Recesija

[shaka zulu]

D-U-Š-K-O

Poskupjelo brašno i kava, a ulje skočilo čak 10% - na 11 kuna
http://www.vecernji.hr/biznis/poskupjelo-brasno-kava-a-ulje-skocilo-cak-10-11-kuna-clanak-167452

[Mlačanin]

http://www.index.hr/vijesti/clanak/milinovic-najavio-rebalans-mirovine-i-place-u-javnom-sektoru-manje-za-15-posto/502910.aspx


Baš sam znatiželjan kada će i osobnim primjerom zauzeti stav da on bude prvi , koji će predvoditi u smanjivanju deficita u proračunu na način da se spusti na prosječnu plaču zaposlenih u javnim službama,recimo na 6.000,00 . A ne  biti dvoličan ko i ostali iz vlade. Ovo je naše zajedničko zlo,ali izgleda da ga oni generiraju,a mi to sve dobo vračamo i plaćamo.

No dobro ,uzmimo da je to jedno od potrebnih mjera. Provedimo to, koliko nam dugo treba tako ostati?
Dali treba još nešto , učinimo i to, na koje vrijeme……..ali nakon toga treba zaista biti bolje.Da vidimo od vlade takav plan,prijedloge rješenja,plan provedbe realizacije, O D G O V O R N O S T I ,sankcija ako ne uspije.
A ne ovako , paušalno lupetaju i osiromašuju ovaj narod.

[Bilaj]

Iako mi se Index kao huškački portal ne sviđa ovo su super iznjeli a malo s kad to spominje:

Hrvatska je sa 200 tisuća nezaposlenih i stopom od 11,2 posto anketne nezaposlenosti u prva tri mjeseca zabilježila najveći rast anketne nezaposlenosti u posljednje tri godine. Ono što još više zabrinjava je da je stopa zaposlenosti na rekordnoj niskoj razini. Naime, podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju kako od 3,74 milijuna radno sposobnih Hrvata, radi samo njih 1,56 milijuna ili 41,8 posto. Više radno sposobnih ne radi nego što radi.

[Mlačanin]

To bi značilo da našim ljudima ne treba posao ili imaju dovoljno sredstava za život. Mislim da se istina krije negdje u sredini , ne žele raditi slabo plaćene poslove  ili se sezonski zaposle negdje u drugim zemljama,a nakon toga opet ostaju nezaposleni.
Naravno ,treba uzeti u obzir i veliki val otpuštanja radnika iz privatnog sektora u ovo doba recesije. Međutim kako bilo da bilo ,mislim da smo mi kao narod,postali pravi stručnjaci u pronalaženju načina za preživljavanjem.

[Bilaj]

Malo opet o dugu.
Već je vanjski dug premašio 100% BDP-a. pa zato samo izbaciju vrijednosti za dug države koji je prema vani preskočio 50%

http://www.seebiz.eu/hr/makroekonomija/uzbuna-javni-dug-skocio-na-52%2c5%25-bdp-a%2c-a-bit-ce-i-veci,88282.html

[amarkulin]

http://www.index.hr/vijesti/clanak/neki-i-izlaze-iz-krize-njemacka-biljezi-najveci-rast-bdpa-od-ujedinjenja/506693.aspx

... a kad ćemo mi?

[Bilaj]

Ovo govori koliko će dugo biti recesija:

 U Hrvatskoj reforme nisu moguće
Vlada nema političke snage da kaže uzet ćemo seljacima i preraspodjeliti radi dugoročnijeg razvoja - svima mora udovoljiti

Još u doba Ive Sanadera bili smo svjedoci političkog »običaja« da Vlada promijeni neku svoju odluku takoreći prije nego li se osušio potpis kojim je postala pravomoćna. Nekako u ovo doba prije dvije godine zbio se klasičan, gotovo tragikomičan, slučaj takvog obrata, kada je predsjednik Vlade s godišnjeg odmora izdao »zapovijed« da se uredbom promijeni svježe donešena odluka o limitiranju noćnog radnog vremena trgovina. Naime, čim je odluka stupila na snagu ispostavilo se, u srcu turističke sezone, da će zbog nje nastradati izvanpansionska potrošnja, jer bi vlasnici štandova i trgovina suvenirima i ostalom ljetnom potrošnom robom trebali staviti ključeve u bravu upravo kada se poslije kupanja i večere turisti odvaže na šetnju našim turističkim središtima.
Majstori spina

