Autor Tema: POČAKAJ (PO-ČA-KAJ) - Lipa naša čakavska  (Posjeta: 255744 )

0 Članova i 1 Gost pregledava ovu temu.

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: POČAKAJ (PO-ČA-KAJ) - Lipa naša čakavska
« Odgovori #210 : Ožujak 20, 2011, 12:46:52 prijepodne »

La Kost
jednoumni tjebnik – product of Croatia
”Lakodelci svih zemalja, ujedinimo se!“
Lito 29 * Numer 938 * Poriječ, 17. je dan druge marčene bure (sv. Patrik)

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Lipi moji

Ma su došli biti delikati naši prvi IDS-ovci, naši čelnici, batice. Sad, od kad su u diru ti fejsbukovci i čajanka-revolucije, u modi je partijske portune zalivati z kolori. Tako su centrale HDZ-ja u Zagrebu i Karlovcu prolivene z crlenin koloron. Da naši domaći fejsbukovci ne bi bili uzad unih u Zagrebu, prolili su z jeno malo kolora sjedište IDS-a u Puli. Duperali su delikatni lila-kolor jušto da se vidi da nanke poli nas ni - ružičasta situvacija. Veliki demokrat Jakovčić se je ufendija, diga nos i zajno pozva na dijalog “počinioce”, ma je prije tega, za svaki slučaj, “podiga kaznenu prijavu protiv bacača pinki boje”. Nino, Nino, a Kajin njin je niki dan ubeća “niko ne sme da vas bije”. “Mlada patizanka boju bacala” je forši bila ona tvoja Barbika, maskirana u La mulu de Parenzo. E, moj avangardni Ivane, hitati kolore - to je dijalog. Z tin koloron, ko si kad bija mlad “ne mogu se rješavati pulske oronule fasade” - posla je županu drugarsku poruku po fesjbuku moj unuk, mali Marko.

Još već se je inkaca tribun Damir Kajin. Njega je uvrijedila ružičasta boja, jer on drži kako oni zaslužuju - crvenu. E, moj Damire, daleko si ti od crlenega, dokle si u IDS-u - ti si žuti centraš, a ne crleni livak.

Partija nan je stari konpanjo i konpozitor Nelo Miloti. Ja san ga lično dopelja u Gorski kotar u partizane. Bija je u kratkin brgešami, još ragač. Njigovo oružje je bila armonika. Moj tetac Gašpar je vajk govorija: “U revoluciji već valja armonika nego puška”. E, jušto tako je bilo z našin Nelon. Kad je bilo najteže njigova armonika je dizala moral. I dan-danas kad čujen njigove kante Marš Istarske brigade, kad čujen njegovu Fratelancu, ja se svi nazdrhnen, ja bin zajno kako lav juriša na barikade, zasvin ki me jebe prostata, tlak, cuker i šjatika. Ki gušt je bija slušati dok je on dirigira. Koliko je ljudi on navadija kantati, koliko je veselja, pozitivne energije i dobre volje nosija sobon ti ljudina od čovika… Adijo maeštro!

Siromaha Kosorica, Kajin je ne more viti na kraj oka. Moja mala unuka Samanta, sunce didovo, me pita: “Zašto gospodin Kajin organski ne trpi premijerku Jadranku i njene broševe? Zašto je onako ružno govorio o njenom brošu u obliku škorpiona? Da nije on muška šovinistička svinja?” Dite moje! Ma dite moje, ča tako se govori? Jena napredna pionirka nikad ne govori kako međunarodna rehakcija! To ti je čisto filozofsko pitanje: “Ki ima pravo, nima krivo”. Kajin je protiv pederi i Crikve, a Crikva je protiv pederi i Kajina, a Crikva i Kajin su protiv Kosorice. Ča će reći da su Kajin i Crikva, da ne rečen jušto košulja i guzica, ma su kako nohat i prst, i da su proti pederi samo javno, a proti Jace javno i tajno.

Zva me je merikanski miljarder Donald Trump, moj stari preteja, i pita me kakova je  ituvacija z Brijoni. Mu govorin: sve huja i huja, ča bi reći da te sad Titovi otoki čekaju na pijatu. Precija je pala, sad je ura! Ja i Dak, tako ja zoven Donalda, smo stari pretelji, još od vrimeni kad san mu bija namistija unu Čehinju. Mene je bila Ivana štufala pak san je bija  ripuštija Trumpu. Da ni bilo mene on nikad ne bi bija vidija unu žensku stvar. Tako smo ustali strateški partneri. Mu govorin, Brijoni nan više nisu interesantni. Jakovčić je pensa riješiti problem  ezaposlenosti priko Brijoni, ma je uvidija kako će ti problem brže riješiti u takozvanoj Turbo turneji ka je jušto u tijeku toka.

Toliko za uvi put, lipi moji. Eko dažda, a naši stari su govorili: “Voda ni dobra nanke u pastolu”. Dajte si kuraja, i budite pravi ko morete.

Vajka z vami vaš
Zvane Lakodelac

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

 PECUNIA TUA TECUM SIT

U ovoj zemlji svi otpuštaju:
- jeni radnike (33. 411 nezaposlenih u Hrvatskoj), drugi šolde (Rohatinski otpustio 6,3 mild. kuna)


* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

  (P)RAZNE CAKE ZA JUNAKE

Pismeni
Njemački ministar obrane podnio je ostavku zbog optužbi da je većim dijelom prepisao svoj doktorski rad.
Invecer puli nas bi bija ćepa medaju perke almeno, za diferencu ud naših miništri, zna pisati!

Riblje brašno
Istarski župan Ivan Jakovčić je u Trstu sudjelovao na humanitarnoj eno-gastronomskoj večeri pripremajući sardele i sardone u savoru.
He, he, kako stari pulitičar ku rabi zna šjor župan delati anka zmalin papalinami, špečalmente kad su blizu voti.

Viceprvaci
Istarski osnovnoškolci su drugi u Hrvatskoj po broju izostanaka s nastave.
Ma ča jušto ni u čen mi Istrijani u ovoj državi ne moremo biti prvi?

Viseći
Nezavisna lista medulinskog načelnika Gorana Buića i još neke nezavisne koje su bila članice udruge Ladonja ne namjerava ući u novoosnovanu stranku Ladonja Plinija Cuccurina.
Tote se drugo niš ne kapi: je zvisija Cuccurin ki nedan neće z njin eli je zvisija mali Goran i drugi nezavisni ki neće u novi partit?

Bačukari
Na poziv premijerke Kosor radi potpore za dovršetak pregovora s Europskom unijom pojavili su se samo HSP-ovac Danijel Srb i HDSSB-ovac Vladimir Šišljagić.
He, he, su doli samo uni ki nisu imali bačuke za poj zjogati u Motovun...

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

La kost, otužni humoristično-satirički podlistak četvrtkom u Glasu Istre
• autori Vladimir Bugarin, Drago Orlić I Goran Prodan
• zemaljske adrese: Poreč, Pionirska 1; Pula, Riva 10;
virtualna: lakost@glasistre.hr; telefonin 098 475 359, faks 452 863 i 591 555
• reklame na 388 470 ili epgi@glasistre.hr
• reklamacije s gnušanjem odbijamo


http://files.glasistre.hr/GlasIstre.pdf , 17.03.2011.
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: POČAKAJ (PO-ČA-KAJ) - Lipa naša čakavska
« Odgovori #211 : Ožujak 20, 2011, 12:49:20 prijepodne »

Réčki „Nôvi list“, 18.03.2011. / Kolumně
 
Beseda

7 člankov na čakavskomu

Pregled:
http://novine.novilist.hr/Default.asp?WCI=Rubrike&WCU=2859285F2863285B2863285A2858285928592863288A288D2863286328632863286328592863L
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: POČAKAJ (PO-ČA-KAJ) - Lipa naša čakavska
« Odgovori #212 : Ožujak 21, 2011, 10:43:36 poslijepodne »

Réčki "Nôvi list" / Kolumně, komentâri / Pogled

KVADRATURA DRUGA

02.10.2010.

đermano ćićo senjanović

Prijatelji i pinezi

Eto, da prestanen prostačit, iša san u novi red. A u novi red ulazi i oni omjer 4000:100.000. To oće reć da je u Iraku poginilo 4000 Amerikanaca i 100.000 Iračana. Ili statistički 1:25. Ne znan ča bi više reka.

Slika:
http://novine.novilist.hr/images/clanci/2009/10/450781.jpg



Šta se više žešćidu na njega, meni je sve draži. Nikidan je reka da su političari roba na tržištu i da će ih kupit onoliko koliko mu ih bude tribalo. I svi su popizdili. Bidan moj Kerum. Tuču ga iz svih kaluni zaraj te izjave, a ol je ča falija? Okad je nagrnila mlada demokracija, sa vijećnicima i zastupnicima se trguje ka sa kumpirima. Veletrgovačko poduzeće HDZ zapasalo je cilo tržište. Tebi pinezi, tebi zaposlenje za ženu, ćer i pasa, tebi upravni odbor, tebi građevinska dozvola, a tebi kiosk na rivu, pa prodaji sladoled, sokove i goldune. I svi sritni. HDZ je dobija samostalne dizače ruku, a Adlešićka je dobila materijalnu sigurnost. Ma di mi je baš ona pala na pamet? Mislija san da je, bidna, ebete, jer nikad tri suvisle rečenice nije složila.

