Autor Tema: Prectavě Grackoga kazališča Jastrebarsko  (Posjeta: 9150 )

0 Članova i 1 Gost pregledava ovu temu.

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Prectavě Grackoga kazališča Jastrebarsko
« : Studeni 21, 2009, 11:34:16 poslijepodne »


Jaskanci bûju 21. studenoga v Nôči kazališča po prvi pût v povesti v jěne noči mogli gledeti čak dvé hit prectavě – «Lubicu» i «Kidaj od sve žene».
Obadvé prectavě su delomično i na kajkavskomu.

Obširneše:


Jaskanska Nôč kazališča

U cijeloj Hrvatskoj u noći sa subote 21, na nedjelju 22. studenog, obilježit će se po prvi put Noć kazališta - jedinstvena manifestacija koja želi u isto vrijeme u kazalište privući na tisuće gledatelja, u profesionalna i amaterska kazališta, i to većinom besplatno. I Gradsko kazalište Jastrebarsko uključilo se u taj jedinstveni projekt pa će Jaskanci u Noći kazališta po prvi put u povijesti u jednoj noći moći pogledati čak dvije hit-predstave Dramske družine ''Tomaš Mikloušić''. Nakon koncerta grupe Paganini (20 sati), u jaskanskom Domu kulture na rasporedu će se u 23 sata naći ''Ljubica'', a u 2 sata u noći na red će doći ''Kidaj od svoje žene''. Uz dvije kazališne poslastice gledatelji će moći uživati i u drugim zabavnim sadržajima, između ostalog i u nastupu popularnih balerina Baletnog studija Jastrebarsko pod vodstvom Svetlane Lukić.
Ulaznice za jaskansku Noć kazališta (za svaku predstavu posebno) su besplatne i mogu se podignuti u caffe baru Kino.
Noć kazališta je pokusno prvi put u Hrvatskoj održana u listopadu 2008. u Dječjem kazalištu Dubrava i u šibenskom kazalištu. Ove godine održava se uz potporu Ministarstva kulture u cijeloj državi, a kazališnu noć uz dobre predstave provest će građani Bjelovara, Dubrovnika,  Grubišnog Polja, Koprivnice, Kutine, Osijeka, Požege, Pule, Rijeke, Siska, Slavonskog Broda, Splita, Šibenika, Varaždina, Velike Gorice, Vinkovaca, Zadra, Zagreba i Jastrebarskog.  Detalje o Noći kazališta možete naći na: www.noc-kazalista.com.


Zvir:
(na sledeče stranice klikuti na «Novosti», a iza toga na «Jaskanska Nôč kazališča»)
http://www.gkj.hr/
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: Prectavě Grackoga kazališča Jastrebarsko
« Odgovori #1 : Studeni 21, 2009, 11:35:18 poslijepodne »


Gracko kazališčě Jastrebarsko

Nôva ''Lubica'' za nôvu sezônu

Novu kazališnu sezonu 2009/10. Gradsko kazalište Jastrebarsko započinje na najbolji način - predstavama u Jaski i međunarodnim gostovanjem!

Već mjesec dana vrijedni kazalištarci marljivo uvježbavaju i prisjećaju se ''Ljubice'' Augusta Šenoe u adaptaciji i režiji Nine Škrabea. Ta predstava u ovoj je verziji premijerno izvedena s velikim uspjehom i dvadesetak izvedbi 2003, obnavljana je 2007. kada se okitila nagradama na kazališnim smotrama (Velimir Kokot je tom prilikom proglašen najboljim glumcem u Hrvatskoj dok su nagrade dobili i redatelj Nino Škrabe i glumica Borka Lučić), a nova obnova starog dokazanog hita uslijedila je ovaj put radi poziva na gostovanje u Švicarskoj.
Nakon blistavog uspjeha 2006. kada su se Jaskanci predstavom ''Kidaj od svoje žene'' Raya Cooneyja u adaptaciji i režiji Nine Škrabea predstavili u Schaffhausenu, Badenu i Zugu, učestalim pozivima iz Švicarske nije se moglo odoljeti pa će se Gradsko kazalište tako u subotu 17. listopada s ''Ljubicom'' predstaviti u Badenu, a 18. listopada jaskanski će glumci po prvi put u povijesti zaigrati u glavnom švicarskom gradu, Bernu. Jaskanski kazalištarci još uvijek se sjećaju izuzetno toplog prijema švicarskih Hrvata prije nekoliko godina kada su mlade jaskanske glumce svake večeri na kraju predstave pozdravile bučne i dugotrajne ovacije razdraganih gledatelja pa i sada jedva čekaju svoj ponovni susret s odličnom švicarskom publikom.

