Recesija

[shaka zulu]

Četvrtak, 25.02.2010 13:44  Autor: Nikola Blažeković   
 
Molimo Vas, ne pomažite gospodarstvu....
Krediti za poduzetnike nisu rješenje!   

Država je generator nelikvidnosti zbog koje su u sve težoj situaciji mali i srednji poduzetnici. Zbog neplaćanja velikih državnih tvrtki na koje se oslanja gospodarstvo županije mali i srednji poduzetnici sve teže servisiraju svoje kredite i ostale obaveze. Na taj problem upozorila je županica Marina Lovrić i još jednom ponovila kako je županija zato pripremila kreditni Fond za poduzetnike s najpovoljnijim kamatama u zemlji. "Fond od 100 milijuna kn koji je bio predviđen po sadašnjem zanimanju neće biti dostatan i mi smo računali na to i negdje smo u mogućnosti da se taj fond poveća do 140, eventualno 150 milijuna kn."

Zanimanje poduzetnika je veliko možda i zato jer se novim kreditom mogu reprogramirati stari krediti koje oni sve teže otplaćuju. U ovom projektu kreditiranja sudjeluje 15 od 19 gradova i općina na području županije koji s 2% sufinanciraju kamatu, a županija sufinancira još 2%. Marko Žućak, vijećnik HDZ-a u županijskoj skupštini ocjenjuje kako je namjera županice, te gradova i općina bila dobra, ali projekt kreditiranja malog i srednjeg poduzetništva nije dobar. "Danas na tržištu imate, posebno vani, kapital koji je s tri posto, četiri posto, i šta se događa? Sad umjesto da banke spuste kamatu na četiri ili pet posto, one neće spustiti kamate. Dobiju još dva posto od općine, dobiju dva posto od županije. Ali čiji su to novci? To su opet novci iz gospodarstva."

Umjesto skupih kredita Marko Žućak županici predlaže da rješenje gospodarskih problema prepusti gospodarstvenicima. "Zato mi iz gospodarstva molimo; nemojte nas pomagati. Nego, mi znamo sa svojim novcima raspolagati. Dajte nas rasteretite. I to ponavljam, rasteretite gospodarstvo. Danas imate oko 250 kojekakvih fiskalnih i parafiskalnih nameta. Pa, to ne može Amerika izdržati."

Vijećnik Marko Žućak direktor je i Tvornice radijatora Lipovica  u Popovači koja je u državnom vlasništvu. Upravo je Lipovica u županiji najviše pogođena krizom. Prestankom prodaje i gradnje novih stanova pala je i prodaja radijatora. U Lipovici su zato radnici bili na kolektivnom godišnjem, a potražena su  i još neka rješenja u reorganizaciji. Lipovica je i veliki izvoznik pa se zasada uspješno nosi s krizom.
 
http://www.petrinjskiradio.hr/content/view/8322/106/

[kiki]

Glede baš toga zavoda i poticanja zapošljavanja...

Pokušavamo pronaći djelatnika (prodavača), a dobro bi bilo i neke poticaje dobiti kad se već dijele. No...
Da bi zaposlili osobu i za nju dobili poticaj, morate joj isplatiti plaću od skoro 4000kn. To i ne bi bio problem uz poticaj, no što nakon godinu dana? Reći djelatniku: Sorry, ali od danas imaš minimalac! Isto tako, kako objasniti onima koje već imaš na minimalcu, zašto "ovaj novi" ima duplo veću plaću.

Znam da je minimalac, kao što mu i ime kaže, minimalna svota koju možemo isplatiti i da nije bog zna što, ali djelatnost je takva i nema se za više.

A tu je i pitanje raznih drugih potpora. Neki uporno uspijevaju dobiti svake godine i to u nekoliko kategorija, a neki i uz dobru poslovnu ideju i mogućnost rasta - nikako.

Od uvjeta za kredite u bankama mi je već zlo, tak da u ovoj zemlji ako nisi u pravoj stranci, možeš samo po onoj : Uzdaj se u se i u svoje kljuse.

