Autor Tema: Završeni pregovori s EU!  (Posjeta: 343778 )

0 Članova i 14 Gostiju pregledava ovu temu.

Tur

  • Gost
Odg: Završeni pregovori s EU!
« Odgovori #375 : Siječanj 04, 2012, 03:00:13 poslijepodne »
Spominju se svote od predpristupnih fondova, ali pitanje je koliko će projekata zaista biti realizirano, dok je članski iznos izvjestan i nesmanjiv. Gospoda zastupnici navijaju samo za sebe (kao i uvjek do sada), a nama kako bude. Imamo predivnu zemlju s velikim potencijalom, ali imamo i velikom većinom nesposobne političare, i lijeve i desne koji nisu ništa učinili na dobrobit naroda koji ih je izabrao. Ne treba nam nikakva unija nego samo naša pamet i rad.

Offline Sledgehammer

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 5157
  • Karma: +4/-3
  • Spol: Muški
  • oʞɐdoɐu šɐq ɯɐs sɐuɐp
Odg: Završeni pregovori s EU!
« Odgovori #376 : Siječanj 04, 2012, 03:22:48 poslijepodne »
Odlično i nadasve točno rečeno...
“Ja sam samo pas. I nemam svoj dom. A nemam ni glas. Ti mi moraš reći i ime i gdje ću naći svoju sreću kad zapuše bura ili padnu kiše. Ja sam samo pas. Pogledaj mi oči, dodirni me nježno, budi sve što trebam. Moj čovjek. Moj spas.”

Offline @Franjo@

  • Iskusni član
  • ****
  • Postova: 394
  • Karma: +0/-0
Odg: Završeni pregovori s EU!
« Odgovori #377 : Siječanj 04, 2012, 03:50:47 poslijepodne »
Spominju se svote od predpristupnih fondova, ali pitanje je koliko će projekata zaista biti realizirano, dok je članski iznos izvjestan i nesmanjiv. Gospoda zastupnici navijaju samo za sebe (kao i uvjek do sada), a nama kako bude. Imamo predivnu zemlju s velikim potencijalom, ali imamo i velikom većinom nesposobne političare, i lijeve i desne koji nisu ništa učinili na dobrobit naroda koji ih je izabrao. Ne treba nam nikakva unija nego samo naša pamet i rad.

a u pm..daj nam prostri tu pamet u rvata..

od mase kretena , koji biraju razne lakrdijase za predsjednike, pardon, precednike,  kazalisne lopine, pionirke iz pokreta za yu, udbaske kasapine ..jel to ta pamet, ili..

Tur

  • Gost
Odg: Završeni pregovori s EU!
« Odgovori #378 : Siječanj 04, 2012, 04:03:33 poslijepodne »

a u pm..daj nam prostri tu pamet u rvata..

od mase kretena , koji biraju razne lakrdijase za predsjednike, pardon, precednike,  kazalisne lopine, pionirke iz pokreta za yu, udbaske kasapine ..jel to ta pamet, ili..
Jednim dijelom se slažem, zaista. Ali ipak mislim da nikada nije kasno da se krene sa izgradnjom neke druge, bolje Hrvatske. Za to imamo potencijala, a kada bi smo imali dobre političare tada bi bilo i volje građana.

Svrstavate li i sebe u te "pametne Hrvate"?
« Zadnja izmjena: Siječanj 04, 2012, 04:07:11 poslijepodne Tur »

