Autor Tema: HR.KAJ.NĚ? - Lépa naša kajkavska / pregled tisKAJna  (Posjeta: 541029 )

0 Članova i 5 Gostiju pregledava ovu temu.

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: HR.KAJ.NĚ? - Lépa naša kajkavska / pregled tisKAJna
« Odgovori #435 : Siječanj 21, 2013, 11:30:58 poslijepodne »
Pred-predlajnski sneg

Varaždinskě vésti, br. 3393, 12.01.2010.

Klopotec

Sneg i lopate...


Na priliku, v četrtek je nacurelo snega ober Varaždina malo više nego kaj smo se nadali. A gda sam se prijepoldan, i to malo kesneše, vputil špancirati po gradu – ne samo da sam se šklizal nego sam bubnul na pleča i vse četiri zdigel v zrak! Najme, dok se naši cestari dobro brigaju da ceste i vulice buju v redu, da se z autima more prejti, za pešačke trotoare se to baš i ne bi moglo reči.


Nastavek:
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hr-kaj-ne-lepa-nasa-kajkavska-tiskajne/msg10611/#msg10611

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Prelistajtě nôvi broj “Varaždinca”
(živopisano (online) izdâjně “Varaždinske vésti”):

http://varazdinske-vijesti.hr/online/Main.php?MagID=1&MagNo=1

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * 

Preštimani gospon KloPOTec – kajkavski call-um-nist z «Varaždinske vésti“ na tur-for-um-u
(samo za registrerane korisnike;
 vupisati  Klopotec vu iskalicu v desnomu gôrnomu čošku na sledeče stranice):

http://www.forumgorica.com/kajkavski/hr-kaj-ne-lepa-nasa-kajkavska-tiskajne/

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * 

Spot  Več tri dana varaždinske grupe Pot*
* Plemenita ObčinaTuropôlska:

https://sites.google.com/site/turopole/Home/plemenita-opcina-turopoljska
www.turopolje.hr

Pot Vec tri dana
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: HR.KAJ.NĚ? - Lépa naša kajkavska / pregled tisKAJna
« Odgovori #436 : Siječanj 21, 2013, 11:32:02 poslijepodne »
Zagorski list
e-vundano 18.01.2013.

Iz bakine pučke bilježnice

Če je vu sijiečnju zelena ledina, slabe se bu kotila živina

 
Piše: Zoran Gregurek

Če je vu sijiečnju zelena ledina, slabe se bu kotila živina. Naši stari nigdar nijeisu vuoljeli da bu sijiečenj topel, bez snega, pun dežđa i blata jer tuo nije zdrave vrijieme i grdi je znak za živinu. Govorile se da tuopli siječenj donaša zlo za koce i za štale i da živina štera se bu okotila ili stelila te lete, ne buog zna kakva, govorila je naša hraščinska baka Ivka.

Starica je pojasnila što za gospodastvo znači loša telad, prasad i perad


„ Tuo znači da ti se rodi slabi mjcek šteri teške napreduje i nikak ne nabira kilažu. Onda ti od krave poceka brijieg mlijeka, a teške mu se kile primljeju. Z njim vekša muka i trošek nek korist. Pri svinjami tuo znači da se oprasiju se prasičke, a jen ili nijen pajcek. Niš zate kaj su presičke i one muoraju živeti (smijeh), same kaj one slabeše nabiraju i imaš velike izdatke i problemof gda su pitanci jer muoraš paziti el se goniju jer ju onda nemreš klati. Slabe piščetke, purice, guoske i race, znaš kakve su ?! Drubne kak tičeki pak ih muoraš šuopati i šrota potrošiti na pretek da bi k nečemu bile. I gda se tuo nekak zbaviš, onda ti na kvarne lete vu kotec i štalu duojde bolest i puol ti toga ponište. Je, tak je negdar bile, a ve nemreš vu selu čuti kravicu da zabeči i rijietke kokota da zapopievlje. Ve bečiju same traktori, a popijivlju telefuoni bez špage (mobiteli) i škatule štere ti oči kradu „, rekla bi starica.

Kako dobro započeti godinu, interesiralo nas je.

„ Budi pošten, dober sused, prijatelj, kum, muž, brat, zet, sveker ili kaj več jesi. Iste vrijiedi i za babe. Naj si preveč toga vu glavi zatuviti da muroaš napraviti, nek skrbi pomal, poštuj bližnje i stareše, budi ponizen pred Bogom i uspel buš, garant. Tuo kaj mam neš imel penez punu vreču i kaj te bu kakva nevolja tu i tam znašla, naj se brinuti. Se bu došle na svoje jer lete je duge“,zaključila je baka i uputila se prema kalendaru govoreći: „Jaj, kak je sijiečenj dugi mesec, treba ga zdurati“.


Zvir:
http://www.zagorje.com/kolumne/pregled/iz-bakine-pucke-biljeznice-ce-je-vu-sijiecnju-zelena-ledina-slabe-se-bu-kotila-zivina

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Dreletronic - Vumrl Mi Je Pajcek Moj!, 05:29
vumrl mi je pajcek moj
za štalo sam ga zakopal u gnoj
jer pajcek se nemre dat na mirogoj

Dreletronic - Vumrl Mi Je Pajcek Moj!
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: HR.KAJ.NĚ? - Lépa naša kajkavska / pregled tisKAJna
« Odgovori #437 : Siječanj 22, 2013, 11:36:57 poslijepodne »
Zagorski list
e-vundano 08.01.2009.

Iz bakine pučke bilježnice

Nieža kokošami rit razveže

(Agneza, Janja, Neža)


Nieža je prava sredozimka, šteru z prve strane grieje Sebastijan (20.01.), a z druge Vincek (22.01.). Naše su babice furt rekle da Nieža kokošami rit razveže i da od toga dana (21. siječnja) kokoši bolše jajca nesu. A dobre je kokošami za velike zime davati male kuhanoga vina. Ne samoga, več stari kruh vu njemu namakati i kokoši budu tuo rada kljuvale i bolše bud nesle
 
Piše: Zoran Gregurek



Siječanj mnogi nazivaju najduljim mjesecom u godinu jer dolazi nakon podužih blagdana kad se ljudi financijski stroše, pojedu i popiju najbolje što su imali, pa prvi mejsec oduvijek malo stegnu remen.

Kako se nekad živjelo u prvim danima novih godina, u što se vjerovalo i čemu se veselilo, znala je pričati hraščinskabaka Ivka, pučka sveznanlica.


- Prve dane nuovoga leta furt se slabeše jele jer su ljudi i prije bili puni mesa i kolčof od božiča, nuovoga leta i Tri Kraljof. Najlepše je bila gda se te dane zelje kuhale, na juhu ili z krpicami, ili kakva kisijiela juha da bi se zliječili želuci onijime šteru su preveč pojeli i spili si za božične dane - govorila je baka. U siječnju je nekad uvijek bila velika studen i ljudi su s nestrpljenem čekali takozvane sredozimce da počnu odbrojaviti dane zimi.

- Nieža je prava sredozimka, šteru z prve strane grieje Sebastijan (20.01.) , a z druge Vincek (22.01.) . Naše su babice furt rekle da Nieža kokošami rit razveže i da od toga dana (21. siječnja) kokoši bolše jajca nesu. A dobre je kokošami za velike zime davati male kuhanoga vina. Ne samoga, več stari kruh vu njemu namakati i kokoši budu tuo rada kljuvale i bolše bud nesle - savjetovala je baka. Baka nam je otkrila i kako se po životinjskome ponašanju može zaključiti koliko dugačka će biti zima.