Ali kad je tribalo zaposlit muža i izgradit kuću, u jedan put je najbistrija na svitu. A HDZ-u ništa nije skupo. Jebe ih se, ol daju svoje. Utiraju ruku u državnu kasu i izvadu koliko in triba. Nema tih pinez koje oni neće ukrest, samo da se održu na vlasti. I oni su ostvarili san svih lupeži. Nekažnjeno krest. Ukredu miljune i miljarde, a niko in ništa ne može. Svi sve znaju, a oni - nedodirljivi. Njihova policija, njihov sud, njihovo tužilaštvo... Kako narod ne skoči i ne pomete ih na izborima? Nisu ludi radit kontra sebe. Invalidske penzije, dragovoljci, javne službe, a i penzionere se uvik drži na laštik. I ko će in se oduprit?! Radnici? Koji? Oni iz škvera? Za njih imaju uvik spremljene tri crvene krpe: komunizam, samoupravljanje i Jugoslavija.

Zato razumin sve ove ča su skočili na Keruma. HDZ i SDP su popizdili ča in se dirnija u monopol, u kasu i vlast, a poštena inteligencija se zgraža nad Kerumovin primitivizmon, prostaštvon i nekompetentnošću. Evo ga i Ante Tomić upozorava da se okružija falšin prijatejima. Da se svi vrtu oko njega samo zato ča ima moć i pineze. I da će, ako sutra ostane bez pinez, učas ostat i bez prijateji. Evo, obavještavan Keruma da za pineze ne triba brinit. Nikad s njin nisan bija prijatelj, a razgovarali smo usve dva puta i oba puta zaraj Bajamontuše. Pa, eto, nek se dogodi da Kerum bankrotira, prvi ću ić na banku, uć ću u dozvoljeni minus od deset iljad, i odma ću mu poklonit te pineze. E, i to od gušta. U znak zahvalnosti ča je razbuca ovu licemjernu, lupešku, pokvarenu, kvazigospodsku političku scenu. Ča je isprid svih onih napirlitanih političari iznija zrcalo i reka: "Evo, ovo ste vi, samo goli lični interes i ništa više!" E, pa kad san ja spreman Kerumu poklonit deset iljad, virujen da bi se u Split našlo još njih stotinu. I to mu je odma miljun. A on je već dokaza da od miljuna zna učinit pet miljuni.

A ča se tiče politike, znan da i Kerum nije cviće. I durat će onoliko koliko ga Split bude trpija. A ja mu nikad neću zaboravit da nas je oslobodija ove falše munite. Fala mu ča nan je bija šok-terapija.

Nekome šok, a nekome terapija.


Veliki pinezi

Ne znan je li on doša na čelo HT-a pri ili posli Njemac. Samo znan da se duboko uvuka Tuđmanu, pa ga je on stavija na čelo HT-a. Na račun HDZ se dočepa dobroga mista, a onda se, kad su Njemci kupili HT i stavili ga na čelo, distancira od stranke. I on je sad samo privrednik. A ča je bija ministar i ča je diza ruku za najšporkije stvari, to se danas ne računa. On mi malo daje na Matešu. I Mateša je bija isturena ruka šporkice u Fondu za privatizaciju kad se događala najgora lupeština i kriminal, a danas se šeta po svitu ka šef HOO i glumi neutralnog sportaša.

Umisto da je dobija nogu u guzicu, ka hrvatska sramota, on se okolo šeta s hrvatskon zastavon na reveru i sramoti i nas i zastavu. Bilo je još takvih ka ča su Mudrinić i Mateša, i o takvima nije baš bilo puno kritičkih napisa i osvrta. Sve su to dični hrvatski muževi, ponos roda svoga. I evo je Mudrinić gostova kod Stankovića, reka je kolika mu je plaća, i cila se zemlja uzbudila. Odma su izašli članci i analize koliki su to pinezi i koliko se toga s ton plaćon more kupit. Novinari se vataju za glavu i govoru da s njegovon misečnon plaćon od 11 iljad euri prosječna hrvatska obitelj živi godinu dan. I još mu savjetuju kako to potrošit. More kupit jedno auto misečno, ili škatulu briljanti, ili zlatne poluge... Oćedu reć da bi društvo tribalo bit socijalno osjetljivo, da čemu tolike razlike, da dok jedni gladuju, drugi se razbacuju... I sve tako čitan i beštiman. Nema beštimje koju nisan izgovorija. Toliko san se uzbeštima da nisan zna zašto beštiman. Sitija san se da se radilo o novcima, o velikoj plaći, ali nikako nisan moga nać poveznicu.

Pokuša san se sitit, a kako nisan uspija, ostavija san se razmišljanja i sta pivat: "Jebala se moja mala za profit od kapitala."


Krvavi pinezi

Već mi pô godine stoji u notes natuknica u obliku omjera 4000:100.000, i ja je svaki put priskočin. Iako me ti omjer najpri rastužija, pa razbisnija, a onda i raspizdija, mislija san da bi bilo malo pretenciozno da se ja iden bavit ton problematikon. To je sektor Zlatka Dizdarevića, Šnajdera i Matvejevića, ljudi koji imaju težinu i kojima je ta problematika u malome prstu. A onda me nikidan nazvala mater: "Evo ti Blair daje intervju, brzo okreni na Prvi." Okrenija san, gleda san par minuti, a onda pribacija na niki film. A ča ću ga slušat? Sere li ga, sere. On je strašno protiv talibana, koji se ne ponašaju po zapadnin normama. A najgori su oni talibani koji rade nepodopštine u zemljama koje su bogate naftom. Ka ča HDZ jebe nas u mozak već 20 godin, tako Amerika i Engleska jebu cili svit.

Eto, da prestanen prostačit, iša san u novi red. A u novi red ulazi i oni omjer 4000:100.000. To oće reć da je u Iraku poginilo 4000 Amerikanaca i 100.000 Iračana. Ili statistički 1:25. Ne znan ča bi više reka. More bit da mi je ti omjer i sta pô godine u notes jer nisan zna ča ću reć. Gledaš ga, gledaš, a onda popizdiš. I jedino ti se iskristalizira ono: Smrt fašizmu - sloboda narodu!

Krvavi obraz

Uvatilo još jednoga bjegunca iz slučaja Lora, a novine se raspisale. Dobro, prvi dan, to je vijest, ali čemu posli danima u detalje? Te dobija sina s drugon ženon, te proda auto, te izdali ga mještani, te advokat govori da je nevin... Pravu od zločinca heroja. A od urednika debila.



http://split-online.info/split/hrvatska/prijatelji-i-pinezi/

ili:
http://novine.novilist.hr/default.asp?WCI=Rubrike&WCU=285A2863285928582863285A285828592858286328982897288F286328782877286F2863285D2859285F285B285B285F2863286328632863W
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: POČAKAJ (PO-ČA-KAJ) - Lipa naša čakavska
« Odgovori #213 : Lipanj 15, 2011, 11:19:21 poslijepodne »

Réčki „Nôvi list“, 09.06.2011. / Kolumně
 
Beseda

8 člankov na čakavskomu

Pregled:
http://novine.novilist.hr/Default.asp?WCI=Rubrike&WCU=28612863285E2863285A2858285928592863288A288D2863286328632863286328582863L

--------------------------------------------------------------------------------
--------------------------------------------------------------------------------

 
 TAKO SE REČE
Zakrpaj svoje nevoji z poslovicami

 
Reče se za nekega da »lepo nosi leta«, pa to i mane ki put reču – ma ja se više ćutin da mi »leta pežu«. Veramente, moran, boje reć moren se tješit da j' za to krivo i ovo munjeno vreme, a ne samo moje leta

Judi na celen svete odvavek zmišjaju poslovici, pa j' tako Shakespeare (Šekspir – poznati ingleški pisac, ki j' valda anke volil poslovici) već pred više od četiresto let zapisal negdere tu svoju ideju. Ne znan ši j' on to i sam proval storit, ma mane ne gre to baš jako od ruki.
    Reče se za nekega ...

Opširnije (za pretplatnike):
http://novine.novilist.hr/Default.asp?WCI=Rubrike&WCU=28612863285E2863285A2858285928592863288A288D28632863285D285D2861285B2858286028632863286328582863S

--------------------------------------------------------------------------------

 
KARTULINA Z MIK-a (7):
KAKO J MIČICA NOVALJUN I OKOLE NAVIGALA I SLOVENSKE FANTJE NA ZRĆE POPELJALA

Dojdi va Novalju, da vidiš kako je lipo

 
Mnogemi ki tu dojdu zgljeda koda Novaljci bivaju va raju, nisu faleli, ma za načinit raj rabilo j i muki, i truda. Puno neveri i bonac, puno rati i mirenji, puno teškoga sakidanjeg življenja

Jušto to – dojdi va Novalju, da vidiš kako je lipo – rekla mi Jasna Dabo – Peranić, ženska ka ravna z novaljsken Centron za kulturu, još on prvi put kad san za mikovskun avangardun, onemi munjenemi deškimi ki snimaju kartuline z MIK-a dokanpanala, prvi put va svomu mladomu životu na Pag, ja Mičica, neputa od Mikića, ...