Offline kuntakinte

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 7436
  • Karma: +0/-0
  • ...besposleni internetski masturbator...
Odg: Završeni pregovori s EU!
« Odgovori #379 : Siječanj 04, 2012, 05:15:20 poslijepodne »
Koliko će birača odlučiti o članstvu u EU?
...Nakon ustavnih promjena iz 2010. članak 142. Ustava RH normira, među ostalim, da se odluka o udruživanju Republike Hrvatske u saveze s drugim državama donosi na referendumu većinom glasova birača koji su pristupili referendumu. O eventualnom broju birača koji je potreban da bi referendum bio pravovaljan Ustav više ne govori. Naime, ustavnim je promjenama odbačeno ranije rješenje kojim se normiralo da se odluka o udruživanju Republike Hrvatske u saveze s drugim državama donosi na referendumu većinom glasova ukupnog broja birača u državi. Nema sumnje da je ranija odredba bila odveć restriktivna te da bi bilo teško očekivati da će se o članstvu Republike Hrvatske u Europskoj uniji pozitivno izjasniti većina svih birača u državi. Suočen s mogućnošću da referendum održan u takvim ustavnim uvjetima propadne, Hrvatski sabor je 2010. otišao u drugu krajnost te kao ustavotvorac otada zahtijeva jedino da se odluka na referendumu o udruživanju donese većinom glasova birača koji su pristupili referendumu. Konkretno, na referendum 22. siječnja 2012. na kojem će se hrvatski birači izjašnjavati jesu li za članstvo Republike Hrvatske u Europskoj uniji može izaći tri milijuna birača ili njih samo troje. Matematički je sasvim svejedno. Bitno je da će se odluka, kakva god bila, donijeti na temelju većine glasova samo onih birača koji će pristupiti referendumu. U krajnjem bi slučaju o ulasku Hrvatske u EU mogao odlučiti i jedan jedini birač. Svi bi ostali mogli ostati kod kuće i pričekati njegovu odluku.

S druge strane, hrvatsko je zakonodavstvo bilo poprilično rigorozno kada su se svojedobno određivali zakonski uvjeti za referendumsko razrješenje općinskih načelnika, gradonačelnika i župana. Njih je moguće razriješiti dužnosti i temeljem rezultata lokalnog referenduma, ali to slovom zakona nije nimalo lako. Prema odredbi još uvijek nepromijenjena Zakona o referendumu i drugim oblicima osobnog sudjelovanja u obavljanju državne vlasti i lokalne i područne (regionalne) samouprave, na lokalnom se referendumu odlučuje većinom birača koji su glasovali, uz uvjet da je referendumu pristupila većina od ukupnog broja birača upisanih u popis birača jedinice lokalne samouprave, odnosno jedinice područne (regionalne) samouprave u kojoj je raspisan referendum.

Prema istom Zakonu ista se većina tražila i na državnom referendumu jer se i na njemu odlučuje većinom birača koji su glasovali, uz uvjet da je referendumu pristupila većina od ukupnog broja birača upisanih u popis birača Republike Hrvatske, uz jedinu ogradu: 'ako za pojedina pitanja Ustavom Republike Hrvatske nije drukčije određeno'. Da je kojim slučajem nova vlada provela dogovor bivše vlade sa sindikalnim središnjicama o istodobnu održavanju referenduma o hrvatskom članstvu u EU i 'referenduma o referendumu' tj. o promjenama uvjeta izjašnjavanja birača o potrebi da se zatraži raspisivanje referenduma, bi li pravovaljanost dva referenduma bila različita? Ustavno ne.
...
http://www.tportal.hr/komentari/komentatori/168460/Koliko-ce-biraca-odluciti-o-clanstvu-u-EU.html

Komentari

-ljudi glasaju za eu da lakše odu van, a u hrvatskoj će biti još gore. poslovi koje vi radite znaju ih radit i bugari i rumunji. s druge strane vas u njemačkoj ne trebaju
wwwg tablice

Zagorec BP

  • Gost
Odg: Završeni pregovori s EU!
« Odgovori #380 : Siječanj 04, 2012, 07:57:42 poslijepodne »
http://www.mvep.hr/custompages/static/hrv/files/pregovori/120112-sazeti.pdf

link na skraćene sadržaje pregovora

Nema podataka o visini sniženih poreznih stopa, a nije niti jasno da li PDV mora biti isti u svim državama članicama ili sami možemo kreirati visinu PDV-a.