Takvih reakcija premijera i Vlade bilo je pregršt. Jedan čitav tekst bio bi premalen samo za najjednostavnije nabrajanje povuci-potegni odluka i političkih poteza vlasti. Ponekad su bile inicirane »mrgođenjem« seljaka ili sindikata, ponekad se znao umiješati neki strani faktor (ZERP) a ponekad su obratima kumovali unutarstranačka nesuglasnost (zdravstvena reforma). I premda je iz vrha vlasti stalno stizao politički »spin« kako je to dokaz mudrosti Vlade sposobne priznati svoju grešku i promijeniti odluku, kao da se odluke već unaprijed nisu mogle simulirati i predvidjeti njihovi učinci, skupilo se dovoljno dokaza za tvrdnju da je zapravo riječ o političkom kalkuliranju radi održanja na vlasti odnosno osluškivanju bila birača, pa se na neki način odbija odgovornost za učinjene poteze te prefereira stihijnost i politička nedosljednost na rubu kaosa.

Ni u vrijeme Jadranke Kosor u pristupu političkom odlučivanju nije se mnogo toga promijenilo. S bitnom razlikom. Kosor je preuzela Vladu u trenutku procvata krize, kada je izvršna vlast pod hitno morala iznjedriti primjeren odgovor na krizu, pa se s pravom očekivalo da više neće biti improvizacija, igre »sad donesem, sad promijenim odluku«. Počelo je, međutim, s »haračem« na plaće koji je poslije nekog vremena modificiran pa će u studenom biti potpuno skinut, a ni s programom mjera za gospodarski oporavak stvari ne stoje najsjajnije. Pokušao je sve obuhvatiti i sastavljen je od »mali milijun« mjera od kojih neke jedna s drugom ne govore. Veliko je pitanje može li se s takvom »strategijom« izaći iz krize.

Profesor na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu Ivan Grdešić sumnja u to. »Budući da je zadatak kojeg treba riješiti, na kojeg treba sustavom javnih politika odgovoriti, borba protiv recesije, odnosno povratak razvojnog ciklusa, takav veliki problem Vlada u stvari ne pokušava riješiti holistički, odgovarajući na problem istom razinom uvida u problem, nego na njega odgovara inkrementalno, malim pomacima u pojedinim sektorima, promatra da li taj pomak izaziva nekakvu reakciju, pa ga onda zadržava ili mijenja. S obzirom na opću težinu problema pred kojim se nalazimo to nije dobar ni strateški ni taktički pristup«, kaže Grdešić.
Teorija malih koraka

Grdešić to ilustrira lutanjima oko poreznih politika gdje se prvo uvede jedna stopu, pa onda druga, pa se jedna ukine, poslije i druga. Odgovor na veliki problem tako je malen, sporadičan, jer se misli da bi se velikim brojem takvih minimalnih intervencija na velikom broju mjesta moglo riješiti to veliko pitanje. I onda su naravno, kaže Grdešić, sva ta pitanja, sve te male strategije međusobno odvojene. Svako ministarstvo ima zadatak riješiti nešto malo u svom sektoru. Nema središnje vizije, povezanosti tih mjera koja bi odgovarala razini problema s kojim smo suočeni. Ukratko, inkrementalna politika nije dovoljna za veliku promjenu. Ona je primjerena malim promjenama i za stabilizaciju, odnosno održavanje postojećeg stanja. Sa setom malih intervencija koje bi trebale riješiti veliki problem očigledno neće ići.

Prema Grdešićevom mišljenju, ovakav pristup je pasivan, nedostaje mu aktivne uloge države. S jedne strane, male mjere izazivaju minimalan pomak ili ga uopće nema, odgođen je u neku imaginarnu budućnost, a onda se očekuje da će te spasiti nešto treće: razvoj u Europi, poboljšanje okoliša koji će oživjeti tvoja tržišta, ili pak turisti pa se molimo da ih dođe što više i donesu novac. Kao što kaže jedna sudionica nedavne televizijske ankete, napominje Grdešić, trudimo se »da im uzmemo što više para«. Uzdamo se dakle uvijek u nečija tuđa sredstva, u neke promjene koja će doći izvana ili u preživljavanje do sljedećih izbora«.

