Završeni pregovori s EU!

[kuntakinte]

I po tečaju "buvlja pijaca"... Prek noči imaš pun kufer nečega kaj ne vredi više niš il vredi puno mejne nek kaj je vredilo.
Se sečaš podele dionic radnikom itd..?
Par ruk premenile prek noči,jenem vrnje drugem sirotka i si sretni.Dok se ne pokaže kulka jem je praf zapraf cena...

[kuntakinte]

Savezzapromjene
Borba protiv kriminala je besmislena sve dok na dnevni red ne dođe pitanje banaka(monetarnog sustava),tamo svaki kriminal počinje i završava 12 days ago · reply · retweet · favorite
http://s-p.hr/

-

Savezzapromjene
Franak skočio na 6,68 - niti jedan medij pod kontrolom bankarskih kartela ne piše o tome,za njih je vijest što Sanader ima cimera u čeliji?!
http://s-p.hr/

-

Savezzapromjene
Milanović protiv ukidanja valutne klauzule, naravno kada radi za banke (protiv naroda) kao i ostatak političkog establishmenta
http://s-p.hr/

[Cyber Bomoh]

Evo zašto ne u EU.

http://www.dnevno.hr/vijesti/novac/ulazak_u_eu_biti_ce_gospodarska_politicka_i_kulturna_katastrofa/377683.html

[Sledgehammer]

Molim, da takove linkove i članke stavljaš (kao i ostali) u temu koja objedinjuje sve za i protiv ulaska Hrvatske u EU.

http://www.forumgorica.com/politika/hrvatska-i-pristup-europskoj-uniji-pro-et-contra/

[Ljudevit Kaj]

I)
EU-ropske (ana)teme

Ova tema je privremeno prisilno bila zanemarena, vu ime pragmatičnoga (bar je tak zgledalo na početku) unijačejna srodne temi o pri(je)stupu Hrvatske Eu-ropske YU-nije.

Opreh show – Zapreh show
(dobro došli pajdaši vojniki .....)
Ova i još nektere srodne teme su se tak (bez referenduma) morale odreči svega (tematskoga) suvereniteta i stirane su, revol(ver)ucionarnum metodum, v obečanu zajedničku temu „Hrvatska i pristup Europskoj Uniji – pro et contra“.
Naravno, se je to bilo v naj-bolše namere, slično kak i negda da su  bolše-viki (gorše-biki) tirali selake v zadruge / kolhoze).

Tematski YUnitarizem mesto pluralizma
Prvo-bitne HRvo-EUro teme tak su postale ne-bitne, našle su se iza železne i/ili iron-ijske firunge, izolerane.

(Z e-)listo(m)padajne teme - Zapreh show
(....alaj ste na*ebali)
Na koncu je obečana tema naprasno zaprta (na isto tak nedemokr(o)atski način kak je i vustanovlena, bez referenduma), a po nalogu istoga (pri opirajnu) mamitela, Mamiča (v obečano zajedničko tematsko kolo (negda YU/CG-oro, sad EU-ojro)). 
Rekli bi neki: revolucija *ebe svu decu (v šaku i/ili pomoču šake).

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

II)
Vuzroki i/ili povodi zapirajne zajebničke teme

Tema je kakti zaprta zbogradi sledeče 1-3 smeš(a)ne stvari.

1) Ognogasno-zabavni prilog Sledgehammera
(po kriteriji Sledgehammera sledeče ne-bi bilo za maloletnike- zbogradi dvosmislenoga, vulgarnoga komedijašejna)

Malo sažetih zaključaka u pjesmi odličnih Vatrogasaca - EUnija:
http://www.forumgorica.com/politika/hrvatska-i-pristup-europskoj-uniji-pro-et-contra/msg37848/#msg37848

Vatrogasci: Eunija       

Ti imaš kvalitetu mlade švabice
Plave oči, plavu kosu na pramenove
Vidjeh te u tanzi nasred obale
I zavoljeh te više nego žene domaće

Davo sam ti škampe, sira, pršut, jastoge
Točio ti pravo vino, bez kemije
I poželio sam uć u tebe iste sekunde
Al mi nisi dala, zbog gotovine

Eunijo, ovo smisla nema
Meni ništa, a tebi sve
Ma jebem tebe, i sve tvoje, žute zvijezdice...

