CRKVA I(H UZ)DRŽAVA

[Ljudevit Kaj]

Nacional br. 698, 2009-03-31

CRKVA I(H UZ)DRŽAVA

Kaptol traži od RH 35 000 nekretnina

KATOLIČKA CRKVA vrlo je nezadovoljna zato što Vlada odugovlači s povratom nacionalizirane crkvene imovine i isplatom naknade za nju na koje se obvezala Svetoj Stolici Ugovorom o gospodarskim pitanjima.

Hrvatska država samo je u Zagrebu dužna vratiti Crkvi najmanje 35 tisuća raznih nekretnina, doznao je Nacional iz krugova bliskih Vladi, a ta obveza proizlazi iz Ugovora o gospodarskim pitanjima koji su 9. listopada 1998. u ime Republike Hrvatske i Svete Stolice potpisali Jure Radići Giulio Einaudi. Nacional posjeduje taj, ali i sve druge ugovore koji na raznim područima reguliraju odnose između Republike Hrvatske i Svete Stolice, koji dosad nisu bili dostupni hrvatskoj javnosti.

Ugovorom se država obvezala da će nakon 2000. pravnim osobama Katoličke crkve plaćati primjerenu novčnu naknadu za oduzeta dobra koja nije moguće vratiti i to u četiri godišnje rate. Ukupan iznos naknade za oduzetu imovinu, koja se trebala isplaćivati u novcu, trebalo je utvrditi crkveno-državno povjerenstvo stručjaka na temelju procjene vrijednosti tih dobara, najkasnije u roku godinu dana od stupanja na snagu Ugovora, ali upućni crkveni krugovi izjavili su za Nacional da to do danas nije napravljeno.

Sukladno istom Ugovoru, mjerodavno državno tijelo obvezalo se Crkvi isplaćivati novčani iznos svaka tri mjeseca na račun Središnjeg fonda Hrvatske biskupske konferencije za crkvene ustanove. Središnji fond bi tako dospjeli iznos trebao dostavljati biskupijama, te ustanovama posvećenoga života i družbama apostolskog života, na temelju vrijednosti oduzete imovine.

--------------------------------------------------------------------------------

Sadržaj Ugovora o gospodarskim odnosima države i Svete Stolice pomaže shvatiti zašto su u dijelu crkvenih krugova bili pogođeni zbog tvrdnji o rasipništvu Crkve, te zašto dio crkvenih krugova ne smatra primjerenim smanjivati novac koji se za Crkvu izdvaja iz proračuna. Jedan od mogućih razloga leži u neprimjerenoj dinamici rješavanja povrata ranije oduzete crkvene imovine, što je vrlo precizno određeno Ugovorom o gospodarskim pitanjima, ali se ne odvija dinamikom koju su dvije strane dogovorile.

Ugovor o gospodarskim pitanjima obvezuje državu da će Crkvi vratiti imovinu, koja joj je oduzeta u vrijeme jugoslavenske komunističe vladavine, a koju je moguće vratiti prema zakonskim odredbama, da će naći odgovarajuću zamjenu za dio dobara koja nije moguće vratiti, te da će isplaćvati pravnim osobama Katoliče crkve naknadu u novcu za ostalu imovinu koja neće biti vraćena. Država se obvezala da će Crkvi u razumnom roku u naravi vratiti imovinu koju je moguć vratiti prema zakonu, ali u Ugovoru nije definirano što je to razumni rok. Šest mjeseci nakon potpisa tog Ugovora mješovito povjerenstvo sastavljeno od jednakog broja predstavnika Vlade i Hrvatske biskupske konferencije trebalo je prirediti popis imovine koja će biti vraćena, s naznakom roka povratka.

Ugovorom se država obvezala da će nakon 2000. pravnim osobama Katoličke crkve plaćati primjerenu novčnu naknadu za oduzeta dobra koja nije moguće vratiti i to u četiri godišnje rate. Ukupan iznos naknade za oduzetu imovinu, koja se trebala isplaćivati u novcu, trebalo je utvrditi crkveno-državno povjerenstvo stručjaka na temelju procjene vrijednosti tih dobara, najkasnije u roku godinu dana od stupanja na snagu Ugovora, ali upućni crkveni krugovi izjavili su za Nacional da to do danas nije napravljeno.

Sukladno istom Ugovoru, mjerodavno državno tijelo obvezalo se Crkvi isplaćivati novčani iznos svaka tri mjeseca na račun Središnjeg fonda Hrvatske biskupske konferencije za crkvene ustanove. Središnji fond bi tako dospjeli iznos trebao dostavljati biskupijama, te ustanovama posvećenoga života i družbama apostolskog života, na temelju vrijednosti oduzete imovine.

Jedan dio crkvenih krugova zamjera Vladi što još uvijek nisu određni kriteriji po kojima se procjenjuje oduzeta imovina koju treba vratiti, na temelju čega bi se Crkvi trebala adekvatno novčano nadoknaditi šteta. U crkvenim krugovima nezadovoljni su i zato što se zbog nejasnih kriterija događa da država na ime naknade za oduzetu šumu u nekim slučajevima plaća svega 400 kuna po hektaru, ili pak višestruko manje od vrijednosti nekretnina u centru Zagreba.

U prošosti je bilo pokušaja da se dvije strane dogovore o ubrzavanju rješavanja ovih pitanja, ali bez uspjeha. Zbog nedostatka inicijative s državne strane nije se dosad uspio realizirati kompromisni dogovor o prebijanju postojećh potraživanja Crkve. Prije nekoliko godina Vlada je mogla odlučiti da se ta pitanja riješe tako da Crkva odustane od polovice ukupne vrijednosti imovine za koju je trebala dobiti novčanu naknadu. Od tog prepolovljenog iznosa Crkva je bila spremna tražiti oko 40 posto iznosa odmah iz proračna, dok je ostatak bila spremna primati kroz više desetljeća, kako se ne bi odjednom opterećivao držvni proračun.