[Stjepan]

Taj oglas je fotomontaža.

http://www.niktitanik.com/?p=5007

[Bilaj]

Analitičari kažu, nezaposlenost će i dalje rasti:
http://www.index.hr/vijesti/clanak/analiticari-upozoravaju-nezaposlenost-ce-rasti-do-2011-godine/478427.aspx

Ali i pad BDP-a od 2,4%. Još ide gore i gore...

[plemenitashica]

Analitičari kažu, nezaposlenost će i dalje rasti:
......... Još ide gore i gore...

Da. Bit će teže, teško, neizdrživo.
Ljudi nisu svjesni, mnogi ne žele tako gledati, a mnogi su već u vrlo teškoj situaciji, ali i dalje luduju. To je valjda ono - u nadi je spas.

Čujem danas primjer: čovjek ima mobitel u vrijednosti 3000 kn (kupio ga je na način da je otišao u minus) onda mu je samnjena plaća pa je trenutno u nedozvoljenom minusu, nema niti 50 kn da obnovi bon, nego ga obnavlja svakih 3 mj, ali mobitela se ne želi odreći ili ga eventualno unovčiti da pokrije nedozvoljeni minus - jer (ovo nisam mogla vjerovati) mobitel je statusni simbol koji se vidi.     Strašno.
Moj odgovor je bio: vide se i cipele koje ima, a nije ih platio niti 300 kn.

[shaka zulu]

Sindikalna košarica za veljaču 2010.
01.03.2010. :: 11:47
     Minimalni troškovi života u veljači, za četveročlanu obitelj iz Sisačko-moslavačke županije, iznosili su 6.22,88 kn - izračunao je Savez samostalnih sindikata Hrvatske. Prosječnom neto plaćom moglo se pokriti samo 86 posto troškova. Za podstanarsku četveročlanu obitelj životni troškovi u našoj županiji tijekom veljače iznosili su 7.205,47 kuna, što znači da je takva obitelj prosjećnom plaćom mogla pokriti tek 74 posto troškova života.

Radio Sisak (ibb)
http://www.radiosisak.hr/index.php?page=article&article_id=1818

7.000 obrta zatvoreno 2009. 
27. veljače 2010. 10:12
 
Nelikvidnost, mala potražnja, povećani porezi i nameti lokalne samouprave, rad na crno i propisi Europske unije najteže pogađaju obrtnike.

U Hrvatskoj je u 2009. zatvoreno 7.000 obrta, u Varaždinskoj županiji čak 562. Ove crne brojke iznijete su jučer na Danu poduzetnika Grada Novog Marofa.

"Nikada mi obrtnici nismo štrajkali niti se bunili ni u Jugoslaviji ni u Hrvatskoj niti na porez niti na nešto. No, danas smo u situaciji da kažemo da ovi vanporezni nameti kojih ima više od 200 jesu opteretili hrvatsko gospodarstvo i da ne možete danas nešto u gospodarstvu stvarati, a da vam netko ne pomogne. Da li je u interesu da se obrti zatvaraju? Nije", rekao je predsjednik Hrvatske obrtničke komore Mato Topić.

I u Novom Marofu obrtnici su zatvorili svoja vrata i priključili se brojki od 300 nezaposlenih u tom malom gradu.

Jučer su predstavljene i linije mikrokroditiranja poduzetnika Varaždinske županije. No, čini se da takvi mali potezi mogu kratkoročno izvući tvrtku ili obrt iz loše financijske situacije.

"Bolja situacija neće doći sama od sebe, bez obzira što veći dio politike misli. Tako da možemo ući u dugoročnu krizu. Mi smo se od '90.-te do 2000.-te pokrivali rasprodajom imovine, onda zaduživanjem, a sad se moramo organizirati da radimo. A da bi radili moramo stvoriti uvjete da se isplati raditi, proizvoditi i izvoziti. To se sad u Hrvatskoj ne isplati, a da se bi isplatilo Vlada bi trebala uvesti ne jednu mjeru već bi trebala uskalditi fiskalnu, monetarnu, industrijsku, regionalnu i obrazovnu politiku koje sad nema na vidiku", ekonomska je dijagnoza doktora ekonomije Ljube Jurčića.