Opširnije (za pretplatnike):
http://novine.novilist.hr/Default.asp?WCI=Rubrike&WCU=28612863285E2863285A2858285928592863288A288D28632863285D285D2861285B2859285928632863286328582863G 

--------------------------------------------------------------------------------

 
DA SE NE POZABI

Majski gušti, delavi bageri i lepe malice

 
Majski dani su pasali va sunce i lepen vremene i nismo se ni obrnuli, a već je prišal jun, prvi letnji mesec. Još ćemo malo morat pričekat da i na karte ariva vreme za na banj poć i da se na Telovu blagoslovi more, da fini škola i da se opre vreme od godišnjeh odmori (za oneh ki ne delaju va turizme). A dokle se čekalo ...
   
Opširnije (za pretplatnike):
http://novine.novilist.hr/Default.asp?WCI=Rubrike&WCU=28612863285E2863285A2858285928592863288A288D28632863285D285D2861285B2858286128632863286328582863R

--------------------------------------------------------------------------------
 

ČA NI ČA

Štorije od lovci i kunelići

 
Ćapal san ovoliiikuuu ribu!, hvali se ribar jenemu lovcu, a lovac mu odgovori: »Pak ča, ja san tofnil ovoliiikeeegaaa srnjaka!« Ja, i ča onda?, pita ga ribar.
    – Pak niš, to su bila ustvari dva strašno velika srnjaka, samo ča su onda prišla još dva policjota i ćapala me va krivolovi. I niš, onda ...
 
Opširnije (za pretplatnike):
http://novine.novilist.hr/Default.asp?WCI=Rubrike&WCU=28612863285E2863285A2858285928592863288A288D28632863285D285D2861285B2859285828632863286328582863H

--------------------------------------------------------------------------------


FIJUMANSKI KANTUNIĆ
 
Veli Potrošački Brat

 
Već dvajset dan pred moj rojendan na moju adresu dohajaju čestitki od judi ke ne poznan. Najprvo mi j' rojendan čestital jedan klub od libri. Zaželeli su mi puno zdravja, jubavi i soldi, a onput predložili da si naručin kakov libar pa će mi oni uz moju narudžbu poslat dar iznenađenja za rojendan. To bi značilo da ...
 
Opširnije (za pretplatnike):
http://novine.novilist.hr/Default.asp?WCI=Rubrike&WCU=28612863285E2863285A2858285928592863288A288D28632863285D285D2861285B2859285A28632863286328582863Y   

--------------------------------------------------------------------------------


NASMEJTE SE, OVO J' ŽIVOT PARIĆAL
 
Guma

   
    Mićega školana Ivića učiteljica pita da joj reče jednu dugu besedu.
    – Guma – povidi joj Ivić.
    – To nije duga riječ. Ima samo dva sloga – povidi učiteljica.
    – Ja, ma da ju vidite kakova je kad ...
 
Opširnije (za pretplatnike):
http://novine.novilist.hr/Default.asp?WCI=Rubrike&WCU=28612863285E2863285A2858285928592863288A288D28632863285D285D2861285B2859285B28632863286328582863X   

--------------------------------------------------------------------------------


OBAŠLI SMO

Dve suzi smeha Cvjetane Miletić


Kako ča j' sama rekla, tapa po hode Gervaisa i Kompanjeta, po puteh i putićeh seh drugeh vredneh čakavci ki za jubav svojga materinskega zajika delaju se ča znaju, moru i moraju
 
Vlih, jedan petak va Lovrane, va Galerije Laurus bilo je predstavljanje knjigi kratke prozi »Dve suzi smeha«, ča ju je napisala Cvjetana Miletić, a izdala Ustanova »Ivan Matetić Ronjgov« od Ronjgi. Organizator predstavjana bil je KUD Lovor z Lovrana. Va ime Izdavača Lovranci je pozdravila Doris Brusić i predala notni ...

Opširnije (za pretplatnike):
http://novine.novilist.hr/Default.asp?WCI=Rubrike&WCU=28612863285E2863285A2858285928592863288A288D28632863285D285D2861285B2859285C28632863286328582863W

--------------------------------------------------------------------------------


ZAPISANO VA SRCE

Ča smo starije, to nan već rabi divana

 
Nekih, od finjenice škole videla nisan nikad. Retko tu i tamo ku utaknin. Ov put smo se, na četrtoga dana ovoga miseca se skupa našle potle punih 40 let, kako smo v Riki finile Pedagošku gimnaziju. Jedna j' z Rima doletela, druge su z Zagreba, Ljubljane, z Kastavšćine, Grobnišćine... došle. Kad smo prvi dan va ričke ...

Opširnije (za pretplatnike):
http://novine.novilist.hr/Default.asp?WCI=Rubrike&WCU=28612863285E2863285A2858285928592863288A288D28632863285D285D2861285B2859285D28632863286328582863V

Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: POČAKAJ (PO-ČA-KAJ) - Lipa naša čakavska
« Odgovori #214 : Lipanj 28, 2011, 11:17:26 poslijepodne »

Riječki „Novi list“, 28.06.2011. / Kolumne, komentari
 
S KAMIKA I MORA

Grad prijatelj dece

Šibenskin ulicami odzvanja dečji smeh, a glavna tema razgovora više nisu Facebook i videoigrice leh predstavi. Tako se odgaja buduća kazališna publika, dok se va radionicami razvija dečja kreativnost i jubav prama različitin oblicimi umjetnosti. Šibenik z pravon nosi titulu grada prijatelja dece, našeh budućeh veleh judi ki bi mogli bit bolji da va sebe zavavik zadrže dečji duh.

Piše Kim CUCULIĆ


Na ulazu v Riku, tamo pul Plumbuma, piše da j' Rika grad prijatelj dece. Često razbijan glavu z ten je to jušto tako. V Rike se najveć dece more videt va Toweru na Pećinami, kako se igraju va onen kantuniću dok su njin roditelji va šopingu. Naš grad nima ni baš puno parki i igrališta va ken bi se deca mogla igrat. Tu i tamo dogode se neki programi za dečju publiku. Ma se to skupa nekako se teško more usporedit z jednin Šibenikon, ki već više od pedeset let imeje Međunarodni dečji festival.

    Kad san bila mića, na televizije su prenosili neke predstavi ke su se odvijale spred stare šibenske gracke vijećnice. Volela san to pogljedat, ma se do sad nis imela prilike poć va Šibenik va vrime dečjeg festivala. Tih petnajst dan ča festival dura, Šibenik va praven smislu te besedi postaje grad diteta. Ne moren se spametit kad sad zadnji put va tako kratko vrime videla tuliko miće dece po ulicami, trgimi i najveć va teatru. Parter i loži šibenskog kazališta oveh dan krcati su mićeh gledatelji, ke roditelji va velon broju vode na predstavi. Po šibenskin ulicami leh se divani o predstavami, a jedan otac rekal je da j' škoda ča festival ne dura šest miseci na leto.

    I mići i veli žive z dečjin festivalon. Ono ča j' najlipše, va vrime trajanja manifestacije se kot da j' storeno po dečjoj mere. Na sakon kantunu prodaju se slatkiši, otprt je samanj libri za decu, održavaju se promocije dečjih libri i izložbi z dečjin radimi. Deca Šibenika va velon se broju uključuju i va radionice, a rezultati njihovoga dela moru se videt po celon gradu. Deca sama stvaraju i festivalski bilten, a imeju i svoj radio. Šibenskin ulicami odzvanja dečji smeh, a glavna tema razgovora više nisu Facebook i videoigrice leh predstavi. Tako se odgaja buduća kazališna publika, dok se va radionicami razvija dečja kreativnost i jubav prama različitin oblicimi umjetnosti. Šibenik z pravon nosi titulu grada prijatelja dece, našeh budućeh veleh judi ki bi mogli bit bolji da va sebe zavavik zadrže dečji duh. Šibenik je va ten pogledu svetli primer. O ten je i Rika grad prijatelj dece moglo bi se raspravljat. Leh da se ne ustane na onoj tablice ku su klali na ulazu va grad.


http://novine.novilist.hr/Default.asp?WCI=Rubrike&WCU=285A28602863285E2863285A28582859285928632893289328632863285D285E285928612858285928632863286328592863X
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: POČAKAJ (PO-ČA-KAJ) - Lipa naša čakavska
« Odgovori #215 : Srpanj 08, 2011, 11:24:05 poslijepodne »

Rečki Novi list 2011 07 02

Stent by stenT

Piše Ćićo Senjanović

Slika:
javascript:openWindow('aspx/showimage.aspx?id=562555',291,256,'');

