Autor Tema: Predstavlajne knige Vida baloga „Hrvatska bajoslovla“  (Posjeta: 10131 )

0 Članova i 1 Gost pregledava ovu temu.

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Predstavlajne knige Vida baloga „Hrvatska bajoslovla“
« : Listopad 21, 2011, 12:43:00 poslijepodne »
Petek 21. listopada v zagrebečke Komedije, Kaptol 9., ob 12:00 vur
Predstavlajne knige Vida baloga „Hrvatska bajoslovla“

Vid Balog

Mitološki svet spašava se od pozablejna

ZAGREB – Predstavlajne knige Vida Baloga „Hrvatska bajoslovla“ najavljuje se ovak: - Opsežen rukopis z naslovom “Hrvatska bajoslovla” ponajpre svedoči o neočekivano živem i brojnem predodžbam o mitskemi i nadnaravnemi biči (bitji) Vidova zavičaja. 

Prema Vidovem svedočejni i zapisi pripovedajna negve vršnakov, te čudesni svet ne spada samo v prošlost: tragom sečajna vuskrsne on kak del baščine naše suvremenikov sredne let, najrazličitešoga obrazovajna i profesij… - zapisala je dr. Zorica Vitez v recenzije knige Vida Baloga „Hrvatska bajoslovla“ tera je kak posebno (i)zdanje vun-dato z originalnemi ilustraciji južnoameričkoga vumetnika Patricia Agüera Mariña*

Promocija knige tiskane v izdajnu AGM-a bu v petek 21. listopada v Komedije, Kaptol 9. , ob 12:00 vur. Knigu “Hrvatska bajoslovla” (od 352 stranic) predstavil bu dr. sc. Tomo Vinščak, nakladnik Bože Čovič i avutor Vid Balog. V programu još sudeluju ansambl Lado, kantautorica Lidija Bajuk ter glumci Damir Lončar i Jasna Palić-Picukarić.


* * * * *  * * * * *  * * * * *  * * * * *  * * * * *  * * * * *  * * * * * 

Poznati glumec i pevač Vid Balog (1972., Koprivnica) klasičnu gimnaziju i Katolički bogoslovni fakultet pohajal je v Zagrebu. Magistreral na ADU v Zagrebu, doktorant je na studiju Kulturne antropologije Filozofskoga fakulteta v Zagrebu. Z knigom “Hrvatska bajoslovla” predstavla se i kak ozbilni skuplač narodnoga blaga, teri svu skuplačku strast zna vuobličiti v pisani sadržaj. Ponajpre predstavla blago prekdravske mesti Gola i Gotalovo, ali  proba najti poveznice ne samo z miti druge hrvatske krajov nego i širom slavenskoga sveta. Mitološko blago tero je prikupil Vid Balog prezentira v zvirnomu (i)zričaju, ali gustokrat i v prevodu na standardni hrvatski jezek, a začudni mitološki svet spašava od pozablejna.

* * * * *  * * * * *  * * * * *  * * * * *  * * * * *  * * * * *  * * * * * 

* Patricio Agüero Mariño rođen je leta 1977. v Meride, Venezuela. Sad živi v Zagrebu i bavi se z scenografijum i bebami (lutkami). Negov prinos v knige « Hrvatska bajoslovla » zanimljiv je i vuspešen dokument o univerzalnom jeziku vumetnosti.

* * * * *  * * * * *  * * * * *  * * * * *  * * * * *  * * * * *  * * * * * 

Napisala: Nives Gajdobranski
Akademija-Art.hr, 18.10.2011.
http://www.akademija-art.hr/knjiga-othermenu-148/183-knjige-u-2011-godini-/5890-predstavljanje-knjige-vida-baloga-hrvatska-bajoslovlja-

http://www.zgh.hr/default.aspx?id=1030


* * * * *  * * * * *  * * * * *  * * * * *  * * * * *  * * * * *  * * * * * 

Citat:
Daleko-Vid-na  vic-kasta tele-mitologija
http://www.forumgorica.com/general-discussion/vicevi-1/msg38089/#msg38089

« Zadnja izmjena: Listopad 21, 2011, 12:54:32 poslijepodne Ljudevit Kaj »
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: Predstavlajne knige Vida baloga „Hrvatska bajoslovla“
« Odgovori #1 : Veljača 11, 2012, 11:07:45 poslijepodne »

VID BALOG

HRVATSKA BAJOSLOVLJA


Ilustracije:
PATRICIO AGUERO MARIÑO

Uredili:
BOŽE ČOVIĆ
GROZDANA CVITAN


AGM, Zagreb 2011

K dvestoletnici od prvog spomena Gotalova
1812.-2012.

Ova knjiga objavljena je uz potporu Ministarstva kulture Republike Hrvatske

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Sadržaj sledeče listov:

RECH ZAHVALE! .................................................................5                                                         
KAZALO............................................................................. .7                                                         
MJESTO PROSLOVA......................................................... .11
O ILUSTRACIJAMA......................................................... ...26
IZ RECENZIJA
O AUTORU
O ILUSTRATORU
NEDUHI POSLANJA / DUHOVI POSLANJA             
     - CRNI CUCEK.............................................................118
     -  LUCIJA (NEDUHI POSLANJA) ................................122
LJUDI NEDUHOM GOSPODOJUČI / LJUDI NADNARAVNIH MOĆI
     -  COPERNICE, VEŠTICE ............................................128
VJEROVANJA
     -  Velača, Veljak.........................................................319



* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

RECH
ZAHVALE!


Vnogi jesu lyudi pomogli kaj je ova knjga svetlo dneva zagledela. Na prvomu mestu - dobri moji kazitelyi, od kojih vre vnogi vech nesu med nami, nyim kak zsivem tak pokojnem vekivechna od Boga pomoch i moje toplo fala.

Takaj fala onem kaj su moja hotenya obilno podprli gda sem vsa ova zapisuvanya pribiral -gosponu i prijatelu Nadanu Vidoševiću i tak isto Franji Šalovardi i Branku Silti - brez nyih pomochi ja ov posel ne bi ftegel koncu pripelati.

Od srca fala na savetu i brigi dr.sc. Tomi Vinšćaku, akademiku Radoslavu Katičiću, dr.sc. Zorici Vitez ter dr.sc. Vitomiru Belaju. Patricio Agüero je pak duge dneve i nochi potroshil da bi vu kipce slozsil i pred vami negdashnyice svet duhovni ozsivel - brez njega bi ova knjiga na pol menjsha bila, fala mu.

I od srca fala vredni Eriki Krapinec kaj je vsako slovo koje sem zapisal z velikom brigom ravnala kaj nekaj ne bi neslozsno vun zishlo. A brez pomochi Bože Čovića ovu knyigu vi v ruke ne bi mogli prijeti, njem iAGM-u vu veselju zafalyujem.