Offline Sledgehammer

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 5157
  • Karma: +4/-3
  • Spol: Muški
  • oʞɐdoɐu šɐq ɯɐs sɐuɐp
Odg: Završeni pregovori s EU!
« Odgovori #381 : Siječanj 05, 2012, 05:35:32 prijepodne »
Pa gdje je ikada bila odredba da PDV mora u svim članicama biti isti??
“Ja sam samo pas. I nemam svoj dom. A nemam ni glas. Ti mi moraš reći i ime i gdje ću naći svoju sreću kad zapuše bura ili padnu kiše. Ja sam samo pas. Pogledaj mi oči, dodirni me nježno, budi sve što trebam. Moj čovjek. Moj spas.”

Tur

  • Gost
Odg: Završeni pregovori s EU!
« Odgovori #382 : Siječanj 05, 2012, 08:02:46 prijepodne »
Članice EU načelno ne smiju primjenjivati stope PDV-a niže od 15 posto kako bi se izbjegle velike razlike u cijenama, za ostalo ne znam.
« Zadnja izmjena: Siječanj 05, 2012, 08:13:48 prijepodne Tur »

Bilaj

  • Gost
Odg: Završeni pregovori s EU!
« Odgovori #383 : Siječanj 05, 2012, 09:34:12 prijepodne »
Jedna stvar mi nije jasna, negde sam pročitao da hrvatska mora zbog EU-a ukinuti 0-tu stopu PDV-a i dignuti minimalno 5% PDV-a na kruh i mlijeko (itd.).
Ali istovremeno Danska koja je članica EU-a ima 0-tu stopu PDV-a na takve stvari.

Zagorec BP

  • Gost
Odg: Završeni pregovori s EU!
« Odgovori #384 : Siječanj 05, 2012, 09:36:36 prijepodne »
Jedna stvar mi nije jasna, negde sam pročitao da hrvatska mora zbog EU-a ukinuti 0-tu stopu PDV-a i dignuti minimalno 5% PDV-a na kruh i mlijeko (itd.).
Ali istovremeno Danska koja je članica EU-a ima 0-tu stopu PDV-a na takve stvari.
Ako je to istina, onda nas naši vlastodršci lažu do boli. >:(

Bilaj

  • Gost
Odg: Završeni pregovori s EU!
« Odgovori #385 : Siječanj 05, 2012, 09:57:45 prijepodne »
malo sam guglal i našao ovo na stranicama hrvatske gospodarske komore:

Neke zemlje EU primjenjuju i nultu stopu PDV-a. To su Belgija, Bugarska, Nizozemska, Irska , Latvija , Poljska i Velika Britanija. Opće stope tih zemalja niže su od Hrvatske za nekoliko postotnih poena. Primjerice, Ujedinjeno Kraljevstvo ima opću stopu 17,5% i ima dvije snižene stope 5% i 0%, a Poljska koja ima opću stopu 22% primjenjuje tri snižene stope 7%, 3% i 0%
.

http://www.hgk.hr/wps/portal/!ut/p/_s.7_0_A/7_0_PS/.cmd/ad/.c/6_2_S5/.ce/7_2_2BH/.p/5_2_1C0/.d/0?WCM_PORTLET=PC_7_2_2BH_WCM&WCM_GLOBAL_CONTEXT=/wps/wcm/connect/HGK+Web/Izdvajamo/PRIMJENA_NULTE_STOPE_POREZA_NA_DODANU_VRIJEDNOST_U_HRVATSKOJ_I_ZEMLJAMA_EUROPSKE_UNIJE_40.7001940003171

PRIMJENA NULTE STOPE POREZA NA DODANU VRIJEDNOST U HRVATSKOJ I ZEMLJAMA EUROPSKE UNIJE
03.09.2010.

STOPE POREZA NA DODANU VRIJEDNOST U REPUBLICI HRVATSKOJ I ZEMLJAMA EUROPSKE UNIJE

Iako je fiskalna politika najvećim dijelom u nadležnosti država članica, Direktiva Vijeća 2006/112 /EZ o zajedničkom sustavu poreza na dodanu vrijednost određuje da države članice uz jednu standardnu (opću) stopu PDV-a mogu primjenjivati jednu ili dvije snižene stope. U Europskoj uniji najviša dopuštena opća stopa PDV-a je 25%, a najniža 15%. Moguće je imati najviše dvije snižene stope, ne niže od 5% .