Umjesto prihvaćanja takvog rješenja, sada se problemi rješavaju pojedinačno, a to znači kroz tisuću pravnih postupaka koji opterećuju sudsku administraciju, te oduzimaju vrijednost imovini time što se u svakom postupku plaćaju troškovi odvjetnika, sudskih vješaka, geodeta i slično. Zato i danas u crkvenim krugovima postoje oni koji su skloni da se pristupi takvoj nagodbi, tim više što je i ranije ipak bilo uspješih primjera takvih dogovora.

Jedan je i međusobno darivanje dviju strana, prilikom čega je država Crkvi poklonila bivšu vojarnu Kralja Tomislava u blizini Črnomerca, gdje se danas nalazi Hrvatsko katoličko sveučiliše, a Crkva je državi poklonila već broj nekretnina u centru Zagreba na području tzv. "Malog Vatikana" - na uglu Bauerove ulice, Vlaške i Ratkajeva prolaza u Zagrebu. Na tom su području stotine nekretnina ranije bile u vlasnišvu Crkve, ali su dvije strane procijenile njihovu ukupnu vrijednost i na koncu odlučile da će se međusobno darivati, jer je vrijednost bivše vojarne u blizini Črnomerca bila otprilike ista kao i vrijednost tih stanova.

Upućeni u problematiku smatraju da bi nagodba bila kvalitetno rješenje i zato što u ovakvoj situaciji veliki broj stanova i poslovnih prostora, kao i atraktivnih zemljišta u Zagrebu stoji potpuno neiskorišeno - nitko od njih ne ubire najam, niti se mogu prodati. Crkva je u brojnim slučjevima spremna na kompromise u pregovorima oko povrata imovine koju traži. Primjerice, Crkvi je ranije pripadao kompletan park na zagrebačkom Ribnjaku, zajedno s tamošnjom zgradom. Crkva ne inzistira da joj se vrati park, već se samo želi osigurati da ć se parkom kvalitetno upravljati. Pod tim podrazumijeva uvođenje čuvara parka, kvalitetnu rasvjetu, te ponovno ograđivanje parka kako se ondje ne bi mogli događati incidenti i sukobi alkoholizirane mladeži. Dok je Crkva prije Drugog svjetskog rata bila u vlasnišvu i posjedu parka na Ribnjaku, park je bio ograđen, ali su partizani tu ogradu nakon rata odnijeli u Beograd i ona se danas nalazi na Kalemegdanu.

U lipnju 2003. razgovaralo se i o mogućosti da Crkva umjesto oduzete imovine od države dobije 25 posto dionica Croatia osiguranja, ali se ni to zbog raznih opstrukcija i oklijevanja obiju strana na koncu nije dogodilo. Problemi su zato ostali neriješni i osuđni na pojedinačo, u pravilu puno sporije rješavanje.
Unatoč tomu, država je prema Crkvi bila vrlo uviđavna, blagonaklona i široke ruke na raznim područima i to ne samo na području gdje se kleru isplaćuje novac za plaće i mirovine. Može se ustvrditi da se Crkva u pregovorima s državom prije jednog desetljeća izborila za prilično kvalitetne oblike pomoći. Međutim, do većine onoga što joj je pripadalo u prošlosti još uvijek ne može doći, a ne nazire se ni kada će se to dogoditi.

Nakon što je Nacional proši tjedan opširnom analizom financijskih odnosa Crkve i države inicirao o toj temi širu drušvenu polemiku i izazvao brojne reakcije, neke novine počele su zagovarati reviziju Ugovora države sa Svetom Stolicom, prenoseći izjave odvjetnika, građana i nevladinih aktivista i stranki, koji smatraju da Crkva od države dobiva previše novca i usluga.

Međutim, brojni neriješni imovinski odnosi između Crkve i države pokazuju da su odnosi dviju strana složeniji no što bi se to moglo činiti na prvi pogled. Sve to trebat će imati u vidu kada se eventualno bude diskutiralo o mogućoj reviziji ugovornih odnosa države i Svete Stolice.


Zvir:
http://www.nacional.hr/clanak/55755/kaptol-trazi-od-rh-35-000-nekretnina

[Ljudevit Kaj]

CRKVA I(H UZ)DRŽAVA


Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu » God. 44 (2007), Broj 3-4 (86)

Crkveni porez kap oblik financiranja djelatnosti vjerskih zajednica

ISSN 1847-0459

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * 

6. Financiranje vjerskih zajednica – hrvatsko iskustvo

Republika Hrvatska se obvezala da će:

A
Katoličkoj crkvi vratiti imovinu koja je oduzeta u vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine, a koju je moguće vratiti prema zakonskim odredbama;

B
naći odgovarajuću zamjenu za dio dobara koje nije moguće vratiti ;

C
isplaćivati pravnim osobama Katoličke crkve naknadu u novcu za ostalu imovinu koja neće biti vraćena;

Nadalje, Republika Hrvatska se obvezala pravnim osobama Katoličke crkve od 2000. godine, isplaćivati primjerenu novčanu naknadu u četiri godišnja obroka kao vid naknade za oduzeta dobra koja nije moguće vratiti .

Republika Hrvatska se obvezala mjesečno iz državnog proračuna davati Katoličkoj crkvi iznos koji odgovara dvijema prosječnim bruto plaćama, pomnoženima s brojem župa koje postoje u Republici Hrvatskoj, a sve to kako bi …Katolička crkva na doličan način mogla nastaviti svoje djelovanje na promicanju općeg dobra… .

Ugovorom je predviđeno da će radi rješavanja pitanja mirovinskog osiguranja članova klera, redovnika i redovnica, koji su navršili 65 godina života, a čije mirovinsko osiguranje nije do sada sustavno riješeno, Republika Hrvatska tijekom prvih deset godina primjene ovog ugovora navedeni novčani iznos isplaćivati uvećan za 20%.
Pravne osobe Katoličke crkve se u odnosu na porezni sustav smatraju neprofitnim ustanovama.