Naravno, nije riječ samo o našem problemu. I druge su zemlje u Europi i svijetu suočene s izborom pristupa rješavanju političkih problema i reagiraju različito. »Jedan od razloga zašto se naša Vlada tako ponaša je u tipu političke vlasti koji je na djelu. Riječ je o velikoj koaliciji koja se ne može dogovoriti o velikim promjenama, velikim redistributivnim odlukama. Ona svakog koalicijskog partnera, i stvarnog i u biračkom tijelu, mora inkrementalno, s malim, zadovoljiti. Dakle, ona nema političke snage da kaže sada ćemo uzeti seljacima ili nekima drugima ili ćemo to na neki način preraspodjeliti radi dugoročnijeg razvoja. Svima treba udovoljiti da bi koalicija opstala. Tako to funkcionira kod nas za razliku od nekih drugih država gdje je ta moć jasno situirana. Primjerice koalicijska u Velikoj Britaniji ili Njemačkoj sastavljena je od dva partnera koji imaju slične poglede na rješenje problema, ili imate Obamu koji, sukladno američkom političkom sustavu, sam u stvari može napraviti ozbiljan zaokret u politici«, tvrdi Grdešić.
Nova vlast – šansa

Mišljenje je ovog našeg istaknutog politologa da stoga pravi rezovi i reforme u Hrvatskoj sada jednostavno nisu mogući. Biti će mogući tek sa stvaranjem nove vlasti koja će dobiti legitimitet za ono što ova vlast ne može i ne želi napraviti. »Nova vlast će doći s jasnom percepcijom da se nešto mora napraviti a samim činom promjene vlasti građani će dati mogućnost da se to napravi. Ideja o nekakvoj tehničkoj, tehnokratskoj vlasti koja bi nešto riješila ne funkcionira. Jedino što može dovesti do preokreta je da se stvori nova vrsta političke moći i da se onda na njenoj podlozi oblikuje nova vrsta političkog djelovanja, upravljanja zemljom sa strateškim i dugoročnijim potezima«, zaključuje Ivan Grdešić, dodajući kako sumnja da je HDZ sposoban promijeniti vizuru odnosno ispuniti političke zahtjeve nužne za razvojni iskorak Hrvatske.

No, dok se to ne dogodi, a do izbora kao i do prebrojavanja glasova koji će nam dati odgovor na pitanje žele li građani Hrvatske doista promjene ili su »zadovoljni« postojećim je još daleko, možemo se samo nadati da od malih stihijskih koraka neće biti veće štete.

http://www.novilist.hr/Vijesti/Novosti/u-hrvatskoj-reforme-nisu-moguce.aspx

______________________________________
Ono kaj ja mislim. Ništa se neće promijeniti- nažalost sa bilo kakvom vlašu. 

[amarkulin]

Promijenit će se za jedno 10 godina, kad eskalirana kriza natjera nesposobne da se sami maknu, jer će morati snositi posljedice za loše odluke temeljene na neznanju. Sada su očito svi toliko ispremreženi interesima i vezama, da nitko nema petlju reći "dosta" svima onima koji žive od nerada.

[shaka zulu]

Misliš...;

The last speech of Ceausescu

...z pripadajučem komentarom...
You killed Ceausescu, and 20 years later, Romania is known in Europe only for its cheap whores, and gypsyes baggers and criminals. Half of the population is working shitty jobs in the EU, and the other half is surviving by collecting iron scraps and stealing wood from the remaining forests. The contry has virtually no industry, no agriculture, no education, no roads, nothing

Za nas kaj nismo engleski navudreni,
Prijevod teksta, web-stranica i dokumenata;
Ubio si Ceausescu, i 20 godina kasnije, Rumunjska je poznat u Europi samo za svoje jeftine kurve, i gypsyes baggers i kriminalaca. Polovica stanovnika radi shitty radnih mjesta u EU, a druga polovica je preživjeli od skupljanja željeza bilješke i krađa drveta iz preostalih šuma. Contry praktično nema industrije, ni poljoprivrede, ni obrazovanja, ni ceste, ni

[amarkulin]

Idemo dalje!

