Recesija

[Bilaj]

Kasica prasica je prazna:
http://www.monitor.hr/clanci/suker-krece-u-novo-rezanje-drzavna-je-kasa-prazna/27212/

[plemenitashica]

Kasica prasica je prazna:

"....a Ivan Šuker, ministar financija, poručio im je i da mogu zaboraviti na petogodišnji sporazum o povećanju plaća nakon što gospodarstvo počne rasti."

http://www.monitor.hr/clanci/suker-krece-u-novo-rezanje-drzavna-je-kasa-prazna/27212/

Kak prazna, pa rekao je jučer:

"...dok je potpredsjednik Vlade RH Ivan Šuker rekao, kako unatoč krizi, novca za kvalitetne projekte ima, samo je potrebno potruditi se i u prvi plan staviti interese građana."
http://www.gorica.hr/2009/12/obiljezen-dan-grada/#more-2034

Ili isplata plaće nije interes građana?
Ili VG ima poseban status - pogotovo kad se drži prodika na Dan grada?

[shaka zulu]

Pad maloprodaje 15,4 posto       
Petak, 11 Prosinac 2009 12:41 
 
Oštar pad maloprodaje ponajviše je posljedica rasta nezaposlenosti, uvođenja kriznog poreza, povećanja PDV-a, kao i pada kreditiranja stanovništva, ističu analitičari.

U listopadu je trinaesti mjesec zaredom nastavljen trend pada maloprodaje u Hrvatskoj. Promet od trgovine na malo u listopadu je u odnosu na rujan nominalno bio manji za 4,1 posto, a realno za 4,4 posto, dok je prema prošlogodišnjem listopadu nominalno bio manji 15,1 posto, a realno 15,4 posto, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).

Taj je pad potrošnje znatno veći nego što se očekivalo. Šest analitičara, koje je anketirala Hina, procjenjivalo je da je potrošnja pala između 10 i 13 posto u odnosu na listopad prošle godine.

Oštar pad maloprodaje ponajviše je posljedica rasta nezaposlenosti, uvođenja kriznog poreza i povećanja PDV-a te pada kreditiranja stanovništva, kažu analitičari. "Snažan pad potrošnje pokazuje da pesimizam potrošača raste, što je posljedica rasta nezaposlenosti. Struktura potrošnje pokazuje da se stanovništvo brzo prilagođava recesijskim uvjetima, pa kupuju samo ono nužno za život", kaže Zrinka Živković-Matijević, direktorica Direkcije za ekonomska istraživanja Raiffeisen Consultinga. Ističe i kako kontinuirani pad potrošnje pokazuje da se rast gospodarstva više neće moći temeljiti na potrošnji, ni osobnoj, ni državnoj.

Najveći pad po strukama zabilježen je u trgovini motornih vozila - čak 63,7 posto. Velik pad zabilježile su i ostale nespecijalizirane prodavaonice (31,5 posto) kao i prodaja rabljene robe te prodaja izvan prodavaonica (31,2 posto). Ostale trgovine na malo u specijaliziranim prodavaonicama bilježe pad prodaje za 24,9 posto, alkoholna i druga pića za 18,9 posto, prodaja motornih goriva i maziva za 18,7 posto, a trgovine namještajem, opremom za rasvjetu i drugim proizvodima za kućanstvo - 16,4 posto.

Na godišnjoj razini rast maloprodaje bilježe tri trgovačke struke. Promet u nespecijaliziranim prodavaonicama živežnim namirnicama, koje čine trećinu hrvatske maloprodaje, blago je povećan za 0,7 posto, no u listopadu je u odnosu na rujan promet pao za 1,6 posto. Najveći porast na godišnjoj razini, za 7,2 posto, registriran je kod kruha, peciva, tjestenine i slatkiša, no u odnosu na rujan i tu je došlo do pada prometa za 14,5 posto. Maloprodaja kozmetičkih i toaletnih proizvoda bilježi gotovo simboličan godišnji rast od 0,1 posto, a u odnosu na rujan zabilježen je pad od 9 posto.