Radi smanjivanja proračunskih deficita desetak zemalja Europske unije ove godine je uz mjere štednje išlo i na povećanje stopa PDV-a, od Češke i Velike Britanije koje su primjenu većih stopa uvele početkom godine, pa do Finske, Španjolske, Portugala, Grčke i Rumunjske koje su ih uvele sredinom godine.

Velika Britanija je najavila novo povećanje stopa PDV-a za početak 2011. godine
(sa 17,5% na 20%), kada više stope uvode i Poljska i Švicarska. Hrvatska je lani posegnula za povećanjem opće stope PDV-a sa 22% na 23%.

Prema visini opće porezne stope u zemljama EU Hrvatska se danas nalazi visoko na ljestvici. Usporedbe radi navodimo da od Hrvatske veću stopu PDV-a imaju samo još Švedska, Danska i Mađarska (po 25%).

Po visini porezne stope od 23%, Hrvatska ima u prosjeku veću poreznu stopu za nekoliko postotnih poena od zemalja istočnog i jugoistočnog susjedstva (Poljska
22%, Češka 20%, Slovačka 19%).

Najniže opće stope PDV-a u državama članicama EU imaju Cipar i Luksemburg (15%), a Španjolska primjenjuje opću stopu 18%.

Države bivše Jugoslavije imaju također nižu opću stopu PDV-a od Hrvatske. Srbija i Makedonija primjenjuju opću stopu PDV-a 18%, a Bosna i Hercegovina i Crna Gora imaju još nižu opću stopu (17%). Te države, uz opću stopu, primjenjuju i snižene stope (osim Bosne i Hercegovine). Crna Gora ima jednu sniženu stopu od 7%, Makedonija 5%, a Srbija uz jednu sniženu stopu od 8% primjenjuje i nultu stopu PDV-a.

Slovenija kao zemlja članica EU primjenjuje dvije stope PDV-a, opću stopu 20% i sniženu 8,5%. Snižena stopa PDV-a primjenjuje se na usluge u privatnom domaćinstvu, za čišćenje prozora, osiguravanje kuća, usluge frizera te za manje popravke bicikla, obuće i kožnih proizvoda te kućanskog tekstila. Niži PDV je predviđen i za knjige u digitalnom obliku. U Makedoniji se niža porezna stopa primjenjuje na prehrambene proizvode i lijekove.
Snižena stopa od 7% u Crnoj Gori vrijedi za osnovne živežne namirnice, određene lijekove, medicinske implantate, udžbenike, knjige, novine i časopise.

Većina zemalja Europske unije uz opću stopu primjenjuje i snižene porezne stope. Jedino Danska koja ima maksimalnu opću stopu (25%) nema sniženih stopa.

Po dvije snižene stope primjenjuju Belgija, Grčka, Španjolska, Francuska, Irska, Italija, Cipar, Litva, Mađarska, Poljska, Portugal, Rumunjska, Slovačka, Finska i Švicarska, a Luksemburg ima tri snižene stope (3%, 6% i 12%.). Po jednu sniženu poreznu stopu imaju Bugarska, Češka, Njemačka, Estonija, Latvija, Malta, Nizozemska, Austrija, Slovenija i Ujedinjeno Kraljevstvo.

Neke zemlje EU primjenjuju i nultu stopu PDV-a. To su Belgija, Bugarska, Nizozemska, Irska , Latvija , Poljska i Velika Britanija. Opće stope tih zemalja niže su od Hrvatske za nekoliko postotnih poena. Primjerice, Ujedinjeno Kraljevstvo ima opću stopu 17,5% i ima dvije snižene stope 5% i 0%, a Poljska koja ima opću stopu 22% primjenjuje tri snižene stope 7%, 3% i 0%.

Obuhvat primjene nulte stope PDV-a u zemljama EU uglavnom je ograničen na proizvode i usluge navedene u Dodatku III Direktive, za koje je inače dopuštena primjena snižene stope.

