Sledge je puko. Yebeš mi sve, ako ja ikaj kužim iz ove rečenice:
Kako je to statistika prometnih nezgoda - i to potpuno nepotpuna (jer obuhvaća samo križanja svih vrsta) - za cijelu Hrvatsku (a u 98% Hrvatske kružni tokovi su potpuna nepoznanica!), probaj malo bolje... ove brojkke ne znače baš ništa - to su apsolutni pokazatelji koji nemaju međusobnih dodirnih točaka u bilo čemu bitnome...

A čovjek bi očekival da će on sad dati podatke za svoju tezu da se 30% nesreća događa u kružnim tokovima... 
Mislim, kad se već nadmudrujete sa statistikama i razbacujete podacima, da je ova Sledgeova rečenica savršeno jasna i sa njom se potpuno slažem.
Treba znati pročitati podatke.
Podaci koji su izneseni vrijede za cijelu Hrvatsku i potpuno su statistički neupotrebljivi, osim kao brojčani prikaz nesreća prema tipu raskršća.
Služe sami svojoj svrsi i ničemu drugome.
Iz ovih podataka mi ne vidimo ukupni broj svih križanja i kružnih tokova, a iz njih se ne može odrediti ni gustoća prometa, što je uz broj nesreća, najbitniji podatak za izračun sigurnosti nekog križanja ili kružnog toka.
Jer nije isto ako kroz jedno križanje na tri prolaska automobila imaš dvije nesreće ili ako na tisuću prolazaka automobila imaš deset nesreća.
A ovdje samo piše križanje x= 3 nesreće i križanje y=10 nesreća.
Takvom logikom iščitavanja podataka izvukli bi zaključak da je ovo križanje sa 3 nesreće sigurnije. Malo morgen!
Također nije isto da li se 400 nesreća dogodilo u dva kružna toka ili u 42 kružna toka. Taj izračun bitno mijenja sliku sigurnosti kružnih tokova, iako ni to ne mora biti ključno, jer ovisi o tome koliko su kružni tokovi prometni.
To što se brojčano dogodilo najmanje nesreća u kružnom toku ne znači da su kružni tokovi najsigurniji oblici usmjeravanja prometa.
I potpuno je glupo i pogrešno tako zaključivati.