Prema ovom ugovoru, državne će vlasti svake godine razmatrati, odobriti i financijski potpomagati posebne programe i projekte pravnih osoba Katoličke crkve koji su korisni za opće dobro.



Financiranje vjerskih zajednica u Republici Hrvatskoj regulirano je Ugovorima između Republike Hrvatske i Svete Stolice te Zakonom o pravnom položaju vjerskih zajednica .

Potrebno je istaknuti da međunarodni ugovori koji su usvojeni u skladu s odredbama Ustava RH imaju nadzakonsku pravnu snagu. Stoga odredbe Ugovora između Svete Stolice i Republike Hrvatske koji reguliraju pravni položaj Katoličke crkve u Republici Hrvatskoj imaju veću pravu snagu nego odredbe Zakona o pravnom položaju vjerskih zajednica. Ipak, potrebno je prezentirati odredbe i jednog i drugog normativnog akta, i to stoga što se Ugovori između Svete Stolice i Republike Hrvatske isključivo odnose na pravni položaj Katoličke crkve, dok se odredbe Zakona o pravnom položaju vjerskih zajednica odnose na sve vjerske zajednice koje djeluju u Republici Hrvatskoj. Osim toga, može se zaključiti da se odredbe Zakona o pravnom položaju vjerskih zajednica odnose kao lex generalis prema odredbama sadržanim u Ugovorima između Svete Stolice i Republike Hrvatske. To znači da se na sve one odnose između Katoličke crkve i Republike Hrvatske koje nisu regulirani Ugovorima između Svete Stolice i Republike Hrvatske primjenjuju odredbe Zakona o pravnom položaju vjerskih zajednica.

6. 1. Odredbe Zakona o pravnom položaju vjerskih zajednica

Prema odredbama Zakona o pravnom položaju vjerskih zajednica vjerska zajednica se financira iz sljedećih prihoda:
- prihodimma od svoje imovine;
- iz dobiti trgovačkih društava čije dionice, odnosno udjele posjeduju;
- obavljanjem karitativne, odgojno obrazovne, kulturne, umjetničke ili druge opće korisne djelatnosti, te prodajom vjerskih izdanja ili suvenira;
- pružanjem vjerskih usluga;
- od nasljedstva i darova;
- iz dobrovoljnih prihoda (u obliku novca, usluga ili radova) fizičkih i pravnih osoba.

Vjerskoj se zajednici odobravaju sredstva iz državnog proračuna čija će se godišnja visina određivati ovisno o vrsti i značaju njezinih vjerskih objekata (kulturnom, povijesnom, itd.), te o djelatnosti vjerske zajednice na kulturnom, odgojno – obrazovnom, socijalnom i zdravstvenom području te njezinom doprinosu nacionalnoj kulturi, kao i o humanitarnom i općekorisnom djelovanju vjerske zajednice.
Vjerska zajednica može iz državnog proračuna i proračuna jedinica lokalne samouprave i proračuna jedinica područne (regionalne) samouprave dobiti namjensku potporu, posebice za izgradnju i obnovu vjerskih objekata. Da bi dobila tražena sredstva, vjerska zajednica mora podnijeti obrazloženi zahtjev nadležnom tijelu za dodijelu sredstava.

Prema odredbama Zakona vjerske su zajednice oslobođene od plaćanja poreza na promet nekretnina kada stječu vjerske objekte ili zemljište za izgradnju vjerskih objekata.

Vjerska zajednica ne plaća ni porez na priloge koje joj daju građani i pravne osobe. Fizičke i pravne osobe na tako dane priloge ne plaćaju porez na dobit, odnosno porez na dohodak. Visina do koje su fizičke i pravne osobe oslobođene plaćanja je ograničena, a regulira se Zakonom o porezu na dobit te Zakonom o porezu na dohodak.

Zakonom se predviđa da vjerske zajednice ne plaćaju carinu i porez na predmete, koje primaju od stranih vjerskih zajednica, te drugih stranih fizičkih i pravnih osoba, koji vjerskim zajednicama, odnosno njenim svećenicima i drugim vjerskim službenicima, služe za obavljanje vjerskih poslova.

Vjerska zajednica te njeni ustrojstveni oblici koji su stekli pravnu osobnost upisom u Evidenciju, za svoje obveze odgovaraju svaki cijelom svojom imovinom.


6. 2. Odnosi između Republike Hrvatske i Katoličke crkve u Hrvatskoj

Odnosi između Republike Hrvatske i Katoličke crkve u Republici Hrvatskoj prvenstveno su regulirani Ugovorima između Svete Stolice i Republike Hrvatske.
Sklopljena su četiri ugovora:
- Ugovor između Svete Stolice i Republike Hrvatske o pravnim pitanjima,
- Ugovor između Svete Stolice i Republike Hrvatske o suradnji na području odgoja i kulture,
- Ugovor između Svete Stolice i Republike Hrvatske o dušobrižništvu katoličkih vjernika, pripadnika oružanih snaga i redarstvenih službi Republike Hrvatske;
- Ugovor između Svete Stolice i Republike Hrvatske o gospodarskim pitanjima.

Za temu ovog rada je najinteresantniji Ugovor o gospodarskim pitanjima.

Prema odredbama ugovora, Katoličkoj se crkvi trebaju osigurati materijalni uvjeti za pastoralno djelovanje u skladu s odredbama Drugog vatikanskog sabora i kanonskim propisima. Stoga su Republika Hrvatska i Sveta Stolica …s obzirom na veliku ulogu Katoličke crkve u društvenoj, odgojnoj, kulturnoj i karitativnoj djelatnosti… odlučile pravno regulirati gospodarske aspekte odnosa između Katoličke crkve i Republike Hrvatske.

