganja... : http://blog.vecernji.hr/petar-macut/2011/05/02/nekoliko-razloga-zasto-bi-bilo-razumno-glasovati-protiv-ulaska-u-eu/

Nekoliko razloga zašto bi bilo razumno glasovati protiv ulaska u EU  (Published 2. svibanj 2011.)

1. HDZ i SDP su uvijek bili protivnici. Sve što bi i jedni i drugi napravili suprotna strana bi proglasila pogrešnim. Osim ulaska u EU. Na tom pitanju se i HDZ, i SDP, i HNS, i HSS, i HSLS i SDSS slažu: ulazak u EU nema alternativu. Zanimljiva je zapravo ta konstatacija – jer bismo mi navodno trebali imati nekakav referendum po tom pitanju, i da bi se na tom referendumu navodno trebalo birati između da i ne. Možda će nam biti serviran listić samo sa pozitivnom mogućnošću uz napomenu da će se svaki ubačeni listić u kutiju smatrati takvim? Ako postoji jedna takva radikalna razlika kakva se inače nalazi u riječima da i ne, otkuda to da su sve stranke samo i isključivo za ulazak u EU (osim HSP-a), a c.c.a 30% građana se izjašnjava protiv ulaska u EU? Ako je Hrvatski Sabor reprezent političke volje hrvatskih građana, kako to da se samo jedan(!) zastupnik protivi ulasku RH u EU, što čini 0,80% svih zastupnika? Zaključak je jasan: Hrvatski Sabor i političke stranke u njemu ne predstavljaju političku volju naroda, te je taj narod zbog toga dužan odgovoriti na taj bezobrzluk na jedini dostupan način – glasovanjem protiv ulaska u EU.

2. Hrvatska već godinama vodi pregovore oko ulaska u EU. Hrvatska javnost o tome ima vrlo opširne informacije tipa – zatvorili smo ovoliko poglavlja, a otvorili ovoliko. Ta poglavlja imaju brojeve, šifre, a nemaju sadržaja. Tak tu i tamo ako se javi pokoja aferica, onda se mogu nazrijeti okviri ispregovaranih poglavlja. Tako nam se dogodilo prije nekih sedam mjeseci da je otkriveno da se na mesu što ga, ako imamo novaca, možemo kupiti u trgovinama ne nalazi datum kada je proizvod prestao biti životinja, a postao meso. Pa se digla buka. Pa smo saznali da postoje neki brojevi na deklaraciji tipa: 112332545756523 koji sve govore, npr. 112 nam kaže da meso dolazi iz Francuske, 332 nam govori da se radi o kravi, 254 nam kaže da je taj dio mesa pripadao njezinoj nozi, 575 nam govori da je meso zdravstveno ispravno, a 6523 je broj paketa koji je izašao iz tvornice. Naravno, nema šifre koja bi nam rekla kada je životinja zaklana. Pa su pitali Čobankovića o tome. A on je posvjedočio da to nije bitno, jer da smo ispregovarali u poglavlju tom i tom da je za hrvatsko tržište dovoljno da je meso zdravstveno ispravno, a da nije od važnosti koliko je staro. Što naravno nije slučaj u Njemačkoj i Francuskoj, gdje se to mora znati, pa makar i u šiframa. Zato neću glasovati za ulazak u EU.

3. Republiku Hrvatsku čekaju, kažu nam Jadranka i Vesna, u prve dvije godine članstva 2,2 milijarde Eura. Vaaaaauuuuuuuuu koja lova! Pa to je 1,1 milijarde Eura godišnje. Hvala vam EU! Ali, ima jedna kvaka. Naime, taj novac je pripremljen za RH, ali samo ako ga mi, kako se to lijepo kaže, povučemo. A ako ga ne povučemo? Onda ništa. Propalo? Ne, vrati se to u europski proračun, u evropske fondove, lova ne propada. Nego samo mi. Ali zašto mi ne bi povukli tu lovu? Možda zato što se naša razina dosadašnjeg povlačenja novca iz predpristupnih fondova kreće c.c.a 15%, ali se naravno propagandno ističe da u nekim slučajevima koristimo i do 95%. I to je istina, samo vam ne žele reći da je novac toliko iskorišten od strane raznih konzultantskih kuća koje zapošljavaju stručni kadar koji ionako služi kao savjetnik Vladi koju baš ne tangira previše nestučnost njezinih službi po tom pitanju. Hrvatski seljaci u prosjeku povlače 10% novaca. Što znači da ćemo povući oko 220 milijuna eura u prve dvije godine. Što i nije tako loše. Da ne moramo plaćati članarinu EU u iznosu 680 milijuna eura godišnje. EU radi dobar biznis – za 220 milijuna uzet će 1,36 milijarde. Nije loše. Zbog toga ću glasovati protiv ulaska u EU.