Uskoro bi mogli završiti kao susjedi Mađari - na rubu bankrota, poručio je Jurčić.
http://www.varazdin-online.com/7-000-obrta-zatvoreno-2009/aktualno/5660/

[Bilaj]

Jedan dobar tekst:

http://www.vecernji.hr/biznis/tko-koga-spasava-privatni-sektor-drzavu-ili-obratno-clanak-104865

Tko koga spašava: privatni sektor državu ili obratno?
Štrajkovi i tužne sudbine otpuštenih postaju glavne vijesti, a na to vladajuća politika nema jasan odgovor. Vodeći ekonomisti ponavljaju stara upozorenja o propuštenim prilikama i posljednjim šansama za zaokret.

Godina je počela uz približno 4 posto niže prihode i 8 posto veće rashode državnog proračuna, 18 tisuća novih nezaposlenih i pesimizam kakva dugo nije bilo na ovim prostorima. Premijerka Kosor pokušava ga razbiti pokretanjem nove kreditne linije s povoljnim kamatama, ali kada duh jednom krene iz boce, teško ga je vratiti.

Štrajkovi i tužne sudbine otpuštenih postaju glavne vijesti, a na to vladajuća politika nema jasan odgovor. Vodeći ekonomisti i kreatori javnog mnijenja ponavljaju stara upozorenja o propuštenim prilikama i posljednjim šansama za zaokret, no sve je manje uvjerenih da trenutačna ministarska ekipa u Banskim dvorima može u dvije godine učiniti išta drukčije nego što je činila u posljednjih šest godina. Pažnje je vrijedna posljednja kolumna premijerkina savjetnika Borislava Škegre u kojoj on stanje u državi opisuje kao “šikaru”. – Dolazi proljeće. Pravo vrijeme za početak radova na čišćenju šikare, još dok lišće nije stvorilo neprozirnu zavjesu – napisao je Škegro. No dok savjetnik piše jedno, premijerka i potpredsjednik Vlade zrače optimizmom. Dok god se država bude uspijevala zaduživati te isplata plaća i mirovina bude redoviti, Vlada će tvrditi da problema nema. Kad jednom i taj izvor presuši, “progledat” će jedan po jedan koalicijski partner i eto nas pred novim izborima za koje su se stranke već počele pripremati. SDP je sa svojim novim gospodarskim programom, koji potpisuje dr. Branko Grčić, dekan Ekonomskoga fakulteta u Splitu, potaknuo rasprave imaju li hrvatski građani mogućnost izbora, kad je posrijedi ekonomski model, jer da, nastranu jezične nijanse i izričaji, i Grčić i Škegro govore o istome.

Sam Grčić kaže da je takvo pitanje suvišno. SDP se nije odrekao ni socijaldemokracije ni socijalne pravde, ali okolnosti nalažu da se odredi prioritet. Tvrtkama, kaže, treba pomoći da prežive kako bi mogli financirati javne rashode. Dio medija, pa i “stari” SDP-ov strateg dr. Ljubo Jurčić, smatra kako je SDP u svom novom programu preuzeo liberalni model i uspjeh države vezao uz uspjeh privatnog sektora. Upravo se na tribini koju je nedavno organizirao SDP-ov ekonomski prvak dr. Mato Crkvenac čulo kako je neoliberalni model ekonomije gotov, samo što nitko ne zna što je to novo što slijedi (dr. Lokin). – Hrvatska vjeruje neoliberalnom modelu ekonomije, ustrajno stoji na njemu već dva desetljeća, ali život ga polako razvodnjava – kaže i dr. Guste Santini, koji je uvjeren da polako popušta i najčvršća brana, ona monetarna. – Prvi put od listopada 1993. i stabilizacijskog programa počelo se govoriti o sektorskoj usmjerenosti kredita. HNB povećava likvidnost ako novac ode u proizvodnju i izvoz.  Pitam tko je branio da se to učini i do sada – kaže  dr. Santini. Zašto se 15 godina rasprodavala društvena imovina da bi se sada osnovali fondovi spasa?