Prema tom ugovoru pravne osobe Katoličke crkve mogu slobodno primati milostinju i darove vjernika te prihvaćati druge uobičajene oblike prinosa vjernika za uzdržavanje crkvenih ustanova.

Republika Hrvatska se obvezala da će:

A
Katoličkoj crkvi vratiti imovinu koja je oduzeta u vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine, a koju je moguće vratiti prema zakonskim odredbama;

B
naći odgovarajuću zamjenu za dio dobara koje nije moguće vratiti ;

C
isplaćivati pravnim osobama Katoličke crkve naknadu u novcu za ostalu imovinu koja neće biti vraćena;

Nadalje, Republika Hrvatska se obvezala pravnim osobama Katoličke crkve od 2000. godine, isplaćivati primjerenu novčanu naknadu u četiri godišnja obroka kao vid naknade za oduzeta dobra koja nije moguće vratiti .

Republika Hrvatska se obvezala mjesečno iz državnog proračuna davati Katoličkoj crkvi iznos koji odgovara dvijema prosječnim bruto plaćama, pomnoženima s brojem župa koje postoje u Republici Hrvatskoj, a sve to kako bi …Katolička crkva na doličan način mogla nastaviti svoje djelovanje na promicanju općeg dobra… .

Ugovorom je predviđeno da će radi rješavanja pitanja mirovinskog osiguranja članova klera, redovnika i redovnica, koji su navršili 65 godina života, a čije mirovinsko osiguranje nije do sada sustavno riješeno, Republika Hrvatska tijekom prvih deset godina primjene ovog ugovora navedeni novčani iznos isplaćivati uvećan za 20%.
Pravne osobe Katoličke crkve se u odnosu na porezni sustav smatraju neprofitnim ustanovama.

Prema ovom ugovoru, državne će vlasti svake godine razmatrati, odobriti i financijski potpomagati posebne programe i projekte pravnih osoba Katoličke crkve koji su korisni za opće dobro.


6. 3. Zaključno

Republika Hrvatska zajedno sa Njemačkom, Austrijom, Švicarskom, Italijom, Španjolskom, Maltom, Mađarskom i Poljskom spada u krug zemalja koje temeljem ustavnih načela novčano potpomažu Katoličku crkvu i druge vjerske zajednice.

Za financiranje vjerskih zajednica u Republici Hrvatskoj karakteristična su tri osnovna sustava: a) sustav vlastitih prihoda, b) sustav donacija, stipendija i prikupljenih sredstava, c) sustav financiranja iz državnog proračuna. Navedeni su sustavi financiranja regulirani kako Zakonom o pravnom položaju vjerskih zajednica, tako i Ugovorom između Svete Stolice i Republike Hrvatske o gospodarskim pitanjima. Ovdje je ipak potrebno naglasiti specifičnost Ugovora o gospodarskim pitanjima koji se prema Zakonu o pravnom položaju vjerskih zajednica odnosi i kao lex superior (jer je riječ o međunarodnom sporazumu koji ima nadzakonsku pravnu snagu) i kao lex specialis (jer se njime posebno uređuju gospodarski odnosi Republike Hrvatske s Katoličkom crkvom). Valja napomenuti da su i danas najvažniji izvori financiranja vjerskih zajednica sustav vlastitih prihoda i sustav donacija, stipendija i prikupljenih sredstava. Država pak iz vlastitih sredstava financira vjerske škole i teološke fakultete koji danas djeluju u okviru hrvatskih sveučilišta. Osim toga sudjeluju u financiranju nekih vjerskih institucija koje obavljaju društveno korisne djelatnosti.

Valja napomenuti da u Republici Hrvatskoj nije prihvaćen sustav crkvenog poreza kao oblik financiranja djelatnosti vjerskih zajednica, iako se o mogućnosti njegovog uvođenja vodila poprilično žustra znanstvena i stručna rasprava. To pak ne znači da se u budućnosti ne bi moglo doći do primjene ovog sustava u Republici Hrvatskoj, o čemu je već i pisano u hrvatskoj literaturi.


Zvir:
http://www.pravst.hr/zbornik.php?p=19&s=94

Ključni naslov: Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu (Online)
Skraćeni ključni naslov: Zb. rad. Prav. fak. Splitu (Online)
mr. sc. Silvija Marasović / Ante Balić /
Doc. dr. sc. Mirko Klarić
 109.87 kB

Predmet ovog rada je analiza temeljnih sustava financiranja vjerskih zajednica, s posebnim osvrtom na sustav crkvenog poreza. Daje se prikaz povijesnog razvoja sustava financiranja vjerskih zajednica. Analiziraju se osobine pojedinih sustava financiranja uz korištenje komparativnog pristupa, a težište je stavljeno na sustav crkvenog poreza. Posebno mjesto zauzima sustav crkvenog poreza u Njemačkoj. U tom smislu, izloženi su pozitivni i negativni aspekti ovakvog sustava financiranja. Na kraju se daje prikaz sustava financiranja vjerskih zajednica u Republici Hrvatskoj, uz analizu propisa koji ga reguliraju.

[Ljudevit Kaj]

CRKVA I(H UZ)DRŽAVA

08.11.2011


(Bivša) Premijerka komentirala reakcije šefa SDP-a

Kosor: Pretpostavljam da povrat crkvene imovine nikom ne smeta


ZADAR - Na novinarski upit o sastanku predstavnika Vlade i Katoličke crkve u ponedjeljak o povratu imovine oduzete za komunističke vladavine, (bivša) premijerka Jadranka Kosor je u utorak u Zadru rekla da se razgovaralo o neriješenim pitanjima povrata crkvene imovine te da pretpostavlja da to nikom u Hrvatskoj ne smeta.