                                                                                           Vid Balog

5

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

KAZALO

UMJESTO PROSLOVA.............................................................11
O povijesti Drnjanske Podravine i Prekodravlja..............................15
O jeziku...........................................................................................24
O načinu citiranja i oznakama ........................................................25
O ilustracijama................................................................................26

HIŽNI NEDUHI / KUĆNI DUHOVI ....................................29
BAJKAČ1..........................................................................................30
BAGUN............................................................................................34
RUNJEŠ...........................................................................................38
DANJE - VOHA  ...............................................................................42
PEČNI BAN......................................................................................46
HIŽNA KAČA....................................................................................50

NEDUHI NEVMRTELNOGA SVETA
/ DUHOVI BESMRTNOGA SVIJETA
......................................55
FTIČ PAPIČ ....................................................................................56
VEDI I VEDE ..................................................................................60
DUŠICE .........................................................................................66
GLODANI........................................................................................70
POSVEČKARI..................................................................................76

NEDUHI NAPASTNI / NAPASTNI DUH0VI.........................81
MORA   ...........................................................................................82
VUKODLAK.....................................................................................86
MRAKULA.......................................................................................90
GUTA, GUTAČI ..............................................................................94
PEH...............................................................................................98
BES.............................................................................................102

NEDUHI POSLANJA / DUHOVI POSLANJA....................107
BELA ŽENA...................................................................................108
KUGA ...........................................................................................114
CRNI CUCEK.................................................................................118
LUCIJA .........................................................................................122

LJUDI NEDUHOM GOSPODUJUČI
/ LJUDI  NADNARAVNIH MOĆI.
...........................................127
COPERNICE VEŠTICE ....................................................................128
DIJAK GRABANCIJAŠ............................................................. ........132
VEDOVNJAK..................................................................................136
VILE.............................................................................................147
VILESUJENICE ILI ROJENICE........................................................148
HUTA VILA....................................................................................154
BABA JAGA....................................................................................158
VILE VODENICE ...........................................................................162
ARGIRUS.......................................................................................166

ŠUMSKI DUHI / ŠUMSKI DUHOVI. .......................................171
ŠUMSKE DEKLE.............................................................................172
MARKULESA..................................................................................176
PESOGLAVCI................................................................................180
JEDNOROG....................................................................................184

7

KAČE / ZMIJE...................................................................189
KAČA JADOVAČA..........................................................................190
KAČJI CESAR................................................................................194

DUHI VODENI / VODENI DUHOVI. ......................................199
VODENJAKI...................................................................................200
VODENKINJE(vile).........................................................................204
VUTOPLENIK,FTOPLENIK,TUPLENIK............................................. 208
VÜLIMAN......................................................................................210
GRABARI.......................................................................................214

POLOVNJAKI / POLOVNJACI. .............................................219 
PALČEK........................................................................................220
POLOVANJEK................................................................................226
PATULEK......................................................................................230

BOGI / BOGOVI.................................................................235
BOG I BÖGICA.............................................................................236
GROM..........................................................................................244
Č ET RTAVE C........................................................................ .....248
DUNDAČA, BOŽJI PASEK..............................................................252
POZOJ-VELES..............................................................................256
OTPRTO NEBO SLAVENSKI KAIROS - BOG SRETNOG TRENUTKA..........260
MESEC IZVEZDIČI........................................................................264
SONCE.........................................................................................268
SAVRO..........................................................................................274
ZLATNA ILI MEDNA ROSA..............................................................280

SVETI TROKUT. ..................................................................283

PRASLAVENSKI SAKRALNI DOŽIVLJAJ PROSTORA
- GOTALOVEČKI SVETI TROKUT
..............................................284

KUMIRI, ŽRTVENI DAROVI, OPHODI I KRESI........................287

KUMIRI?. ............................................................................287
Kumiri, Bolvan...............................................................................288
Žrt, Streblo....................................................................................289
Modla............................................................................................290

ŽRTVENI DAROVI.........................................................................290
Svatovske jaboke - Zlatna jaboka.....................................................290
Jaboka na zastavi, Jaboka Mladom Mesecu, Božične jaboke,
Zdrava jaboka i Božičnica, Kugina mita............................................. 291
Božje zeliče, Kiselo mleko i sir za Baguna i Hižnu kaču,
Jurjevski kovrtanji za čordaša......................................................292
Penezi pod pocek, Pivo i kruh za Vodenjaka, Večerja za Sujenice,
Večerja za Dušice, Božično jelo za marhu, Cvetje protiv groma........................ 294
Hižni cimer, Obrisači za sprevod, Vino za pokoj duše, Vino za Vede..................295
Preda za Vede, Žitna brada za Vede i Vile, Vino za žrt, Vino za mladenku,
Vino za aldomaš, Vino za Vincekovo................................................296
Žito za vrapce..................................................................... ............297

OPHODI .................................................................................297
Božični ophodi, Fašenjski ophod..................................................... 297
Đurdevski ophod, Ivanjski ophodi, Lucija.......................................... 298
Kresi................................................................................................. 299

SVETKI ČEZ LETO..........................................................................299
Božič................................................................................ ................299
Šibarjevo, Valentinovo, Varalni den, Vuzmeni svetki.........................301

8

Đurđevo, Rožnjak................................................................................304
Vidovo, Ivanje......................................................................................305
Igra za mladež.....................................................................................306
Martinje, Tri krali, Vincekovo, Fašenjek, Sesvete, Lucija  .....................308

ŽIVOTNI KRUG.............................................................................309
Vjerovanja i običaji uz porod.................................................................309
Svatovski običaji Vugledi, Snoboki, Zaroki, Mladenkine škrinje, Pogačice............310
Pozoviči, Prošnja pri mladenki  .............................................................311
Mivanje, Mlada na prodaj......................................................................312
Mačkare, Na vodo, Povrati i Prviči, Vjerovanja i običaji uz pogreb  ........313
Žetva...315

VJEROVANJA.....................................................................................316
Vjerovanja o vremenu...........................................................................316
Zima ...316
Pramalet, Leto......................................................................................317
Jesen, Sečenj, Prezimec........................................................................318
Velača, Veljak, Sušec ............................................................................319
Traven, Rožnjak, Klasen,.......................................................................320
Srpen, Kolovožnjak................................................................................321
Rujen, Malomešnjak, Jesenščak, Listopad, Zimščak, Vsesveščak, Gruden .............322
Vjerovanja o životinjama.......................................................................323
Vjerovanja o biljkama............................................................................324
Ostala vjerovanja..................................................................................325

ZAPISI STIHOVA ..........................................................................326
Vuzmena kola ........................................................................................329
Sonce se je z Mesecom ženilo, Tri divojke kolo vode, Falila se lepa Jana,
Jana Ivu na večerju zvala, Ivan konja...................................................330
Pomaranča, Speva Mara, Senjica, Markova senja..................................331
Đuro i dve ljube, Ne lulaj, Bela vila.........................................................332
Vera zove ftičeka, Marica i mudri Markulesa, Neverni junak i divojka,
Đurdevsko kolo.......................................................................................333
Vidovsko kolo, Sej baba (Vidovski lenek - stari), Ivanjska kola, Kresna,
Ivanjski lenek (spori), Ivanjski lenek (brzi).............................................334
Svatovska kola, Cvela rožica, Bažulek, Da smo išli sveti Jani,
Ajda spat, Čestitka za Mlado leto, Molitvice za lahku noč.........................335
Molitve Mesecu, Za kurje joči, Za lepo lice, Narekalnica.............................336
Dečinske brojalice, Mački....................................................... ...... ............337

PRIPOVESTI.....................................................................................338
Kak je svet nastal, Zakaj svinje rujo...........................................................338
Kak so Gotalovčani nahiža orali, Tri brati, Kak je bračo fkanil .....................339
Kak si je mrtvo mater prodal........................................................................340
Kak so tri brati fkanili razbojnike,
Kak so brati štale zidali i kak je vu vrbi zlato našel.....................................342
Kak so brača dreka pod zlato prodavala......................................................343
Kak so kralu lagali, Leni i vrli, Đidek...............................................................344
Kak so Sigečani na cirkvo bika vlekli, Kak so Đelekovčaki cirkvo premeščali,
Kak so Đelekovčaki cirkvo premeščali, Kak je Kranjec išel čez klanjec ................345
Jež i lesica, Pastorka.....................................................................................346
Zlatna deca...347
Pripovest  o Vilam Suđenicam i Vedovnjaku, Pripovest o Pozoju.....................348
Sudnji den...351

O KAZIVAČIMA......................................................................................352

POPIS LITERATURE.................................................................................357

9



Nastavek na sledečomu listu
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: Predstavlajne knige Vida baloga „Hrvatska bajoslovla“
« Odgovori #2 : Veljača 11, 2012, 11:19:43 poslijepodne »
Nastavek z prethodnoga lista


UMJESTO PROSLOVA

Zašto naslov Hrvatska bajoslovlja?