 
Šprajcova sonata
 
Ne sićan se da mi je dida Jozo ikad u životu popija biru. Dâ bi mi bocun i posla bi me u Kurtićevih po vino. To bi bilo za obid. A za večeru me ne bi slâ, nego bi sâm odija u konobu. Iša bi među jude popit kvarat. U više navrata. Evo san uvatija sebe da sve češće mislin o vinu. Priporučili su mi ga u zdravstvene svrhe. Zaraj srca. Ima bit da mi je omililo, jer jedva čekan popit svoju dozu. Ali mi je nezgodno doć u kafić i tražit čašu vina. Nema tako maloga pakovanja. I to mi je dalo mislit. Kako je bira u limenku, zašto se i vino ne bi tako prodavalo? Sad se vi, ča se razumite u vino, nemojte počet smijat. Ne znan je li se vino smi punit u ijednu drugu ambalažu osin staklene. Ako smi, baš bi volija otvorit limenku i istrest u grlo dva deca. Onda nadlanicon obrisat justa i reć: »Je, baš je ka grom.«



Prva štorija: Kad se čovik najmanje nada, dođe 28. 6. i onda mu se ne da ić otvarat enciklopediju i provjeravat svoje asocijacije i sjećanja. A na ti dan pada Đurđevdan ili Vidovdan, ili oba, uglavnon nešto pada. Mislin da je na ti dan prije 83 godine pâ i Stjepan Radić kad ga je u Skupštinu iz rivolvera pogodija jedan srpski zločinac. I onda su ga kraljevske vlasti formalno zatvorile, a bilo mu je u zatvoru boje nego našemu Norcu. I kad su 1945. partizani došli na vlast, ti Radićev atentator se doša puvat isprid jednog srpskog komandanta da je on srpski junak, a ovi ga je posla u materinu i reka mu: »Ti si srpska sramota, a ne srpski junak.« Ne znan ča mi je sad na pamet pâ Božidar Vučurević.

   Druga štorija: Doša me povirit rođak i govori da je produžija vozačku. A kako je proša 65 godin, to su mu je produžili za 10 godin. Pitan ga: »A ako u međuvremenu umreš, možeš li je koristit za vožnju po grobju?« Mrvu se zamislija, a onda mi je reka: »Možeš, ali ne smiš vozit priko 20 na uru.« Je, u pravu je. Nezgodno bi bilo po grobju raspalit stotku. Bilo bi mrtvih na svakon kantunu.
   
    Treća štorija: Kad niman ča činit, onda sednen uz more pa mislin. Ali ne počnen odma mislit. Najprije malo uživan. Najdraže mi je sest kod Lučke kapetanije oko devet uri navečer i gledat kako brodi odlazu iz luke. To oni gredu za otoke i u Italiju, tamo prinoću, a onda se ujutro najranije uputu put Splita. I baš mi je drago gledat te brode, i onda buden ponosan ča se bar po pitanju tih brodi, otoka, veza, linija i lučke infrastrukture vidi stalni napredak. Sve gre ka podmazano, sve štima ka urica. I ne gre ti u glavu da u ovu zemju u kojoj je sve u rasulu, Jadrolinija plovi punin jedrima i širi slavu naše zemje i našega turizma. Kako je ono gradonačelnik u Malo misto pisa pozdravni govor avijatičaru? Orle nebeskih visina...

    E, tu kraj Lučke kapetanije, tu sednen pa uživan, a ako oću mislit, onda se pripomistin na kraj sridnjeg mula, jer tamo nima šušura i ništa mi ne odvlači pažnju. Nikidan san isto sidija i na pamet mi je pâ Zoran Milanović. Izdeklamira san mu cili monolog, a on me gleda, mrvu je razvuka usta u osmijeh, a iz očiju mu se čitalo: »Majko moja, koji je ovo kreten!«

    More bit da bi to i ja za njega reka da smo bili u obrnutin pozicijama. A evo moga elaborata: »Milanoviću, budi pametan, učini najveći dribling, zajebi sve i sačuvaj stranku. Ti se javno ponašaj ka i dosad. Agitiraj, analiziraj i seciraj HDZ i ovu Vladu, ali potajice šapni svin svojin glasačima i simpatizerima da ne izlazu na izbore. Tako će HDZ opet osvojit vlast. I kad je osvoju, ča ćedu s njon? BDP stalno pada, izvoza ima malo i ništa, javne službe bujaju, dug nan je doša do grla, sudstvo se mrvu našminkalo, a iznutra trulež, školstvo u raspadu, zdravstvo diše na slamku, radništvo je zatučeno, brodogradnja je na izdisaju. I sad mi reci ča ćeš ti učinit ako dođeš na vlast? Ne smiš se u nikoga dirnit, jer će ti privilegičari učas napunit Rivu. A ako se budeš puno junačija, kestenjari bi ti mogli doć glave. Zato pusti HDZ-u još jedan mandat. Neka sve istrune prirodnin puten. Nema sriće dok ih njiovi glasači ne počnu tuć nogon u gujcu. Tako da ih vrag zauvik odnese. I da ova zemja konačno počne disat punin plućima.« Kad san mu sve to izgovorija ćutija san se ka da ću poletit. I jesan, poletija san. Poviše Omiša, Vrgorca, Imotskoga, Knina, Drniša, Perkovića, Kaštili i opet se spustija u Split. Lipi pejsaži, pitoma polja, vridni ljudi, pošten i bogobojazan narod. Sve po miri HDZ-a. Bija bi grij prikidat tu idilu.
   
    Nova štorija: Ne sićan se da mi je dida Jozo ikad u životu popija biru. Dâ bi mi bocun i posla bi me u Kurtićevih po vino. To bi bilo za obid. A za večeru me ne bi slâ, nego bi sâm odija u konobu. Iša bi među jude popit kvarat. U više navrata. Evo san uvatija sebe da sve češće mislin o vinu. Priporučili su mi ga u zdravstvene svrhe. Zaraj srca. Ima bit da mi je omililo, jer jedva čekan popit svoju dozu. Ali mi je nezgodno doć u kafić i tražit čašu vina. Nema tako maloga pakovanja. I to mi je dalo mislit. Kako je bira u limenku, zašto se i vino ne bi tako prodavalo? Sad se vi, ča se razumite u vino, nemojte počet smijat. Ne znan je li se vino smi punit u ijednu drugu ambalažu osin staklene. Ako smi, baš bi volija otvorit limenku i istrest u grlo dva deca. Onda nadlanicon obrisat justa i reć: »Je, baš je ka grom.«

    Peta štorija: Prošlu subotu je bija praznik, nisan pisa pa se skupilo materijala. Tako iman sinjano da bi vajalo čagod napisat o Nagradi Vladimir Nazor. Gleda san direktni prenos dodjele na televiziju i baš san bija ponosan. Lipo, odmjereno, svečano, nenametljivo. Baš kako bi tribalo činit te dodjele. Gleda san radi prijatejice Nade Gašić, a srce mi je zaigralo kad san kraj nje vidija Dinka Kovačića i Danila Šerbedžiju. Sve moj svit. Bija je tu i Aralica. Gleda san ga i učinilo mi je muku. Dobija je Životnu nagradu za književnost, a to bi onda bilo za sve ča je u životu napisa. A on je pisa i romane s ključen. I kad bi se izgulija ključ, kroz ključanicu bi se vidilo krcato dobroga i poštenoga književničkog svita o kojima je Aralica pisa na bazi najvećega prasca. A bilo je i huškačkih protumuslimanskih lancuni koje mu je objavija slavni Joško Kulušić u Slobodnu Dalmaciju. To je Kulušić iša malo balansirat, iša se mrvu dodvorit novoj vlasti, ne bi li spasija Slobodnu. I na kraju je Slobodna krpinizirana i kutlizirana, a Kulušića su potirali ka zadnju štracu.

    I evo sad mislin ča bi ja učinija da san bija među laureatima. Vjerojatno ništa. Kad san svojedobno dobija Nagradu Veselko Tenžera, nit san vidija ko je uz mene, nit mi je bilo briga. Cili san se bija raspa od sriće. Ali, možda, da je uz mene bija Aralica i da se on u ime svih laureati zafalija na nagradama, možda bi se diskretno udaljija i lagano za sobon zatvorija vrata. Jer ako ga moran trpit blizu sebe, ne moran ga trpit poviše sebe.
   
    Sljedeća štorija: Uživan gledat Wimbledon. Ne skidan glavu s ekrana. Ivan mi dodaje sendviče i limunadu, a ja se dižen samo za popišat. Jo da je jemat jedan veliki šijun! Gledan Wimbledon i divin se Engleskoj, njezinoj tradiciji, zelenoj travi, kapelinima, krajevskoj porodici, skupjačima baluni i debelin linijskin sutkinjama u krema gaćama koje samo ča ne prsnu. Velika Britanija, veliki imperij, velika tradicija i veliki turnir. Onda uvečer gledan dokumentarac o nafti, o britanskoj kompaniji BP, o Azerbajdžanu di je BP dobija koncesiju za vađenje nafte. BP godišnje plaća 26 miljardi dolari, predsjednik Azerbajdžana je uveja diktaturu, niko ne smi pisnit, narod krepaje od gladi, a predsjednikov sin u Dubaiju kupuje kuću od pô miljarde dolari. I još je reklo da se rukovodeći kadar iz BP-ja redovito liferuje u britansku vladu. Onda je BP njihov Agrokor?