Iako su podaci o maloprodaji u listopadu gori od očekivanja ne treba izgubiti iz vida da su krajem prošlog tjedna iz HUP-ove Udruge trgovine istaknuli da je na terenu u studenom ipak zabilježen pozitivan trend te da se očekuje da će u prosincu promet biti na razini prethodnih godina. Tome bi trebala pogodovati brojna sniženja kao i najave banaka o sniženju kamatnih stopa na kredite, kao i isplata božićnica.

Druga granska udruga - Sektor za trgovinu Hrvatske gospodarske komore - nedavno nije iznijela tako optimistične prognoze. Njihova je procjena da će hrvatski građani tijekom prosinca potrošiti između 9 i 10 milijardi kuna, što je u odnosu na prošlogodišnji prosinac za oko milijardu kuna manje.

Proteklih godina potrošnja građana u prosincu je uglavnom bilježila rast - oko milijardu kuna više svake godine, no prošle je godine potrošnja građana stagnirala jer su građani u prosincu 2007. potrošili oko 11 milijardi.

izvor:posao.hr
http://www.velikagoricaplus.com/index.php/Aktualnosti/pad-maloprodaje-154-posto.html

[Bilaj]

Nedavno sam čuo dvije jako zanimljive brojke.

Znate ali da odokativno svaki zaposleni u hrvatskoj daje hrvatskom željeznicama oko 1000 kuna godišnje!!! 
A još sam čuo da godišnje da zbog korupciju svaki građanin (svi od djece i penzionera) ostane kraći za 26,500 kuna 
Oliti svake godine bi 4.člana obitelj mogla kupiti običan auto samo da nema korupcije

[dobola]

http://www.index.hr/images2/dugine_index_glavna.jpg

[JosipJoža]

http://www.hns.hr/modules/news/article.php?storyid=1138

PREDSTAVLJEN REVOLUCIONARNI MODEL PRODAJE STANOVA POS PLUS

nešto se sprema i priprema, izgleda.

[Bilaj]

http://www.hns.hr/modules/news/article.php?storyid=1138
PREDSTAVLJEN REVOLUCIONARNI MODEL PRODAJE STANOVA POS PLUS

Ovo samo i liči na Čačića. Napravio je skupe stanove na groznoj lokaciji i sada kada mu ne ide prodaja želi državne subvencije za kupnju. Riješenje u neprodaji stanova jest da se cijene spuste pa će i ljudi biti u mogučnosti kupiti stan a ne da drži cijene visokima i onda traži pomoć države da zadrži visoki profit.

[JosipJoža]

http://www.hns.hr/modules/news/article.php?storyid=1138
PREDSTAVLJEN REVOLUCIONARNI MODEL PRODAJE STANOVA POS PLUS

Ovo samo i liči na Čačića. Napravio je skupe stanove na groznoj lokaciji i sada kada mu ne ide prodaja želi državne subvencije za kupnju. Riješenje u neprodaji stanova jest da se cijene spuste pa će i ljudi biti u mogučnosti kupiti stan a ne da drži cijene visokima i onda traži pomoć države da zadrži visoki profit.

gospon Bilaj, mene zanima ako zanemarimo Čačića, da li je model dobar?

[Muzh]

Gda su bokcima, teri buju celi zhivot otplachivali i na kraju vrnuli bankama tri put vische penez, prodavali garsonerice i stanove po 2500 eurof po kvadratu i pobirali ogromne profite onda je bilo sve super. Sad bi im pak drzhava, dakle porezni obvezniki, trebala pomochi da si nekakvoga profiticha ipak nategneju. Sekaj na ovomu svetu. V normalnomu svetu je to "ganz einfach" kak bi se reklo: stvari, pa tak i stanovi i hizhe vrediju onuliko kuliko kupec oche za njih platiti. Che ocheju prodati nek deneju po teroj se bu prodalo. Gledech po kupovne mochi pri nami se prek 700 eurof po kvadratu je chisto financijsko samoubojstvo. Che spustiju cene na ispod 700 eurof da visch kaj se bu se za chas rasprodalo ter buju ljudi imali nove stanove i penezi se buju pak pocheli obrtati.