Kako donosi Holzapfel (2008:242) mitologija je skupni naziv za sve mitske predaje nekog naroda i za znanstveno istraživanje predaje.

Bajoslovlje ili bajoslovje hrvatski je naziv za mitologiju. Ovu imenicu zapisao sam u množini jer su slojevi raznih vjerovanja koje donosim u ovoj knjizi iz različitih povijesnih razdoblja, te se unatoč Holzapfelovoj definiciji nisam mogao pomiriti s trpanjem u isti koš pripovijedanja o Pozoju ili Vodenjakima koji pripadaju najstarijem sloju s kazivanjima o Copernicama, Pesoglavcima ili Ftiču Papiču za koje je izgledno da su srednjovjekovni ili čak barokni importi. Stoga neka ostanu mitologije ili bajoslovlja u množini dok se za pojedine predaje u večoj mjeri ne utvrdi kojem povijesnom dobu pripadaju.

Zašto objavljujem ovu knjigu? Nekoliko je razloga tomu.

Bizantski povjesničar Prokopije iz Cezareje u 6. stoljeću piše:» Oni, naime, priznaju da je jedan bog, tvorac munje, jedini gospodar svega; njemu prinose za žrtvu vola i sve životinje žrtvene. Sudbinu uopće ne poznaju niti joj pripisuju ikakva značenja u životu ljudi, a kada im grozi smrt, u bolesti ili u ratno doba, obećavaju bogu spravljanje žrtve za svoje izbavljenje. Po uminuću opasnosti ispunjavaju obećanje i vjeruju da toj žrtvi zahvaljuju spas svojega života. Odaju također počasti rijekama, nimfama i drugim demonima i njima također prinose žrtve, no svoja proricanja čine samo kod onih prvih žrtava. «, (prema BELAJ 2007:40-41)
Prokopije je opisao vjerovanje jedne skupine slavenskih Anta koji su živjeli sjeverno od Dunava. Kad bajoslovci istražuju slavensku mitologiju, redom se posvečuju navodima o višim bogovima, kao u Prokopijevoj vijesti - »jedan bog, tvorac munje« - no zanemaruju zadnju rečenicu spomenutog povjesnika: »Odaju također počasti rijekama, nimfama i drugim demonima i njima također prinose žrtve...«.

Tragovi ovih nižih biča - duhova voda, vila ili demona svuda su oko nas. Slijedom ove Prokopijeve rečenice zapisao sam vjerovanja koja su prikupljena zadnjih godina upravo o ovakvim »bićima«. Ta vjerovanja ili kazivanja o njima čine okosnicu mojih istraživanja koja preko folklorne predaje pokušavaju doprijeti do pretkršćanskog vremena kada su Hrvati napučivali prostore na kojima i danas prebivaju. Nezahvalan je to posao u kojem bi najveća pogreška bila donositi zaključke naprečac, tako da sam zbog vlastite savjesti bio prisiljen zapisati tek pojedini svoj sud ili tezu za koju s velikom sigurnošću mogu reći da je istinita.

11

Ovu knjigu treba u prvom redu doživjeti kao svojevrsnu monografiju predaja o vjerovanjima u nadnaravne stvorove koji su ovdje samo popisani. Te stvorove sam tek pokojom poveznicom usporedio sa zapisima na koje se može naići u etnografskoj literaturi ili znanstvenim radovima koji su mi bili dostupni.

Geografski prostor koji obrađujem relativno je malen, a knjiga ipak nosi sveobuhvatni hrvatski naziv. To je zato što se na tom malom prostoru Drnjanske Podravine moglo naći izobilje grade ove vrste za koju bi inače, kad bi se prikupljala na primjer između Drave i Save, valjalo obići cijelu Slavoniju. Takvo bogatstvo predaje na tako malom terenu dogodilo se stjecajem (ne)sretnih povijesnih okolnosti u kojima je veliku ulogu imao nedostatak uređene crkvene strukture kroz barem dva stoljeća, kao i nepostojanje uređene državne uprave kroz još dulje razdoblje.

Čini se, prema arheološkim nalazima, da je pogana u tom kraju bilo svakako u 13. stoljeću, pa i kasnije, a utjecaj Rimokatoličke crkve na stanovništvo je izostao ili je bitno umanjen kroz cijelo 16. i 17. stoljeće (v. O povijesti Drnjanske Podravine). Ne manje važna činjenica je da i danas u Prekodravlju imamo priliku razgovarati s potomcima onih Hrvata koji su taj kraj nastanili prije nego što su prigrlili kršćanstvo.

Kao što je na primjer, doprinos Dubrovnika hrvatskoj kulturi nemjerljiv, a Dubrovnik je iz današnje perspektive samo malen grad, tako je i malo Drnje ili još manje Gotalovo, kako će ova knjiga pokazati, osobito važno za istraživanje narodnih vjerovanja.

Ta mjesta mogu nam pomoći da rasvjetlimo brojna pitanja koja se na području etnografije ili mitologije nameću.

Budući da je vjerovanja o »bićima« za koja se može pretpostaviti da su tek blijedi, ali preživjeli odraz davnih mitoloških predložaka nemoguće odvojiti od obreda, žrtve ili običaja, morao sam čitateljima predočiti i zapise koji obrađuju (ili samo bilježe) i folklor za koji mislim da je u uskoj vezi s ovom temom.

Iz knjige će se vidjeti da i danas u folklornoj tradiciji pod krinkom običaja, žive mnogi žrtveni darovi ili su do u nedavno doba postojali, koji se suprotno kršćanskoj praksi prinose raznim nadnaravnim bićima ili pojavama. Vijekovi čine svoje i donose nam samo krhotine starih svjetonazora, ali da su i danas mnogi preživjeli oblici vjerovanja u mnogome nazočni - ne treba dvojiti. Druga je stvar kako ih dešifrirati ili rekonstruirati.

U trećem dijelu knjige, svojevrsnom dodatku, donosim zapise vjerovanja i običaja te pjesama i priča koje sam zabilježio, a u vezi su s temom koju obrađujem.

Ti prilozi nisu od velike važnosti, ali onima koji se pobliže žele upoznati s problematikom rekonstrukcije bajoslovlja mogu omogućiti uvid u tekstove iz kojih se u većoj ili manjoj mjeri daju iščitati ili samo naslutiti mitološki fragmenti. Bez tog priloga ova bi knjiga bila nepotpuna. Osnovni cilj ovog djela jest upoznati čitatelje s hrvatskom bajoslovnom

12

tradicijom; no, tradicija je osjetimo iskustvo, ona se teško može prenijeti zapisima ili crtežima - ako vas nije zahvatio riječni vir, pa ste se jedva izvukli iz njega, teško da ćete shvatiti Vodenjakove sile; ako vas nije obišao ljetni kovitlenac, teško ćete uvidjeti smutljivu snagu Copernice. Čitanjem ovih zapisa možete tek naslutiti kakve su se sve mitske snage skrivale u naizgled običnim prirodnim pojavama - barem u svijesti naših predaka.


Zašto pišem o ovim tradicijama?

Znanje je temelj ljudske vrste, stoga svaka nova spoznaja doprinosi shvaćanju i prosvjetljenju, a samim tim i našem napretku. Spoznaja oplemenjuje.