Prema istraživanju koje je proveo Anto Bajo s Instituta za javne financije, u 20 hrvatskih županija, 126 gradova i 430 općina 2008. bilo je zaposleno više od 66.000 radnika. Pritom je njih 37.000 radilo u lokalnim upravama, a više od 29.000 u komunalnim poduzećima. Dosad se broj zaposlenih u jedinicama lokalne samouprave u prosjeku povećavao za oko dvije tisuće na godinu, što pokazuje u kojoj je mjeri lokalna samouprava bila poželjno radno mjesto za prosječnog građanina. No, kriza će tome prije ili kasnije stati na kraj.
...
- Očekuje nas daljnji pad prihoda jer su sve Vladine mjere dosad teret uštede prebacivale na lokalnu samoupravu, a država se u isto vrijeme nije bila spremna ničega odreći - prognozira Obersnel, predsjednik Udruge gradova.

http://www.jutarnji.hr/nista-od-novih-vrtica-i-skola--a-onda-otkazi/878299/

[Stjepan]

http://www.business.hr/hr/Naslovnica/Ekonomija/Hrvatska-se-jos-nije-odlucila-kako-dalje-evo-kako-to-radi-Europa

Hrvatska se još nije odlučila kako dalje - evo kako to radi Europa

Slabo punjenje proračuna i rast rashoda iznad plana činjenica su poznata već nekoliko mjeseci, no Vlada Jadranke Kosor kao ni ministar financija Ivan Šuker nisu još javnosti predstavili plan za izbjegavanje nadolazeće fiskalne krize.

Iako se „zna“ da će izvanredna sjednica Sabora na kojoj će se izglasavati rebalans proračuna biti za deset dana, javnosti, osim neslužbenih najava iza kojih nije stao niti jedan član Vlade, nije poznata niti jedna fiskalna mjera koju Vlada misli provesti. Čak i SDP ovoga puta prije Vlade nudi konzistentan i sveobuhvatan fiskalni plan kako prevladati krizu proračuna.

Iako su mediji „informirani“ o Vladinom planu o uvođenju poreza na banke kao i o navodnom zaključku da prostora za rezanje rashoda više gotovo nema, još je nepoznato u kojem će smjeru krenuti Šuker. Hoće li rebalans bazirati na smišljanju metoda kako popuniti proračunsku rupu ili će znatnije zarezati u rashode, tek treba vidjeti.

Europska iskustva i praksa daju često različite i nespojive recepte za prevladavanje krize, no razlika između Hrvatske i gotovo svih država EU krije se u činjenici da su one već izašle iz recesije, a Hrvatska nije. Negativne posljednje kvartale imale su još samo Grčka i Irska dok eurozonu u izlasku iz recesije predvodi Njemačka sa 2,2 posto rasta, a EU 27 predvodi Litva sa iznenađujućih 2,9 posto rasta.

Europska iskustva i planovi:

Austrija se odlučila za proračunsku štednju i rezanje subvencija i jamstava radije nego u dizanje poreza. Plan je u 2011. javnu potrošnju smanjiti za 1,7 milijardi eura kroz smanjenje proračuna svih ministarstava za 3,6 posto. Specijalnim porezom na banke planira se prikupiti 500 milijuna eura.

Bugarska upravo razmatra dizanje izravnih i indirektnih poreza te kreće u borbu s poreznom evazijom. Na prodaju će biti ponuđeni udjeli u državnim kompanijama, a smanjuju se i državne investicije. Jedini rast doživjet će mirovine i to za čak 9 posto.
Češka Republika usvojila je paket ušteda težak 3,2 milijarde eura. Srezana su socijalna davanja, a kao i u Hrvatskoj povećan je PDV, ali i trošarine. O reformi mirovinskog i zdravstvenog sustava odluku će donijeti nova vlada.

