Recesija

[Bilaj]

Da se izvučemo iz recesije prvo je potrebno da svi imaju odgovornosti. A ova vrsta odgovornosti je naprosto neviđena kod nas. Policija prijavila poslodavca koji nije uplačivao mirovinsko i zdravstveno te nije isplačivao plaču radniku.
(samo kaj se toga nisu sjetili kada je svima išlo dobro a ne sada u krizi)

http://www.novilist.hr/Vijesti/policija-podnijela-kaznenu-prija.aspx

[Bilaj]

Malo opet od dugu.

Ovo je dug središnje države za Kolovoz 2009 (to je zadnje kaj HNB ima):
1. Unutarnji dug središnje države              78.118,4
2. Inozemni dug središnje države              29.826,2
3. Ukupno (1+2)                                    107.944,7

Inaće u 8/2008 je bil ukupni dug središnje države: 88.611,5 (sve ovo je u milionima kuna)


A vanjski dug je ovakav (ovo je u milionima eura):

1. Država                             4.104,1
3. Banke                            10.111,3
4. Ostali domaći sektori         20.836,1
Ukupno (1+2+3+4+5)            40.750,3


Napomenimo da je to 8 mjesec a od tada se država opet zaduživala.                                                                                          

[shaka zulu]

'Zaštitne mjere od političkih i poslovnih kišobrana'
Zagreb, 14.01.2010., 16:34 | A.V.
Mjerama se uvodi transparentniji okvir sudjelovanja države i privatnog sektora na tržištu.

HUP nije oduševljen Vladinim mjerama za spas
Više videa HUP nije oduševljen Vladinim mjerama za spas00:15 'Zaštitne mjere od političkih i poslovnih kišobrana'00:27

 
Vlada je donijela nove mjere za oporavak gspodarstva (Foto: Arhiva/Pixsell)

Hrvatska Vlada prihvatila je odluku o mjerama za gospodarski oporavak i razvitak s dva modela aktivnog uključivanja države u kreditiranje poduzeća - modele financiranja poslovnih projekata i jamstvenog fonda, te odluku o namjeri sudjelovanja u osnivanju fondova za gospodarsku suradnju.

'Ovi koraci okvir su za poslove koje ćemo, vjerujem, uspješno završiti u ovoj godini, a većinu pokrenuti krajem ovog ili početkom slijedećeg mjeseca', kazala je premijerka Jadranka Kosor koja je najavila da će Vlada izići i s mjerama pomoći poduzećima u teškoćama pri čemu je spomenula tekstilnu industriju i građevinarstvo. Kosor je objasnila da Vlada odlukom o namjeri sudjelovanja u osnivanju fondova za gospodarsku suradnju uvodi novi, transparentniji i održiviji okvir kroz sudjelovanje države i privatnog sektora na zdravim tržišnim principima s ciljem vlasničkog restrukturiranja.

Razrađena su dva modela

Odlukom o mjerama za gospodarski oporavak i razvitak država se aktivno uključuje u poticanje kreditiranja poduzetništva s ciljem poticanja likvidnosti, a u suradnji Vlade, Hrvatske narodne banke (HNB), Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR) i poslovnih banaka. Razrađena su dva modela kojima bi se višak likvidnosti u bankovnom sustavu usmjerio prema gospodarstvu, poduzetnicima za novi razvojni i investicijski ciklus, naglasila je premijerka.

 
Šuker:'Stimulativni uvjeti za oporavak' (Foto: Arhiva/Pixsell) Potpredsjednik Vlade i ministar financija Ivan Šuker ističe kako je osnovna namjera poticanje kreditne aktivnosti i stvaranje stimulativnih uvjeta za gospodarski oporavak. Vlada je u prošloj godini stvorila preduvjete da se država povoljno može zadužiti u inozemstvu. Tako u ovom trenutku banke imaju više od četiri milijarde kuna likvidnosti, kazao je Šuker podsjećajući da je i HNB spreman otpustiti određeni dio pričuve (smanjenjem stope obvezne pričuve). Time bi se ukupno osiguralo 10 milijardi kuna, a u suradnji s HBOR-om to bi se plasiralo gospodarstvu pod povoljnijim uvjetima.

Prvi model mjera za gospodarski oporavak i razvitak predviđa sudjelovanje HBOR-a i poslovnih banaka - od oslobođene likvidnosti dvije trećine bi se preko poslovnih banaka usmjerilo prema HBOR-u i njegovim programima, a jednu trećinu bi išla bankama. HBOR bi radio aukcije za te kredite pri čemu bi HBOR sudjelovao sa 30 posto u tim kreditima, a sa 70 posto poslovne banke i tako bi se došlo i do nižih kamatnih stopa, kaže Šuker. 'Želimo što prije ta sredstva usmjeriti hrvatskom gospodarstvu', rekao je dodajući da je rok za razradu modela, kriterije za učešće HBOR-a 15 dana.