Sastav ''Ljubice'' i dalje predvodi neuništivi Mladen Pavlić kao doktor Radić, tu je i ''žumberačka Petrunjela'' Jelica u sjajnoj izvedbi Borke Lučić i Ivane Žužak, staru Ljubicu opet će utjeloviti Mia Matasić i Iris Sečen, a svojoj debitantskoj ulozi Luje Biberovića vraća se sada već dokazani glumački maher Vladimir Rađenović. Sigurni smo da jaskanska publika jedva čeka ponovni susret s Markom Uzornicem, legendarnim krznarom iz Donje Reke kojeg je prvak jaskanskog kazališta Velimir Kokot odigrao upravo maestralno, što dokazuju brojne nagrade i burni pljesak kojim će ga, sigurni smo, nagraditi i Švicarci, koji još ni ne znaju kakve ih salve smijeha očekuju. Luka Tomac briljirat će opet kao Grahovac, dok će se u ulozi poručnika Miše okušati već provjereni komičar Igor Stanković. Neodoljivi barun Edica i dalje je Marko Severinac, Ljubićevu tumači Lana Vlašić a Paunovićku Maja Novosel. Starog Benčića i dalje predstavlja svestrani Nikola Oslaković, a galeriji simpatičnih i vragometnih slugu uz Ivana Karla Pintara, Branimira Divjaka, Nenada Dautovića i Nikolinu Oslaković pridružuju se Ivan Vinšćak i popularni Josip Cuković Cuki, legendarni gusar Smee iz ''Petra Pana''.   

U ''Ljubici'' će se u ovoj najnovijoj verziji moći vidjeti i neka nova lica. Tako će barunicu Bodićevu zaigrati Jelena Budimir-Bekan, mladu Ljubicu uz proslavljenu Zrinku Lovretin predstavljat će ljupka Lana Jerčinović, Malvina će postati duhovita Ines Paljug, u ulozi sluge Jurića svoj će nenadmašni humor pokazati Lovro Tomac, dok će pjesnika Vlatka Cvjetinića dočarati šarmantni Mario Lehpamer Lepi; i Lovro i Lepi do sada najpoznatiji kao heroji svih Izgubljenih dječaka i gusara u još jednom mega-hitu našeg kazališta, ''Petru Panu'', gdje su igrali Lipog Galeba.

''Ljubica'' će u Jaski ponovno zaigrati u ponedjeljak, 12. i utorak 13. listopada u 20 sati - svi ste pozvani!


Zvir:
(na sledeče stranice kliknuti na „Novosti“, a i iza toga, ispod nâslova “ARHIVA”, na “Nôva ''Lubica'' za nôvu sezônu“)
http://www.gkj.hr/
i/ili:
http://www.croatia.ch/tjedan/091009.php

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *
 
''Lubi(mi)ca'' v Švicarske

Poziv na kazališnu predstavu "Ljubica"
17. listopada u Badenu - 18. listopada u Bernu
http://www.croatia.ch/vijesti/090925.php

"Ljubica" oduševila puno gledalište u Badenu
http://www.croatia.ch/drustva/hkk/091020.php

Kazališna predstava "Ljubica" oduševila i u Bernu
(Jastrebgrâd v Mědvedgrâdu
http://www.croatia.ch/kako/091021.php

Na web stranici Gradskog kazališta Jastrebarsko:
Izvještaj s gostovanja u Badenu i Bernu
http://www.croatia.ch/drustva/hkk/091031.php