To su sljedeći proizvodi i usluge:

    prehrambeni proizvodi
    opskrba vodom
    farmaceutski proizvodi
    medicinska oprema za invalide
    prijevoz putnika
    isporuke knjiga, novina i časopisa
    ulaznice za kulturne događaje i ustanove
    prijam radijskih i televizijskih programa
    usluge umjetnika
    gradnja i obnova socijalnih stanova
    isporuke dobara i usluga za poljoprivrednu proizvodnju, osim kapitalnih dobara
    usluge smještaja u hotelima
    prodaja ulaznica za sportske priredbe
    korištenje sportskih objekata
    isporuke dobara i usluga dobrotvornih ili socijalnih ustanova
    usluge pogrebnika i krematorija
    usluge zdravstvene i stomatološke zaštite
    usluge u vezi s čišćenjem ulica te prikupljanjem i obradom otpada

 

Privremenim odredbama Direktive EU propisano je i trajanje primjene nulte stope PDV-a. Tako je Cipar svoje pravo na nultu stopu na isporuke određene vrste hrane i pića te na isporuke farmaceutskih proizvoda, lijekova i cjepiva smio koristiti do 31. prosinca 2007., a Malta se nultom stopom na prehrambene proizvode i farmaceutske proizvode mogla služiti do 1. siječnja 2010. godine.

Zanimljivo je da su Cipar i Poljska zadržali odgodu ukidanja nulte stope i dulje: Cipar do 31. prosinca 2009., a Poljska do 31. prosinca 2010. godine. Poljska može i dalje primjenjivati sniženu stopu od najmanje 3% na isporuku prehrambenih proizvoda i drugu sniženu poreznu stopu od 7% na pružanje usluga koje nisu dio socijalne politike, u izgradnji, obnovi i preuređivanju stambenog prostora, s iznimkom građevnog materijala, te na isporuku, prije prvog nastanjenja, stambenih zgrada ili dijelova stambenih zgrada.

Republika Hrvatska od 1. kolovoza 2009. primjenjuje opću stopu PDV-a 23%, a za određene proizvode i usluge u primjeni su snižene stope koje iznose 10% i 0%.

Nulta stopa PDV-a u Hrvatskoj se primjenjuje od 1. studenoga 1999. godine, i to na domaće isporuke kruha, mlijeka, knjiga te nekih lijekova i medicinskih pomagala. U lipnju 2000. godine proširena je kategorija proizvoda obuhvaćena nultom stopom na znanstvene časopise i javno prikazivanje filmova.

Od 1. siječnja 2006. u Hrvatskoj se uvodi još jedna snižena porezna stopa od 10% na usluge smještaja turista ili smještaja s doručkom, polupansiona ili punog pansiona u svim vrstama komercijalnih ugostiteljskih objekata. Ova stopa od 10% primjenjuje se i na agencijske usluge (agencijske provizije).

Svi proizvodi i usluge na koje se u Hrvatskoj primjenjuje nulta stopa pripadaju kategorijama proizvoda iz Dodatka III Direktive, za koje se u EU nudi mogućnost primjene snižene stope, no ne niže od 5%.

U vrijeme reforme poreznog sustava 2006. godine neke tranzicijske zemlje uvele su flat tax (jedinstvenu poreznu stopu za dohodak, dobit i PDV), pa se i u Hrvatskoj u to vrijeme počelo razmišljati o toj ideji, ali se od toga odustalo.

U pogledu primjene nulte stope PDV-a u Europskoj uniji možemo zaključiti da su europska pravila prilično stroga te da se teži potpunom ukidanju te stope na području Europske unije. Prostor za iznimke iznimno je ograničen, kako za obuhvaćene proizvode tako i na njihovo vremensko trajanje.

Republika Hrvatska pred skorim je ulaskom u Europsku uniju, pa će biti potrebno i u nas napraviti određene izmjene u području stopa PDV-a. Svakako treba preispitati važnost nulte stope PDV-a prema kategorijama obuhvaćenih proizvoda i tražiti privremenu odgodu ukidanja nulte stope za najvažnije kategorije proizvoda. Na taj način, smatramo, izbjegao bi se jednokratni učinak povećanja cijena zbog ukidanja nulte stope.