Če vu siječnju čuješ lisca da laje, onda znaš da huda zima tek dolazi jer je te prefriganec zišel z luknje se male razijienuti, koje pišče fkrasti da bi se natrag zavlekel i još par tjednof miren odspal - rekla je starica.


Zvir:
http://www.zagorje.com/kolumne/pregled/iz-bakine-pucke-biljeznice-nieza-kokosami-rit-razveze

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Ladarice- Mesec Sveti, 01:39
Mesec sveti ober kleti, joj mama zima mi je,
Joj mama zima mi je, mama zima je.
Kaj bi rada mila kći, jel' bi rada robec ti?

Ladarice- Mesec Sveti
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: HR.KAJ.NĚ? - Lépa naša kajkavska / pregled tisKAJna
« Odgovori #438 : Siječanj 22, 2013, 11:49:02 poslijepodne »
Zagorski list
e-vundano 19.01.2009.

Iz bakine pučke bilježnice

Ak je baba na proslave Vincekovoga, tuča bu curela



Piše: Zoran Gregurek

Naš Vincek šteri puniš naše kupice- okriepi nas.
Ti šteri mutiš naše glave- okriepi nas.
Ti šteri razigravaš naše trudne oči - okriepi nas.
Ti šteri razvezuješ naše jezike- okriepi nas.
Ti šteri pesme tiraš na naša vusta- okriepi nas.
Ti koji bedastoče pripovijiedaš čez nas- okriepi nas.


- Tak se negdar i denes vrši običaj gdja se na Vincekove duojde vu gorice (trsje) i popieva velikomu vinskomu svecu Vinceku. A saki gazda i družina z subo muoraju imeti kobase štere oviesiju na trse i mladoga vina da se tuo zalieje - govorila je hraščinska baka Ivka o narodnim običajima za sv. Vinka. A sv. Vinko predskazuje kakav će sljedeće jeseni biti urod grožđa.

- Če Vinceka sunče pece, v lagve vine teče. Iste tak se rekle: ake na Vincekove z krova teče, onda na jesen i vu lagve teče, kak i da je vinogradara dobre da se vrabec vu mlake na Vincekove okuplje jer bu druge lete pune vina. Zate su se naši veselili če je Vincek donesel ne same sredinu zime jer je sredozimec, nek i topleše vrijeme i da strohe curiju. Nije dobre ka bu na Vincekove hudazima, jer tuo naveščuju grde i slabe rodne lete - rekla je baka Ivka. Savjetovala je i kakvo se društvo mora okupiti na Vincekovo u vinogradu i kod klijeti.

- Ake su i babe na proslave Vincekovoga, druge bu lete tuča gruozdje oprala. Iste tak dece ne smeju biti na Vincekovovu jer ni tuo ne donaša dobre - pripovijedala bi baka.


Zvir:
http://www.zagorje.com/kolumne/pregled/iz-bakine-pucke-biljeznice-ak-je-baba-na-proslave-vincekovoga-tuca-bu-curela

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Citat:
Arcan dišeči

Od svela do smrkla Gorica sem bil
Arcana dišečeg da bi vuzgojil
Škarjami ga rezal, z metačum škropil
Zaperke mu trgal da bi un rodil

Vincek, vincek, kaj je to vu tebi
Bez tebe me Barek nebi zvala k sebi
Vincek, vincek, kaj je to vu tebi
Bez tebe me Barek zavolela nebi


Nastavek teksta:
http://www.forumgorica.com/sport/9-malonogometna-liga-vukomericke-goric-2012-mnlvg-9/msg45390/#msg45390

Arcan dišeči, Pokupski biseri,Božič na Gorice,2008 12 29, 03:41
(Pokupski biseri na reprize VGFa igraju “Arcana dišečega”)

Arcan dišeči,Pokupski biseri,Božič na Gorice,2008 12 29
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: HR.KAJ.NĚ? - Lépa naša kajkavska / pregled tisKAJna
« Odgovori #439 : Siječanj 23, 2013, 11:48:04 poslijepodne »
Varaždinske vesti, br. 3551, 22.01. 2013.

Piše Barica Pahič

KAJ je naše pitanje i naš odgovor

Gde su oni išli f školu?
 
Puno ljudi misli da prinas nekaj ni kak treba. Zaprav, da nikaj ni kak treba. Po novinami i na TV-u još naviek traju svađe polek zdravstvenoga odgoja i ponašanja i rečnika javnika od šterih takev rečnik ni takve ponašanje niesme očekivali i fnogi se pitaju gde su oni išli f školu i gde jim se zagubila ona mala knjigica štera se zove Bonton.


One nejavne, mučeče i trpeče obične ljude, šteri se to moraju poslušati, trpeti našu javnu sramotu i živeti privatnu žalost, a bormeš i strah od se večih računov i nesigurne budučnosti, lovi nekšna bezvoljnost i osečanje nemoči. Niotkud nema nikakšnog ohrabrenja zate kaj denešnjim obečanjem političarov male kie veruje, a ni oni nam ne nudiju baš svietle perspektive.

Morti je nekojih ipak sram. Za primer takvega stanja more se zeti jen mali, za večinu denešnjih, za kruh sagdiešnji zabrinutih ljudi, male važno Varaždinsko književno društvo, predmet mojega zanimanja i o čijem delovanju nastojim nekaj pisati. Najme, prošle subote (12. sečna, januaruša ili malobožičnjaka, kak hočete) ovega nesrečnoga 2013. leta, bila je godišnja i izborna skupščina Društva. Od skorom pedeset ljudi šteri su se vglavnem trsili da v Društvo budu primljeni, komaj se skupil kvorum. Od predstavnikov medija ni bilo ni traga. Precednica, gđa Nada Rukav-Bogojević štera se ni za živu glavu na tu dužnost nie več dala kandidierati, podnesla je izvešče o temu kaj je z velikim naporem i z malo penez Društvo ipak napravilo, a i ciela je skupščina pretekla po semi pravilimi štera se vutem moraju poštivati. Ni drugi bivši predcedniki/ce se za tu funkciju niesu dali nagovoriti na kandidaturu jer je to nie same protokolarni položaj neg teška i naporna obveza.

(Dek je bilo penez i mogla se deliti potpora za izdavanje knjig, bilo je i zainteresieranih, a vezda su se pasivizierali uprav oni šteri su od Društva imeli največu korist.) Zebrano je novo vodstvo, a nazočnikov je bilo komaj tulike da se zbereju obvezatna organizacijska tiela i komisije Društva. Za novoga precednika zebrani je gdin Nenad Slukić. Kaj to ni viest!? On je v predstavljanju svega programa nastupil prilično ohrabrujuče pa je z tiem unesel i male optimizma. Ali ono kaj je v semu meni ostavilo najžuhkeši občutek, bilo je očitovanje bivšega vodstva o brisanju z članstva onie šteri niesu plačali članarinu. Jake malu. Jeden od njih je osamnaest liet nie za nju maral, a dobre zna da je nužna za financieranje aktivnosti VKD-a. Kaj reči na se to? Ništ! Zbilja se nema kaj još reči.


Zvir:
http://varazdinske-vijesti.hr/kaj-je-nase-pitanje-i-nas-odgovor/

Citat:
8. Več za Kaj dela on kaj Kajkavski kune, špota i švanji neg on kaj zpametno štoka o Baladam Miroslava Krleže.