Primjetio sam da me gledaš k o seljačinu
Što za drugo ne zna osim za jeba...
Al dok ja dušo pričam tvojim jezikom
Ti sa svojim možeš samo kružnim pokretom

Ti htjela bi hotele, bogami i otoke
Da dokažem ti vjernost, ako hoću u tebe
Al vjenčanja kod nas nema, ako nema zastave
A ja ne dam nikom osim Anti, da nosi je

Eunijo, ovo smisla nema
Meni ništa, a tebi sve
Ma jebem tebe, i sve tvoje, žute zvijezdice...

Eunijo, ovo smisla nema
Meni ništa, a tebi sve
Ma jebem tebe, i sve tvoje, žute zvijezdice...

Eunijo, ovo smisla nema
Meni ništa, a tebi sve
Ma jebem tebe, i sve tvoje, žute zvijezdice...

Vatrogasci – Eunija, 03:46

Vatrogasci - Eunija


2) Fašničko-unijski prilog Ljudevita Kaja

Neki misle da je fašnička unija jenako «ozbilna» i dobrodošla alternativa kak i Eu-ropska YUnija, tera nas bu samo o(j)robila i duhovno i materijano.

Spomenuta inicijativa* je contra EU, pisana na iron -ijski i nor-ijski način, na prelepe sanoborske kajkavščine.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

17. prezimca 2006.   
AKCIJSKI PLAN za uspostavu Slobodne Fašničke Republike i
inicijativa za FAŠNIČKU UNIJU ili 30 dana koji buju promenili svet!

Si oni kaj se buniju – skupa vu Fašničku Uniju!!

1.-5. ……………………..

6. Suradnja z susednimi fašničkim zemlami, institucijama i pojedinim norcima je osnova pokreta za utemeljenje Fašničke Unije kakti jedinoga načina obrane neotuđivoga prava puka na norije, sir, vrhnje, češnjofke, kolinje i domaču rakiju! Nek vidi Evropa da i mi Šengen za obranu imamo!! Bogme, z rampami imamo velikoga iskustva. I z jedne i z druge strane! V našu se Uniju ne bu moglo masovno kak v partiju ili v hadeze, nego polako, jen po jen, da mi vidimo ko je kakov norec i je li vreden naše pajdašije. I kak je vre pokazano, ne mre s v Uniju na kredit, to se z gotovinom plača!

Bedaki noriju saki dan, a pametni samo na Fašnik!

Na svet dano 17. prezimca 2006., prvega dana Akcijskoga plana!

http://www.forumgorica.com/politika/hrvatska-i-pristup-europskoj-uniji-pro-et-contra/msg37898/#msg37898

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

3) Post post-festum (posle zapirajna teme)

V dosadašne 50-tek listov nutar teme «Hrvatska i pri(je)stup Europskoj Uniji - pro et contra», (z obzirom na problematiku tera se obrađuje i  na pluralizem interesov i tumačejni skoz očekivano i «normalno»)  prenešen je i citeran i (ovisno o sveto-nazoru čitatela i prosuditela mejni ili vekši) kupček neozbilnosti, tere te čitatele nasmejavaju skoro više neg pojedini fašnički sadržaji.

http://www.forumgorica.com/o-forumgorica-com-stranici/drzite-se-teme-1462/msg38209/#msg38209

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

III)
Quod licet Iovi, non licet Bovi
(Ke je dopuščeno Jupiteru, ne dopuščeno volu)

Zakluček ovoga lista
Ak bu se v EU-ropsku YU-niju išlo nuter i van kak se išlo v i zišlo z tematske unije zvane „Hrvatska i pristup Europskoj Uniji – pro et contra“, bez referenduma, volun(i)taristički, nedemokr(o)atski, (negda bi se reklo) kak guske v meglu, (des bi se reklo) kak voljeki bez pelatela, , vuz različitu primenu jenake kriterijov, vuz izhitrene reakcije, unda nabu sreče z takvemi (dez)integraciji.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Idu voljeki- Kvartet Gubec, 02:19
Kvartet Gubec f Komediji