Čula sam komentare Zorana Milanovića, ali su oni očekivani budući da smo ga svi skupa u Hrvatskoj jedva nagovorili da dođe pozdraviti Svetog Oca. Stajalište ( HDZ-)ove  vlade vrlo je jasno: treba raditi na povratu imovine onima kojima je nepravedno oduzeta i to je bila tema sastanka u ponedjeljak, a nikakve konkretne odluke nisu donesene«, rekla je Kosor.

Predsjednik SDP-a Milanović je u utorak za neke elektroničke medije izjavio da povrat imovine oduzete Crkvi u vrijeme komunističke vladavine - nije nova obveza, da je riječ o obvezi koja je određena međunarodnim ugovorom koji obvezuje Hrvatsku. Kakav je da je, no zašto nije riješen i godinama traje, to je drugo pitanje.


Zvir:
http://www.vjesnik.hr/Article.aspx?ID=0C46ECCE-8721-4856-A53D-65FC08D24E96

[Ljudevit Kaj]

CRKVA I(H UZ)DRŽAVA


11. 01.2012.

Češka vraća Crkvi imovinu oduzetu u vrijeme komunizma

Češka vlada usvojila je u srijedu plan povrata otuđene crkvene imovine za vrijeme komunističke vladavine od 1948. do 1989., izjavila je potpredsjednica vlade Karolina Peake, i tako prevladala spor koji je prijetio padom vlade, javlja Hina.

Petr Nečas prijetio je izbacivanjem iz vlade ministara iz manjeg koalicijskog partnera «Javni poslovi» i mogućom ostavkom vlade, ako ta stranka blokira povrat imovine i novčanu odštetu crkvenim zajednicama.

No, zamjenica predsjednika stranke i vicepremijerka Karolina Peake izjavila je novinarima da se njezina stranka ne protivi odluci i potvrdila da je vlada usvojila prijedlog.

Prema sporazumu vladajućih stranaka i 17 vjerskih zajednica predvođenih Katoličkom crkvom, vlada planira vratiti većinu posjeda konfisciranih tijekom komunističke vlasti, te isplatiti 2,91 milijardi dolara novčane odštete u 30 godišnjih rata.

Stranka «Javna stvar» protivila se planu smatrajući da bi vlada trebala pričekati oporavak gospodarstva čiji će rast u 2012. stati nakon što je u trećem kvartalu prošle godine pao 0,1 posto.

Povrat crkvene imovine planira se još od "Baršunaste revolucije" 1989. godine, no nikad nije dobio dovoljno snažnu političku potporu u ovoj zemlji. Lijeva oporba izrazito mu se protivi, također se pozivajući na loš gospodarski trenutak.


Zvir:
http://www.hrsvijet.net/index.php?option=com_content&view=article&id=19406:eka-vraa-crkvi-imovinu-oduzetu-u-vrijeme-komunizma-&catid=5:svijet&Itemid=72

[BobRock]

Zvir:
http://www.pravst.hr/zbornik.php?p=19&s=94

Predmet ovog rada je analiza temeljnih sustava financiranja vjerskih zajednica, s posebnim osvrtom na sustav crkvenog poreza. Daje se prikaz povijesnog razvoja sustava financiranja vjerskih zajednica. Analiziraju se osobine pojedinih sustava financiranja uz korištenje komparativnog pristupa, a težište je stavljeno na sustav crkvenog poreza. Posebno mjesto zauzima sustav crkvenog poreza u Njemačkoj. U tom smislu, izloženi su pozitivni i negativni aspekti ovakvog sustava financiranja. Na kraju se daje prikaz sustava financiranja vjerskih zajednica u Republici Hrvatskoj, uz analizu propisa koji ga reguliraju.

Viš, viš... ovoj je stvarno interesantno. A najviše točke 3. 3. i 4. gdje prikazuju kak je to rješeno u drugim državama.

[Ljudevit Kaj]

Fri(žider)ške vesti

Slobodna Dalmacija, 16.4.2003.

KOJE SVE NEKRETNINE POTRAŽUJE KATOLIČKA CRKVA TEMELJEM UGOVORA ŠTO IH JE HRVATSKA SKLOPILA SA SVETOM STOLICOM

Samo u Zagrebu Crkva traži imovinu vrijednu nekoliko stotina milijuna eura

Crkva u Zagrebu ponajviše inzistira na povratu zgrade u parku Ribnjak, gdje bi trebalo biti sjedište Metropolitanske galerije pokojnoga zagrebačkog biskupa Đure Kokše. Kaptol traži i povrat zgrade nekadašnjeg studentskog doma u Palmotićevoj ulici, gdje se planira(lo) useljenje Katoličko-bogoslovnog fakulteta. Spomenimo također da je Katolička crkva bila vlasnikom i gotovo sveukupnog zemljišta na kojemu je izgrađen Novi Zagreb. Franjevci, pak, traže povrat zgrade Kazališta "Komedija" na Kaptolu, a podsjetimo da su na popisu nekadašnjeg crkvenog vlasništva bili i Klovićevi dvori na Jezuitskome trgu, zgrada Kinoteke u Kordunskoj ulici, zgrade u Teslinoj 11, Opatičkoj 20, Habdelićevoj 1, Kamenitoj ulici 11, 13 i 15, Pod zidom 5, dio na Šalati, Gupčevoj zvijezdi te Strossmayerovo šetalište.


ZAGREB — Na razgovorima premijera Račana s proširenim Stalnim vijećem HBK, predvođenima zagrebačkim nadbiskupom i predsjednikom HBK msgr. Josipom Bozanićem u ponedjeljak, jedna od tema bio je i povrat crkvene imovine. Nije tajna, a potvrdio je to ovih dana i nadbiskup Bozanić nakon proljetnog zasjedanja hrvatskih biskupa, da je Katolička crkva prilično nezadovoljna brzinom povrata imovine, na što se država obvezala (i) četvrtim ugovorom o gospodarskim pitanjima s Vatikanom iz 1998. godine.