Prof. Željko Funda: KAJOFILSKO-KAJOLOŠKA DEKLARACIJA O KAJKAVSKOMU JEZIKU

http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg3144/#msg3144
Citat:
Bonton u restoranu – Pervan , 06:51
http://www.youtube.com/watch?v=b32b-TptupY

.... žena me špota i kune
Klapa Kmeti - Žlabrava baba, 02:40

Klapa Kmeti - Žlabrava baba
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: HR.KAJ.NĚ? - Lépa naša kajkavska / pregled tisKAJna
« Odgovori #440 : Siječanj 23, 2013, 11:49:43 poslijepodne »
Pred-pred-lajnski sneg

* * * *

Zagorski list br. 325 / 08.01.2010.

ZA DUŠU, ZA SPOMENEK

Piše: Nevenka Gregurić

ZIMSKE HUNCUTARIJE I KOŠTE

Škornji su bilji puni snega, a nuče trde kaj špleh, zeblje je za noge tak kaj niesi znal čieve jesu. Unda se skočilje dima gret i sušit. Na šparetu je navieke bilje topluga kuhila teruga su napravile babice ilji mame i z fugu kruha znalje se okriepiti dušu z jeljem. H zimsku dobu kuhala su zimska kuhila. Če bi k tomu bilje još i kakef štrukljec zelnice ilji komaček strepe, nigdar veseljiešuga. Živelje se unda fejst drugač, bez sakojačke kerifeke, alji nekak zadovoljneše. Deca su navek bila črljena, vesela i zadovoljna.

Denes med cinfrastu i lagodnu koštu teške moreš najti nekaj praf domače po žmahu i po duhe. Morti su radi toga furt si nekak hudi, bljiedi, skore zeleni.

Nastavek:
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hr-kaj-ne-lepa-nasa-kajkavska-tiskajne/msg10608/#msg10608

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Tia Pikija 2009 01 17 Stigleci Paris UNESCO Mamica su strukle pekli, 0:56

Tia Pikija 2009 01 17 Stigleci Paris UNESCO Mamica su strukle pekli
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: HR.KAJ.NĚ? - Lépa naša kajkavska / pregled tisKAJna
« Odgovori #441 : Siječanj 24, 2013, 11:37:50 poslijepodne »
Zagorski list
e-vundano 10.04.2010.

Iz bakine pučke bilježnice

Lipa čuva od urokof

Pripremio: Zoran Gregurek


Zagorci su od nekada štovali pojedine vrste drveća i pridavali im ljekovita svojstva. Koja su to drva i što su ona liječila, dobro je znala naša hraščinska baka Ivka – pučka prognozerka.

- Naši su dedeki i babice znali govoriti da se vu dvorišču bez velike sile nesmeju rezati drva. Tak nije bile smeti dirati lipu štera je družinu čuvala od sijieh bolesti, od zla i urokof. Iste tak, šte je krej emkote imel vrbe, nije ih dal seči, jer se govorile da se z vrbu more kaditi i vradžbine delati. Vrba je dobra protiv bradavic i to on dijile drva šteri je vu vuode namočen - rekla bi baka. Na cijeni je bilo i bijelo drvo, posebice breza.

- Je, brijiza se kuristila protif reuma. Njezine liste treba sušiti z tijeim previjati buolna mesta na tijielu. Saku ranu je lijičila buorova kuora, a od javorove kuore kuhal se lijek protiv zubobuolje. Prije gda nije bile medicine, ljudi su se tak najviše vu šume liječili. Primerice, gda ih je jake grle bolele, skuhali bi si rastove kuore i z tijiem spirali grle - savjetovala je baka. Ima i drva koje nipošto ne smijemo sječi sve dok se sama ne sruše.

- Ni za kaj na svijetu niej smeti poseči biezgu, jer tuo donaša veliku nesreču. Biezga je jake opasne drve i nešteri niesu šteli ni sedeti vu njezien sience gda ih nej črne sile obuzele - govorila je baka i pri tom se smijala, ne vejrujući baš u svaku mudrosloviju koju je zapamtila u djetinjstvu.


Zvir:
http://www.zagorje.com/kolumne/pregled/iz-bakine-pucke-biljeznice-lipa-cuva-od-urokof

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Potepuhi i Radek Brodarec u Jarmini - Bele breze, 03:13

Popevku "Bele breze" snimila je glazbena družina "Potepuhi", a zvodi ju Radek Brodarec. Slike su snimlene na nastupu v Jarmine, mestu poleg Vinkovcov, de je večinsko zagorsko stanovništvo osnovalo i Zavičajni klub Zagorcov "KAJ".

Potepuhi i Radek Brodarec u Jarmini - Bele breze

Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: HR.KAJ.NĚ? - Lépa naša kajkavska / pregled tisKAJna
« Odgovori #442 : Siječanj 29, 2013, 11:41:26 poslijepodne »
Zagorski list
e-vundano 25.01.2013.

Iz bakine pučke bilježnice

Če se Pavel po zemlje maši, Jura na sniegu dojaši


Piše:Zoran Gregurek

Vrijeme u siječnju dobar je „smjerokaz“ za vremenske (ne)prilike tijekom cijelog proljeća. Stari Zagorci to su vrlo dobro znali, a javno je o tome progovarala naša hraščinska baka Ivka, pučka prognozerka.

„ Če se Pavel (26.siječnja) po zemlje maši, Jura na sniegu dojaši. Je, tuo nije dobre jer ake bu odjužile pri kraju prvuga meseca, Jurjeve (23.4.) bu sniežne, a tuo bi značila propast za se sadje štere je onda vu cvatu. Zate veliki snijieg vu sijiečnju nije trieba preklinajti i špuatati ga, jer snijeg je dober za zemljicu štera si pod njijiem počiva za sejatvu vu vuletje „,mudrozborila bi starica.

Koliko ponašanje životinja može biti znakovito za događanja u prirodi

   
„ Če lisica vu sijiečnju laje, huda zima tek nastaje. Zate je bolje ne čuti lisicu da laje vu prvomu emsecu. A tuo je i jake teške jer obične laje lisec šteri je pregladnel i zišel je vun grezit se gazdaricom da dobre tuo nuoč čuvaju kokoši i purane jer mu črijieva kruliju (smijeh). Gda bi gazda ili gazdarica čuli lisca ili lisicu da laju, mam bi pesa pustili z lanca ili bi vune ostavili svetle da lisice i njen muž ne duojdu k hiži. Muž bi napunil dupljenku i del ju krej vrati, zlu ne trebale „,govorila je baka.

Zar prije nije bilo zabrane pucanja na divlje životinje, pitali bi baku.


„ Kaj ?! Šte bi negda gazde zabranil da na svojemu grunti streli lisicu ili zajca če je došel vu dvorišče. Pak se tuo  r azme, takof je zakon da one štere ti dijeila štetu pri hiži, a nijieme je živinče , da se stira ili streli.Jer, šte pe goleruk k lisice ili liscu. Pak niejesme pobedasteli, z duplenjku, sinek, se ide na zvijier. Fučkaš ti zakon gda te bijeisna lisica grizne, 'el ti budu mrti fiškali vidali rane gda te bu lisica ščapila ili buš spameten pak ju plavnul med roge ili omeknul z kolom. Tak je negdar bile, a ve, vu te se ne  miješam jer sam stara i borme me več nije i briga“, rekla bi baka.