Idu voljeki- Kvartet Gubec

[Ljudevit Kaj]

Glas Koncila 27 (1932) | 3.7.2011.
Komentar

Poraz antievroplanov

Puno je faktorov, v Hrvatske i izvan jne, doživelo poraz konačno vuspešnem okončajnem pregovorov zmed Hrvatskum i EU-a, med-jnimi i političari teri su ili nedopustivo krivo precejnivali i položaj Hrvatske i razvitek pregovorov ili svesno zastupali stave protivne občomu dobru i interesem Hrvatske, a teri trebaju biti zapamčeni ne kak evroskeptiki neg kak antievroplani.

Piše: Ivan Miklenić

Europsko vijeće, najviše tijelo Europske Unije, službeno je u petak 24. lipnja pozvalo Vijeće EU-a da donese sve potrebne odluke za službeno zaključenje pristupnih pregovora s Republikom Hrvatskom do kraja lipnja - te je tako »Hrvatska privela kraju jednu važnu dionicu na putu prema Europskoj Uniji« - kako je u čestitki predsjednici vlade naveo predsjednik HBK-a nadbiskup Marin Srakić ističući da je to »velik i važan događaj na povijesnom putu hrvatskoga naroda i svih građana Republike Hrvatske«. Radost i čestitku »za postignute uspjehe Hrvatske u pregovorima s Europskom Unijom« izrazio je i kardinal Josip Bozanić u homiliji na svečanoj misi za domovinu u povodu Dana državnosti te je tom prilikom također rekao: »Što se tiče pripadnosti Hrvatske europskim političkim institucijama, ostavio nam je (papa Benedikt XVI. - op. a.) tri znakovite riječi o toj pripadnosti, rekavši da je ona: logična, pravedna i nužna.« Protumačivši što znači da je ta pripadnost »logična, pravedna i nužna«, kardinal Bozanić rekao je također da Papa razumije i one koji se pribojavaju integracije u Europsku Uniju i da baš zato Benedikt XVI. »Hrvatsku vidi kao obogaćenje europske zbilje«.

Bez sumnje, činjenica da su najviši predstavnici 27 država članica EU-a službeno otvorili vrata Republici Hrvatskoj nakon dugih 6 godina, ispunjenih ne baš uvijek časnim i korektnim odnosima prema Hrvatskoj, važno je postignuće hrvatske državne politike koje ne mogu previdjeti ni najviši predstavnici Katoličke Crkve u Hrvatskoj, no to ne znači i političko svrstavanje Crkve ili, još manje, ograničavanje slobode katoličkim vjernicima da na predstojećem referendumu glasuju po svojoj savjesti. Nitko nema pravo manipulirati stavovima pape Benedikta XVI. iznesenim za pohoda Hrvatskoj i koristiti te stavove da bi se ugrozila sloboda katoličkim vjernicima da ostanu vjerni svojoj savjesti i po njoj glasuju »za« ili »protiv« integracije Republike Hrvatske u Europsku Uniju. Naime, Papa i biskupi imaju presudnu riječ obvezujuću za savjesti katoličkih vjernika samo kad naučavaju istine vjere i moralna načela, a u svim drugim pitanjima i Papa i biskupi imaju pravo i dužnost iznositi što oni misle da bi bilo bolje u smislu općega dobra, ali time u ime vjere ne obvezuju u savjesti nikoga. Stoga preostaje svakome katoličkom vjerniku osobna odgovornost da sam učini napor i upozna prednosti i nedostatke ulaska Hrvatske u EU i po svojoj savjesti odluči »za« ili »protiv«.