 

Bilaj

  • Gost
Odg: Završeni pregovori s EU!
« Odgovori #386 : Siječanj 05, 2012, 10:25:45 prijepodne »
još naletih na jedan post koji je možda bio već objavljen tu:

http://www.portalsvijesti.com/index.php/en/vijesti/139-istina-o-europskoj-uniji

Ima svašta tu napisano ali jednu stvar koju bi ja definitivno naglasio.
Gubitak suvereniteta nad zakonima je dosta problematično.

Naime jel se sječate afere da se skidaju križevi. U italiji je to bilo dosta zanimljivo jer je došlo do toga da je Europska unija naredila da se u svim zemljama moraju skinuti križevi.
E sada što je problem. Večina talijana nije protiv skidanja križeva, talijanska državna politika nije protiv skidanja.
ali EU naređuje da se moraju skidati te u tom slučaju ne vrijedi to što bi večina ljudi željeli nego što je netko odredio.

E sada što je problem. Istovremenu u Francuskoj se donjela odluka od zabrani pokrivala za glavu, odnosno umatanje žena kako se to radi u islamskom svijetu. To se donjelo nakon ohoho rasprava i debata i na kraju odlukom većine građana.

U ovom slučaju u Italiji ne poštuje se odluke većine građana, niti vlasti nego se donose odluke izvan te države i nameću toj državi - a to je upravo protivno demokratskim obilježljima kakvim teži EU.

U ovom članku gore se upravo dosta toga posvećuje činjenicama da puno toga EU parlamet određuje i mi bi to trebali kao diktat provoditi što nije dobro.

Bilaj

  • Gost
Odg: Završeni pregovori s EU!
« Odgovori #387 : Siječanj 05, 2012, 10:32:58 prijepodne »
današnji komentar Milana Jajčinovića koji je po u potpunosti točan:

http://www.vecernji.hr/kolumne/sansa-vracanje-europu-kolumna-362610

Šansa za vraćanje u Europu
Hrvatskoj je bilo iznimno važno da samostalno uđe u EU, da je se ne trpa u politički paket sa Srbijom i Balkanom.

Hrvatska za dvadesetak dana dugoročno i sudbinski odlučuje o svojoj budućnosti. U prošlosti su uvijek u povijesno presudno vrijeme o Hrvatskoj odlučivale njezine elite. Sada će drugi put, na referendumu, priliku za odlučivanje dobiti svi njezini državljani. Referendumska odluka odredit će hoće li se Hrvatska politički vratiti u europsko ili u balkansko okruženje. Odluka koja se donese 22. siječnja zato i nije obična, nego povijesna. Kao i ona 1918., kada su hrvatske političke elite odlučile da njihovo izaslanstvo ode u Beograd i dogovori ujedinjenje u južnoslavensku državu.

Odlazak hrvatskoga predsjednika Ive Josipovića i bivše premijerke Jadranke Kosor u Bruxelles na potpisivanje predugovora o pristupanju Hrvatske u EU nije pratila euforija znana kao krležijanska Pijana novembarska noć iz 1918., prije ujedinjenja u prvu jugoslavensku državu. Dok Miroslav Krleža spominje “potoke malvazije”, Stjepan Radić, pak, opominje zagrebačku delegaciju dalekovidnim – “Ne srljajte kao guske u maglu”. Nije on bio protiv ujedinjenja, ali je bio protiv ulaska Hrvatske u novu državu navrat-nanos i pod svaku cijenu. I pripremu ulaska današnje Hrvatske u EU prati staro radićevsko upozorenje. Jer, i današnje su se hrvatske političke elite već odlučile za jednu alternativu, kao i nekadašnje. Prijašnje za ujedinjenje u Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca, sadašnje za Europsku uniju.