4. Republika Hrvatska jedina od svih zemalja koje su ikada pristupale EU ima famozno poglavlje 23. Niti jedna druga zemlja ga nije imala, pa čak niti Rumunjska i Bugarska. Budući da smo mi specifični po mnogo čemu, navedimo još i sljedeće: mi nismo nikada napravili studiju o isplativosti ulaska u EU, koju radi svaka ozbiljnija kompanija koja ulazi u veliki posao. Mi uopće neznamo da li ćemo profitirati od ulaska u EU. Ali, nama uopće nije do profita, nama je do ulaska. Jer tako mora biti. Zbog toga ću glasovati protiv EU.

Ako sumiramo ove razloge, koji su tek kap u moru, samo je jedna poveznica među njima a to je: LAŽ. Samo nas lažu, oko svega, taje i sakrivaju, i uvjeravaju nas da nemamo slobodu izbora. I uskoro, kako nas je Jandroković obavijestio, kreće promotivna kampanja u kojoj će nas objektivno informirati oko toga što je to EU i što nam donosi. Pih! Zašto se ne preuzme Danski model, jer je ta vlada iz proračuna izdvojila jednak iznos novaca za kampanju onih koji su za i onih koji su protiv ulaska u EU? Hrvatskoj to ne treba. HDZ i SDP koji nas toliko zdušno zajednički pokušavaju uvesti u EU dovoljna su antikampanja svakom tko ima više od 18 godina da na referendumskom listiću zaokruži – NE.

[Sledgehammer]

Još jedan kolumnist: Benjamin Borić, http://hrsvijet.net/index.php?option=com_content&view=article&id=16366%3Akolumna-benjamina-tolia-pogubno-lanstvo-&catid=54%3Abenjamin-toli&Itemid=335

Pogubno članstvo

Nisam za polemiku. A nije mi ni do šale. Stvar je vrlo ozbiljna. U članku Što bliže EU, sve dalje od divlje Srbije i njezine pete kolone u Hrvatskoj Borić negoduje zbog velike neobaviještenosti o tomu kakve blagodati očekuju Hrvate u Europskoj uniji. Znam tu žalopojku Ministarstva europskih integracija. I ne bih se na nju obzirao da me pisac članka nije – hotice ili nehotice - uzvisio na položaj poglavnika svih hrvatskih suverenista. A takav položaj obvezuje.

Najveće neznanje o divotama članstva u Europskoj uniji Borić vidi među seljacima. No čudi se što to neznanje nije ništa manje ni među suverenistima – „pristašama posvemašnje neovisnosti Republike Hrvatske bez obzira na sve vanjske prilike“. Tvrdnju dokazuje odlomkom moga teksta iz Hrvatskoga slova. Tamo Europsku uniju uspoređujem s Jugoslavijom, podsjećam da se Hrvatska i u Jugoslaviji nazivala republikom, tj. državom, ali da nije bila država. U Jugoslaviji su, argumentiram dalje, Hrvati činili oko 22 posto pučanstva, a u Europskoj uniji bilo bi nas manje od 1 posto. Razmjeran bi tomu bio i naš utjecaj na oblikovanje našega života. Odatle izvodim zaključak: Treba odbiti članstvo u Europskoj uniji.

A što, pita Borić, nakon toga? Zaključak implicira odgovor: izgrađivati svoju državu u miru i prijateljstvu s drugim narodima, ograničujući njezinu suverenost (summa potestas) samo pravom - izvana međunarodnim, iznutra nacionalnim.

Ali Boriću to očito nije odgovor na njegovo „krucijalno pitanje“. On nas stoga radije poučava kako „Europska unija nije naddržava slična Jugoslaviji, nije jednostranačka diktatura, nije lažna federacija ili konfederacija, nije centralistička tvorevina, ne funkcionira tako…“ Cijenim taj revniteljski slog. Ali, i kad bi sve to bilo točno, kakva korist od toga? Tu niječni put ne vodi nikamo. Koliko god tko nabrajao što Europska unija nije, to nam nabrajanje ne će reći što ona jest. Ne pomaže ni puko poricanje očitosti. Što god tko govorio, Europska unija jest naddržava bitno slična Jugoslaviji: po bruxelleskim direktivama i zanemarivanju unutarnjih granica. Uostalom, o tomu vjerodostojno govori Lisabonski ugovor.