Drugi model iz mjera za gospodarski oporavak i razvitak je jamstveni fond za djelomično pokriće rizika novih plasmana banaka, a namijenjen je isključivo za razvojne, investicijske projekte. Država bi donijela odluku o iznosu sredstava za jamstveni fond, HBOR bi imao jednom ili dva puta mjesečno aukcije, a država bi preuzimala 25 do 50 posto rizika, objasnio je Šuker. Mjere su u potpunosti usklađene s regulativom EU i odnosile bi se samo na poduzeća koja do 30. srpnja 2008. nisu bile u teškoćama, kazao je Šuker.

Na svaku privatnu kunu, država daje svoju

Najavio je i da se kreće u detaljnu razradu tih mjera kako bi se s bankama dogovorila cijena kapitala, ciljana kamatna stopa, kako se želi u prvom modelu ispregovarati i da se dio sredstava može koristiti za reprogam dospjelih kredita, za plaćanje poreznih obveza. Vezano za fondove za gospodarsku suradnju, Šuker kaže kako bi na svaku kunu privatnog kapitala (investicijskih i fondova rizičnog kapitala) država dala svoju kunu. Država bi u osnivanju fondova sudjelovala do najviše milijardu kuna.

 
Kosor: 'Inzistirat ćemo na kišobranima' (Foto: Arhiva/Pixsell)
http://dnevnik.hr/vijesti/gospodarstvo/zastita-mjera-od-politickih-i-poslovnih-kisobrana.html

Jel ovo naš Šuki il nekteri drugi!?      'Zaštitne mjere od političkih i poslovnih kišobrana'

ALF - HAHA!

[dobola]

Zaštitne mjere sadržane su u pjesmi Jure i vjerovatno bi danas zvučale ovako:

kad Rohatinski kaže da se boji
on misli ozbiljno
ima fobiju od inflacije,živi visoko
kad Rohatinski kaze da se boji
u očima mu strah,toksira se izvozom
i ne pomišlja na laž
kad Rohatinski kaže da se boji
noge mu klecaju,skupio je malo love
a sada ga zezaju
kad Rohatinski kaže da se boji dan postaje siv
naručujem si novi minus i odlazim

a na ulici sa svake strane filijale ,uredi
iz njih plaze birokrate,jao ljudi pa ja se bojim
tek sada znam što je strah,što je strah
I ja se bojim

kad Rohatinski kaze da se boji
strahuje za kćer, sto će njoj nova kreda
ima trinaest let
kad Rohatinski kaže da se boji
izlazim na zrak,muka mi je i znojim se
povračam

[Bilaj]

http://www.glas-slavonije.hr/vijest.asp?rub=1&ID_VIJESTI=119560

Racesija još tri godine...
Ukratko:
GOSPODARSKA DEPRESIJA U HRVATSKOJ 2010.
1. Pad BDP-a od -2 do -3%
2. Bez stalnog posla 330.000 osoba
3. Pad cijena na malo od -1 do -2%
4. Pad prometa u trgovini za još 10%
5. Pad izvoza robe i usluga još najmanje 5%
Izvori: Prognoze HNB-a i glavnih analitičara banaka te www.rifin.com odnosno preneseno iz glasa slavonije

[Bilaj]

http://www.vecernji.hr/vijesti/zakon-pankreticu-oranicu-ne-mozete-ni-kupiti-ni-prodati-clanak-84392

Jeste li vidjeli ovaj članak: Zemlju čovijek više ne može ni kupiti ni prodati. Alaj smo super organizirana zemlja...

[Mlačanin]

Dali se mi to vračamo u komunizam,onaj najcrniji?
Što sada vele gospoda vladajući ...nismo znali nismo vidjeli?

Kaj svi spiju na Markovom trgu?

[Bilaj]

Recesija u mojoj butiki. Jeste li vidjeli link na stranicama gorica.hr o nezaposlenosti
http://www.gorica.hr/2010/01/porast-nezaposlenosti/#more-2333

nezaposlenost porasla 46%.

[plemenitashica]

......
nezaposlenost porasla 46%.

Kometar jutros na Radiju 101: "danas si zvijezda, sutra si nezaposlen" 

To se inače tiče i njih na radiju, na žalost.