Hrvatska se referendumska odluka svodi na ili-ili, tj. EU ili ništa, odnosno Zapadni Balkan. Trećega puta i nema. Zapravo, takva mogućnost nije uopće ozbiljno ni razmatrana. Hrvatska izvan EU nije kao politička ideja i kao eventualna realnost, u našim političkim i u intelektualnim krugovima, nikada nije ni artikulirana kao razložna i kao iole ravnopravna opcija. Sve imalo povezano s tom zamisli javno je sasvim potisnuto, svedeno na nešto manje vrijedno i idejno zaostalo. Euroskepticizam, kao sasvim legitimni politički pogled i tip mišljenja, kod nas je izvrgnut ne samo javnoj kritici nego često i javnom podsmijehu. Euroskepticizam je kao zdravorazumski stav s vremenom namjerno sveden na banalno, na bedastoću o “siru i vrhnju”.

“Sir i vrhnje” su svaki suvisli razgovor o Hrvatskoj mogućoj i izvan EU učinili šarlatanskim. Od samog početka Hrvatska je mišljena uglavnom unutar EU. Vjerojatno je to uvjetovano i strahom od neke “nove Jugoslavije”, odnosno strahom od vezanja za balkanske političke asocijacije. EU je u tome razmišljanju doživljavan kao spas od mogućega novog balkanskog vezivanja. Zato je Hrvatskoj toliko i bilo važno da samostalno uđe u EU, da je se više ne trpa u neki zajednički politički paket sa Srbijom i ostatkom Balkana. To je sigurno i danas glavni razlog zbog kojeg bi na referendumu trebalo glasovati za ulazak u EU. Istina je, EU se počeo ekonomski urušavati pa se i hrvatski ulazak u EU gleda kritičkije nego bi to bilo da u EU nije počela kriza. Glasačima protiv EU sigurno će upravo to, i strahovanja za nacionalni identitet, biti i najjači argument kontra hrvatskoga ulaska.

Hrvatska u alternativi EU – Zapadni Balkan zapravo i nema izbora. Samostalnosti se Hrvatska u strahu od Balkana odrekla. Ona čak nema ni akademske elite koja bi organizirano zastupala i ekonomsko-politički model moguće hrvatske samostalnosti izvan EU. Ali Hrvatska nema ni ozbiljan program i strateški plan kako se pozicionirati i unutar EU; što tamo kani i kako to postići. A bez takvog plana teško da u EU može biti osim – europska periferija. Zbog nedostatka takvih planova svojedobno se Radićevo upozorenje o “guskama i maglama” danas više odnosi na neimanje takvih suvislih planova, nego na sam ulazak u EU. Ulazak u EU je političko-gospodarsko-psihološki važan hrvatski iskorak s Balkana. Ali budućnost Hrvatske u EU ovisit će najviše o hrvatskoj sposobnosti i pameti. Naime, očekivati je da će Hrvatska usprkos nekim rezervama ipak glasovati za ulazak u EU, tj. za svoj povratak u institucionalnu Europu.

Bilaj

  • Gost
Odg: Završeni pregovori s EU!
« Odgovori #388 : Siječanj 05, 2012, 03:01:20 poslijepodne »
sada će ispasti kao prigovaranje ali pobogu zašto pusička nije stavila kao svi ostali hrvatsku zastavu u pozadinu:

Ministrica vanjskih i europskih poslova prof.dr.sc. Vesna Pusić

Svi su se potrudili staviti hrvatsku zastavu, osim nje, a na takve stvari se uvijek puno pazi. Čak je i Javanović pazil da stavi zastavice kad već nije imal zastave. Jedino se Pusička odlučila da ne stavi zastave u pozadinu  :(

Offline Sledgehammer

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 5157
  • Karma: +4/-3
  • Spol: Muški
  • oʞɐdoɐu šɐq ɯɐs sɐuɐp
Odg: Završeni pregovori s EU!
« Odgovori #389 : Siječanj 05, 2012, 04:58:57 poslijepodne »
Pa Hrvati stavljaju, i iz toga se i vidi čija je, koga zastupa i koga cijeni...
“Ja sam samo pas. I nemam svoj dom. A nemam ni glas. Ti mi moraš reći i ime i gdje ću naći svoju sreću kad zapuše bura ili padnu kiše. Ja sam samo pas. Pogledaj mi oči, dodirni me nježno, budi sve što trebam. Moj čovjek. Moj spas.”