Zvir:
http://www.zagorje.com/kolumne/pregled/iz-bakine-pucke-biljeznice-ce-se-pavel-po-zemlje-masi-jura-na-sniegu-dojasi

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Tereza Kesovija - Sneg je beli pokril naše rože, 04:07

Tereza Kesovija - Sneg je beli pokril naše rože
« Zadnja izmjena: Siječanj 29, 2013, 11:55:10 poslijepodne Ljudevit Kaj »
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: HR.KAJ.NĚ? - Lépa naša kajkavska / pregled tisKAJna
« Odgovori #443 : Siječanj 31, 2013, 10:56:28 poslijepodne »
Zagorski list
e-vundano 2013-01-23

Dnevnik tate Bena

PAZI BOMBA!

Kad malo razmislim gdo je bil meta tih bombaških napada? To je na ruti po kojoj idem na posel i s posla. Kaj ak su te bombe bile meni namjenjene? Morti se nekome ne dopada to kaj pišem i …

Ima toga još. Evo, h subotu su se (kak da ih nazovem da nikoga ne uvrijedim) ovi kaj u seksu ne voliju isključivo osobu suprotnog spola (kak sam to dobro formuliral) okupili na Kaptolu i kušuvali. Jer se ne slažeju s onim kaj popovi govoriju u javnosti. Kak bi njima bilo da se jedno 100 popova i 200 časnih sestri okupilo ispred njihovog sjedišta i molilo krunicu za spas njihovih duša?

 
Piše: Tomislav Benčić

 

Of tjedan imam tolko tema o terima bi mogel pisati da su to strahi. Sve ne znam čega bi se prije prijel. Da počnem s bombama. Terorizam je došel h naše krajeve. Počele su pucati bombe.

I kaj za inat baš one dane kad ja delam i kad moram iti h Zagreb ili iz Zagreba doma. Noč utorak na srijedu sam delal nočnu smjenu. I umjesto da idem doma po najkračem putu od centra, po Ilici i Bolonji do stare Zagorske ja sam moral iti okolo naokolo. Ali ne samo ja. Nego i si drugi.

Neču niti pisati kakva je to tam gužva onda nastala. H petak isto. Nemrem na posel nakrajšim putem. Nego opet okolo naokolo. Gdo bu to meni platil? Kolko sam ja goriva više potrošil? Vremena? Živaca? Kad malo razmislim gdo je bil meta tih bombaških napada? To je na ruti po kojoj idem na posel i s posla. Kaj ak su te bombe bile meni namjenjene? Morti se nekome ne dopada to kaj pišem i …

Ima toga još. Evo, h subotu su se (kak da ih nazovem da nikoga ne uvrijedim) ovi kaj u seksu ne voliju isključivo osobu suprotnog spola (kak sam to dobro formuliral) okupili na Kaptolu i kušuvali. Jer se ne slažeju s onim kaj popovi govoriju u javnosti. Kak bi njima bilo da se jedno 100 popova i 200 časnih sestri okupilo ispred njihovog sjedišta i molilo krunicu za spas njihovih duša? Kad sam več kod tog okupljanja ovih kaj su se kušuvali, čini mi se da tu baš nije bilo sve u skladu sa zakonom.

Na svim mogučim fotkama kaj su objavljene niti na jednoj jedinoj nisam videl niti jednog jedinog redara. Samo prosvjednike razne i policiju. A u zakonu jasno piše da je organizator dužan osigurati dovoljan broj redara (Članak 16.) i da je redar dužan za vrijeme obavljanja redarskih poslova na rukavu nositi vidljivu oznaku s natpisom „redar“ (Članak 20.). Nego su se napravili bedasti i nek njih policija čuva.

A gdo bu to platil? Svi mi. A kaj ak ne nešči od onih silnih policajaca taj dan po rasporedu trebal biti doma? S ženom i decom. Briga njih za to. Oni ženu i decu nemaju. I ne znaju kak je to kad ti šef veli da neš doma s ženom decom, kak si trebal biti, nego buš došel delati. Briga njih i za to. Oni su sebi promociju napravili.

Kaj ne bi bilo jeftineše da su sazvali tiskovnu konferenciju, rekli da se ne slažeju s tim i tim i onda se na kraju skušuvali, pa naj ih fotografi fotkaju? Nisam siguran da bi onda dobili tolku medijsku pažnju, jer su novinarima, kak mi se vidi zanimljiviji bili oni kaj su se spontano okupili, molili krunicu i pjevali domoljubne pjesme oko ovih.


Zvir:
http://www.zagorje.com/kolumne/pregled/dnevnik-tate-bena-pazi-bomba

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Seks-bomba: Bom baš seksploderala
Kušlec (po-lubec) v gubec kvar-tete (i strine) ne

Ak sem ti srčeko (seksplozijum) ranil…
Spoved - Kvartet Gubec, 03.50

Spoved - Kvartet Gubec
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: HR.KAJ.NĚ? - Lépa naša kajkavska / pregled tisKAJna
« Odgovori #444 : Siječanj 31, 2013, 10:57:29 poslijepodne »
Zagorski list
e-vundano 28.01.2013.

Iz bakine pučke bilježnice

Pune vrapcof oko hiže, huda zima se je bliže

„Gda je pune vrapcof oko hiže, huda zima se je bliže. Jer se druobni tičeki držiju bliže hižišča gda predmijievaju da bu došle hude vrijieme i glediju gde se budu pod strehu siromaki skrili gda zapuhne veter koužoderec i duojde snijieg šteri bu zateknul saku rupicu.


Piše:Zoran Gregurek

Kad je vrijeme zimi bilo promjenljivo, naši su stari znali pribjegavati pučkim prognozama u kojima su vremenske prilike predskazivale životinje i pojave u prirodi. Naša hraščinska baka Ivka, pučka prognozerka, znala je vrijeme prognozirati već kad bi provirila kroz prozor

„Gda je pune vrapcof oko hiže, huda zima se je bliže. Jer se druobni tičeki držiju bliže hižišča gda predmijievaju da bu došle hude vrijieme i glediju gde se budu pod strehu siromaki skrili gda zapuhne veter koužoderec i duojde snijieg šteri bu zateknul saku rupicu. A če ti vrabec duojde na obluk se spominat, jaosiga nam kak bu vune zima da se bu se nuoftale i ne pravoga sunjčeca do sredine trejtoga meseca „,govorila je starica.

Kako još možemo zanti da stiže loše vrijeme ?


„Poglej kak dim ide vun čez rafanjek : Če ide kak svijieča vu nebe, onda bu lijiepe i bistre vrijieme, a če plazi po krovišču i spušča se k zemlje, dolazi varljive vrijime, dešč ili snijieg. I mački znaju kakve bu vrijime. Če se cijieli ibogi dan vmivaju i ližu, drugi dan bu lijiepe. Ake same pobegavaju po dvorišču i zgledavaju se, došle bu grde vrijieme i nije im se treba riftati jer budu onak drugi dan imeli mokre krzne. Iste tak, če rep mačku stoji vu zrak, dolazi lijiepe vrijieme. Če mu je rep poklapljen i med noga, tu je hude vrijieme kak mene vidiš„,mudro je govorila baka.

I pojave na nebu znakovite su za vremenske (ne)prilike


„Če zvijezde po noči jake trepču, drigi dan bu lijiepe vrijieme. Jake lijiep i veder dan bu ake je nuoč predi veliki krug oko meseca.Če je vu večerku črljene nebe na južne strane, ostale bu lijiepe vrijieme. Če grmi vu zime, čaka nas još vekša smrzavica. Veli se da se nesme veruvati zimske vedrine jer brže zmota vrijieme kak i gda je oblačne vu letu“, izustila je starica i počela zijevati:
„Viš, gda se čoveku same zijieva, drugi dan bu promena vremena. Nešteri pak kišeju kak stekli gda je drugi dan hude“, zaključila je baka.