Danska je najavila proračunske uštede u naredne tri godine od 3,2 milijarde eura. Ukidaju se prava nezaposlenima i obiteljima, a srezane su i plaće ministara. U proračunu je smanjen izdatak za pomoć siromašnim državama, a planirano smanjenje poreza je odgođeno. U javnom sektoru ukida se 20.000 radnih mjesta.

Francuska planira smanjiti javnu potrošnju za 45 milijardi eura. Na tri godine zamrznuta je javna potrošnja osim na mirovine i plaćanje kamata na državni dug. Ministarstva moraju u istom periodu svoje troškove srezati 10 posto. Zatvaranjem poreznih rupa planira se proračunu osigurati 5 milijardi eura. Diže se starosna dob za odlazak u mirovinu, a planira se uvesti i poseban porez na banke.
Njemačka od 2011. do 2014. želi smanjiti potrošnju 80 milijardi eura. U tom periodu izdaci za socijalna prava smanjit će se 30 milijardi eura. Ukida se 15.000 radnih mjesta u javnom sektoru, a uvode se novi porezi za nuklearne elektrane i zračni promet, te posebni porez na banke. Režu se subvencije građanima i tvrtkama.

Grčka će u naredne četiri godine uštedjeti 35 milijardi eura. Plaće u javnom sektoru su zamrznute do 2014., PDV je sa 21 posto podignut na 23 posto, dob za odlazak žena u mirovinu podignuta na 65 godina, porezi na duhan, alkohol i gorivo podignuti 10 posto. Državni službenici koji zarađuju iznad 3.000 eura mjesečno nemaju više pravo na božićnicu, uskrsnicu i regres. Uveden je novi porez na visoko-profitabilne kompanije.

Mađarska se od bankrota spasila 20 milijardi eura vrijednim sporazumom s MMF-om. Zamrzavanjem državne potrošnje, štednjom i uvođenjem posebnog poreza na banke (traje tri godine) planira se ostvariti 430 milijuna eura. Državni dužnosnicima plaće su srezane do 15 posto, a planira se i smanjenje poreza kako bi se potaklo zapošljavanje.

Italija se odlučila na krizne mjere kojima će uštediti 24 milijarde eura u naredne dvije godine. Državne plaće zamrznute su na tri godine, a zastupnicima su i smanjene. Uvode se novi porezi na opcijske dionice i bonuse menadžera. Lokalna samouprava morat će uvesti štednju u bolnicama i školama i drugim službama. Porezna služba želi udarom na poreznu evaziju izbjeći godišnji gubitak za proračun u iznosu do 120 milijardi eura. Moguće su nove državne investicije u javne radove.

Litva je već u lipnju provela raspravu u parlamentu o novim mjerama protiv krize. Produljeno je zamrzavanje plaća javnih službi te će se postupno dob za mirovinu dići na 65 godina. Planira se rezanje porodiljnih prava, a alkohol i lijekovi će biti oporezovani po višim stopama. Nove mjere trebaju osigurati trećinu od ciljanih 1,2 milijardi eura ušteda da se deficit snizi na 3 posto.

Poljska planira uštedu od 14,4 milijardi eura u naredne dvije godine. Vlada je predvidjela ograničavanje javne potrošnje na 1 posto iznad stope inflacije, no ta se mjera razmatra jer nova Vlada strahuje da će ograničiti rast.

Portugal planira uštediti 11 milijardi eura u naredne četiri godine. Višim činovnicima i političarima plaće su snižene 5 posto, a PDV povećan jedan postotni bod. Korporacijski porezi su povećani, a uvedena je i nova stopa poreza na dohodak od 45 posto za plaće iznad 150.000 eura godišnje. Smanjeni su socijalni izdaci, a država planira prodajom imovine osigurati 6 milijardi eura za proračun.
Rumunjska vlada jedva je preživjela glasanje o povjerenju zbog predloženih mjera štednje. MMF posudbu 20 milijardi eura uvjetuje rezanjem plaća i mirovina. Plaće javnih službi smanjuju se do 25 posto, a mirovine do 15 posto. Dob za odlazak u mirovinu se diže.

