Nevjerovatno, he..ajmo ubiti onoga tko je okrio uljeza...
Uvaženi muha, uljez Vam je znate tko......zaključite sami.
Uhvatili ste se jedne riječi, pa trebate biti svjesni da nismo svi napredni Hrvati kao Vi a nije nam ni zanimanje hrvatstvo.
O stnadardnom hrvatskom jeziku možete pročitati nešto i ovdje, te koliko je on kao takav isprepleten s različitim dijalektima i narječjima. Ali zanimanje hrvatstvo je vjerojatno zanimljivo, ja neznam, ne bavim se tim zanimanjem.
http://hr.wikipedia.org/wiki/Hrvatski_jezikHrvatski standardni jezik nema dijalekatske osnovice, niti je istovjetan sa nekim dijalektom posebno, on je samo dosljedna stilizacija novoštokavske jekavštine zapadnoga tipa, uz tronarječnu nadogradnju prema višestoljetnoj hrvatskoj književnoj baštini. Hrvatski standardni jezik nije samo štokavština ili samo čakavština niti je to samo kajkavština, opće hrvatski standardni jezik je suodnos sva tri hrvatska narječja i mogućnost komunikacije među njima što ga čini specifičnim i jedinstvenim te neovisnim o svim drugim srodnim ili manje srodnim jezicima.
Hrvatski jezik obuhvaća standardni, odnosno književni jezik te sve narodne govore kojima se služe Hrvati. Dijalektima čakavskoga i kajkavskoga narječja govore samo Hrvati, dok se štokavskim narječjem uz Hrvate služe i Bošnjaci, Srbi i Crnogorci.
Od štokavskih dijalekata arhaičnim šćakavskim (tzv. slavonskim) govore samo Hrvati, zapadnoštokavskim i ijekavsko-šćakavskim Hrvati i Bošnjaci, a zapadnoijekavskim Hrvati na više terena i na širem dubrovačkome području, ali i drugi južnoslavenski narodi koji se služe sličnim ijekavskim varijantama.
Hrvati u Gradišću (Austrija, Mađarska, Slovačka, Češka) služe se dijalektima čakavskoga, rjetkije štokavskoga (vlahijski u 12 sela u južnom Gradišću) i kajkavskoga narječja te rabe zajednički vlastiti standardizirani oblik hrvatskoga jezika, Hrvati u talijanskoj pokrajini Molise štokavsko-čakavskim narječjem, a Hrvati Krašovani u Rumunjskoj pod utjecajem okoline razvili su jedan specifičan Karaševski govor koji spada pod torlačko narječje, (u Rekašu na rumunjsko-srbijanskoj granici Hrvatska manjina rabi – kosovsko–resavski dijalekt), kao Hrvati koji obitavaju na Kosovu već 700 godina (u Janjevu i Letnici), iločki Hrvati vojvođanskim dijalektom, a Hrvati u Boki Kotorskoj zetsko–južnosandžačkim.[3] Svi ti dijalekti pripadaju srednjojužnoslavenskom dijasistemu slavenske jezične grane.[4]