Neki su tražili, pa evo nekoliko dobrih stvari za početak:
http://www.portaloko.hr/clanak/saznajte-deset-dobrih-stvari-u-eu/0/23538/Deset praktičnih odredaba kojima će se olakšati svakodnevni život hrvatskih državljana nakon ulaska u EU:
1. Za ulazak hrvatskih građana u države članice EU-a bit će dovoljno predočiti osobnu iskaznicu, a nakon uvođenja Hrvatske u schengenski granični režim, više neće biti graničnih prijelaza i kontrola na granicama prema Sloveniji i Mađarskoj.
2. Carina na kupljenu robu u EU-u neće se plaćati, dok će se PDV plaćati samo jednom, i to u državi u kojoj je roba kupljena. To bi najviše moglo pogodovati hrvatskim građanima koji u državama članicama Unije budu kupovali automobile.
3. Hrvatski jezik postaje jedan od službenih jezika Unije, pa će svi službeni akti EU-a biti objavljivani i na našem jeziku. No, to će se primjenjivati i na deklaracije na različitim proizvodima, poput tehničkih uputa za elektroničke uređaje.
4. Hrvatski državljani moći će potpuno legalno raditi u ostalim članicama EU-a bez posjedovanja radnih dozvola. Iako postoji mogućnost privremenih ograničenja toga prava, ono neće smjeti biti duže od sedam godina.
5. Studenti iz Hrvatske moći će bez ikakvih prepreka studirati na fakultetima u državama EU-a, naravno ako ostvare uvjete za upis. Takvi preduvjeti osigurani su i provedbenim dokumentima Bolonjske reforme obrazovnog sustava.
6. Osiguranici HZZO-a moći će se liječiti i u ostalim članicama Unije, a za tu svrhu će im se izdavati posebna Europska kartica zdravstvenog osiguranja. Time će biti pokrivene osnovne medicinske usluge, dok će se više razine liječenja posebno naplaćivati.
7. Obiteljska poljoprivredna i stočarska gospodarstva moći će zaštititi svoje proizvode i njihovo porijeklo, te će ih pod tim prepoznatljivim brendovima moći plasirati na tržište država EU-a. To će bi se moglo pozitivno odraziti na tržište dalmatinskog pršuta, neretvanskih mandarina, ličkog krumpira, dalmatinskih i istarskih vina, slavonske šljivovice...
8. Iako su vodeći mobilni telefonski operateri u Hrvatskoj u vlasništvu inozemnih kompanija, realno je očekivati snižavanje cijena poziva u inozemstvo, jer su nadležne ustanove u EU-u ograničile cijenu odlaznih poziva u roamingu na oko 3 kune po minuti, a cijena minute dolaznih poziva ne smije prelaziti jednu kunu.
9. Hrvatski građani moći će potpuno slobodno kupovati i prodavati nekretnine u drugim državama Europske unije. Članice pri tome zadržavaju svoje pravne propise kojima se regulira promet nekretnina.
10. Uvjerenja o ostvarenim obrazovnim kvalifikacijama (diplome, svjedodžbe, certifikati...) u hrvatskim ustanovama bit će potpuno ravnopravna na europskom tržištu rada. To se odnosi i na sve naše građane koji su svoje kvalifikacije stekli u bivšoj SFRJ, a Hrvatska ih je već ujednačila sa suvremenim dokumentima.