Zvir.
http://www.zagorje.com/kolumne/pregled/iz-bakine-pucke-biljeznice-pune-vrapcof-oko-hize-huda-zima-se-je-blize

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

STRMOSI Ptičeki mali, 02:44

STRMOSI Ptičeki mali
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: HR.KAJ.NĚ? - Lépa naša kajkavska / pregled tisKAJna
« Odgovori #445 : Veljača 02, 2013, 12:59:29 prijepodne »
Hrvatsko slovo, 25.01.2013.

OKO TREŠNJEVAČKOGA PLACA

Kak smo navijali za Špartu
 
Ja nisam nasledil talent mojeg tate kaj je ko dečko igral za Vojvodinu, ali sam ipak španal jednu tekmu protiv Klare v Turopolju. Nisam se proslavil. Samo sam trčal po igralištu ko onaj puran kaj mu je moja baka u Petrovoj v podrumu sa sekiram odsekla' glavu. Zna se, pobedili su nas. Ja sam igral levo krilo. Bil sam lagani ko picek, a njihov bek jak kak pajcek. Stalno me naguraval. Ja mu velim: "Nemoj me niš naguravat". A on meni: "Mali, kuš!" I tak je neslavno završila moja jedina tekma za Špartine juniore. Od celog onog trčanja u Klari jedino mi je ostal žulj na desnoj nogi, jer kopačka ni imala sve štople.



Oko Trešnjevačkog placa se uvek igral dobar nogomet. Pa kaj nisu od tam bili i Vukas i Čonč i braca Ladoviči! I moji dečki, Cico, Bigi, Lajči i Marijan su z loptom delali kaj su šteli. Isto tak i Miha, Beli, Kljuka, Budilica, Frc, Tinč, Spiker i Trla. Marijan Novak iz Dužica je igral za prvu momčad Dinama. Jedino sam ja bil slabi igrač, pa sume svi imali zrende. Španali smo na male golove di god smo stigli, na Cekovičevoj livadi, kod škole u Zadarskoj i drugde, najviše na dvorištu Osme gimnazije u Dobojskoj.

Kad smo malo zrasli počeli smo se motat oko Šparte. Ovi danas nit neznaju za taj klub. Bil je osnovan 1912. godine a igralište mu je bilo na Trešnjevki, v grabi kod Gradske električne centrale, odmah uz samoborsku prugu. I makar smo svi navijali i za Dinamo i za Trešnjevku i derali se: "Himalaja, tres, Himalaja, tres, Himalaja, tres, tres, Trešnjevka" naš je klub bila Šparta.U njoj smo počeli igrati za juniore.
Treniralo se dvaput tjedno. Trčali smo Špartinom igralištu po onom grubom crnom lesu za teškim kožnatim balicama koje su još na sebi imale žnirance. Kad si igral z glavom nisi nikad bil siguran da ti nebu ostal flek ko da su te šivali na Rebru. Al, kaj je to nama moglo smetat! Niš! Na lešu ni bilo igrat ko na zemlji. Kad si opal, bilo je gadno. Sav si se zgrebel i još si se celi zmazal. Svima je bilo najlepše kad smo nakon treninga dobili komad kruha na kojem su bile dve šnite somerice i limunadu kaj ju je Špartin oružar napravil tak da je v hamper vode stresel pol kile šečera i celu kutijicu limunske kiseline.

Bigi je igral za juniore dve godine. Bil je dobar igrač i na jednoj je tekmi dal četri gola, al je i on videl kak se može fulati gol sa same crte. Dogodi se! I Čonč je jedamput tak fulal. Ja nisam nasledil talent mojeg tate kaj je ko dečko igral za Vojvodinu, ali sam ipak španal jednu tekmu protiv Klare v Turopolju. Nisam se proslavil. Samo sam trčal po igralištu ko onaj puran kaj mu je moja baka u Petrovoj v podrumu sa sekiram odsekla' glavu. Zna se, pobedili su nas. Ja sam igral levo krilo. Bil sam lagani ko picek, a njihov bek jak kak pajcek. Stalno me naguraval. Ja mu velim: "Nemoj me niš naguravat". A on meni: "Mali, kuš!" I tak je neslavno završila moja jedina tekma za Špartine juniore. Od celog onog trčanja u Klari jedino mi je ostal žulj na desnoj nogi, jer kopačka ni imala sve štople. Kad god je Šparta igrala na svojem igralištu išli smo u nedelju na tekmu. Navijali smo, onak po trešnjevački.  Sečam se jednog smešnog događaja kaj ga bum pamtil do kraja života. Bilo je tak. Na jednoj tekmi je naš igrač, desno krilo, imal dobar for i z loptom pobegel protivničkom beku napred, skroz uz desnu lajnu, Al, kaj se dogodilo! Kak su onda igrali pravi muškarci i kak nogometaši onda ispod dresa nisu imali niš, dok si je dal dobar for, ispala su mu jaja i onak u trku počela lupati sim, tam. On je imal dobru loptu i bilo mu je žal je pustit. Trčal je dalje ko navijen, a jaja su mu lupala po nogama da se čulo do prvih redova gledališta. Mi smo se svi previjali od smeha. Tak se onda igralo. Ni to bil balet kak danas! Lepo nam je bilo sa Špartom. Al, nema više tam igrališta prek četrdeset let. Nema ni samoborske pruge o kojoj je Britvič tak lepo peval u svojoj Trešnjevačkoj baladi:

"I treba poći bez planova i para
S nekim starim drugom, samoborskom prugom."


Niko nemre razmeti te stihove kak mi koji smo se igrali tam oko Špartinog i hodali po štreki i onim cevima od toplane. Samo mi to još osečamo par nas još zna točno o čemu je Britvič peval. Dečki iz Taborske, Gredičke, Trakošćanske, Pero Šprajc, Bigi Krapec, ja i možda još koji stari Trešnjevčanin. Zajedno sa našim Zvonkom Špišičem koji nas je s glazbom fpiknul v srce i otpeval našu trešnjvačku himnu. Mi se sečamo otvorenog potoka u Krapinskoj, vode u bazenu u parku među ulicama "Prve hrvatske", streljane iza Placa i Buhare kina. I ne sramimo se suze koja nam dojde na oči kad se setimo rondanja jutarnjeg vlaka po nadvožnjaku na Knežiji, ili gradske pumpe u Bočačkoj s koje smo u hamperu nosili doma vodu. Mi koji smo bili na prvoj svetoj pričesti pri svetom Josipu. Mi, dečki z Trešnjevke.

                                                 Miroslav KLEMM

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Zvonkec Špišičov
Tresnjevacka balada,  03:50

Tresnjevacka balada
« Zadnja izmjena: Veljača 02, 2013, 01:09:09 prijepodne Ljudevit Kaj »
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: HR.KAJ.NĚ? - Lépa naša kajkavska / pregled tisKAJna
« Odgovori #446 : Veljača 02, 2013, 01:37:58 prijepodne »
Varaždinske vesti, br. 3552, 29.01. 2013.

Piše Barica Pahič

KAJ je naše pitanje i naš odgovor

Škrebetalo škrebeče
 
Ali, gda je rieč o Kukuljeviću, žureči se doma, zmislila sam se da je vu V. Toplicami, sake jeseni, prof. Božena Filipan organizierala i okupljala stručnjake za “Kukuljevićeve dane”, pa i uspela štampati zbornike z nji. Ne mislim da je njezin posel vredneši od ovde predstavljenoga v šterem su sudelovali sveučilišni profesori i znanstveniki, ali i to da ne smemo prejti priek njega kak da ga nie bile.