Kritike na račun SDP-ova programa potaknuo je i predsjednik države Ivo Josipović izborom svojih gospodarskih savjetnika, uglavnom vodećih menadžera i poduzetnika. – Nije dobro kad se profitabilnost kompanija poistovjećuje s dohotkom nacije. Može se dogoditi da interes privatnog kapitala i države neko vrijeme bude identičan, ali na dugi rok privatni interes gleda samo svoj profit. Hrvatska bi po tome modelu trebala biti zemlja deset uspješnih kompanija, ali građani bi ostali siromašni. Takav model ne donosi dugoročnu stabilnost, a izbor savjetnika pokazao je da ga nije prihvatio samo SDP nego i predsjednik Ivo Josipović. Kriza je izazvala nove nejednakosti – kritičan je dr. Ljubo Jurčić koji kaže da se ni privatne kompanije ne mogu razvijati i rasti ako padaju zaposlenost i dohodak. Dr. Branko Grčić odgovara kako je najvažniji cilj njegova gospodarskog programa povratak radnika na posao i oporavak ekonomije. – U našim uvjetima država je sve, ima monopol na poslove, odlučuje tko hoće, a tko neće s njom poslovati, tko će dobiti pomoć, a tko neće. Ako građanima želimo osigurati bolji i veći standard, ne smijemo ugušiti gospodarstvo do kraja. Zauzimanje za sređivanje stanja u zemlji ne može biti liberalizam, ističe Grčić, već preduvjet da bi se uopće mogla voditi bilo kakva socijalna politika. – Kratkoročno treba pomoći poduzećima da prežive da bi se uopće mogle financirati javne potrebe, a to se ne može bez sređivanja javne uprave, smanjenja subvencija, preispitivanja socijalnih naknada, reforme zdravstva i obrazovanja, efikasna upravljanja u javnim tvrtkama – odlučan je Grčić. Oporbeni SDP trenutačno je skloniji reformama od HDZ-a premda bi one donijele niz nepopularnih poteza, zbog kojih se na primjer danima tresu Grčka ili Španjolska. Hrvatska bi vlada morala otpuštati radnike, racionalizirati socijalna prava, smanjivati velike porezne olakšice i izuzeća, privatizirati dio zdravstvenih usluga – što nijedna zemlja nije uspjela bez velikih otpora i lomova. Premda Branko Grčić iskreno zvuči kad kaže da treba spašavati temelje, pitanje je bi li njegov stranački šef Zoran Milanović javno podržao predsjednicu Vlade J. Kosor kad bi zatvorila pet bolnica, tri brodogradilišta, smanjila plaće na proračunu ili ukinula povlaštene mirovine i poticaje te tako na primjer oslobodila deset milijardi kuna za investicije u energetski sektor? Upravo je to jedna od mogućnosti koju zagovaraju industrijski sindikati ili niz ekonomista jer očekuju od države da potakne rast, umjesto da sve veće deficite (fiskalni bi ove godine mogao skočiti na 6 posto) koristi za održavanje status quo.

Docent zagrebačkog Ekonomskog fakulteta Josip Tica ocjenjuje da su do sada obje stranke, i HDZ i SDP, u ekonomskom smislu pripadale definiciji ekonomskog populizma i manjim dijelom lijevog političkog spektra – vjerovali su u veliki proračun, velike poreze i velike transfere umirovljenicima, poljoprivrednicima, braniteljima, rodiljama, a na pitanje tko će to sve platiti odgovarali etiketiranjem da je onaj tko postavlja takvo pitanje „socijalno neosjetljiv“.

– Sve tržišne reforme koje su do sada poduzimali i SDP i HDZ proizišle su iz nacionalnoga konsenzusa o europskim integracijama, a ne iz glasačke baze koju čine spomenute interesne skupine s državnom birokracijom. Upravo u naslanjanju proeuropskog konsenzusa na korisnike proračuna kao glasačku mašineriju treba tražiti uzroke ekonomskog zaostajanja Hrvatske te korijene sadašnje krize u nas. Politika u kojoj se na vlast dolazi tako da obećate što više mirovina, transfera, dotacija i subvencija, a to platite vanjskim dugom očigledno je politička strategija koja pripada prošlosti i to je ključno pitanje na koje Hrvatska treba pronaći odgovor, a ne maštanje o globalnim ideološkim previranjima, navodi dr. Tica.