[JosipJoža]

cijenjeni gospon Muzh,
u svemu se slažem s Vama, međutim ponuda i potražnja definiraju tržište, slažem se da i u maloj potražnji investitori drže previsoke cijene i sve je precijenjeno kako stanovi tako i gradilišta.
Međutim ovdje je riječ o jednom modelu financiranja koji bi u konačnici trebao pojeftiniti kredite potencijalnim kupcima koji se odluče kupiti i ići u kredit u usporedbi sa kreditima koje mogu sada ostvariti sami kod banaka na tržištu. Pojeftinjenje kredita mjesečno do 150 euro što nije nikako malo.
Zanemarimo sada i tržište, trenutne cijene, Čačića  nego razmislimo o modelu financiranja.

Znam da će neki kazati upravo kao i gospon Bilaj, nije usamljen, Čačić to radi radi sebe i svojih stanova, ja sada neznam koliko Čačić ima neprodanih stanova 5, 10 ili 20 ali samo u Zagrebu je čini mi se oko 20000 neprodanih stanova( koji nisu Čačićevi), cijene su previsoke, slažem se, ovdje treba pogledati model kreditiranja bez obzira koja je trenutna cijena, kako je ona niža niže su i rate, ovaj model je dakakao primjenjiv i kod nižih cijena naravno.
Dakle riječ je o jednom pozitivnom primjeru jednog modela kako pojeftiniti kredite, onima koji se ipak odlučuju za kredite i kupovinu stana.

[Muzh]

Slazhem se z vami gospon Jozha. Saka pomoch kupcima je dobrodoschla, pogotovo mladem parovima ki tek pochinjeju. No sejeno cene se buju morale ozbilno keregerati da se trzhischte uravnotezhi i pochne normalna prodaja. V nekakovim normalnim okolnostima se gledi da se investicija kupnje hizhe na kredit isplati ter je relativno sigurna ak se domachinstvo ne zaduzhi vische od trostrukih godischnjih primajna. Dakle che  negdo zasluzhi 15 ilada eurov na leto nebi se trebal zaduzhivati za vische od 45 do 50 ilada eurov. Che se projde prek ove granice chovek postaje ranjiv na razne stvari poput dizajna kamata (kaj je neminovno) a o gubitku posla na samo par meseci da i ne govorim. V interesu drzhave  i seh nas je da kaj mejne ljudi mora iti v bankrot i zgubiti nekretninu teru je vech i dosta otplatil. Zato v nekem zemlama same banke imaju pravilo po teromu nesmeju kreditno opteretiti choveka za vishe nek kaj je propisano a za vekschinu hipoteka korisnik kredita se mora i dodatno osigurati za sluchaj gubitka posla ili nemoguchnosti obavlajna istoga.

Kad smo vech pri reschavajnu stambenoga pitajna vevo josch i informacija z jene male srednoamerichke zemle. Tam saki mladi brachni par dobije od drzhave na dar parcelu (teru ne smije prodati) za hizhu si zdichi. kam chesch lepsche pomochi mladem.

[JosipJoža]

a o gubitku posla na samo par meseci da i ne govorim. V interesu drzhave  i seh nas je da kaj mejne ljudi mora iti v bankrot i zgubiti nekretninu teru je vech i dosta otplatil............se mora i dodatno osigurati za sluchaj gubitka posla ili nemoguchnosti obavlajna istoga.

Ovaj model upravo pokriva i to, ako netko ostane bez posla jedno  kraće vrijeme, premosti se s APN-om, proučite malo model detaljno da ga ne prezentiram cijelog.
A radi se i na tome da ljudi ne ostaju bez posla i kako da ih se više zaposli, neki timovi rade na tome već, Vama za kratki i brzi info samo.
Neke mjere neće možda biti ni popularne, na njima se ne dobivaju glasovi naših glasača ali dugoročno donose uspjeh, sigurnost i rezultat.