Čelni ljudi Katoličke crkve u Hrvatskoj, kako se neslužbeno doznaje, Račanu i njegovoj ekipi dostavili su u ponedjeljak popis od 40-ak prioritetnih objekata čiji povrat traže. Vlada se pak obvezala da će ispitati pravni status objekata i moguće oblike restitucije, odnosno rečeno je da će se neki objekti vratiti Crkvi kao starom vlasniku, za neke će se dati zamjenski objekti, a za neke će biti osigurana novčana naknada.

Podsjetimo, potpuno iste stavke stoje i u ugovoru o gospodarskim pitanjima, s time da je država od 2000. godine bila dužna pravnim osobama Katoličke crkve, kao naknadu za oduzeta dobra koja nije u mogućnosti vratiti, isplaćivati primjerenu novčanu naknadu u četiri godišnja obroka. No, malo se od toga ispunilo.

U HBK u utorak nisu bili voljni davati nikakve izjave o dogovoru biskupa i predstavnika Vlade, kao ni o mogućim rokovima povrata imovine. Tek, preneseno je da Katolička crkva nije jedinstveni pravni subjekt, odnosno da je to svaka biskupija, pa je svaka za sebe radila popis imovine na svome području.

Poznato je da je najoštećenija (nad)biskupija, odnosno ona koja potražuje najviše objekata, zagrebačka, dok vrlo malo ili gotovo ništa ne potražuju južnije (nad)biskupije. O konkretnoj vrijednosti imovine oduzete Crkvi, i to pretežito u vrijeme komunističkog režima, također se dosad nije govorilo, što je i nemoguće s obzirom na brojnu nesređenu dokumentaciju. Ipak, prema nekim procjenama koje su dosad iznošene, Katolička crkva samo u Zagrebu potražuje imovinu vrijednu nekoliko stotina milijuna eura.

Tako, prema dosad poznatim popisima, Crkva u Zagrebu ponajviše inzistira na povratu zgrade u parku Ribnjak, gdje bi trebalo biti sjedište Metropolitanske galerije pokojnoga zagrebačkog biskupa Đure Kokše. Kaptol traži i povrat zgrade nekadašnjeg studentskog doma u Palmotićevoj ulici, gdje se planira(lo) useljenje Katoličko-bogoslovnog fakulteta. Spomenimo također da je Katolička crkva bila vlasnikom i gotovo sveukupnog zemljišta na kojemu je izgrađen Novi Zagreb. Franjevci, pak, traže povrat zgrade Kazališta "Komedija" na Kaptolu, a podsjetimo da su na popisu nekadašnjeg crkvenog vlasništva bili i Klovićevi dvori na Jezuitskome trgu, zgrada Kinoteke u Kordunskoj ulici, zgrade u Teslinoj 11, Opatičkoj 20, Habdelićevoj 1, Kamenitoj ulici 11, 13 i 15, Pod zidom 5, dio na Šalati, Gupčevoj zvijezdi te Strossmayerovo šetalište.

Također, tu je imovina pojedinih redovničkih zajednica, poput one sestara milosrdnica, koje su, uz ostalo, bile vlasnicama Vinogradske bolnice i zgrade Pedagoške akademije.

Prema informacijama koje je biskupima dao premijer Račan, država je dosad vratila oko 13 posto nacionalizirane imovine, od čega Katoličkoj crkvi oko 30 posto.

Marijana CVRTILA


http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20030416/novosti07.asp

Autor:  Hina
Objavljeno: 14.07.2012

Češka izglasala novi zakon:
Crkvi će biti vraćena imovina vrijedna 2,95 milijardi eura

PRAG - Češki parlament izglasao je u noći s petka na subotu zakon o vraćanju imovine koju je kršćanskim crkvama zaplijenio komunistički režim u bivšoj Čehoslovačkoj između 1948. i 1989. godine, u ukupnoj vrijednosti od 2,95 milijardi eura.

http://www.jutarnji.hr/ceska-vraca-crkvama-imovinu-vrijednu-2-95-milijardi-eura/1040982/

Podvinčani – Penezi, 02:53

Podvinčani - Penezi

[Ljudevit Kaj]

Darko Pavičić
OBJAVA: 06.06.2013

Dopisništvo Kaptol

Kome je potreban harač na crkveno bogatstvo

Tako zamišljen porez na bogatstvo ne postoji u hrvatskom poreznom sustavu, pa mu ni Crkva ni ostale vjerske zajednice nisu podložne. Aktualni se ministar financija, npr. trudi uvesti porez na nekretnine (kao jedan oblik bogaćenja i štednje) i ako mu uspije taj zahvat, jasno je da će i se oporezovati i nekretnine vjerskih zajednica.

U ovakvom okršaju nije riječ o borbi za demokraciju i građanska prava, već smrdi na svjetonazorski konflikt


Inicijativa malobrojne, ali bučne i ratnohuškačke udruge David o oporezivanju crkvenog bogatstva očito je bila potpuni promašaj. Ne toliko zbog toga što je prikupljen zanemariv broj potpisa (a koji je trebao parirati 710.000 onih za zaštitu braka), niti zbog paušalne i šlampave obrade u medijima, nego zbog toga što je od samoga početka smišljen kao kukavičje jaje, koje je trebalo detonirati eksploziju nezadovoljstva navodnim bogatstvom Crkve i ostalih vjerskih zajednica. Pa se postavlja pitanje da li je ta inicijativa doista imala namjeru napuniti državnu kasu novim dotokom novca novog poreznog obveznika ili ga tek svjetonazorski i ideološki denuncirati?