O dolasku Hrvata i takozvanom mračnom 7. i 8. stoljeću mi znamo malo ili gotovo ništa jer iz tog doba nemamo mnogo podataka. Jedino ovakvim postupkom - pokušajem rekonstrukcije bajoslovlja - možemo zasad naslutiti, a potom i spoznati što se zapravo događalo s našim narodom prilikom doseljenja u novu domovinu. To ostavlja mnogo prostora za zablude ili krive zaključke, ali kada se o nečemu tako malo zna dobrodošao je svaki pokušaj da se u novom svjetlu sagledaju problemi naseljavanja i organiziranja prvotne hrvatske države, ako ju uopće tako možemo zvati. Nažalost, dojmovi pojedinih nazovi stručnjaka o tim vremenima počesto se koriste za potrebe dnevne politike pa se bez osjećaja za mjeru i kajanje iznose tako nesuvisle tvrdnje da ih »pas s maslom« ne bi mogao progutati; no posvemašnja medijska površnost i neupućenost najčešće takve tvrdnje podastire kao znanstvenu istinu. Ljudi, kojima su članci takvoga karaktera lako dostupni u dnevnom tisku, na temelju tih istih članaka sami stvaraju predodžbe, na koje su osobito osjetljivi, te ih doživljavaju kao neprijepornu istinu za koju su spremni upasti u žučljive i neutemeljene rasprave. Sva sila izmišljenih mitologija ili tobožnjih prapovijesnih podataka o Hrvatima, pa i Slavenima, vrti se na internetu ili čak u knjižarama, a da nitko toj praksi ne staje na kraj. Tako se neznanje nadomješta maštom, ali ne promišljene kvalitete kakvu je ponudila Ivana Brlić-Mažuranić, već nečim što se teško može nazvati ne samo literaturom, nego pisanjem uopće. Ali to su vremena u kojima živimo - ljude koji nemaju sluha mediji proglašavaju pjevačkim zvijezdama, osobe dvojbena morala prezentiraju svoj karikaturalni život kao modus vivendi i postaju popularni pisci ili izvođači kada o tom istom životu govore, mediokriteti se nameću kao naučitelji generacija, a od silnog žamora i buke razumne rečenice ne dopiru do dobrano zatupljene mase.

Svako istraživanje običaja ili jezika Hrvata upućuje nas na slavenske korijene, nut zla - dok su upravo Hrvati u 19. stoljeću bili perovođe i stjegonoše (naravno, u budalastom zanosu) ilirizma, a time slavenske i južnoslavenske ideje na ovim prostorima, krvava iskustva dvadesetoga stoljeća učinila su nam mrskom i samu pomisao na bratski slavenski zagrljaj; »A sami smo si kašu skuhali« - kako bi rekao narod. Tako smo skloniji iranskim, gotskim ili čak etiopskim teorijama o našem porijeklu ili praporijeklu nego istini koja je pred nama, a ona kazuje da smo nedjeljivi dio slavenske zajednice naroda.

13

Kao što su temelji hrvatskog identiteta - dakle ono po čemu jesmo Hrvati, npr. Baščanska ploča, Kajkavski ili Čakavski jezik, kirvaj u Petrijevcima, Paška ili Lepoglavska čipka, Đakovački vezovi ili Dubrovačke ljetne igre, tako u temelje našega identiteta pripada i prostor mitoloških predodžbi.

Ovaj je prostor pak osjetljiv jer kršćanstvo koje je duboko ukorijenjeno u našem narodu odriče svaku vrijednost takvim predodžbama, ili ih čak demonizira. Kao da, na primjer, talijanski katolik ne bi smio znati za boga Jupitera ili Veneru i njihovu mitsku funkciju, ili grčki pravoslavni kršćanin za boga Zeusa ili Heru. Takav je stav od strane neukih ljudi u crkvenim krugovima osobito neprimjeren i graniči sa zdravim razumom.

Ako pametno smjestimo naša praznovjerja u bajke, priče ili maštu, otvorit ćemo prostor za zanimljive mogućnosti. Našu djecu danomice bezbrojni časopisi, stripovi ili televizije bombardiraju raznim uradcima sumnjivih poruka i kvalitete - pokemonima, digimonima, što-ti-ja-znam-kakvim japanskim ili bjelosvjetskim proizvodima koji u obliku igračaka, crtića ili sličica ispunjavaju dječje zaigrane dane i izgrađuju njihove osobnosti. Jedan od temelja nacionalnog identiteta koji nas definira jest i mašta; i ona uvelike sudjeluje u oblikovanju karaktera svake osobe. No, mašta naše djece nije ista kakova je bila u naših djedova. I ne mora biti, ali danas urbane sredine, a u manjoj mjeri i ruralne, na svoje najmlađe uopće ne prenose poruke iz davnina koje su pretci šaptom kazivali potomcima jer su nosile skrovita značenja važna za kasnije spoznaje i samospoznaje. To je danak napretku našega doba, ali to nas ne rješava obaveze da potomstvu prenesemo predaje koje je iznjedrio naš narod i time obogatimo prostore njihovih shvaćanja kako bi kasnije spoznali iz kojeg su civilizacijskog kruga niknuli.

Živimo u globalizirajućem svijetu, i postojimo u svijetu koji silovito nameće nove vrijednosti i orjentire; no, nije potrebno odseliti na Mars kako bismo sačuvali narodnu samosvijest i samobitnost - dovoljno je jednostavno njegovati svoje i to ponuditi ljudima koji nas okružuju. Takvim postupkom očuvanja vlastitih tradicija postajemo dobrodošao prilog šarolikoj zajednici ljudske vrste koja živi na planetu i željna je novih spoznaja, pa bile one i nanovo otkrivene starinske predaje.

Važno je napomenuti da su mnogi zapisi ili teme koje obrađujem već neko vrijeme poznati užem znanstvenom ili akademskom krugu, ali nisu doprli do šireg čitateljstva. Tako će pojedinim znanstvenicima moje rečenice u nekim člancima izgledati kao »otkrivanje tople vode«; ponavljam - postupio sam tako jer smatram da je mnogo zanimljivih činjenica kojima se »profesionalci« bave nedostupno ili nepoznato i ostalima koji bi o našoj mitologiji željeli znati više. Nadalje, u nekoliko navrata osvrćem se na Louisa Legera koji je o slavenskom bajoslovlju pisao početkom 20. stoljeća te je svakako zastarjeli pisac na tom području. Nevolja je u tome što njegova knjiga nosi naslov »Slovenska

14

mitologija«, a objavljena je 1984. u Beogradu u izvanredno lošem prijevodu, ali uvijek kad netko želi doznati više o bajoslovlju, u našim je knjižnicama ova knjiga jedino što mu stoji na raspolaganju. Da budem iskren, postoji još jedna knjiga, istoga naslova, autora Franje Ledića, koja vrvi netočnim podacima te je puna neistinitih i provizornih tvrdnji. Sjajne Katičićeve i Belajeve radove s tog područja rijetko tko naručuje iz jednostavnog razloga što ne nose naslove poput Slavenska ili Hrvatska mitologija - ne podcjenjujući ni knjižničare ni čitatelje, konstatiram da je tomu jednostavno tako.

Eto zbog tih razloga ova je knjiga i nastala, a i bogato je ilustrirana - da popuni praznine koje užurbanost naše civilizacije donosi i da ispuni prostor mašte predajama koje su okruživale život naših preda. Ona je pisana popularno kako bi svakom bila razumljiva i čitljiva; mnoge stvari nisu navedene iscrpno, kao što bi znanstveni rad zahtijevao, ali cilj ove knjige je da što širi krug čitatelja upozna s novijim istraživanjima u bajoslovlju i donese nove spoznaje na području hrvatskog pučkog vjeronazora, a ne da iscrpno obradi (što bi u budućnosti svakako trebalo) svaki dio u ovoj knjizi zapisane predaje.