   I ča san tija reć? Ne znan. Mislija san povezat Wimbledon i BP. Reć koju o krvavin pinezima na kojima je Wimbledon izresta, o velikin igračima koji mu daju legitimitet. Ajme, daleko san krenija. Tako bi ispalo da u ovome kurbanjskome svitu nema čovika koji se nije išporka. Živija tenis! Doli revolucija!


    Sedma štorija: Dvi godine su bili pristojni i normalni, a ovu godinu su nan se opet posrali na proslavu. To je već šizofrenija. Na Dan antifašizma na Dnevnik ide najprije Josipović i njegove riči u pohvalu antifašizma, a odma posli toga prilog o ustaškon derneku nad Jazovkon. To je isto ka da bi za Božić nakon izvještaja iz Katedrale iša prilog o inkviziciji i o zločinima katoličkog klera za vrime Drugoga svjetskog rata. Ali, kad ja to znan, to znaju i ovi s Televizije. Znaju, a činu?! E, to činu namjerno! Da bi provocirali i da bi nas stalno vraćali na stare teme. Da zaboravimo rasulo u zemlji, ovu lupeštinu i banditizam.

    Evo, mene su uspili isprovocirat. Pada mi na pamet da na sve svoje košuje i majice dan učinit mali znak. Ka ča Lacoste ima krokodila ja bi ima tri slova: NTT. A između dva T mala crvena zvizda petokraka. I sad, ovisno o tome ko te pita, uvik moš reć da je to: New York, Texas, Tekstil. Ili ako te pita koji Slovenac, reć ćeš mu da je to: Naš Triglav Trgovski. A ako je to koji slovenski antifašist, onda bi mu šapnija: Naš Tovariš Tito. A u stvari ta tri slova NTT to je najobičniji rebus: Par T iza N!
   
    Osma štorija: A jednu od ovih NTT majica bi poklonija i Azemu Vllasiju. Nikidan san čita razgovor s njin, i oduševija me kad je reka: »Mi Albanci nikad nismo doživjeli Jugoslaviju kao svoju prirodnu državu.« To je lipa, iskrena i poštena izjava, samo je mrvu zakasnija. Umisto da je ka omladinac sta na čelo pokreta za odcjepljenje Kosova, on je bija predsjednik jugoslavenske omladine i ka pasić se lipija uz Tita, a usput je bija i član CK SKJ. I umisto da se pokrije ušima, on nan danas otkrije veliku istinu. Znan, lako je meni sad pizdit, ali triba se uvuć u njegovu kožu. On najboje zna koliko se napatija na visokin jugoslavenskin položajima. A u njemu je sve vrilo. Živija je za Kosovo republiku. A mora se patit po Beogradu di mu je glava stalno bila u torbi. Jer da su ga otkrili ka dvostrukog špijuna, ne bi mu laka bila. Na kraju ga je tek Milošević raskrinka. E, ali volija bi znat za koga Azem Vllasi danas radi? Za svoju Albaniju, za svoje Kosovo ili za svoju Makedoniju? Pari mi se da ka i uvik radi samo za svoju guzicu.

    Deveta štorija: Da ne bude sve žestoko i nabrijano, evo i jedne pohvale. Sve čestitke uredniku Dnevnika gospodinu Zoranu Šprajcu. Prikaza nan je izvrstan prilog o djevojčici i klaviru. Šestogodišnja djevojčica je veliki glazbeni talent, ali je dosta siromašna. Vlada je doznala za njezine muke i poklonila joj 20 iljad kuna za klavir. Klavir je kupljen, djevojčica sva sritna svira, a njezina baka sva u suzama radosnicama zahvaljuje Vladi. Pored djevojčice sjedi predsjednica Vlade Jadranka Kosor i topi se od milinja. Onda nešto pita djevojčicu, a ona joj sramežljivo odgovara.

    Zatim se na ekranu pojavljuje Šprajc i duhovito poentira: »Glasujmo za Jadranku, svima će nam kupiti klavir.«



http://novine.novilist.hr/Default.asp?WCI=Rubrike&WCU=285A2863285F2863285A285828592859286328982897288F286328782877286F2863285D285E285A285D285D285D28632863286328592863Y
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: POČAKAJ (PO-ČA-KAJ) - Lipa naša čakavska
« Odgovori #216 : Srpanj 08, 2011, 11:34:34 poslijepodne »

Rečki Novi list 2011 07 04

S kamika i mora

Kamo j nestal čovik?

Je, kako je, je ča je, ma da j Rika bila i ostala mane najdraži, najlipji i najšesneji grad na svitu - je. Ne bin ga menjala ni za ki drugi na svitu, ma uza se to, mane j moja Višnjevica vavek na prvomu mestu. Pa i ja kod i mnogi drugi, bivan va rečkomu prstenu, delan v Rike. More bit da grešin, ma me par da ne. I mislin da se, na su sriću, Rika još vavek ne mora pitat kade j nestal čovik, ni va statističkomu, ni va simboličkomu smislu. A doklen je tako, dobro j.



Piše: Slavica Mrkić Modrić


Konačno j pri kraju i ta štorija od Hrvacke i Evropske uniji. Sad je pak problem ki j za ta pir najveć zaslužan. Si se hvastaju, si misle da su oni, si bi oteli bit kumi, a jedino ča se od prvoga dana zna je z čigovoga žepa gredu soldi za konačno združivanje. Si stroški platit će oni mići ki pira nete ni videt, ma će ga na svomu hrbatu itekako oćutit. Kako će nan bit kad konačno Evropa reče "ziman", a pozabi reć i va dobru i va zlu? Kod i pu sakoga braka, more bit i dobro i loše. No, homo mi lipo z globalnoga na lokalno, i razmislimo malo kamo su nestale te tisuće stanovniki Rike, aš da j ovaj popis pukazal kako j va odnosu na on pasani popis, on z 2001. leta Rika ima 15.308 stanovniki manje.

    Neki su umrli, to j sasma logično aš ljudi umiru. Neki su se rodili, ma nažalost već dugo se, ne samo v Rike leh i va celoj Lipoj našoj, manje ljudi rodi leh ča jih umre. Neki su šli trbuhon za kruhon, pa sad namesto v Rike bivaju i delaju ki zna kade. Neki su za pasanoga rata v Riku došli, malo tu bili, a kad su se jedan sled refali, šli su dvojin puton. Ma, najveć oneh ki su z Rike prošli, to j moje mišljenje, vrnulo se j doma - va rečki prsten, va komu su imeli starine. Aš, ruku na srce, kuliko j sredinon pasanoga stoljeća bil trend sela poć va grad, tuliko j početkon ovoga bil obrnut smjer. Recite pravo, ča ni lipje bivat recimo na Krasice, Hreljinu, Gromišćine, Kostrene, Kastvu ale Klane, leh v Rike. Kako j potreba se veća i veća, a dela se manje i manje, čovik gljeda na se, recimo na to da su mu stroški življenja va rečkomu prstenu manji leh su va gradu, da va prigradu more imet i svoj vrt, i svoju črešnju, i slivu, i trs, da more imet i dve kokoše pa nete morat kupljevat jaja, da mu j ditetu bolje da raste va miru gradskoga prstena leh va gradskoj gnjete. Tako da van ja mislin da j razlog za to smanjenje od 10 zaspraven jedan lokalni migracijski proces.

    Uostalon, Rika već nima industriju, a zna se da su delavci z cele bivše državi jušto v Riku dohajali delo iskat. Ča će sad v Rike nać? Je, kako je, je ča je, ma da j Rika bila i ostala mane najdraži, najlipji i najšesneji grad na svitu - je. Ne bin ga menjala ni za ki drugi na svitu, ma uza se to, mane j moja Višnjevica vavek na prvomu mestu. Pa i ja kod i mnogi drugi, bivan va rečkomu prstenu, delan v Rike. More bit da grešin, ma me par da ne. I mislin da se, na su sriću, Rika još vavek ne mora pitat kade j nestal čovik, ni va statističkomu, ni va simboličkomu smislu. A doklen je tako, dobro j.


http://novine.novilist.hr/Default.asp?WCI=Rubrike&WCU=285C2863285F2863285A28582859285928632893289328632863285D285E285A2860285C285C28632863286328592863U

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

 Trogirski Kanti - Gdje je nestao covjek, 04:04

Trogirski Kanti - Gdje je nestao covjek
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: POČAKAJ (PO-ČA-KAJ) - Lipa naša čakavska
« Odgovori #217 : Srpanj 24, 2011, 01:10:20 prijepodne »

Rečki Novi list 21.7.2011. / Beseda


OBAŠLI SMO

Karoce va »perle od Kvarnera«
 
Opatija večeras ne spi – kantali su judi, zadovojni ča je Carska noć pripejala ne samo cara Franza Josefa i caricu Sissi, nego i celu vojsku judi z cele Hrvacke ki su va starinskemi kostimi đirali semo-tamo


Piše Aleksandra KUĆEL- ILIĆL,
itrataju Sergej DRECHSLER, Marko GRACIN i Marin ANIČIĆ
 
 
Kurijere, auti, motocikli i druga čuda modernega sveta zakrcali su gornju opatijsku cestu. Glavna, dolnja cesta se zaprla za skoro seh ki hode na naftu, benzinu, ale pak plin, a otprla samo za retki oldtimeri, karoci keh su vukli konji i za judi, za seh ki su se oteli bez straha prošećat po našoj »perle di Kvarnero«. Prošeći se s manun po Kvarnere, Opatija večeras ne spi – kantali su judi, zadovojni ča je Carska noć, letnja štorija ka poveda od povijesti i kulture ovisteh kraji i cele srednjoeuropske susešćine, prišla va grad i pripejala ne samo cara Franza Josefa i caricu Sissi, nego i celu vojsku judi z cele Hrvacke ki su va starinskemi kostimi đirali semo-tamo. Turisti su ćapevali svoje kameri i fotografski aparati i kako nemi litratali okole po grade i ni njin pačilo niš – ni vela gužva, ni vela teplina, ni to ča su auti morali pustit dosti dugo od centra.
   