Pred dvemi lieti je vu Varaždinskimi Toplicami i vu Varaždinu održani znanstveni skup o Ivanu Kukuljeviću Sakcinskom, a 17. siečnja je vu varaždinski knižnici bil predstavljen Zbornik radova s tega skupa. Kak god da je bilo grdo vrieme i curel snieg, Studijska knjižnica je bila puna (i z mladimi, gimnazijalcem največ), kaj je organizatore; varaždinski ogranak Matice hrvatske, Hrvatski studij Sveučilišta u Zagrebu   i voditelje Gradske knjižnice, moglo zbilja razveseliti.

Zbornik je predstavljal njegov glavni urednik prof. dr sc. T. Maštrović, a o svojimi prilozi v Zborniku govorili su prof. dr. sc. Andrea Sapunar Knežević i mr. E. Fišer, šteri je obrezložil zakaj je o Kukuljeviću znanstveni skup organizierani baš vu Varaždinu. Bilo je naglašeno da je pervi sveobuhvatni zbornik o tem rođenom Varaždincu, velikanu hrvatske kulture; političaru, povjesničaru (zbral je se hrvatske dokumente od Trpimirove isprave, cielu jenu knjižnicu dokumentov hrvatske narodne opstojnosti), utemeljitelju.

Arhiva za povjesnicu, sakupljaču narodne književnosti, pesniku i piscu, človeku šteri je za svega življenja bil poznat po cieli kulturni Europi, član vnogi europski akademij znanosti, zaslužni kaj je hrvatski jezik postal v Hrvacke službeni jezik, za kaj se dugo boril, precednik Matice hrvacke… Se nemrem ni nabrojiti, ali gda se se za kaj je zaslužen dene na kup, pred nami se pojavi jena rijetka veličina. Morti baš zate prie i nie bil dost proučeni. Zna se da je teške biti “prorok vu svem selu”.

Ali, gda je rieč o Kukuljeviću, žureči se doma, zmislila sam se da je vu V. Toplicami, sake jeseni, prof. Božena Filipan organizierala i okupljala stručnjake za “Kukuljevićeve dane”, pa i uspela štampati zbornike z nji. Ne mislim da je njezin posel vredneši od ovde predstavljenoga v šterem su sudelovali sveučilišni profesori i znanstveniki, ali i to da ne smemo prejti priek njega kak da ga nie bile. Zate i nje posvečujem ovie par rieči. I ona je takaj članica VKD-a i sudeluje vu Varaždinskemu književnomu zborniku z pripovetkami i pesmami pa i z haikui. Z njene dukše Velikopetečke lamentacije morem uzeti same jen del:   


Škrebetalo škrebeče

 …Svoj del greha ve ne spoveda nišče,
svojega dela vu drugomu išče,
vendar kriv je zanaviek drugi nešče.
Kaj človek človeku včini!

Kušencija ludstva takaj čkomi.
Človek sponova človeka raspinje.
Škrebetalo škrebeče sem za znamen
kak vezda, tak za veke vekov. Amen!

Ecce homo! Nut človeka!
Kaj človek človeku včini!
Greh človeka spram človeka!”



http://varazdinske-vijesti.hr/kaj-je-nase-pitanje-i-nas-odgovor/
i(l) str. 21 sim:
http://varazdinske-vijesti.hr/pdf/3552.pdf

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Dunja Knebl i ekipa - OJ TI TOŽNI ČLOVEK, 04:09

PITAM TEBE, MARO

- Pitam tebe, Maro gde tvoj par počiva?
- Na ratkovskom polu, na kuruzu pazi.
- Idi, golub, idi, pa mi para streli.
Prvič puška poči, Joža gori skoči.
Drugoč puška poči v Jožefove prsi.
On si je zaviknul: - Jezuš i Marija!
Jezuš i Marija, pune prsi špriha.
- Pitam tebe Maro, jel' te boli srce?

Dunja Knebl i ekipa - OJ TI TOŽNI ČLOVEK
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: HR.KAJ.NĚ? - Lépa naša kajkavska / pregled tisKAJna
« Odgovori #447 : Veljača 02, 2013, 11:09:39 poslijepodne »
Međimurske novine,
e-vundato: 21.01.2013.
 
Premišlavanje Jožeka radnika
 
Vsaka čast katruži i Matiji

 
Piše: Jožek radnik

Matija Posavec, doktor Miro Horvat i vsi drugi kaj se brigajo za Katružo so ovo leto, očem reči, zimo, organizerali jako lepoga koncertlina za šteri se iskala karta vejč. I mi Međimorci smo došli kaj malo pomoremo Katruži, a uživali smo celo večer. Kaj drugo reči nek jedno veliko fala vsima, a posebno Matiji, šteri se nejveč briga, a verjem da so jim nejbole zahvalni betežniki, šterima več na leta pomažejo.


Kaj ne bode zgledalo da se naši čakoski političari nikaj ne prepravljajo za majske izbore pobrigalo so se gracki esdepeovci i narodnjaki i potpisali so predizborno koalicijo. Kak so nam rekli, to je nastavak dobre suradnje teh dvejo stranki v grackoj vlasti. A što je rekel da je dobra? Kaj što, pak oni sami! Tak je nejbole, jerbo ak bi druge pitali (ili pak nedaj Božek Čakovčance) mortik bi čistam nekak drugač zišlo. Z tom koalicijom, štera je ve malo drugač posložena, so isplivali narodnjaki, a „seljaki“ so pali za jedno štengo niže. Najbrž bodo i dale v kompi penzioneri, šteri so več na let na vlasti, očem reči, otkak so v penzijo odišli. Nej znati je li bodo „seljaki“ zadovoljni z onim kaj jim se nudi, ak se zna da so vsa ova leta bili desna, očem reči, leva roka čakoskoga gradonačelnika. Politika je odnavek bila čuden ftič pak se ne tre ničemo čuditi.

Tua nova-stara koalicija otpira novu stranico za premišlavanje kaj se dotikavle predizborne križaljke i v Županiji. Glavni čakoski esdepeovec i državni pomoćni minister v Prometnom ministarstvu, Veselin Biševac, nam je pošepetnul da bode Ivek Perhočov, povjerenik i župan, išel još vu jedno trko za županovo foteljo. Ivek je još nej nikaj rekel tak da se ne zna je li bi to Biševac štel ili pak so se i o temo več nekaj spominali. Dok smo to zazvedili ve se moramo obrnuti k dožupano Matiji Posavco. Ve je, brzčas, on na potezo, mora i on otprti karte i reči kaj oče jerbo biračko telo mora početi premišlavati. A predi nek počne mora znati što vse oče biti na vlasti. Vreme leti, a ne bode čuda vode preteklo spod pod mostom na Trnavi i vsi župani, gradonačelniki i načelniki bodo nam se počeli nuditi. Tak je navek, do ve, bilo, pak niti letos ne bode drugač. Najbrž.