Kao prvo, tako zamišljen porez na bogatstvo ne postoji u hrvatskom poreznom sustavu, pa mu ni Crkva ni ostale vjerske zajednice nisu podložne. Aktualni se ministar financija, npr. trudi uvesti porez na nekretnine (kao jedan oblik bogaćenja i štednje) i ako mu uspije taj zahvat, jasno je da će i se oporezovati i nekretnine vjerskih zajednica. Drugo, Crkva i ostale vjerske zajednice i po Ustavu i po posebnom Zakonu o vjerskim zajednicama te po pojedinačnim ugovorima s državom imaju poseban status u društvu. Ne zbog puke i apstraktne “posebnosti” ili da su iznad društvenih normi, nego naprosto zato što, gledano u tom svjetlu, nisu profitne institucije, tj. njihov je habitus i poslanje posve drukčije. Država u istom svjetlu prepoznaje i brojne udruge, pa im zbog te svijesti ne nameću financijske obveze kao ostalima. Štoviše, financijski ih obilno pomažu iz državnog proračuna i raznih ostalih zajedničkih budžeta. I državi ne pada na um tražiti račun za misu, pogreb ili molitvu. Toga se čak ni najrigidniji komunisti u svoje doba nisu sjetili! Oni su jednostavno bili oteli i – kvit. Zatim, vjerske zajednice zahvatio je dio porezne reforme kod ulaska Hrvatske u EU, pa će ostati bez dosadašnjih carinskih i poreznih povlastica na donacije koje su dosad pristizale iz inozemstva. Baš kao što im kroz prste “curi” i 25 posto PDV-a, kojega plaćaju (kao i svi građani) u punoj cijeni kao krajnji korisnici, tj. ne mogu ga odbijati kao predporez, što bi hitno trebalo izmijeniti. Crkva se nekome izvana doista može učiniti bogatom. Osobito u krizi. Velike palače u kojima žive biskupi i zgrade koje se koriste ostavljaju takav dojam.

No, onih u crkvenoj strukturi koji koriste taj sjaj i raskoš nema više od 10 posto (s time da nisu u vlasništvu, nego samo na korištenju). Najveći dio klera živi srednje tj. poput većine stanovnika zemlje, a oko 20-25 posto svećenika bori se s priličnom oskudicom, pa je sama Crkva uvela prije desetak godina solidarni financijski sustav, kako bi ujednačila standard svojih službenika. Crkva je sigurno u ovom vremenu krize trebala biti socijalno aktivnija i propulzivnija od uobičajene karitativne djelatnosti, jer u svom sustavu ima dovoljno manevarskog prostora za pokretanje ozbiljnih socijalnih inicijativa. No, trenutačni nepoduzetni mentalitet crkvenog vodstva takav je kakav je, pa se to ne ogleda samo na tom socijalno-gospodarskom polju, nego i na mnogim drugima.

No, to ipak nije razlog da se Crkvi i vjerskim zajednicama nabija samozvani “harač” na neko imaginarno bogatstvo. I to baš od udruge za koju poznavatelji prilika kažu da je produžena ruke sljedbe, tj. sekte. Što samo po sebi nije ništa loše, nedajbože! Ali u ovakvom okršaju to nema veze s borbom za demokraciju i građanska prava, već smrdi na svjetonazorski konflikt. Dio javnosti koja se hvata na taj ljepak barem bi toga trebala biti svjesna.


http://www.vecernji.hr/kolumne/kome-je-potreban-harac-crkveno-bogatstvo-kolumna-565221

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Gordana Ivanjek & Duško Modrinić - Penezi,penezi (Popevke zanavek) Krapina 2012., 03:01
(N. Kalogjera - Z. Kovačić - arr. S. Mihaljinec) 07.09.2012.

Gordana Ivanjek & Duško Modrinić - Penezi,penezi (Popevke zanavek) Krapina 2012. HQ

[BobRock]

Dopisništvo Kaptol

Kome je potreban harač na crkveno bogatstvo

Koji nadasve jednostrani članak!

Sve počinje time da već od početka ide ocjenjivati tu udrugu Davida kao ratnohuškačku. Time se autor u mojim očima već diskvalificiral za neko objektivno obavještavanje, već je to očito direktno utjecanje na mišljenje čitatelja: manipuliranje. I to netolerancijom. Tipično za Kaptol.

Nadalje - kad veli "Crkva se nekome izvana doista može učiniti bogatom" onda mi se tlak diže. Učiniti? Naravno da su bogati! Pa po čemu se mjeri bogatstvo? To mi je isto kao kad bi neki građanin sa 10 stanova i vila rekao da nije bogat samo zato jer je pod pritiskom rata kredita i nemre si "normalno" kupiti nekaj kaj bi si štel kupiti.

Bogataša koji je u problemu sa likvidnošću, a sjedi na novcima mi nikak nije žal.

I to sad nazvati svjetonazorski konflikt... pa možda i je. Možda je taj crkveni svjetonazor da se kao svećenik može živjeti samo od davanja države i ne plaćati nikakav porez ni komunalna davanja stvarno već zastarjel? Možda se tu stvarno treba kaj mijenjati?

[Ljudevit Kaj]

Bogati Tvega

Reč 'bogat' dohaja od reči Bog. Bogat je onaj teri ima Boga vuz sebe.

Jugoateisti su z jene strane reducerali B(O)G-a na BG (Beograd) skup z kumrovskem šlosarom, a z druge strane su si vustoličili "hrvatskoga" Boga Marx-a. Da bi došli do materijalne baze za ostvarejne svega dijalektičkoga, dijakleptičkoga materijalizma (pračenoga dijaboličkem križnoputizmom) komunistički (m)a(rx)teistički kokošari (od) leta 1945. otuđili su, med ostalem, znatnu imovinu (i) katoličke cirkve.

No, Berlinski zid je (pr)opal i, na žalost (m)a(rx)teistov, "oteto-prokleto" se mura vrnuti oplačkanomu vlasniku (gdo prvi, negva devojka; muško-šovinistički prešireno: gdo zajni negva žena).

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * 

MojPosao.net, 27.05.2013.