O svakom »biću« mogla bi se napisati znanstvena rasprava i posvetiti mu mnogo stranica, ali zasad smatram da je to posao koji nam tek predstoji; prije toga nam je pregledno pobrojiti sve što pučka predaja »skriva«, a svakodnevno se otkriva nova grada.

I  sada, dok ovo pišem, preda mnom stoje prikupljena kazivanja o petnaestak novih »stvorova« koje nisam uspio obraditi jer sam za njih doznao tek nedavno. Znajući kakvim se poslom bavim, ljudi su mi sami donosili priče o Zobokuzi, Mrakima, Hajdu, Koscu,  Krilašu, Podvrščeku, Valesu i td.

U ovoj knjizi navedena su samo vjerovanja u nadnaravna bića iz Srednje Podravine, točnije Drnjanske Podravine, a obraditi takva vjerovanja u ostalim hrvatskim krajevima kanim u drugim, ako Bog da zdravlja, zapisima. Vjerujem da ćemo uskoro ugledati i nastavke ovih Bajoslovlja!
 
                                                                              Vid Balog

15

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

O ilustracijama

Likovi iz fantastike obilježili su čitav moj život i uvijek me na neki način prate — od djetinjstva u bajkama i vjerovanjima, preko odrastanja uz priče, pa sve do sadašnjosti u kojoj taj fantastičan svijet postaje mogućnost odmora od svakodnevice i ishodište tihog sanjarenja.

Kad mi je Vid Balog ponudio suradnju na ovom projektu, odmah sam prihvatio jer sam oduvijek želio ilustrirati mitologiju i čudesne legende. Susret s fantastičnim bićima ovoga dijela svijeta proširio je granice mog nadahnuća, a nove figure uvukle su se u maštu. Ilustriranje ovakvih priča moj je posao iz snova, tu se spajaju sasvim osobne sklonosti s profesionalnim životnim odlukama — dijete s bojicom u ruci i slikar na zadatku.

Rođen sam u Venezueli, proputovao Europu i živio sam u raznim gradovima, ali već osam godina Zagreb doživljavam kao svoj dom. Od prvog posjeta uvijek me nešto vuklo natrag i neobično privlačilo, a taj se osjećaj samo osnažio kroz ljude koje sam upoznavao i mjesta koja bih posjetio. Stoga mi je bio nezaboravan doživljaj bio posjet Podravini, Koprivnici i svim slikovitim mjestima s kojih su potekle legende iz ove knjige, te susreti s izvornim pripovjedačima svih ovih priča.

Knjigu Hrvatska Bajoslovlja doživljavam kao jedan od najvažnijih projekata u karijeri, a tijekom procesa oslikavanja osjetio sam se kao dio velike priče svijeta, prepoznajući u malom djeliću planeta sveprisutnu ostavštinu čovjekovih strahova i vjerovanja, te bezgraničnost ljudske mašte. Ove su priče svakako i kulturno i povijesno nasljeđe jednog naroda, toplo pretočene u slike koje čine važan dio ne samo slavenske, nego i svjetske mitološke baštine. Ova je knjiga za mene i početak mnogočega drugog, ali i nastavak moje hrvatske priče, jedna od žarkih boja mojih zagrebačkih godina. Sretan sam što preko svojih crteža mogu ostaviti dio sebe zauzvrat svemu lijepome što sam ovdje susreo, prenijeti to svima kojima će ova knjiga biti užitak kao i meni.

Počašćen pruženom prilikom i ukazanim povjerenjem, zahvalio bih svakome od suradnika na ovom projektu, prvenstveno Vidu Balogu uz koga sam upoznao sve te fantastične priče koje sada žive i na ovim stranicama.

Naposljetku, posebno bih zahvalio gospodinu Nedjeljku Ševiću koji nas je prerano napustio na putu realizacije ovoga projekta. Imao sam čast dijeliti s njim radni prostor i lijepe trenutke, bio je uvijek pun entuzijazma i dobre volje, uronjen u svoj posao umom i svim srcem.

U to kratko vrijeme što smo surađivali na grafičkom oblikovanju ove knjige, podučio me mnogim vještinama svog zanata i prenio mi dio vlastitog bogatog životnog iskustva. Znam da bi Nedjeljko bio vrlo ponosan na ovu knjigu, pa iako je prerano otišao, knjiga Hrvatska bajoslovlja bit će važan dio njegovog opusa, a svaka ee stranica pamtiti Nedjeljkov osmijeh, predanost zadatku i odanost timu.

                                                                       Patricio Agüero Mariño

26/27


Nastavek na sledečomu listu
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: Predstavlajne knige Vida baloga „Hrvatska bajoslovla“
« Odgovori #3 : Veljača 11, 2012, 11:32:11 poslijepodne »

Nastavek z prethodnoga lista


IZ RECENZIJA

Opsežan rukopis s naslovom "Hrvatska bajoslovlja" ponajprije svjedoči o neočekivano živim i brojnim predodžbama o mitskim i nadnaravnim bićima Vidova zavičaja... Prema Vidovim svjedočenjima i zapisima kazivanja njegovih vršnjaka, taj čudesni svijet ne pripada samo prošlosti: potrebno je samo zagrebati po sjećanjima da bi uskrsnuo kao dio baštine naših suvremenika srednjih godina, najrazličitijih obrazovanja i profesija...
Takvom doživljaju Vidova teksta sigurno pridonosi i autorova osobnost, duhovitost i nepretencioznost, koja mu omogućava biti blizu i daleko od vlastite priče, istodobno vjerovati i pomalo se smijuckati. Da, Vidova bi nepretencioznost mogla biti ključem uspješnosti njegova istraživačkog i spisateljskog djela, jer on ne nastupa s pozicije sveznajućeg interpreta, tobožnjeg znanstvenika i bešćutnog promatrača, nego radoznalog i zadivljenog poštovatelja duhovnosti svojih zemljaka. Njihova brojna i dojmljiva kazivanja samo dodatno osvjetljava pogledom izvana, oslanjajući se na njemu poznatu povijesnu, filološku i etnološku literaturu.

                                                                            Iz recenzije dr. sc. Zorice Vitez


Riječ je o vrijednome rukopisu o predajnoj mitološkoj baštini koja je tek sporadično obuhvaćena radom hrvatskih autora. Knjiga je vrijedan doprinos ukupnoj hrvatskoj kulturnoj povijesti u kojoj se ogleda naša mitološka prošlost. Kada se činilo da će taj dio naše baštine nestati iz kolektivne svijesti nositelja tih starih vjerovanja, autor je magično otkrio zakopano blago i donio ga na dar čitateljima.

                                                                           Iz recenzije dr. sc. Tome Vinšćaka


A ipak je Balogova knjiga osebujno štivo, jedno zato što je predajna baština Drnjanske Podravine i Prekodravlja osobito bogata u svim svojim naslojinama, od vrlo starih do razmjerno sasvim mladih, a drugo po autorovoj osobnosti, po njegovoj zauzetosti za potpunost grade, za njezinu cjelovitost u raznolikosti, za njezino uvrštavanje u širi kontekst hrvatske narodne predaje i za njezino suvislo razumijevanje. Kako god on tek sada zaokružuje svoju stručnu i znanstvenu spremu na području etnologije i folkloristike, on je, kako god mu spoznajne ambicije nisu male, umio ostati u okviru koji mu je dostižan, pa svojim rasuđivanjima ne upada u nekritični dilentatizam. A iznio je zanimljive zamisli.