Slovačka ima novu vladu koja tek treba predstaviti svoje mjere. Slovačka ove godine na međunarodnom tržištu mora prikupiti između 6 i 8 milijardi eura prodajom obveznica.

Slovenija predlaže rezove u bonusima javnog sektora. Minimalna plaća je znatno podignuta, te se dižu stope trošarina. Premijer Borut Pahor je najvio da će se svaki manjak u proračunu nadoknaditi porezima.

Španjolska je u svibnju usvojila plan uštede 15 milijardi eura, nakon što je u siječnju već odlučila uštediti 50 milijardi eura. Državnim službenicima plaća je snižena 5 posto i zamrznuta. Javne investicije srezane su za 6 milijardi eura, dok je lokalna samouprava uštedila 1,2 milijardi eura. Mirovine su zamrznute, a ukida se naknada za rođenje djeteta od 2.500 eura. Povećan je PDV, a smanjena pomoć siromašnim državama.

Velika Britanija će do 2014.-15. smanjiti deficit za 113 milijardi funti. Najnovije mjere nove vlade uključuju rast PDV-a i uštede na socijalnim davanjima.Posebnim porezom na banke godišnje će se prikupiti 2 milijarde funti. Većina ministarstava svoje će troškove morati smanjiti 25 posto do 2015. godine. Porez na kapitalnu dobit za one s najvećim prihodima diže se sa 18 na 28 posto.

[Stjepan]

http://mrak.org/2010/08/17/zakasnjeli-rebalans/

Zakašnjeli rebalans

Ovo s rebalansom je već pomalo zabrinjavajuće jer se ekipa iz pozicije i opozicije ulovila u jedan igrokaz koji nema stvarnog izgleda za uspjeh, a što je najgore čini se da se s obje strane nalazi ekipa koja niti ne razumije što bi u stvari trebalo učiniti.

Maras je ponovio prijedlog SDP-a da se svi rashodi, osim mirovina, plaća i socijalnih davanja, smanje za 10 posto, čime bi se uštedjelo potrebnih pet milijardi kuna. ‘Dojam je da Vlada radi upravo suprotno’, rekao je Maras, izražavajući bojazan da se rebalans priprema samo da bi se stvorili preduvjeti za nova zaduženja. (tportal)

Ovo bi bilo super da je realno, no ekipa je nekako propustila neke temeljne argumente uzeti u obzir, kao što je to na primjer kalendar. Dečki su zaboravili da je danas 17. kolovoza i da će se sjednica Sabora desiti negdje krajem kolovoza gdje će proračun biti izglasan, a nedugo potom i objavljen pa će tako stupiti na snagu.

Ukupni iznos trenutno važećeg proračuna je nekih 140 milijardi kuna. Od tih 140 milijardi, njih nekih 22 milijarde otpada samo i isključivo na plaće zaposlenih u državnoj upravi. No nije to samo tih 22 milijarde nego je negdje u troškovima zdravstva sakriveno dodatnih 7-8 milijardi kuna plaća koje se ne iskazuju zbog metodologije obračuna. Dakle, preostaje nam na raspolaganju nekih 108-110 milijardi kuna. Od ove brojke treba odmah oduzeti nekih 64.5 milijardi kuna koliko iznose tzv. naknade građanima i kućanstvima a što su u stvari transferi u mirovinski i zdrastveni sustav iz državnog proračuna. Ostali smo dakle na nekih 43,5 milijardi kuna od kojih opet moramo oduzeti 6.4 milijarde kamata za zajmove, i nekih 17 milijardi glavnice +- neki sitniš sa strane što čini dodatne 24 milijarde, a što pak znači da je za sve ostalo (uključujuči i struju, vodu, telefon i slično) ostalo nekih 20-ak milijardi kuna.

Štogod učinili s tom brojkom, nerealno je da u rujnu mjesecu možete iz tih 20 milijardi iscjediti 5 milijardi kuna ušteda iz jednostavnog razloga što je po dinamici trošenja proračuna dvije trećine tog iznosa ionako već potrošeno u prethodnim mjesecima a da ne kažemo kako je dobar dio od tih preostalih 5-6 nepotrošenih milijardi ionako već rezerviran različitim cjelogodišnjim ugovorima i u biti jedino što ovom metodom možemo računati je nekih  milijardu do dvije ali i to u jako optimalnim uvjetima.