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *
 
Nino Škrabe, drâmski pisec
Izlaz jě v dijalogu, ponosu i prkosu

Izvod:
 
Zašto danas mnogi još obožavaju Krležu?
– Zato da se što bolje sakriju iza njega. Evo baš sam nedavno pišući malu književnu povijest ovog mojeg kraja od Kupe do Žumberka ponovno pročitao Balade Petrice Kerempuha i tekstove vrijednih znanstvenika poput Alojza Jembriha, Ivana Cesarca ili Denisa Peričića, koji je na primjer dokazao da je moj zemljak, stari župnik jastrebarski Tomaš Mikloušić, koji je umro 1833, takoreći suautor Balada. Mnogobrojne riječi i čitavi citati u Baladama preuzeti su iz Mikloušićeva stoljetnog kalendara, kao i od Kristijanovića te drugih starih kajkavskih pisaca. U nas se stalno govori kako je Krleža napisao genijalne Balade, a sad se vidi kako je mnogo toga posudio od staroga, zanemarenog Mikloušića…

Zašto se o tome šutjelo?
– Tko je to mogao i smio reći? Tko je smio isticati svećenika Mikloušića, koji se zalagao da kajkavski bude književni jezik, što bi nas, da je prihvaćeno, vjerojatno lišilo mnogih velikih nevolja koje smo imali dijeleći jezik s drugima.


Zvir:
http://www.matica.hr/Vijenac/vijenac363.nsf/AllWebDocs/Izlaz_je_u_dijalogu__ponosu_i_prkosu
i/ili
http://www.croatia.ch/kultura/knjizevnost/091022.php

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *
 
Nino Škrabe v (K)Wikipedie
http://hr.wikipedia.org/wiki/Nino_%C5%A0krabe

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *
 
Contradictio in adjecto:
Škrabe -à Štrabe -à Šta-bre, šta bre
« Zadnja izmjena: Studeni 21, 2009, 11:37:40 poslijepodne Ljudevit Kaj »
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: Prectavě Grackoga kazališča Jastrebarsko
« Odgovori #2 : Studeni 21, 2009, 11:39:49 poslijepodne »


Pregled prectav Grackoga kazališča Jastrebarsko

Prectavě Grackoga kazališča Jastrebarsko zâjne lét navek su (barem delomično) na kajkavskomu, zafâlûjuči (i) prilagodbam gospona Nine Škrabea.
To sě odnosi i na drâmsku družinu «Tomaš Mikloušić» (prectave za odrâslě) i na drâmsku družinu «I. Brlić Mažuranić» (prectavě za decu i mlâdež).


Kazalo kazališne prectav 2001.-2008.:

2001.
Nino Škrabe: ''Idu svati, mlade ni''
podgorski kajkavski igrokaz v dvâ čině

2002.
Hugh Lofting & Nino Škrabe: ''Doktor Dolittle''
(délom i) ka(j)zališni maskenbâl v pet prizorov
(Drâmska družina «I.Brlić-Mažuranić)


2003.
August Šenoa & Nino Škrabe: ''Ljubica''
komedija v tri (délom na kajkavš)čine

2005.
Ray Cooney & Nino Škrabe: ''Kidaj od svoje žene''
komedija v dvâ (délom na kajkavš)čine

2006.
James Matthew Barrie & Nino Škrabe: ''Petar Pan''

bajkoviti (délom i kajkoviti) spektakl v 6 prizorov
(Drâmska družina «I.Brlić-Mažuranić) [/blue]

2007.
Nino Škrabe: ''Tri daronosca''
Božična – (z rečjum i) délom na kajkavščine

2008.
Maja Miovec: ''Bela raca''
podgorski kajkavski igrokaz v dvâ čine


Zvir:
40 LÉT GRACKOGA KAZALIŠČA JASTREBARSKO
(na sledeče stranice kliknuti na «Prectavě», a iza toga na Drâmsku družinu «Tomaš Mikloušić» (prectave za odrâslě) ili na drâmsku družinu «I. Brlić Mažuranić» (prectavě za decu i mlâdež)
http://www.gkj.hr/
i/ili
http://www.croatia.ch/vijesti/081201.php
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549