                                                                          Iz recenzije akademika Radoslava Katičića


* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

O AUTORU

Vid Balog rođen je 31. siječnja 1972. godine u Koprivnici. Klasičnu gimnaziju i Katolički bogoslovni fakultet pohađao je u Zagrebu. Magistrirao na Akademiji dramskih umjetnosti u Zagrebu, trenutno je doktorant na studiju Kulturne antropologije Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Balog je glumac, redatelj, pisac i glazbenik zaposlen u Zagrebačkom gradskom kazalištu Komedija. Teško je nabrojiti sve što je radio i u čemu sudjelovao pa navodimo tek mali izbor iz njegova djelovanja. Balog je pjevao u operama, operetama i musicalima: Boccacio, Opera za tri groša, Otelo, Grofica Marica, Mala Floramy,Jesus Chistus Superstar i dugima, glumio u predstavama Nemoćnik u pameti, Jalnuševčani, Lovački rog, Klupko, San Ivanjske noći, Na sveta Tri kralja, Zagreb kak Zagreb, Švejk...

Redatelj je glazbeno-scenskih predstava Kalvarija, Narodil se mladi kralj, Raspelo, Jedan dan u Turopolju te brojnih događanja.

Autor je drama: Cigle svete Elizabete (praizvedba ZGK Komedija), Legende o picokima (Đurdevečka picokijada), Turopoljske restauracije (HNK Zagreb)... Scenarist TV-dokumentaraca Raspelo, Križ nam stoji vu polu, Mirtin svadbeni vijenac i drugih; voditelj i scenarist brojnih događanja u Hrvatskoj: Božić u Ciboni, Međunarodna smotra folklora, Pasionska baština, Galovićeve jeseni, Vinkovacke jeseni, Kastavska Bela nedjelja, Radijski festival u Trogiru, Dubrovačke ljetne igre, Lepoglavska čipka, Čakovečko Porcijunkulovo...

Tekstove o običajima Gotalova, Krka, mađarskih Hrvata, Baranjaca i Martinščine objavljivao u stručnim časopisima i novinama. Sustavno i godinama prikuplja etnografsku građu sjeverozapadne Hrvatske, čiji malen dio objavljuje u ovoj knjizi. U pripremi mu je Pesmarica u kojoj obrađuje nepoznate arhaične pjesme iz Podravine. Strastveni je bibliofil: prikupio je izniman broj starih kajkavskih knjiga i tekstova.


Dobitnik je nagrada:
1993.  književna nagrada Dragutin Domjanić
2003.  Porin za nosač zvuka Raspelo
2008.  nagrada na festivalu radija Kaj
2009.   Porin za nosač zvuka Ak sam ti srčeko ranil
2009.  nagrada Hrvatskog glumišta za najbolju mušku ulogu - vojaka Švejka u istoimenoj predstavi
2009.  odličje Sv. Jurja grada Đurđevca
2010.   nagrada Zlatni smijeh na Danima satire u Kerempuhu
2010.  nagrada za predstavu Remetinec, Renetinec na Gumbekonim danima


* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

O ILUSTRATORU

Patricio Agüero Mariño rođen je 1977. godine u Meridi, Venezuela. Osnovnu i srednju školu završava u Caracasu gdje potom upisuje studij umjetnosti na Akademiji Cristobal Rojas. Na Sveučilišnom institutu visokih studija plastičnih umjetnosti Instituto universitario de estudios superiores de artes plasticas Armando Reveron (I.U.E.S.A.P.A.R.) diplomirao je 2008. godine.

Na istom institutu Patricio Agüero Mariño radi svoju prvu umjetničku produkciju - smjer slikarstvo, ali se okušao i u mediju kiparstva i instalacija. U vrijeme studiranja sudjeluje u grupnim izložbama te sudjeluje na bijenalnim izložbama Jovenes con f.i.a., Barro de America, Salon Juan Lovera i drugi.

Dobitnik je mnogih nagrada čime je stekao priznanje kao mladi umjetnik sažetog ali iznimno izražajnog opusa. Zanimanje za scenskoj umjetnosti rezultiralo je radom na scenografiji i kostimografiji kao i u izradi marioneta za brojne kazališne predstave u rodnoj Venezueli.

Godine 2002. dolazi u Europu te tako stiže i do Zagreba gdje se u Zagrebačkom kazalištu lutaka nastavlja baviti kazalištem, te asistira u brojnim scenografijama i kostimografijama. Odlazi u Barcelonu 2005. gdje pohađa Specijalizirani studij umjetnosti - smjer animacije i ilustracije. Nakon Barcelone, 2006. vraća se u Hrvatsku gdje se nastavlja baviti umjetnošću. Rad Patricia Aguera Marina kreće se od klasičnog portreta prema  ilustraciji te u svome radu vješto kombinira ta dva naizgled suprotna izričaja. Komunicira kroz medij slikarstva, kiparstva i instalacija koje vješto kombinira.

Posljednjih nekoliko godina bavi se i radom u kazalištu gdje je izradio lutke za predstavu Svarožić u Zagrebačkom kazalištu lutaka za koju je dobio i nagradu Zlatnu žar pticu za sveukupno likovno oblikovanje uz scenografkinju Dinku Jeričević. Također je radio scenografiju i kostimografiju za Kako je mama postala zmaj u kazalištu Žar ptica, kostimografiju za Heidi u Kazalištu Moruzgva, scenografiju, kostimografiju i lutke za Pinocchia u POU Velika Gorica.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

CRNI CUCEK (NEDUHI POSLANJA / DUHOVI POSLANJA)

U pojedinim stablima prebiva zli duh, ako se takvo stablo upotrijebi za gradnju kakve ljudske tvorevine - hambara, kleti ili ograde, u tamnim noćima, obasjan tek blijedom mjesečinom, zli duh će izlijetati i plašiti prolaznike u obličju crnog cucka, velikog lajavog psa. Takve gradnje treba spaliti, a zemlju posoliti i poškropiti svetom vodom - da se zli dusi odsele daleko od nas.

Vgdekojemu drevu prebiva zloduh; ako se takvo drevo skoristi za zgradbu kakvoga človečjega tvorenja - hombara, kleti ili lese, v kmični nojci, osvetlen tekarzbledom mesečinom, zloduh bude zletal i strašil prohodeče vpodobi crnoga cucka, velikoga lajajučega pesa. Takve zgradbe treba skuriti, a zemlu posoliti i poškropiti svetom vodicom -da se neduhi presele daleko od nas.

118

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

LUCIJA (NEDUHI POSLANJA / DUHOVI POSLANJA)

Lucije su žene koje u predvečerje uoči 13. prosinca lutaju selom plašeći, ali i darivajući djecu. Oblačile su se sablasno - u duge bijele plahte i rupce, dok bi lice napepelile, a zube, koji su stršali poput kljova, izradile od repe. Pred zastrašujuća lica stavljale su tanjure s očima nad kojima je plavetnim plamenom izgarala rakija. No, kad završe plašenje, dolazi i naknada za pretrpljeni strah - bomboni ili slatko sušeno voće kojima daruju djecu.

Lucije so žena kaj v navečer je svete Lucije ophode selo plašeč i darujuč dečico. Opravlale su se kak strašila - v doge bele vilane i ropce, a lica bi napepelile; zobi z bele repe štrčali so kak kleve. Pred strahobalne obraze devale so tanjere z jočmami polejane žganicom - krampampulom ka je gorela plavnjom. No gda poplaše onda i nadoknade pretrplene strahe - z šuli i slatkem suhem sadom kaj daruju dečici.