Da ne bi ispalo da samo SDP sjedi na ušima:

Osvrnuvši se na mogućnost rezanja plaća za 10 posto, što je nedavno najavio Josip Friščić, premijerka Jadranka Kosor je kazala:

‘To nije Friščićev prijedlog, nego razmatranja što bi sve moglo ući u rebalans.’ (tportal)

Dakle, ako uzmemo obrnutu logiku i idemo kresati 10% plaća, a znamo iz gornjeg da nam je ukupna masa plaća za cijelu godinu oko 32mlrd kuna, a imamo četiri preostala mjeseca (a objektivno, ne možete retroaktivno skidati plaće i u biti imate samo tri mjeseca plaće koje možete zahvatiti do kraja godine), ispada da bi linearno smanjenje mase plaća za 10% zahvatilo oko 8 milijardi kuna bruto i ako to smanjimo za 10% onda se masa plaća smanjuje za tih donekle komičnih 800 milijuna kuna do kraja godine i u biti smo na brojci koju se može dobiti i SDPovom metodom.

Ako pak zbrojimo jednu i drugu opciju, uzmemo realnosti (dakle vlada je tražila 10%, sindikati su sada krenuli u drugi čin ovog igrokaza i naći će se negdje na 5%) onda je realni rebalans koju ova vlada može iznjedriti smanjenje ukupne mase državnog proračuna od oko 2 milijarde kuna i to u jako optimističnom scenariju (što je nekih 1.5% proračuna), dok će se razlika neminovno napuniti dodatnim zaduženjem.

Toliko o tome.

[Bilaj]

koliko dugo će mo biti u krizi:

Anketa večernjeg lista:
Podržavate li da Vlada rebalans temelji na zaduživanju, a ne na rezovima?

    * Da (734 glasova)
      54.21%
    * Ne (620 glasova)
      45.79%

To mi je totalni apsurd. Ako država nema novaca onda mora manje trošiti a ne još se zaduživati.

[Stjepan]

@Bilaj: to pokazuje da Večernjak uglavnom čitaju oni koji su na državnom proračunu i to na svojem radnom mjestu. Stavio bih smajlića ali nije smiješno.

[amarkulin]

Evo jednog optimističnog pogleda na budućnost, od forumaša prikladnog imena (popravite vražji smajlić):

Apocalipsa

mladima savjetujem što hitniju emigraciju dok su granični prijelazi još otvoreni i dok se može dobiti viza za izlazak iz ove zemlje... u argentini se meso kvarilo u samoposlugama u koje nitko nije zalazio i koje su čuvali zaštitari s puškomitraljezima, dok je u isto vrijeme narod umirao od gladi... nakon par dana isteka roka trajanja to isto meso se bacalo, a gladne horde očajnih ljudi su se međusobno ubivale da bi se domogle komadića pokvarenog mesa... tu se krije sva istina liberalnog kapitalizma... u toj crtici... koja će uskoro biti i kod nas... tko ima makar ukrasne posude sa cvijećem, nek iščupa cvijeće i sadi rajčice, paprike, krumpire, kupus.. tko ima šupu u stanu, neka je očisti od starih stvari i nek počme uzgajati kokoši... gladovati neće samo oni kojima hrana raste u dvorištu i koji je budu dugim cijevima sposbni obraniti... to će vam biti hrvatska za dvije tri godine.. naši pomorci koji su bili na vezu u Buenos Airesu dok se to događalo, a oni čekali iskrcaj i na svoje oči to gledali... zamisli samoposluga čuvana kordonom zaštitara u koju nitko ne ulazi jer nema novca i zna se da neće ući a oko nje horde ljudi čekaju da iznesu robu kojoj je istekao rok trajanja... to je propaganda sakrila od nas, a događalo se prije 4 godine tijekom argentinske krize. Uglavnom sretno svima makar ne nadajte se previše.

http://www.index.hr/vijesti/clanak/darinko-kosor-popljuvao-rebalans-jadranka-kosor-vise-ne-vodi-vladu/508777.aspx