[Bilaj]

Kolaps prodaje automobila:

http://www.index.hr/vijesti/clanak/kolaps-hrvatskog-trzista-automobila/474267.aspx

Tijekom siječnja registriran je tek 2.601 novi automobil, što predstavlja drastičan pad, čak i u odnosu na prošlogodišnji prosjek.
Podaci su još više poražavajući, ako se prisjetimo tzv. predkriznog razdoblja. Naime, u siječnju 2008. godine prodano je 7.263 novih automobila, a godinu dana kasnije (siječanj 2009) prodaja pada za 42,5% na 4.163 primjeraka. Ovogodišnji siječanj donosi daljnji pad od čak 37,5%, odnosno nevjerojatnih 64,2% u odnosu na stara dobra vremena kad su vlast i njeni vrli "stručnjaci" bili odlučni u negiranju mogućnosti da kriza uopće zaviri u naše krajeve.

[Muzh]

Se je to posledica procesa teroga nekteri zoveju globalizacija. Ja bi to pak prispodobil vtopleniku ki grabi se oko sebe i vleche dole skup ze sobom. "Che idem ja idete i si z menom."

Letima se proizvodna na zapadu "optimizerala" kak bi se zvleki kaj vekschi profiti i maximalizerali bonusi "najbolschem i najspamethejschem". Populacija je prek medija promidzhbom bombarderana s novem proizvodima (gadzhets) mahom nepotrebnim smetjem. Aute su na primer od popularnog Volkswagena bube ki je trajal po pedeset let standardizerali na poluplastichna srajna tera su se pochela raspadati nakon deset a kak vidimo ovi najmoderenejschi poput Toyote (a si su isti) ni novi nisch ne valaju. No saka tvornica ima pet put vische menadjerov i kojekakovih sluzhbenikov kaj ni sami neznaju kaj delaju osim kaj kupiju milijonske bonuse sako leto na konto "zasluga" tere su samo njima znane. Imaju ivragu CEO-ova, CFO-ova, PR-ova, HR-ova a radnika, znanstvenika i inzhenera kaj delaju pravi posel se mejne. Vische ni mochi kupiti nisch kaj vala osim ak se pak po "staromodnom" obichaju chovek ne zaputi schoschtaru da mu prave, kvalitetne postole naredi. Ali ni schoschtarov vische ni, unischtili su ih robovlasnichke tvornice na istoku.

Gda je pred nekih deset let globalnem meschtrom i meschetarom postalo jasno kam to se vodi (da se vtaplaju) pocheli su vlechi se za sobom. Kak zgledi i nas su uspeli povlechi. Si imamo gadzhetsove i najmodernejschu scharu bofl robu a puno nas nima ni za rezhije ter si ni ranu vische nismo v stajnu proizvesti. Schkole su propale a i Akademiju su sveli na nivo sredne strukovne schkole jer je s bedaki, kak smo zorno videli i na svojemu sluchaju, puno lezhe manipulerati.

Se je na kraju kulmineralo, iako se bojim da ovo josch ni najgore, da je ponos zapadne demokracije i velefalenog kapitalizma propal prek nochi i velevazhno upumpal trilione dolarof od siromakov (radnikov, njihove dece i nukov) da se spasiju bankari i meschetari ki su se to i zakuhali ter da se financeraju "pravedni" ratovi v terem gine mahom nevino stanovnischtvo nebi li se v celom svetu sprovela "demokracija".

Paradoks v semu tomu je da nakon sega jedina ravotezha i nada vu spas lezhi na istoku med Kinom, Indijom i Rusijom.

Kaj se nas dotikavle, dobra je vest da nas je malo i da imamo lepu i veliku zemlu s puno prirodnog blaga. Loscha vest je da smo prezaduzheni i vodi nas korumperana (ili beskrajno glupa) bagra ravo u naruchje vtoplenika, "americhki san" ili morti koschmar.

[Tur]

Se je to posledica procesa teroga nekteri zoveju globalizacija. Ja bi to pak prispodobil vtopleniku ki grabi se oko sebe i vleche dole skup ze sobom. "Che idem ja idete i si z menom."