Sacherica od 6 metar

Ono ča se je od celega tega šušura juden najviše zapjažalo, je to ča su ugostitelji zanesli kantride na samu cestu, pak se je spreda Imperijala, Milenija i Mozarta kakovo ledeno kafe, đelato, ale kakov koktelčić moglo popit i va jenen noven, a tako privlačnen ambijente. Na tarace od kavani hotela Imperijal rezala se je i jena od najvećeh Sacher torti na svete ka bi se zarad svojeh šest metar mogla natjecat i za Guinnesovu knjigu od rekordi, a pokle te slatke deliciji, vremena je bilo i za tanac po sred cesti i za kakov dobar litrat za spomen na opatijsko leto 2011., Kaisernacht, ov najveći teatar na oprten.
   

Carmen i Karol

Altroke letnje maškari, ovo je bil pravi karneval i za oneh ki znaju neč od opatijske povijesti pak njurgaju da carica Sissi nikada ni vižitala Opatiju (je al ne morda bi povjesničari boje znali), ma va saken slučaje, 2011. leta je bila tu, i za oneh ken niš ni bilo preveć ćaro ma su se »prepustili doživljaju letnje noći«. Isto tako govore i za glavnu večer na Slatine, ka je trebala kroz štoriju od rumunjskega kralja Karola i njegove ženi Carmen Sylve propejat uz besedi, kanat, tanac i muziku, seh ki su prišli više od sto let nazad, kot da bi se selo va neki vremeplov i pozabilo i na kompjutori, mobiteli, ajfoni, sateliti i sa druga čudesa ka zadiru va našu privatnost i ne daju nan mirno spat. Veli brat nas gjeda smiron. Znali mi za to, al ne.
   

Letnji zvončari

Neki su razumeli se (pogotovo oni ki su celu prestavu kreirali, sekoliki glumci, statisti, sopci, tancuri, pjevači i drugi), neki malo manje, a neki niš, ma njin je sejno koliko čujen, bilo dobro. Leto je, još ki dan i Sveti Jakov je tu, judi hode na banj, pa njin ni bilo ćaro zač su na Slatinu prišli i zvončari, magari njin sada ni štajon.
    Ma, bilo kako bilo, pustit ćemo juden ki su parićevali Carsku noć malo umjetničke slobodi, aš ako Sissi nikada ni popila kafe v' Opatije, ne mora značit da zvončari smeju kampanat po Opatije samo va vreme od pusta...


http://novine.novilist.hr/Default.asp?WCI=Rubrike&WCU=285A28592863285F2863285A2858285928592863288A288D28632863285D285E285D285C285C285B28632863286328592863R
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: POČAKAJ (PO-ČA-KAJ) - Lipa naša čakavska
« Odgovori #218 : Srpanj 24, 2011, 01:12:37 prijepodne »

Rečki Novi list 21.7.2011. / Beseda

ČA NI ČA

Kaiser pust

Piše Marino MALJAVAC
 
 
Kraljevski pir va carskoj noći vidila je Opatija pasani vikend, kad je na Slatini i po celin gradi paradiralo na hiljade ljudi kako bi vidili kraljicu Carmen Sylva i kralja Karola, cara Franza Josefa i njegova ženu Sissi skupa ziz njihu svitu. A bome imilo se tu ča vidit. Tancalo se grčke i latino tance, domaću potresujku, hital se je vatromet, sopla simfonija, kantala opera, a moglo se je trefit i čovika ki sope škotske gajde. Opatija se pokazala kot pravi kozmopolitski grad, takoreć saki ki je bil na Kaisernachti mogal je vidit del tradicije i kulture koj pripada. Ljudi su uživali, hodili su posred glavne ceste, a za grad kot ča je Opatija ki se zadnjih let ne more pohvalit ziz bogzna kakovin noćnin životon, ova povijesna carska noć pokazala se kot dosta dobra stvar. I onda su odnekud priletili zvončari. Ziz barku na vesla dopeljali su se do glavne pozornice, a neki »zlobnici« su rekli da bi to valjda rabilo simbolizirat njihov prelazak »onega poznatega« mora med Rukavcon i Zvoneću kuda tradicionalno hode na svoje ophode. Ipak, vrhunac cele štorije bil je kad su zvončari prišli na pozornicu i doklje se je hital vatromet i sopla simfonija – zapalili pusta.

    Sad, neki će reć da je va umjetnosti skoro se dozvoljeno, da je umjetnost svit za sebe i da ni toliko čudno ča Franz Jozef i Sissi ki nikad skupa nisu bili va Opatiji sada ovuda šeću ruku pod ruku ili da se pust pali va sred jula miseca. Ali, ni to baš tako. Besede »kaiser« i »pust« nekako ne pašu va istu rečenicu, al opet čajaznan, morda će drugo leto Franz Jozef i Sissi oprtit zvonce i poć skupa ziz zvončari po njihih tradicionalnih putih.

    Tradicije postoje da bi se rušile. Ovu rečenicu čujen saki put kada pogljedan kakovu važnu nogometnu utakmicu, a sportski komentatori uživaju kada neka ekipa recimo prvi put zgubi na domaćin tereni ili kad neki igrač zabije toliko goli koliko ih niki va povijesti prvo njega ni dal. Da se se menja još je govoril i stari grčki filozof Heraklit ki je tvrdil da nikad ne morete dva puta stat va istu riku, aš magari i ako stavite nogu na isto mesto kot i pasani put, zdola vas će teć neka druga i drugačja voda. Isto tako, nogometna utakmica ka je odigrana nikad se više neće ponovit, magari je igrali iste ekipe ziz istimi igrači. Nogometna pravila ostaju stalno manje-više ista, ali nemoguće je da se se odigra kot pasani put. Neki put van bala malo pobigne pak van je protivnički igrač zame, neki put ne arivate skočit kako rabi ili reagirat na vrime, neki put van se bala od stative odbije va gol, a neki put zleti na tribine... I onda komentator reče: »Se je to nogomet, zato je tako interesantan aš nikad ne znaš točno ča će se dogodit.«

    Nogomet, kot jena igra za mase, va nekih svojih segmentih mogal bi se usporedit s puston (postoji recimo i maškarani nogomet kega neki igraju o pusti). Pust je va našin kraji za puno ljudi »najvažnija sporedna stvar na sviti«, a za neke bome i najvažnija. Jedino ča va pusti ni toliko šoldi kot va nogometi, mada kako su neki počeli zadnjih let od tega delat biznis, moguće je da se i to promeni. Saki pust bi recimo mogal imit svojega menadžera. Ono po čin pust isto moremo usporedit ziz nogometon je da postoji jena tradicija ka ima svoja pravila, mada unutar tih pravil imate puno mesta za improvizaciju. Kot ča van se kad igrate nogomet bala neki put odbije od stative va gol, a neki put zleti van, tako i kada recimo grete na pusne tance ne znate kako će večer finit. Znate da su subotu, da ćete poć ziz kumpaniju, da ćete vidit čuda poznatih ljudi, a kadi, kako i kada će se skupa finit – vranić će ga znat. Ali ima i pusni štajun neka svoja pravila osin da se va to vrime more sakakor munjesat. Jeno od njih je recimo da počne na Antonju, a fine na Pusni utorak, al Pusnu sredu. Neki put se je lahko opeć kada brkate tradiciju i modernu umjetnost. Umjetniku je vavik lahko reć da je njegova umjetnost kot svit za sebe, da povideva svoju štoriju i da ni pravi odraz svita va kin živimo. Reče se da je va ljubavi i va rati se dozvoljeno. Va umjetnosti ipak malo manje.

http://novine.novilist.hr/Default.asp?WCI=Rubrike&WCU=285A28592863285F2863285A2858285928592863288A288D28632863285D285E285D285C285C285D28632863286328592863X
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: POČAKAJ (PO-ČA-KAJ) - Lipa naša čakavska
« Odgovori #219 : Veljača 06, 2012, 08:36:28 poslijepodne »

Novi list, 2012-02-06

S kamika i mora

Za sneg parićani
(spremni)

Vavek isto, ja već iman ohoho let, a moja mat još ni dokončala da volin zimu i da ja nikad neću zanjurgat ni na škuru, ni na običnu buru, ni na sneg, da mane ne pači kad je deset spod nuli leh mi pači i ponemejen kad je već od 25 znad nuli. Ja, to van je tako – ki vas bolje pozna od vlastite materi?