Zbog velike inozemne zaduženosti Hrvatske, koja je dostigla vrijednost godišnjeg BDP-a, situacija u nas sve se češće uspoređuje s onom u Grčkoj iako su neki drugi pokazatelji malo povoljniji. Tako i dr. Guste Santini upozorava da bi se Hrvatskoj moglo dogoditi da prođe lošije od Grčke, jednostavno zato što će EU podržati svoju nestašnu članicu, ali zato ne mora primiti još nesigurnog člana.

– Hrvatska još nije provela reforme koje su razvijene zemlje napravile sedamdesetih godina. Dakle, još smo mnogo više intervencionistička ekonomija nego što je to bilo koja članica EU bila prije globalne krize. Po tim razmišljanjima ispalo bi da mi ne moramo više provoditi reforme jer će se EU sa svojim reformama približavati nama ili ići još više u smjeru intervencionizma nego što smo mi sada. Dakle, u smjeru gdje smo mi bili prije deset godina. Bojim se da takvo razmišljanje polazi od filozofske pretpostavke kako ne postoji napredak u ekonomiji kao znanosti, već da stalno postoje dva ekstrema, s tim da se uvijek zauzima normativni ili ideološki stav kako je jedan ekstrem nadmoćniji drugom. Smatram da je većina donositelja odluka širom svijeta sklonija prihvatiti onaj model koji rješava trenutačne konkretne probleme, a to je trenutačno rješavanje sistematskog rizika u financijskom sektoru u dugom roku i izlazak iz recesije u kratkom roku, ističe dr. Tica koji ne vjeruje da svjedočimo krizi neoliberalnog modela. – U svijetu se sedamdesetih godina prošlog stoljeća dogodio pomak u „desno“, kada je državni intervencionizam (tzv. keynesianisam) ustuknuo pred zagovarateljima slobode pojedinca, nevidljive ruke, osobnog interesa i snage tržišta da efikasno upravlja gospodarstvom. – Ne treba očekivati korak unatrag, već eventualno korak unaprijed. Jednostavno će se u budućnosti mnogo strože kontrolirati financijski sektor, a monetarna će politika, barem u SAD-u, imati vrlo vjerojatno neznatno veću ciljanu inflaciju, predviđa dr. Tica.

U Zagrebu je u ponedjeljak dr. Jürgen Pfister, glavni ekonomist BLB banke, kazao da zemlje s velikim deficitima kao što su Grčka, Portugal, Španjolska ili Irska nemaju mnogo izbora. Ne trebaju očekivati da će tuđi porezni obveznici preuzeti na sebe teret vraćanja njihova duga jer i sami trpe velike posljedice krize.

Španjolska stopa nezaposlenosti od 20 posto doista je dramatična, ali ni Njemačkoj ne cvjetaju ruže s njezinih 10 posto! – Te zemlje ne mogu očekivati transfere. Jedan je od načina da povrate svoju konkurentnost da idućih pet godina smanje cijenu rada pet posto u godini. “To je jedina mogućnost koju te države imaju”, kazao je Pfister. Budući da je SAD odlučio i dalje vlastiti izvoz poticati uz pomoć slabog dolara, eurozona će prostor za svoj rast morati tražiti na vlastitu tržištu. – Hrvatska kriza nije posljedica nedovoljne potrošnje koja bi se eventualno mogla nadomjestiti ekspanzivnom fiskalnom politikom. Naprotiv, problemi su proizišli uvelike iz prekomjerne, uglavnom neproduktivne potrošnje i stvorena duga koji sada bitno sužava prostor i za djelovanje fiskalne politike. U takvim uvjetima, ekonomska se politika mora usmjeriti prema racionalizaciji resursa i povećanju efikasnosti njihove upotrebe. Težište treba premjestiti s neproduktivnih sektora i ulaganja na produktivne koji koristi donose u kratkom i srednjem roku, tvrdi dr. Grčić.

U samoj Vladi teško je naći sugovornika koji bi otkrio što se smjera. Neslužbeno, govori se o pripremama za izvanredne izbore pa ako se to doista dogodi, neće biti ništa od krčenja šikare o kojem govori Borislav Škegro.