Kajkaj toga smo zazvedili od našega glavnoga međimorskoga vodovodača, gospona Jožeka (mojega imejaka) Zorčeca, šteri nam je govoril o temo kak smo naprajli vodovoda i dopelali zdravo vodo vu vsako međimorsko hižo, a črez par let vsi bodemo meli i kanalizacije, tak da bodo septičke grabe odišle v muzej ili kak bi to političari rekli, vu ropotarnico povjesti. Ono kaj je bilo nejglavneše vu vsemo tomo, kak je rekel Jožek, je bila ona jedna kuna po kubiko, štero mi Međimorci, več na leta, davlemo za razvoj. Što bi rekel da je jedna kuna tak veliki penez. A jeje, ali sam za onoga što zna gospodariti. Nekaj si gruntam kaj bi poslal ženo k Jožeko nek jo navči kak more tak čuda naprajti z tak malimi penezi.

Slavekove kase so predelale po krčmaj, tak da vsaka kuna štera bode došla vu krčmarov žep mora prejti črez Porezno upravo, a porezniki so počeli trenerati strogočo. Kak velijo, prvi mesec delijo sam žute kartone, a posle bodo davali i čeke. Najgerek sam kak, itak, te kase delajo pre našaj sosedaj v Dalmaciji? Tam so navek krčmari služili vejč nek porezniki. Črvek mi furt rovari v glavi i neda mi mira, tak da moram pitati je li bode i žnjimi Slavek došel na zeleno kito? Ili pak bode to sam vredilo za sjever, a jug bode delal po staromo, očem reči, jim bode se i dale gledalo črez prste?

Nejveč spominjani minister vu Zokijovoj Vladi je, najbrž, minister Željko Jovanović. Ne bi vam znal reči kuliko on pravzaprav vredi jerbo se vam ja preveč ne razmem v politiko, ali si nekaj gruntam da je on nejslabeša karika vu Vladi jerbo mo je Zoki zabranil spominati se z novinaraj. A kuliko vam ja pratim jega, vse kaj je do ve napravil je to kaj je zmenil dvanaest ili pak četrnaest nejbolših ravnateljov sredjih školi v Lepoj našoj, a kak so mi fiškali rekli (i to ovi slabeši) te vsi ravnateli bodo se, predi ili pak posle, vrnuli vu svoje fotelje i još bodo dobili lepe peneze. Ak se dobro zmislim, to je ne prvič kaj se med navučitelima tak pripetilo i kaj so ministri odišli po riti k meši.

Matija Posavec, doktor Miro Horvat i vsi drugi kaj se brigajo za Katružo so ovo leto, očem reči, zimo, organizerali jako lepoga koncertlina za šteri se iskala karta vejč. I mi Međimorci smo došli kaj malo pomoremo Katruži, a uživali smo celo večer. Kaj drugo reči nek jedno veliko fala vsima, a posebno Matiji, šteri se nejveč briga, a verjem da so jim nejbole zahvalni betežniki, šterima več na leta pomažejo. Vidim da me očete nekaj pitati pak vam bodem to rekel: Ne, Jura Stublić je ne popeval, a niti je nej bil pozvani. Kak so mi rekli ovi z Katruže, toga filma on ne bode gledal. Ne bode on sramotil organizatore!

V sredo, na Spomendan o priključenjo nas Međimorcov svoji zemlji Hrvaškoj, služena je vu čakoskoj cirkvi Svetoga Mikloša, meša za vse one šteri so pomogli, od negda do denes, kaj smo ostali tu kam spadamo, a služil joj je čakoski gvardjan i župnik, pater Stanko. Kuliko znamo, meša je bila služena i predi velikoga Narodnoga zbora 1919. leta, pak je tak bilo i ovo leto. Jedina razlika je bila v temo kaj je unda bilo deset jezer ljudi vejč. Na letošjoj meši se molilo Božeka za Međimorje i za Hrvaško, a na krajo je gvardjan pozval vse nek vu molitve uključe i svoje želje i potrebe. Vu tem cajto vsi gradonačelniki i načelniki, šteri so bili pre meši, so zdigli oči prema nebi i nekaj so molili. No, bilo je to stiha, tak da sem nej uspel zazvediti kaj so, itak, iskali od dragoga Božeka!

Plin je nej podražil! Tak so nam kukurikači govorili dok so pred leto dni došli na vlast. Cena bo ostala ista sam več ne bodete plačali kubike nek kilovate. I vse je bilo vredo po leti dok smo trošili malo vejč kak nikaj plina, a ve čim je zima došla čeki so vse vekši i vekši. Minuli mesec je zima bila skorom nikša, a dobil sam tak velikoga čeka kaj mi je skorom roko zasuknul. Ve vidite z kakšim se hacvutarijama bavijo? Gda bodo nekaj spametno napravili kaj bodemo i mi nekšega hasna od toga meli, a nej sam oni? Tuliko smo drevja i kameja nahitali na hadezeovce i natirali smo jiv z vlasti, a ve bo zišlo da so oni bili zlatni, očem reči, mi smo čuda leži dihali. A i naš standard se čuda bole držal!


Zvir:
http://www.mnovine.biz/novo/index.php?option=com_content&view=article&id=18405:vsaka-ast-katrui-i-matiji&catid=301:joek-radnik&Itemid=575
i(l) str. 48 sim:
http://issuu.com/mnovine/docs/mnovine905i?mode=embed&layout=grey
i(l) str.48 sim:
http://www.mnovine.biz/images/pdf/905/mnovine905i.pdf 

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Cinkuši - Međimurje (Lepe su lepe katruže), 03:22

Cinkuši - Međimurje (Lepe su lepe katruže)
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: HR.KAJ.NĚ? - Lépa naša kajkavska / pregled tisKAJna
« Odgovori #448 : Veljača 02, 2013, 11:10:50 poslijepodne »
Zagorski list
e-vundano 29.01.2013.

Za dušu, za spomenek

"STARA KAJ SE MOTAŠ?“

Saki starec mislji da odgaja „anđela“, a ne onuga z rogmi. Žalosti i te kaj tak same grunta, a ne proverava. Se hamuljije tere mladi denes po sebe zmačeju starci opravdavaju z „ludu mladošču“. I te je točne. I bolje da se zludiraju dok su mladi. Ipak, mladenačke ludiranje nema veze z ljipem ponašanjem. Bilje bi dobre da starci dok svojem mladem daju mogućnost da „ludujeju“, da se i ž njimi tuj i tam pospominaju kak se trieba ponašati, kaj se denes zutra nej radi njihovoga ponašanja od srama moralji „zavljieči h rupu“.
 
Piše: Nevenka Gregurić



Furt veljime kak nie penez. Nu te se nej moglje videti radi toga kaj su pred svetki bile takve gužve kaj je bilje skore za ponoreti. Nie bilje štacuna gde niesi triebal prec cajta čakati. Gužva na sakem mestu. Pune košare, cekeri i vrečice sparvljali su se h bunkere alti. Tak su se alte pretvarala h male „štacune“h tera se našlje kaj česa. Bilje je i onie teri baš h pobelaru niesu imelji preveč, a meste „bunkere“ alti imelji kakvu vriečku.

Očeš nečeš i sam čovek mora se najti h takve gužve i nabaviti se one kaj mu trieba za svetke. Tak sem i ja bila dieljec te predsvetne gužve. Zišla sem z alte van i dok sem ju zakljipala kre mene je poljehku, negda bi reklji „kaj da gazi po jajca“ išla jedna starica. H jedne ruke je imiela platnenu, doma zešitu vriečku, a h druge batinu. Batina je bila stara, alji nie bila z štacuna nek takaj napravljena doma.