Primjer sa podjelom zemlje je jednako tako dobar, samo mi ( Grad ) smo ne tako davno upravo takvo zemljište poklonili domaćem tajkunu.
Zemljište koje vrijedi 30 mil eur, neki na vlasti su poklonili za cca 3,5 mil kuna. Sajmište. Za toliko novaca se kanalizacija Donje Turopolje mogla napraviti već odavno. Dragi gospon Muzh to Vam je dobro upravljanje imovinom i dobro gospodarenje, kak i u državi danas. Pod motom " strpaj u privatne džepove".

[dobola]

Gosp.Joža, model je dobar. Sličnih modela ( bez garancija od strane države) imate i u modelima stambenih štedionica gdje su fiksne kamate, nepromjenjive i gdje postoji ugovorni oblik moratorija u slučaju trenutnog gubitka posla i slično. Jedna stambena iz svojih sredstava, bez banke, daje stambene kredite do 15 godina otplate. Učešće je čak i manje od ovog modela.
Ali, zar stvarno mislite da će strane banke ( jer hrvatske sigurno nisu) dozvoliti da ovaj model profunkcionira i da one neće biti u mogućnosti kamatariti do beskrajnih granica, slati opomene i naplaćivati ih 350,00 kn, dodatno zarađivati na proviziji od osiguravajućih društava jer uvjetuju i dodatne police i na sve te dodatne "akcije" NE plaćati porez. Banke na području ove zajednice udruženo su posuđivale novac državi unaprijed znajući da će morati refinancirati svaki kredit ali da ih nitko neće moći natjerati da građanima postave realne uvjete, a ne da živimo u apsurdnom svijetu. U Njemačkoj je prosječni dohodak 1.200,00 eura, a prosječna kamata za stambeni kredit 2-3%. Kod nas je prosječni dohodak 500-600 eura, a prosječna kamata stambenog 9%-12%. Tzv. "košarica" za četveročlanu obitelj prešišala je prosječnu plaću i po kojem bi sad modelu takva obitelj mogla biti kreditno sposobna kad joj jedna od dvije plaće u obitelji nije dovoljna ni za elementarne stvari. kakav još stambeni kredit ili auto. A klinci rastu. Kako tek oni koji imaju troje djece ili četvero ili nemoćnu majku i oca sa penzijama od 900,00 kn?
sad tek polako ali bolno izlaze na površinu svi oni elementi dogovorenog raspada bivšeg sistema radi nekih drugih namjera. " Za ideale ginu budale" veli jedna pjesma, a lopine nisu poginule. Lopine su se množile, multiplicirale, zavladale i založile tuđu imovinu pa se zadnjih par godina samo bave opravdanjima: nismo mi to, to smo naslijedili od onih prije, da ste nas slušali.........
Jednom sam već rekao da je Dužničko ropstvo zavladalo prošle godine na ovim prostorima i svjestan sam da je to teška riječ ali budimo realni.
Ili barem probajmo biti realni.

[JosipJoža]

gospon dobola,

u potpunosti se slažem s Vama u svim činjenicama koje ste iznijeli, ali to je jedna mnogo šira tema koja je odavno trebala doći na dnevni red a ne dolazi. Zašto? Zato jer imamo vlast koja zemlju vodi u nered i sivu zonu, u svakoj sferi života a to izgleda da ipak odgovara velikoj većini građana ove zemlje, jer im takva situacija odgovara, u mutnom svi ponešto love, te na taj način i daju podršku toj istoj vlasti, sve to ide na uštrb i preko leđa onih poštenih i radišnih građana, kada će se taj odnos promijeniti ostaje nam da vidimo, kada će se stvoriti kritična masa za smjenu vlasti, kako bi se eventualno spasilo što se još dade spasiti. Jer što je netko u stanju upropastiti za 1 god, ponekad je potrebno i 10 god da se ispravi.