Piše: Slavica Mrkić Modrić


Zazimelo je. Zaspraven zazimelo. Zadnjeh pet dan naslišen leh o tomu kuliko j stupnji spod nule, kade i kuliko bura puše, ka j cesta oprta, ka zaprta i komu se, a komu ni voda zelidila, komu se dimnjak važgal, maška prehladila... Doma pak uza se ovo naslišen i – telice, obuci se ča ne vidiš da j vane za poginut, obuj dupli šotokalci aš će ti se nogi zaledit i jajniki prehladit pa ćeš kašnje mane skucat, kladi kapu na glavu i dobro zamotaj ta šijal, a kade su ti rukavice... Kad se obučen koda gren va Sibir, a ne va Novi list i ćapan za kvaku od vrat onput još čujen i – pomalo vozi, aš nisi sama na ceste i ako vidiš da se nebo škuri valje odi doma. Vavek isto, ja već iman ohoho let, a moja mat još ni dokončala da volin zimu i da ja nikad neću zanjurgat ni na škuru, ni na običnu buru, ni na sneg, da mane ne pači kad je deset spod nuli leh mi pači i ponemejen kad je već od 25 znad nuli. Ja, to van je tako – ki vas bolje pozna od vlastite materi?

    To ča ni njoj, ni mnogemi okol mane nikako ni ćaro da neki voli zimu, a neki leto, to j drugi par rukavi. Ja, recimo ne razumen kako ona, mislin moja mat more reć da će poginut od zimi, a sedi va kuhinje va koj termometar pukažuje od 28 do 32 stupnja i nikamo vanka ne gre. Pu nas se doma, dočin temperatuta pade na 27 proglašava i opsadno stanje, i elementarna nepogoda. Leh čekan kad će ocu reć da zove vojsku da ju spasi. Morete mislet kuliko moje telo uživa kad z teh tropi zijde vanka na zimu! To su huje pripremi leh pu ruskeh soldati.

    Kad smo već pu priprem onput moran pohvalit se zimske službi i grada i županije aš ako nikada nisu, ov put su se pripravili za ta silan sneg ča j bil najavljivan. Oni se pripravili, a od snega ni s. Ja, tako van je to. Da se nisu, napadal bi do kolena. Zač je nas prepasal, zato aš smo bili dobri pa j on gore rekal – neću njih, ale zato ča nismo bili pa j sopeta on odozgora rekal – e, kad ćete bit tvrdoglavi cela Hrvacka će se snegu veselit, a vi ćete na krilimi bure letet i semo, i tamo. A da su neki i leteli, i odleteli govore podatki da su oni nebogi dohtori i sestre po hitnemi traktimi imeli pune ruki i polomljeneh, i zlomljeneh, i natučeneh, i fanj stučeneh.

    Ča se pak maškar tiče, vranić jih dal, da jih dal, se su odgodili ča se j odgodit moglo. To van znači leh jedno, a to je da će on idući vikend maškari nemet na sakomu centimetru Primorja, a ja sedet va Novomu listu i kljet – da van pas mater, kurbu prasicu maškaranu. Nemojte mislet da neću, znan ja sebe.


Zvir:
http://novine.novilist.hr/Default.asp?WCI=Rubrike&WCU=285E2863285A2863285A28582859285A28632893289328632863285D2861285E285E285B285928632863286328592863X

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Cmreki v snegu spiju, 01:58

Cmreki v snegu spiju
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: POČAKAJ (PO-ČA-KAJ) - Lipa naša čakavska
« Odgovori #220 : Veljača 08, 2012, 10:42:01 poslijepodne »

Novi list, 2012 02 07

S kamika i mora

Sparina j' popustila

    Da smo pred zimun si jednaki, pokazal je slučaj hrvackog i srbijanskog precjednika Josipovića i Tadića ki su bili zameteni na Jahorine. Ćeš-nećeš morali su jedan drugome bit kunpanija*, a od tog njihovog neslužbenog susreta mogal bi se storit jedan dobar scenarij za kakov krimić ali film katastrofi.


Piše: (Ajs) K(r)im Cuculić


Sako jutro, leh ča otpren oči, dižen roleti i gljedan je v Rike finalmente pal sneg. Celu šetemanu najavljuju kako će se zabelit i naš grad, ma od toga zasad niš. Ma kako j' va medijimi storena vela panika, mat je rekla da moramo storit zalihe, aš da nekuliko dan nećemo zihajat z kući. I tako ni bilo druge – otac i ja oprtili smo rucaki i kot da se sprema rat zaputili se va butigu. Mat je storila spisak, na ken je bilo po nekuliko kil cukara, soli, muki i par litri ulja, a nami j' bilo najvažneje da domi prinesemo dve-tri vrećice čipsa i ki paketić čikulade. Tako smo se za zimu i sneg parićali, kot ča j' moja nona Regina vavik imela drveni kasun va ken je čuvala zalihi jida aš da se nikad ne zna kad će počet neki novi rat.

    Već osmi dan v Rike su niske temperaturi, na ke mi Primorci nismo navadili. Sibirska zima spustila se do Jadrana i Dalmacije, va koj je zbog elementarne nepogodi angažirana čak i vojska. Mići Dalmatinci vesele se snegu, a još više i tome ča ne moraju poć va školu. Moj kolega Vinko Peršić dokončal je da j' sibirska zima pravi dokaz da se čovječanstvo suočava z globalnin zatopljenjen. Vinko j' rekal i to da njemu ni hladno aš da njega grije jubav. I moji kolege novinari i fotoreporteri pokazali su zime zubi, a naša šifra komuniciranja postala j': »Sparina j' popustila«.

    Da smo pred zimun si jednaki, pokazal je slučaj hrvackog i srbijanskog precjednika Josipovića i Tadića ki su bili zameteni na Jahorine. Ćeš-nećeš morali su jedan drugome bit kunpanija, a od tog njihovog neslužbenog susreta mogal bi se storit jedan dobar scenarij za kakov krimić ali film katastrofi. Bilo bi interesantno doznat ča su visoki državnici razgovarali tako zameteni va snegu. Morda su hitili briškulu i trešete. Dobra tema za još jedan nastavak serijala o tajnon agentu 007.


Zvir:
http://novine.novilist.hr/Default.asp?WCI=Rubrike&WCU=285F2863285A2863285A28582859285A28632893289328632863285D2861285E285F285E285B28632863286328592863V

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * 

* Izraz "company", kompanija, kompanjon, mu dojde od taljanskoga "con pane" (z kruvom), slično kak i „kumpel” (pajdaš) od latinskoga "cum pane" (z kruvom).
Zajednička jedača bila je i v socijalne, (vojničko-) cehovske funkcije

Zviri:
(Engleski)
Con pane – company
The term "company" derives from "con pane", the bread that many of these displaced soldiers shared amongst each other as they formed professional organizations to seek employment through the sale of their military skills.

Zvir:
http://en.wikipedia.org/wiki/User:CJSC/PMC_Draft

(nemački)
Cum pane - Kumpel
Einen Menschen, dem man vertrauen kann, mit dem man durch dick und dünn geht, nennt man einen »Kumpel«. Dieses Wort geht auf lateinisch »cum pane« - wörtlich: mit Brot - zurück. Es bezeichnet im ursprünglichen Wortsinn also jemanden, mit dem man das Brot teilt.

Lepa prigodna pripovest (na nemačkomu)
http://www.extremefarming.de/?e=1204

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * 


MILKA ČAKARUN LENAC - Vesela kumpanija, 02:21

MILKA ČAKARUN LENAC - Vesela kumpanija
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: POČAKAJ (PO-ČA-KAJ) - Lipa naša čakavska
« Odgovori #221 : Veljača 10, 2012, 11:36:50 poslijepodne »


ČA(N) KAJ PUŠLEK
(Chiang Kai-shek)

(Š)à-la croate française


Rečki «Novi list»

S kamika i mora

Pikabit, sikira, gospa Irma
(vrmar, ....)


Piše:
Kim Cuculić

Sako tuliko na televizije se more pogljedat kakov francuski film, ki j' na programu, kot i si dobri filmi, okolo polnoći. Komać čekan takovu priliku, aš se Francuzi va svojin filmimi često bave aktualnon društvenon problematikun.

Pasani vikend reprizirali su kumediju »Madame Irma« (va prevodu na čakavski » Gospa Irma «, na hrvackon »Gospođa Irma«, da nas ne bi kaznil TV odred za zajik) va koj je glavni lik zgubil delo va svojin četrdesetin letimi. Žene i dece ne usudi se priznat da j' nezaposlen, pa vas očajan gre pul vidovnjakinje kako bi mu prorekla budućnost. To j' nekakova gatara na samnju ka judimi drobi sakakove bedastoći. Potle toga glavni junak posjeti i samanj ezoterije na ken otkrije da se na horoskopimi, gatanju, numerologije i tome slično more zaradit dobri soldi. I dojde na genijalnu ideju – preobuć će se va žensko i postat gospa Irma ka judimi proriče sudbinu. Pravi film za doba recesije i sumrak kapitalizma. Dosti j' videt si oni vidoviti Milani po hrvackin televizijami da čovik dokonča da to delo, kad niš drugo ne gre, danaska naprosto cveta. Judi ne znaju ča ih jutra čeka, pa misle da će njin to reć vidovnjaci ki njin i bez da su vidoviti moru reć da dela ni i teško da će ga bit.