Sad se i ja, tako mi direktive o zakrivljenosti krastavaca, moram malko čuditi! Otkud takav odnos prema seljacima?! Otkud mrzost prema neovisnosti?! Nije li osobna, zdravstvena, obiteljska, državna i svaka druga neovisnost neupitna vrjednota?! Ili je to ovisnost?! Ako je neovisnost ćudoredna pretpostavka suverenizma, a ovisnost ćudoredna pretpostavka integracionizma, što ćemo s Domovinskim ratom?! Za što su se Hrvati borili?! Za slobodan i ponosan život u samostalnoj i suverenoj državi - Republici Hrvatskoj?! Ili za pokajničko životarenje u zločinačkoj županiji Europske unije, koja se cinično naziva Republikom Hrvatskom?!

No, dosta snebivanja. Ovdje je važnije upozoriti na neodržive mitove. Priča o seljačkomu i suverenističkomu neznanju vrlo je ružna. Suverenisti znaju što je Europska unija i kako ona funkcionira. Poznaju Lisabonski ugovor i vide mnoštvo razloga s kojih je članstvo u Europskoj uniji za Hrvatsku pogubno. Dovoljno je navesti samo jedan od njih da se vide razmjeri moguće katastrofe. Slabo hrvatsko demografsko stanje spojeno sa slobodom naseljivanja u Europskoj uniji omogućuje talijanskoj iredenti i srpskom ekspanzionizmu miroljubiv grabež hrvatskoga državnog teritorija. Tko hoće više, neka pročita obilno dokumentiranu knjigu Marjana Bošnjaka EU? – Ne, hvala! (Zagreb, 2010.). A seljaci? Njima svaka čast. Oni ne dopuštaju da im se muti vrijednosna razlika između neovisnosti i ovisnosti.

Puno su ljepše priče o procvatu malih naroda u Europskoj uniji. No one same sebe izvrgavaju ruglu. Vidjeli smo kako su procvali i usahnuli Irci. Zato se u međuvremenu ogledalo budućega hrvatskog procvata u Europskoj uniji preselilo na Baltik: u Estoniju, Letoniju i Litvu. To je potpuna besmislica. Za Hrvatsku su poučna zbivanja u zemljama iz slična životnog prostora, na primjer Španjolske i Cipra. I veliku su Španjolsku i mali Cipar, otkad su ušli u Europsku uniju, preplavili useljenici iz drugih država.

Najljepša je, dakako, priča o mišu koji vidi utočište u mišolovci. Njezina je mistična inačica priča o Europskoj uniji kao izlazu iz sužanjstva Zapadnoga Balkana. A pripovijedaju je politički analitičari koji tobože ne znaju da je Zapadni Balkan geostrateški projekt Europske unije.

[Newbie]

JA NECU U EU JER CU ONDA DOBITI PLACU SA JAKO MALO EU JEDINICA, BOLJE MI JE OVAKO, BAR PUNO IZGLEDA!

[Sledgehammer]

Mislim da bi se prije raspala ta ionako raspadajuća EU negoli će Hrvatska (ako će se tada još uopće smjeti tako zvati!) dobiti dozvolu ulaska u eurozonu...

[Mlačanin]

Mislim da bi se prije raspala ta ionako raspadajuća EU negoli će Hrvatska (ako će se tada još uopće smjeti tako zvati!) dobiti dozvolu ulaska u eurozonu...

bez obzira ne neke...NEKE.....eventualne (ako ih uopće ima,jer mislim da je to sve umjetno nabildano i ne drži baš puno) prednosti, i ja se nadam da se bu sve razišlo.

Možda je glupo ali mislim da i na druge načine bez nekave čvrste povezanosti i diktata umišljenih, možemo zajedno funkcionirati.

[Sledgehammer]

Kako davno rekoh - da bi imali uređenu državu, ne treba nam EU, nego samo politička volja. I to naša vlastita, jer EU nema instrumente prisile kakve bi mi trebali imali zakone i kako bi išta od unutarnjih stvari trebalo izgledati.

Sve ono što mi u tome smisle trebamo imati i dobiti - mi već imamo i već smo dobili, a to je i ovjereno u pretpristupnim pregovorima i zaključenjem pojedinih poglavlja.

Znači, cjelokupni pravni okvir, koji treba garantirati stranim partnerima da su njihovi interesi zaštićeni u Hrvatskoj na zakonskoj razini, mi smo usvojili i mi to već imamo. A sve iznad toga je naša osobna stvar - što pak znači da EU nema instrumente nametanja bilo kakovih dodatnih rješenja i pravila izvan okvira onih koje smo već potpisali.

Da podvučem - svi oni nadobudni koji očekuju da će nam ta EU "donijeti neki red i disciplinu" - žive u zabludi. A dodatni dokaz tome su i stanja i politike zemalja koje su već dugo članice EU - počevši od Irske, Španjolske, Grčke, Italije...