122

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

COPERNICE, VEŠTICE (LJUDI NEDUHOM GOSPODOJUČI / LJUDI NADNARAVNIH MOĆI)

Copernice ili Vešče posjeduju znanja i zle moći koje obični smrtnik ne može spoznati niti im se odhrvati. Zbog zloga sporazuma s Vragom mogu donijeti bolesti, vremenske nepogode ili oduzimati kravama mlijeko. Svaka njihova pomoć označava štetu nekom drugom. Na Valpurginu noć sastaju se na Kleku iznad Ogulina. Dok jašu na metli savjetujem oprez - mogli biste početi kihati ako vas pospu dlakom iz brka crne mačke.


Copernice ili Vešče znaju zle snage koje smrtni čovek nemre spoznati niti im se aruvati Zarad zloga dokončenja z Vragom more ju posipati betege, nevihte ili zdajati krave. Vsaka njihova pomoč zlamenuje škodu nekomu drugomu. Na Valpurgu zestaju se na Kleku znad Ogulina. Gda jašiju na metli svetujem pripravnost - mogli bi začeti nakihavati ak vam natruse dlaku z mustača crne mačke.

128

Copernice so se ročile (36) pri onomu križanju (37) kak se ide za Golu, onda so zato digli kriza (38), kaj ne bodo mogle više se ročiti,.. (D)

Kravi je vsehlo mleko,ja sem išla vu Vir je (39) k copemici iskat kaj bi nam pomogla, dala mije z mužara nekakvoga pepela i kolca, veli - nek posipam toga pepela i zapičim toga kolca tam de krava šči i da bo žena kaj krade mleko ošepavela.Ja bormeš tak napravila i drugi dan vidim ja da jena šepa. A to bila... (40)

Dok se digne veter kaj se vrti okrog, no, kaj vrti smet je naokrog (41), onda to velimo copernica, onda treba sesti i prekrižiti noge i onda ti ništ nemre... tak i dok vidiš ženo za kojo znaš da je copernica, samo prekriži noge i ništ ti ne bo mogla. (G)

Copernice krado mleko kravam, znajo vetre napraviti i kajdar sakakve betege (42) (I) Kaj ne bi copernica dete zaklela, treba deti crlenoga konca na zipko. (A)
Kaj ne bi čoveka zacoprala moraš navek na se obleči nekaj znaopak, obratno; onda zlo kaj hoče na tebe hititi, opane na njo. Copernice se jeden pot na leto najdo na Kleku, no tam prama morju, na Kleku. (43) (A)



Priče, vjerovanja i predaje o vješticama - copernicama toliko su puta zapisivane i objavljivane da je gotovo nemoguće zaviriti u literaturu o nadnaravnim bićima, a da se ne »spotakne« o copernice. Mislim da ove, kroz povijest uglavnom nesretne žene nemaju nikakve veze s vješticama ili veščama iz praslavenskih vjerovanja - copernice o kojima mi danas govorimo ili ih poznajemo nastale su kao plod kršćanskih progona žena kad je trebalo iznaći žrtve za nemile stvari koje su se kroz bolesti, prerane smrti ili prirodne nepogode događale ljudima. Takvi su se progoni događali od srednjeg vijeka do prosvjetiteljstva, kroz dugi niz zapravo nedavno minulih stoljeća, pa su i danas ostali relativno svježi u narodnoj uspomeni. Štoviše, osobno sam upoznao tri copernice i jednog copernjaka. Jednu u Podravini, jednu pod Sljemenom i jednu u zaprešićkom kraju. Ova pod Sljemenom umrla je nedavno, a copernjak iz Zagorja i ostale dvije još su živi i »rade«. Ništa iz njihovih kazivanja nije me navelo na tragove bajoslovlja koje zapravo istražujem. Uglavnom bi naopako brojile, izgovarale razne molitvice obrnutim redom i doista spravljale prahe od sušena šišmiša ili smrvljena pauka. Više me zapanjuje i danas začudno velik broj klijenata koji ih uredno pohodi i od njih traži pomoć.


(36) Ročile — sastajale tajno
(37) Križanje - raskrižje na kraju Gotalova, na putu za Golu; do prije dvadeset godina tamo je bio drveni križ, ali ni on nije davno postavljen; u sjeverozapadnoj Hrvatskoj preteže vjerovanje da križanje na kojem se sastaju tri staze, dakle u obliku slova Y ili T (iz ptičje perspektive), ima veliku privlačnu snagu za nečiste sile. Zato se na takva križanja postavljaju raspela, poklonci ili kipovi svetaca, kako bi se nečistim silama umanjila moć
(38)Digli križa - načinili raspelo
(39)Nedaleko sela Virja i danas djeluje copernica
(40) Kazivačica je osoba srednjih godina i željela je ostati anonimna; cijeli se događaj zbio nedavno
(41)Vrti smetje naokrog... vrti lišče »centrifugalno«; govore o vjetru, povjetarcu - kovitlencu koji se javlja najčešće ljeti, »mini« pijavica
(42)Beteg - bolest (hungarizam)
(43)Odakle moja baka zna da se copernice sastaju na Kleku, doista ne znam - od Kleka do Gotalova gotovo je tri stotine kilometara.

130

U raznim hrvatskim arhivima (Zagrebački, Arhiv plemenite općine Turopoljske, Arhiv grada Dubrovnika ili Šibenika, itd.) čuvaju se brojni zapisi o suđenjima vješticama i priznanjima nevoljnih žena koje su letjele na metli, jarcu, obrnutom stolcu ih na oblaku, bludničile s vragom, ili trovale zdence. Hrvatskim copernicama bavili su se mnogi — od raznih brojeva "Zbornika za narodni život i običaje"., Milana Langa (1915), časopisa "Kaj", do izvrsne knjige Darinke Hanžek (2009).
No za još uvijek znatiželjne, evo i nekoliko coprija koje mi je otkrila prava copernica 22. siječnja 2009:

»Ako hoćeš da te nešči rada ima, da te zavolji, ne... z punini srcem, onda zemi jajce kaj je znesla crna kokoš., najbole za Vuzvm kaj je znesla, onda ga skuhaj vu vode, a poškropi tu vodu ze svetom vodicom z cirkve, malo predi voda zakipi; to jajce obelji pak z iglom prepelaj čez jajce končeca z svoje košulje i onda daj oni to pojesti jajce. Ta bu te tak rada mela kaj bu se skakala za tebom «..

»Ak misliš da te gdo copra, vurekne, ne... same zemi roupčeca i tak tri pot prejdi po mestu gde ali boli, ali kaj drugo, onda v tega roupca zamotaj svoju vlas, pak hiti na trojno raskrižje di nega raspele i gdo prvi dojde, te bu zel tvega roupca i z njim vuroka kaj je hićen na tebe, pak si ti zmirom, a on nek se jebe z tvojim vurokom «

»E, sinek, sinek, jesi ti bedast... akt ti neće polje roditi, a tiglvdi koje polje krv tvega rodi, od suseda, mejaša - ondi zemi grudicu zemlje... to bu te došlo sto kun, mam mi daj, to ti nem sam tak rekla... unda zemi grudicu zemlje, jenoga drača z nj egovega polja i jen kamačec kuruzovine ili šenice, kaj več ima ne, sposajene pak to hiti v svoj zdenec...

(Ali nemam zdenca!)
Je, onda vu prvu vodu kaj do tebe teče, kaj valjda imate kakšega potoka v tom vražjem Zagrebu?! [/i]
(Imam, imam...)
Eto viš, nuter vrgni te tri i to dok je pun mesec debeli... evo viš da sem ti rekla!«

Eto tako imate i vi, dragi čitatelji »spasonosne coprije« koje vam sasvim sigurno neće pomoći, ali se barem možemo zajedno nasmijati. No da je povijest i problematika copernica ipak puno dublja nego što se na prvi pogled može razaznati, prepričavam i zapise Emilija Laszowskog (1910) u kojima spominje copernicu koja je u 18. stoljeću spaljena u Turopolju jer je na gnojne ili gangrenozne rane svojih betežnika stavljala pljesnivi kruh i strugala plijesan po otvorenim ranama ljudima koji su od tog copranja i ozdravili. Sirota i neuka žena zapravo je otkrila penicilin stotinu godina prije njegova službenog otkrića. Možda ne bi trebalo svaku hrvatsku copriju olako odbaciti, pogotovo imamo li zapise poput ovoga koji je donio Laszowski.