[Bilaj]

evo jedan tekst koji brani marića:
http://www.vecernji.hr/kolumne/josip-broz-rohatinski-kolumna-105789

Inače je sam Marić dosta pametan samo što nitko za njega ne zna kao ekonomista nego kao nogometaša, a s druge strane lako je njemu biti pametan kada izravno ne vlada i upravlja.

[JosipJoža]

http://novine.novilist.hr/Default.asp?WCI=Rubrike&WCU=285928582863285B2863285A285828592858286328962897289E28632863285C286028592859285A285E28632863286328592863Y

HEP će iskapčati struju uz oružanu pratnju


Znaci li to da ce i obicni smrtnici i privatni poduzetnici moci utjerivati dugove i nenaplacena potrazivanja uz oruzanu pratnju ili je ta privilegija rezervirana samo za odabrane?

[Bilaj]

http://www.vecernji.hr/biznis/place-privatnom-sektoru-4251-kn-a-drzavnim-poduzecima-5878-kn-clanak-115185

Naslov govori sve.
Recesija će toliko dugo trajati dok se ova obnormalnost ne vrati u realne okrive a to je da privtni sektor mora imati veće plače od državnog. Naime, Državni sektor je apriori sigurniji te kao takav mora imati manje plače. Istovremeno državni sektor se direktno ili indirektno financira iz privatnog odnosno nemre bit u normaloj državi da je državno poduzeće automatski više zarađuje od privatnog koji financira to držanvo poduzeće.

A i kada se pribroji da u tim državnim poduzećima ima još barem 15% viška radnika situacija nemre biti gora.

[Stjepan]

Tu je još jedan dodatni element a taj je da dosta velik broj privatnih poduzeća ne isplaćuje cijelu plaću preko računa već rade po principu 'minimalac ili nešto više na račun, ostalo na ruke'.

Vlada bi trebala donijeti mjere koje bi tome stale na kraj, ali ne nikakvih drakonskim kaznama već smanjivanjem obaveznih doprinosa na i iz plaće kako bi potaknuli poslodavce da prijavljuju cijeli iznos. A onda bi trebalo udariti po onima koji to ne rade.

Stvarna razlika između te dvije plaće nije tako velika.

[Bilaj]

Vlada bi trebala donijeti mjere koje bi tome stale na kraj, ali ne nikakvih drakonskim kaznama već smanjivanjem obaveznih doprinosa na i iz plaće kako bi potaknuli poslodavce da prijavljuju cijeli iznos. A onda bi trebalo udariti po onima koji to ne rade.

To je ideja što Santini govori u svojoj poreznoj reformi. On kaže da bi trebalo npr plaće manje od 5000 kuna osloboditi svih davanja a tek više plaće opteretiti (ali manje nego sada).


Inača postoji jedna zgodna teorija koju je nekto izbacio. Terminski otkup devizia. To bi bilo defakto kreditiranje izvoznika, ali to se nikako da dogodi.Hrvatska bi trebala izvoziti ali nikako da krene sa tim svojim izvozom.

[Bilaj]

http://www9.dw-world.de/tagesvideo/index.php?v=hr&s=681&o=0&l=dwtv_video/flv/vdt_hr/2010/bkro100325_001_ungarn_01v_sd&start=0&end=0&f=FlashLow

Evo kako se mađari riješavaju krize.
Povečava se PDV a rasterečuju se davanja na plače.

[Bilaj]

A kako mi riješavamo krizu: Nikak!
http://www.jutarnji.hr/vlada-popustila--nema-poskupljenja-struje--skverovi-nece-u-stecaj--seljaci-dobivaju-poticaje/664134/

Biti će ovo duga recesija.
Još jedna jako dobra emisija za poslušati. Damir Novotni je prezentirao probleme grčke i te uspoređivao sve sa hrvatskom (i bome sve je usporedivo sa hrvatskom i izgleda hrvatska = grčka). Poslušajte emisiju na rnz.hrt.hr pa potražite otvorena srijeda pa grčka.

[shaka zulu]

Hrvatska : Grčka   1 - 1