Vide(l)o:
Gospa Irma
Madame Irma 2006 Trailer.flv
, 01:53

Madame Irma 2006 Trailer.flv


Nastavek na sledečomu listu
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: POČAKAJ (PO-ČA-KAJ) - Lipa naša čakavska
« Odgovori #222 : Veljača 10, 2012, 11:37:43 poslijepodne »


Nastavek z prethodnoga lista


    Drugi interesantan francuski film je » Pikabit « (va hrvackon prevodu »Ormar«), va ken glavni lik potle leta i leta ča j' bil lojalan svojen poduzeću dobije otkaz, a razlog je taj ča j' kot osoba bezličan. Žena mu j' dala nogu i niki ga ne poštuje. Onput mu njegov sused predloži da proširi štoriju da j' tobože homoseksualac i da j' o ten mučal kako ne bi bil otpušten. Ovaj to i stori, pa direhtor njegove bivše firmi povuče odluku o otkazu kako se otpuštanje ne bi protumačilo kot diskriminacija. Ča j' najbolje, naš junak više ni bezličan i kot lažni homić simi j' postal zanimljiv.


Vide(l)o:
Vrmar
Trailer Le Placard original
, 01:24

Trailer Le Placard original


Nastavek na sledečomu listu
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: POČAKAJ (PO-ČA-KAJ) - Lipa naša čakavska
« Odgovori #223 : Veljača 10, 2012, 11:38:16 poslijepodne »

Nastavek z prethodnoga lista


    Va treten filmu » Sikira « (va hrvackon prevodu »Sjekira«) direhtor francuske harteri isto tako dobije otkaz, a razlog je preseljenje fabriki. Nekuliko meseci potle toga ne more nać delo, a onput se pojavi prilika za novo radno mesto ku glavni lik ne želi propustit. Da bi došal do novoga dela parićan je čak i poubijat si svoji konkurenti. Film je žanrovski črna kumedija-triler. Sa tri filma su kumedije ke progovaraju o črnoj stvarnosti va koji živejemo. I to na duhovit način, aš kad je se tako črno još nan leh ironija i humor ustaju.


Vide(l)o:
Sekira(cija)
Le Couperet, trailer, 01:20

Le Couperet, trailer

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *   

Zvir:
http://novine.novilist.hr/Default.asp?WCI=Rubrike&WCU=285B2859286328592863285A28582859285A28632893289328632863285D2861285D285F2858285E28632863286328592863R
 
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: POČAKAJ (PO-ČA-KAJ) - Lipa naša čakavska
« Odgovori #224 : Svibanj 08, 2012, 10:50:56 poslijepodne »

(S)TEKLIĆ

Nedjelja, 29.04.2012 .

Žena za volanom

Znam da je zabranjeno telefoniranje u vožnji, ali vrag me natenta da zoven dragoga. „Keko, ti se diga?“ „Da, pozuri, tri eksplozije su već bile.“

U zadnje vrime, moj Keko obožava delati domaći kruh. On misi tisto, a štruce i pečenje su moja briga. Udruženi rad, odlična stvar. Umišano tisto stavi u plastičnu zdjelu s poklopcem. Kad explodira i poklopac zleti u zrak, svi se stresemo i smijemo.



Danas ne pišen niš grdega, a ne. Dobro sam zapamtila onu mudrost da se nije dobro družiti s depresivcima ča stalno kukaju, govoru o bolestima i dižgracijama pak te u razgovoru nokautiraju. Za početak, jedan lipi hahahhaaa!!!

Baš san pročitala za jednu tipicu koja je ćapala otkaz na delu, ali nije zbog tega pala u bedaru nego si je sama našla drugi đob. Uzgaja voće i povrće, posla i šoldi koliko ćeš. Super komad, čak i druge zapošljava. To miki! Nekako san se prepoznala u temu, ča ja znam, more i mene tukati slična sudbina. I zato, ja san lipo iznesla moje limune i mandarine na teracu, ih kokolan, snifan njihovo lipo i mirisno cvijeće i čekam plodove. Hej ljudi, ne zezan se, lani mi je rodilo 5 limuni i 9 mandarini! Čisto zdravlje, nema špricanja ni slična sranja. Keko je od ribara na Rivi nabavija stiroporne kašete i sve su već u funkciji. Već su nikli šelen, prešemul, menta, bašelak, čak i salata. Svako jutro obajden moje kašetice, zalijen i proizvodnja gre. To preporučan i vama, barem da neke stvari ne moramo kupovati jer ki zna od kud su i kako uzgojene.

Ča je još novega u mojoj fameji? Svekrva Marijuči mi je down. Kad su joj povisili penšion, bila je u qurzu. „Dio Krišto, che žajeb!“ „Opet?“ „Picka mater, gledaj, la Giorgina je dobila 18 kuna povišenje, a ja samo 16.“ „Marijuči, pa ona ima malo veću pemziju od vas i ča se čudite, 0,85% i njoj i vama.“ „Che povišenje de merda, jušto da kupin dici dvi čokolade.“ Pokazala je roge i partila u svoju kamaru. Ima pravo, to povišenje je baš humoristično i za to, hahahahaaa, dobro za smijat se.

U zadnje vrime, moj Keko obožava delati domaći kruh. On misi tisto, a štruce i pečenje su moja briga. Udruženi rad, odlična stvar. Umišano tisto stavi u plastičnu zdjelu s poklopcem. Kad explodira i poklopac zleti u zrak, svi se stresemo i smijemo. Kupljeni kruh mi je sumnjiv zbog dodataka i plus Marijučina štoria od njezine prijateljice fosilke ča je imala muža pekara, hebo te! „Oly, znaš da se svi pekari skinu goli kad u pekarna bude previse teplo?“

„Ma dajte Mariuči, kako goli?“ „Ši, ši, skinu kanotijere i košulje, do pasa.“ „Pa dobro, ako im je teplo, ništa strašno. Tako i tako, ki hi vidi?“ „Da, ma ima jedan žajeb, bella mia.“
„Koji?“ „Oni ti se znoju tutta forza i onda uzmu tijesto za kruh i s njim se brišu po trbuhu, ispod pazuha, po cicama. Da upije znoj, ti kapiši? Njanke soli ne treba da stavu u brašno, he, he, he.“ Skoro san povraćala od škifece. Nadam se da su te fore bile samo u njezino vrime, a sada to ni moguće. Hm, ki zna? Uglavnom, nije reklama protiv pekara, to moja Mariuči priča gluposti.
Subota ujutro, tornivam se iz špeže po zaobilaznici. Sunce sije, proljetna idila. Lasi mi sexy vijoru. U našoj staroj škraculi prozor otvoren jer se ne more isključiti grijanje. Neki kontakt zahebava, treba hitno kod majstora. Znam da je zabranjeno telefoniranje u vožnji, ali vrag me natenta da zoven dragoga. „Keko, ti se diga?“ „Da, pozuri, tri eksplozije su već bile.“
U ti moment, kako iz magle, iskoči mi policijot i ništo mahne. Zajno me ćapala tremarijola! Brzo šiknen mobitel u boršu, dam žmigavac i stanem. Časna riječ, usrala sam se! Vozila sam po malo, vezana jesam, jedino će me zahebati mobić i globa na vidiku. Policijot mi viče: „Ne možete gospođo stati ovako na cesti, vozite dalje!“ Nisam čekala da mi dvaput reče. Niš mi ni bilo jasno, a sigurno će mi poslati fotku s telefonom na uhu. Kad sam došla doma, sva drhtava povidan Keku ča me tukalo. „Ma ne še boj Oly, nista ti neće. Sigurno je vidio liepa tipa za volanom, te poždravio, a ti si mislila da radi stop. Ale, štruce čekaju.“ O Keko, Keko, Keko, dobri moj Keeeeko, pjevan jer nije kenja u stilu: „Ma si kokoš, zašto telefoniraš kad znaš da je zabranjeno! Ma da, žena za volanom!“

Provajte ovu ričetu: „Mamači, ima nešto slatko?“ „Ne.“ „A nešto za namazat?“ „Sad će biti.“


NOBELOVA PAŠTETA

Kuhajte fetu korijena celera, dokle omekša. U blender ili sjeckalicu hitite: 1 malu konzervu talijanskega tonna, ali izbacite ulje. Dodajte samo 2 male žličice majoneze, 3 mljevenih mendula, 1 od hrena. Na padeli zagrijte oko minutu, 3 žličice sezama i 1 sjemenki od cuke da puste aromu. Kad se ohlade, na fino isjeckajte nožem i dodajte još žlicu čvrstog jogurta, malo opranih kapara, 2 usitnjene masline i gran finale – fetu ohlađenog šelena. Za kraj, 2 žličice maslinovega ulja. Brrrrrm! Brrrrm! Zavrtite blender i gotova pašteta!

Pozdrav od
VASHE OLY
oly.olympia@mail.net.hr


Zvir:
http://www.teklic.hr/lifestyle/oly/zena-za-volanom/
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549