131


* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Velača, Veljak  (VJEROVANJA)

 Velača prevrtača
(Veljača, prevrtača; u veljači se vrijeme »komeša«, pa u istom danu može biti i sunca i snijega i kiše)

Velača premetača, ak ne zmeče, se premeče
(Ako u veljači ne padne dosta snijega, bit će ga obilno u ožujku)
 
Ak na Svečnicu jež zide z luknje, još bo dugo zima, ak ne zide, onda nebo

Majke Bože Svečne den je pol zime, ak je toplo još bo grda zima, ak je zdeno, onda posle nebo jaka zima

Gde na Svečnico Sonce pregreje, tod još sod  sneg  zaveje  Sveta Dora piti mora

(Dobro je da na dan Sv. Doroteje zima malo popusti) 

Petrovska suša, pramaletna kiša ne ogladni svet
(Ako je lijepo na Dan katedre Sv. Petra, na proljeće će biti dosta kišice, pa će plodovi bolje rasti i ljudi neće biti gladni)

Matija napija, Sofija dopija
(Ako na Sv. Matiju bude toplo, pa se snijeg topi, padat će u svibnju na Sv. Sofiju,
što je dobro za usjeve)
 
Sv. Mati leda mlati, ak ne zmlati vse pomlati
Svet Matija led razbija

(Od dana Sv. Matije zimi slabi snaga. Ukoliko zimi ne oslabi, tj. ako je ledeno i na
dan tog sveca bit će leda i u travnju, što je vrlo loše jer će »pomlatiti« usjeve)

Kakov je Fašenjek, takva je Korizma
(Kakvo je vrijeme za Fašnik, takvo će biti kroz cijelu Korizmu) 

Rajši Velača pri peči, nego kaputa sleči
(Bolje je veljaču provesti kraj peći, nego ju provesti bez kaputa, jer će sljedeći mjeseci biti ružni)

319
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Muzh

  • Skoro pa pravi član
  • ***
  • Postova: 152
  • Karma: +0/-0
Odg: Predstavlajne knige Vida baloga „Hrvatska bajoslovla“
« Odgovori #4 : Veljača 12, 2012, 09:02:17 poslijepodne »
Dok je muzhov kak nasch Videk dotle nas bu.

Saka chast gospon Balog.

Offline kuntakinte

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 7436
  • Karma: +0/-0
  • ...besposleni internetski masturbator...
Odg: Predstavlajne knige Vida baloga „Hrvatska bajoslovla“
« Odgovori #5 : Veljača 18, 2012, 11:17:42 poslijepodne »
Hrvatska bajoslovlja Vida Baloga, predstavljanje u ponedjeljak
U ponedjeljak 20. veljače 2012. u 19.00 sati u Središnjem odjelu Gradske knjižnice Velika Gorica održat će se predstavljanje knjige Vida Baloga „Hrvatska bajoslovlja“.
http://www.vgdanas.hr/Kultura/Clanak/4014/hrvatska-bajoslovlja-vida-baloga-predstavljanje-u-ponedjeljak.aspx
wwwg tablice

Offline kuntakinte

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 7436
  • Karma: +0/-0
  • ...besposleni internetski masturbator...
Odg: Predstavlajne knige Vida baloga „Hrvatska bajoslovla“
« Odgovori #6 : Ožujak 11, 2012, 11:29:16 poslijepodne »
Čudi me da ni Babaroge (il Babe Roge) i Bobača s teremi su nas plašili (Nejdi tam, bu te Bobač).
Kuga je nosila kokoši (jen se pokril z plaftum i za*aval gazde v hiže a drugi su kokošam zakretali z glabvami i metali je v vreču a posle prek Remetinca na skelu i pravac Zagrep. Posle se reklo da je kuga kokoši odnesla.)
Pesiglavec je više osobina (zbunjola) nek duh.
Za pozoja sem fajn dugo čul ali nis znal kaj je to do Jurjeva na Odre da ga je Slavek Stepanić snimil.
Guš je kača kaj krave sesne i ubija kak feder. Smota se v kolut a da se spruži ,i fula te,to kora samo sfrca z debeloga rasta da ga pogodi. Moreš si misliti...
Patulek je prinami špicnamet.
wwwg tablice

Offline kuntakinte

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 7436
  • Karma: +0/-0
  • ...besposleni internetski masturbator...
Odg: Predstavlajne knige Vida baloga „Hrvatska bajoslovla“
« Odgovori #7 : Travanj 17, 2012, 11:10:02 poslijepodne »
Na rubu znanosti - Hrvatsko bajoslovlje
Na rubu znanosti - Hrvatsko bajoslovlje
Vid Balog, glumac, redatelj, pisac, ali i kulturni antropolog u svom impozantnom djelu o hrvatskoj mitologiji predstavlja neočekivano žive i brojne predodžbe o mitskim i nadnaravnim bićima Vidova zavičaja, Podravine i Prekodravlja. Upravo u tom kraju, stjecajem povijesnih okolnosti, dugo su preživjela predkršćanska, poganska vjerovanja prepuna svakojakih mističnih bića i njihove interakcije sa svakodnevnim životom ljudi. Mada materijalno siromašniji, bio je to imaginacijom i duhom bogat svijet prepun značenja, smisla i mudrosti.
wwwg tablice

Offline kuntakinte

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 7436
  • Karma: +0/-0
  • ...besposleni internetski masturbator...
Odg: „Hrvatska bajoslovla“- Napadi demona, posjeti duhova...
« Odgovori #8 : Veljača 17, 2013, 12:26:49 prijepodne »
NEDUHI NAPASTNI / NAPASTNI DUH0VI.........................81
MORA   ...........................................................................................82

Jeste li ikada doživjeli paralizu spavanja?
 Psiholog Christopher French sa Goldsmiths Collegea u Londonu objašnjava: Napadi demona, posjeti duhova i otmice vanzemaljaca: neki ljudi sigurni su da su iskusili ovakve paranormalne događaje. Zapravo su mnoge od tih žrtava vjerojatno imale epizodu paralize spavanja.
...Oko 5 posto populacije osjetilo je jedan ili više uznemiravajućih simptoma povezanih s poremećajem. Najčešći efekti uključuju vizualne halucinacije, kao što su sjene i svjetlosti ili ljudski ili životinjski oblici  u sobi, te slušne halucinacije, kad osoba čuje glasove ili korake. Osobe također često osjećaju pritisak na prsima i imaju poteškoća sa disanjem.
 Razlog zbog kojeg paraliza spavanja može objasniti priče o duhovima i vanzemaljcima taj je snažan osjećaj prisutnosti, obično bezopasan, koji žrtve obično iskuse tijekom napadaja. Također spominju neobične kinestetičke osjete, kao što je osjećaj da ih netko vuče iz kreveta, vibriranje, letenje ili padanje. Ovakve epizode ponekad mogu dovesti do osjećaja da ste izvan vašeg tijela. Paraliza spavanja može biti zastrašujuća, no nikad nije opasna i srećom, epizode obično potraju svega nekoliko sekundi.
http://www.4dportal.com/hr/paranormalno/3332-jeste-li-ikada-dozivjeli-paralizu-spavanja
wwwg tablice