Za i protiv oporezivanja Crkve

"Nije Crkvi problem porez, problem je što je velik dio crkvene imovine oduzet u prošlom režimu, a vraćeno nam je manje od jedan posto, iako je povrat, prema Ugovoru, davno trebao biti dovršen. U naravi nam se većinom vraćaju livade i šikare koje nikome ne trebaju. Naknade u novcu koje dobivamo smiješne su: za zgradu od 3.000 kvadrata u centru Zagreba, s dvorištem, dobili smo 1,8 milijuna kuna ili 80 eura po četvornom metru stambenog prostora", tvrdi sugovornik Jutarnjeg.


Kada bi svećenici na svoja primanja plaćali poreze i prireze kao i ostali građani Hrvatske te kada bi Katolička crkva bila lišena poreznih olakšica koje joj jamče ugovori sklopljeni sa Svetom Stolicom, godišnje bi u državnu kasu, prema izračunu dobro upućenog sugovornika iz crkvenih struktura, sjelo između 25 i 30 milijuna kuna.
Za i protiv oprezivanja Crkve

"Kad bi svećenici na svaku naplaćenu misu, svako vjenčanje, sprovod i na sve milodare platili sve poreze, novac bi za državni proračun bio doista sitan. S druge strane, Crkva bi ulaskom u porezni sustav, prema mojim grubim kalkulacijama, profitirala. Budući da Crkva nije tvrtka, mi si ne možemo, kao ostali subjekti, plaćeni PDV obračunati u pretporez i vratiti si dio troška, mi ga moramo platiti u cijelosti. Na primjer, za obnovu zagrebačke katedrale damo 2,5 milijuna kuna. Svim majstorima i izvođačima normalno platimo PDV a da si ne možemo vratiti ni dio troška", kaže sugovornik Jutarnjeg lista, tvrdeći da se državi stoga svakako više isplati Crkva koja nije u sustavu PDV-a.

Svećenici - iako primaju plaću poput zaposlenika - ne plaćaju prireze i poreze jer su od njih oslobođeni sukladno 1. članku Ugovora između Svete Stolice i RH o gospodarskim pitanjima sklopljenog 1998. godine. Njihove se plaće isplaćuju od novca prikupljenog od plaćenih misa, sprovoda, krštenja i milodara, a biskupije im na minimalnu osnovicu plaćaju doprinose za zdravstveno i mirovinsko osiguranje. Osnovna plaća svećenika iznosi 4.000 kuna, na što se obračunavaju premije s obzirom na staž, povećane obaveze i drugo.

Osim od vjernika, Katolička crkva se, sukladno Ugovoru, financira i izravno iz državnog proračuna. Budući da Ugovorom Hrvatska 'priznaje općedruštveno vrijedan rad Katoličke crkve u službi građana na kulturnom, odgojnom, društvenom i etičkom polju', RH će joj 'da bi ona mogla na doličan način nastaviti svoje djelovanje na promicanju općeg dobra', mjesečno davati iz proračuna iznos koji odgovara dvjema prosječnim bruto plaćama pomnoženim s brojem župa. Prošle godine radilo se o 245 milijuna kuna, a ranijih godina iznos je bio veći od 300 milijuna kuna, jer je Ugovor propisao da će iznos biti 20 posto veći tijekom prvih deset godina isplate kako bi se riješilo pitanje mirovina starijeg svećenstva, koje u socijalizmu nije ni na koji način moglo uplaćivati mirovinsko osiguranje.

"Novac dobiven iz proračuna Hrvatska biskupska konferencija trebala bi dijeliti tako da jedna trećina ide za popravak i izgradnju crkvenih objekata, jedna trećina za Caritas, a jedna za siromašne župe. Međutim, raspodjela toga novca nikad nije bila do kraja transparentna", kaže sugovornik Jutarnjeg.

Osim toga, Crkva se financira i svojom djelatnošću koja može biti potpuno profitna, poput iznajmljivanja poslovnog prostora, ali tada plaća porez kao i svi ostali.

Sljedeći važan izvor prihoda je i nemala crkvena imovina, na koju bi Crkva, prema najavama ministra Slavka Linića, trebala uskoro plaćati porez na nekretnine kao i ostali građani.

"Nije Crkvi problem porez, problem je što je velik dio crkvene imovine oduzet u prošlom režimu, a vraćeno nam je manje od jedan posto, iako je povrat, prema Ugovoru, davno trebao biti dovršen. U naravi nam se većinom vraćaju livade i šikare koje nikome ne trebaju. Naknade u novcu koje dobivamo smiješne su: za zgradu od 3.000 kvadrata u centru Zagreba, s dvorištem, dobili smo 1,8 milijuna kuna ili 80 eura po četvornom metru stambenog prostora", tvrdi sugovornik Jutarnjeg.

Izvor: tportal

Zvir:
http://www.moj-posao.net/Vijest/72881/Za-i-protiv-oprezivanja-Crkve/2/

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * 

Buduče rešejne? Buševčica Vanda Vinterova i ansambl kazališča Komedija popevaju na Tuškancu.
Morti je to buduče (maker samo letno) rešejne kajti je (i) zgrada kazališča Komedija (po komunistem) oteto vlasništvo Zagrebečke nadbiskupije.

Gubec beg - Ave Maria, 02:33
Vanda Winter i ansambl kazališta Komedija / Tuškanac, Zagreb...14.07.2012.

Gubec beg - Ave Maria

[Sledgehammer]

Koji nadasve jednostrani članak!

TI pričaš o jednostranom??

Kada budeš odgovarao i osvrtao se na cijelu priču, ne samo na detalje koji tebi pašu, onda ćeš moći nekome govoriti o jednostranome... do tada, dokle si sam jednična mjera za jednostrano, nemoj... kaj je preveč, preveč je...

BTW, Crkvu ne bi smetalo da se stvari postave na zdrave noge, dapače... jer onda bi zarađivala puno više negoli sada. A kako i zašto, dijelom smo već elaborirali. No to ti očito nisi videl... možda zato jer si "jednostran"?