Starica mi je zapela za oke radi glasnuga mrmljanja. Zgledalje mi je kak da se sama sobu spomina. Poljehku sem krenula za nju. Ionak mi se nie preveč žurelje jer sam več duge došla do toga da se nie trieba hitriti unda gda su gužve. Stiha i razložne išla sem prema placu za staricu. Lukala sem h njenju vriečku. Bila je još prazna. Hu nje je bil jedine gertašljin. Te je bil znak da je išla tek h kupovine. I gda sme se prevlačile med altami i bile bljizu jedne bertije, z nutra su kaj raspuščene svinje zletelji mladi ljudi. Ne bi se na nje ni obrnula jer takve je se oko mene saki dan, da se niesu zabušilji hu tu staricu. One se zamajala i bila bi opala da se nie prijela za altu tera se tam našla. Duknula sem i ja k njoj da ju pridržim, kaj nej skončala na podu. Dečešinec teri je bil ilji na pragu punoljetnosti obrnul se prema starice i naglas, oštre rekel:
„Stara kaj se motaš tut po ceste“!

Gda je te rekel obrnul se k svojem pajdašem i skup ž njimi se fejst počel smejati. Dok sem pridržavala staricu i pomagala je da se zdigne, pogledala sem prema tem mladem ljudem. Zamazane, alji nagielane lasi imelji su začesane kak kokotice. Na vuha, na čubenjka i na nosu imelji su rinčice. Hlače su njim vesile na pol riti. Stalji su onak „frajerski“ i „glumilji nekakvu „veljičinu“. Starica nie nič rekla. Niese ni obrnula prema njem. Sigurne ju je nekaj ščeknulje pri srcu. Niesem njim nič rekla ni ja , jer z takvemi nigdar neznaš na kaj moreš naiti. Lukala sem staricu z dugemi očmi nek ta mlada „horda“ neotesance. Niesu se oni pitalji hu sebe, e je te nečova mama i babica. Niesu se pitalji da tak more biti denes zutra i njohova mama ilji babica tera njim je h nogi put obrisala rit i gubec poklje kaj su se sita najelji. Za njih je bila ona starica tera njim se našla na putu.

Niesu gledelji na nju kak žensku na tere je zapisane življenje. Sigurne su njenje tienjke ruke sprešarane borami i žilami oprale hnogu hadru na potoku. Bore na ljica kak da skrivaju se njenje življenje, tere nosi kak da je se negde ne zgubi. Slabe noge, potprte z batinu svedok su teškuga življenja. Da je bila trpeča čež život govori i te kaj njim nie nič rekla. Hu sebe si je sigurne gruntala kak je te denešnja razuzlana mladost i da njenje rieči nej bile od nikakve koristi. Morti bi jih još same več resrdila i dobila kakef „šlopec“. Od njih se nie moči bilje nič dobruga nadati.

Gruntala sem si hu sebe o starice i o te mlade ljudem. Niesem ni hu sebe rekla kak su negda ljudi znalji reči gda se nešče grde ponašala:
„Kaj te tak starci vučiju“?
Znam da ni jeden starce ne nafčil grde svoje detece. Nu one kaj je sigurne, ne opomina ga da se ponaša kak „Bog zapovieda“. Saki starec mislji da odgaja „anđela“, a ne onuga z rogmi. Žalosti i te kaj tak same grunta, a ne proverava. Se hamuljije tere mladi denes po sebe zmačeju starci opravdavaju z „ludu mladošču“. I te je točne. I bolje da se zludiraju dok su mladi. Ipak, mladenačke ludiranje nema veze z ljipem ponašanjem. Bilje bi dobre da starci dok svojem mladem daju mogućnost da „ludujeju“, da se i ž njimi tuj i tam pospominaju kak se trieba ponašati, kaj se denes zutra nej radi njihovoga ponašanja od srama moralji „zavljieči h rupu“.


Zvir:
http://www.zagorje.com/kolumne/pregled/za-dusu-za-spomenek-stara-kaj-se-motas

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Stara je mati išla za menom....

Vanna - Suza za zagorske brege - Vici s ljubavlju, 04:24

Vanna - Suza za zagorske brege - Vici s ljubavlju
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: HR.KAJ.NĚ? - Lépa naša kajkavska / pregled tisKAJna
« Odgovori #449 : Veljača 08, 2013, 11:46:26 poslijepodne »
Zagorski list
e-vundano 05.02.2013.

Dnevnik tate Bena

Piše:Tomislav Benčić

Društveno prihvatljive obitelji

Nije mi jasno kaj su to društveno prihvatljive obitelji?
Čitam sad zadnjih dana kak su deca, ovaj put ne iz društveno prihvatljivih, nego iz uglednih obitelji postavili nekakvu bombu pokraj Bana.
Meni h njihovim ljetama takve stvari nisu padale na pamet. I nije mi bilo dosadno.
I nakon kaj sam sve ovo napisal koji je odgovor na moje prvo pitanje? Čim več penez imaš to si društveno prihvatljiviji.



Naša zlatna mladež i dalje iz obijesti dela gluposti. Svako malo nekaj. Ili divljaju po gostionima i razbijaju, ili z autima gaziju decu po cesti ili postavljaju bombe. Svi su oni iz kak se to u zadnje vrijeme voli reči iz društveno prihvatljivih obitelji.

Nije mi jasno kaj su to društveno prihvatljive obitelji? S čim se stekne ta prihvatljivost? Je to možda nasljedno? Koje je to uopče društvo? Svi se zmislimo od kad se koristi taj izraz društveno prihvatljiva obitelj. Nakon kaj je maloljetni I.P. s bijesnim autom zgazil dvije pucke prvo je bil osuđen na dvije i pol godine rešta, ali je viši sud tu presudu ukinul, jer sud koji je donesel tu presudu nije uzel u obzir da je I.P. iz društveno prihvatljive obitelji.

I onda se čovek zamisli. Zna se da je otac od I.P. kupil bivšem premijeru BMW-a. onda je valjda s tim i kupil društvenu prihvatljivost. Po toj logici če ja kupim sadašnjem premijeru bemvea i ja bum iz društveno prihvatljive obitelji.

Čitam sad zadnjih dana kak su deca, ovaj put ne iz društveno prihvatljivih, nego iz uglednih obitelji postavili nekakvu bombu pokraj Bana. I onda dalje čitam kak je stari od jednog od tih mladiča rekel da su si dečki malo popili, bilo im je dosadno pa su postavili bombu. Če im je baš tak dosadno u životu kaj nisu prešli delati nekaj korisno? Recimo volontirati nekam, h neki dom za decu ili nekaj slično. Da sam ja nekakva vlast našel bi ja njima zanimaciju. Da im nije dosadno. Recimo po zimi bi snijeg čistili. Po ljetu bi kosili travu ili bili pomočni bageristi negde gde se cesta dela. Da vidiš kak bi im odma bilo manje dosadno.
 
Meni h njihovim ljetama takve stvari nisu padale na pamet. I nije mi bilo dosadno. Nisam razmišljal o tome kak bi bombe postavljal, nego sam razmišljal e bu plača na vrijeme, e bu dosta da poplatim se kaj treba platiti, e bu mi ostalo kaj da deci nekaj kupim,…

I nakon kaj sam sve ovo napisal koji je odgovor na moje prvo pitanje? Čim več penez imaš to si društveno prihvatljiviji. I sad za kraj vi teri ste pristojni i maloljetni nemojte pročitati zadnju rečenicu jer je prosta. Jeb.. takvo društvo koje te prihvača onolko kolko imaš penez.


http://www.zagorje.com/kolumne/pregled/dnevnik-tate-bena-drustveno-prihvatljive-obitelji-1

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Vinički tamburaši – Penezi, 02:33

Vinički tamburaši - Penezi
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549