Letima se proizvodna na zapadu "optimizerala" kak bi se zvleki kaj vekschi profiti i maximalizerali bonusi "najbolschem i najspamethejschem". Populacija je prek medija promidzhbom bombarderana s novem proizvodima (gadzhets) mahom nepotrebnim smetjem. Aute su na primer od popularnog Volkswagena bube ki je trajal po pedeset let standardizerali na poluplastichna srajna tera su se pochela raspadati nakon deset a kak vidimo ovi najmoderenejschi poput Toyote (a si su isti) ni novi nisch ne valaju. No saka tvornica ima pet put vische menadjerov i kojekakovih sluzhbenikov kaj ni sami neznaju kaj delaju osim kaj kupiju milijonske bonuse sako leto na konto "zasluga" tere su samo njima znane. Imaju ivragu CEO-ova, CFO-ova, PR-ova, HR-ova a radnika, znanstvenika i inzhenera kaj delaju pravi posel se mejne. Vische ni mochi kupiti nisch kaj vala osim ak se pak po "staromodnom" obichaju chovek ne zaputi schoschtaru da mu prave, kvalitetne postole naredi. Ali ni schoschtarov vische ni, unischtili su ih robovlasnichke tvornice na istoku.

Gda je pred nekih deset let globalnem meschtrom i meschetarom postalo jasno kam to se vodi (da se vtaplaju) pocheli su vlechi se za sobom. Kak zgledi i nas su uspeli povlechi. Si imamo gadzhetsove i najmodernejschu scharu bofl robu a puno nas nima ni za rezhije ter si ni ranu vische nismo v stajnu proizvesti. Schkole su propale a i Akademiju su sveli na nivo sredne strukovne schkole jer je s bedaki, kak smo zorno videli i na svojemu sluchaju, puno lezhe manipulerati.

Se je na kraju kulmineralo, iako se bojim da ovo josch ni najgore, da je ponos zapadne demokracije i velefalenog kapitalizma propal prek nochi i velevazhno upumpal trilione dolarof od siromakov (radnikov, njihove dece i nukov) da se spasiju bankari i meschetari ki su se to i zakuhali ter da se financeraju "pravedni" ratovi v terem gine mahom nevino stanovnischtvo nebi li se v celom svetu sprovela "demokracija".

Paradoks v semu tomu je da nakon sega jedina ravotezha i nada vu spas lezhi na istoku med Kinom, Indijom i Rusijom.

Kaj se nas dotikavle, dobra je vest da nas je malo i da imamo lepu i veliku zemlu s puno prirodnog blaga. Loscha vest je da smo prezaduzheni i vodi nas korumperana (ili beskrajno glupa) bagra ravo u naruchje vtoplenika, "americhki san" ili morti koschmar.

Apsolutno se slažem.

[Bilaj]

kolika je recesija najbolje govori statistika nezaposlenosti.

SAda imamo 21% više nezaposlenih nego prošle godine: http://www.jutarnji.hr/rekordna-nezaposlenost-u-sijecnju--309-000-ljudi-bez-posla/563931/

Još malo o recesiji: pad potrošnje na razinu iz 2002, PBZ predviđa pad BDP-a od 1.2%. http://www.vecernji.hr/vijesti/sumrak-osobne-potrosnje-vratila-se-razinu-2002-clanak-96762

[Bilaj]

A koliki nam je vanjski dug:

rohatinski iz podataka za prosinac 2009 godine govori:
 
Prema prethodnim podacima za prosinac 2009. vanjski dug Hrvatske iznosi 44,6 milijardi eura. U to je uključena i transakcija kupovine Barra od strane izraelskih vlasnika Plive, koja je tehnički realizirana posredstvom Plive. Ta transakcija povećala je statistički iskaz duga za približno milijardu eura. Drugim riječima, već sada inozemni dug iznosi gotovo 100 posto BDP-a. Bilo bi realno očekivati da će taj dug porasti i u apsolutnom i u relativnom iznosu. Dakako, ne može se očekivati da bi se taj dugoročno uspostavljan trend mogao izmijeniti bez velikih rezova i u nekoliko mjeseci, ali se ni ti rezovi ne mogu odlagati u nedogled.

http://www.poslovni.hr/139909.aspx

Prije par godina bilo je velikih govora o tome da je kritična granica duga 80% BDP-a. Sada je dug čak 100% BDP i raste odnosno nema namjeru stati.  :'(

[Mlačanin]

Sve ovo govori u prilog ozbiljnosti naših političara i jednih i drugih jer se svi kunu u ljubav prema domovini i zemlji kao takovoj.
U programima obećavaju svašta i to naravno ne ispunjavaju.ali nas zato dugovima ,koji njima osiguravaju ostanak na vlasti,zatrpavaju.
Pre strašno i preozbiljno.
Naravno ništa ne poduzimaju da se taj trend zaustavi.
 Jadranka zna samo sa Šukerom podizati poreze i obećavati, glupost…treba djelovati.