Banke? Jedan kalsičan primjer.
Trebali ste 10000 eur za završetak hiže, da smjestite obitelj pod krov. Banka Vam je tražila čudesa od papira da Vam odobri takav kredit, sve dok ne odustanete od kredita, međutim kada ste otišli u Autokuću i kupili Auto, ta ista Banka Vam je dala i 15000 eur u sekundi, potpis i gotova stvar.

Nemojte me samo pokušati uvjeriti da pametna država nije mogla stvoriti preduvjete za upravo obrnuto ponašanje Banaka.
Dakle država može i treba stvarati preduvjete i okvire u makro i  mikro ekonomiji, ako je pametna i vodi državu u dobrom smjeru zadovoljavajući interese svojih građana a ne sebe samih. Kod nas je naprotiv sve suprotno i loše, međutim uporno glasamo za tu i takvu vlast i taj fenomen si pokušavam već duže vrijeme objasniti. Ne nalazim još uvijek suvisli odgovor, osim da velikoj većini građana ove zemlje nered i lopovluk i odgovara.

Vesna Pusić: "Vlada opstruira POS"

naletih baš na jedan interesantan podatak po pitanju POS-a. Za zamisliti se ipak.

[Bilaj]

Na net.hr-u su malo bolje opisali model. http://www.net.hr/novac/page/2009/12/17/0285006.html?pos=n1

Naime APN bi kupio nekretninu od graditelja/investitora koji ne može prodati svoju nekretninu. Spustila u 20-25% te onda dala ljudima da kupe tu nekretninu s tim da bi financirala dio kamata.

Kakva je situacija kakvu imamo. Investitori su godinam imali jako jako dobre zarade na ekstra visokim cijenama nekretnina. I sada kada je došla kriza i kada su ljudi  došli u situaciju da više ne mogu kupovati ovako skupe stanove i zaglibiti u doživotno dužničko robstvo, profiti investitora su došli pod pitanje.
Stavili su previsoku cijenu za proizvod koji ne mogu prodati.

I sada umjesto da gledaju kako mogu prodati stan oni traže državu da im da novce za te iste stanove. I ništa se ne mijenja. Sa ovim prijedlogom, oni zadržavaju previsoke cijene i velike zarade za proizvode koji nemaju ekonomsku opravdanost.

Riješenje je da snize cijene stanova te tako sami potaknu prodaju stanova (a ne kao što je npr zaba napravila sa reklamom a zaista je samo smanjila trošak obrade kredita i 2 godine uvela fixnu kamatu te nije mijenjala cijene stanova).

Ideja da APN da 20-25% novaca za sniziti cijenu stana + da još financira kamatnu stopu nije baš pametna. Onaj koji kupi stan će zaista platiti manje ali svi ostali građani onda moraju financirati tu kupovinu stana.

Na taj način bi se financiralo da investitori i dalje grade skupe stanove koji se ne mogu prodati a kažnjavalo ove ostale radnike koji moraju financirati ekstra profite investitora u graditeljstvu. To dugoročno samo vodi u kolaps cijelog društva.

Ovo što je muž rekao da tri godišnja primanja treba biti cijena stana. Ta relacija je u americi bila skoro sto godina i poremetila se jedino kod velike depresije i u zadnjih par godina ogromnog nekretninskog balona.

Neki će reći da ako investitori ne mogu prodati stanove da će onda otpustiti radnike i ljudi će završiti kao nezaposleni. Ali to je upravo riješenje. Ako neki investitor napravi proizvod koji ne valja, odnosno kojeg nitko ne želi ili može kupiti onda on mora propasti. Ljudi će završiti na burzi ali neće tamo ostati zauvijek. Doći će neki drugi investitor koji će znati kako napraviti proizvod koji se može prodati te zaposliti te ljude.

Ako će država davati novce tim nesposobnim investitorima ona neće davati svoje novce nego će uzimati novce sposobnim investitorima i davati ih nesposobnim. Tako će se stvarati još jedan sloj društvenih parazita a ubiti i ono malo ljudi koji žele i znaju raditi, a to nam je zadnje što treba.