Mnogo je faktora, u Hrvatskoj i izvan nje, doživjelo poraz konačno uspješnim završetkom pregovora između Hrvatske i EU-a, među njima i političari koji su ili nedopustivo krivo procjenjivali i položaj Hrvatske i razvitak pregovora ili svjesno zastupali stavove protivne općemu dobru i interesima Hrvatske, a koji trebaju biti zapamćeni ne kao euroskeptici nego kao antieuropljani.
Uspješan završetak pregovora između Hrvatske i EU-a osobito je važan s obzirom na to da Hrvatska ima protivnike kojima zapravo ne odgovara nikakva Hrvatska, a osobito ne integrirana u zajednicu europskih država, jer u takvoj Hrvatskoj morat će ostati bez svojih dosadašnjih povlastica. Nije pritom riječ o onim Hrvatima i hrvatskim građanima koji se ili otvoreno protive ili se dvoje glede pristupa Hrvatske EU-u jer im je stalo do dobra hrvatskoga naroda i samostalne, suverene države Hrvatske. Takvim Hrvatima i hrvatskim građanima, koji su dragocjeni u hrvatskom društvu, često se svjesno manipulira te ih se predstavlja kao nekakva prijetnja Hrvatskoj ili hrvatskome narodu, a zapravo se iza tih manipulacija najčešće kriju oni koji stvarno ne žele dobro ni hrvatskom narodu ni državi Hrvatskoj. Naime, postoje i djeluju u današnjoj Hrvatskoj snage koje stvaraju svojevrsni kaos, koje ne žele pravnu državu ni stvarni gospodarski, kulturni ili bilo koji drugi napredak i razvitak Hrvatske, već žele kvazidemokraciju, političku podobnost i besprigovornu poslušnost, što kompliciraniju i slabiju državu - jer to su okolnosti u kojima oni dolaze na svoje, u kojima zadovoljavaju svoje gospodarske ali i političke apetite i interese, a koji su u suprotnosti s legalnim i legitimnim hrvatskim nacionalnim ciljevima i interesima.

Otvoreno govoreći, stvarni zagovornici balkanske integracije Hrvatske odnosno preživjeli jugounitaristi, kako oni u Hrvatskoj tako i oni izvan Hrvatske, manipulirajući zahtjevima glede standarda koje EU postavlja za svoje članice, pa i za Hrvatsku, i lijući krokodilske suze nad tobožnjim hrvatskim nesavršenostima, licemjerno su zapravo krili svoje prave antihrvatske političke ciljeve. U tom kontekstu treba se prisjetiti i onih prosvjednih »šetnja« Zagrebom (na početku čak i nasilnih!) i drugim hrvatskim gradovima kao i zahtjeva za prijevremene izbore - to su bila sredstva rušenja hrvatskih nacionalnih ciljeva i interesa i to konkretno onemogućavanje da pristupni pregovori završe u prvoj polovici ove godine. S današnjeg stajališta, i uspjeha koji je Hrvatska završetkom pristupnih pregovora usprkos osporavanjima ipak postigla, treba se prisjetiti i političara i političkih stranaka koji su obmanjivali hrvatsku javnost da prijevremeni parlamentarni izbori ne bi onemogućili završetak pristupnih pregovora, a sada je sasvim evidentno da su bili prijevremeni izbori u prvoj polovici ove godine, od završetka pristupnih pregovora ne bi bilo ništa - kako s pravom ističe i predsjednica vlade. Iznenađujuće je koji su sve političari u Hrvatskoj ili tako nedopustivo krivo procjenjivali i položaj Hrvatske i razvitak pregovora ili svjesno zastupali stavove protivne općem dobru i interesima Hrvatske i potrebno je da baš ti političari budu zapamćeni kao osporavatelji integracije Hrvatske u EU, ne kao euroskeptici nego kao antieuropljani. Nužno je sjetiti se također kako su u toj ili nesvjesnoj ili svjesnoj, ali svakako pogubnoj antihrvatskoj igri sudjelovali i pojedini politički komentatori i brojnim prilozima razni mediji, čak i javna televizija koja bi morala biti u službi dobra hrvatskoga društva. Mnogo je faktora u Hrvatskoj i izvan nje doživjelo poraz konačno uspješnim završetkom pregovora između Hrvatske i EU-a, pa je Hrvatska dužna časnu zahvalnost i onima izvan Hrvatske koji su značajno pomogli da taj proces usprkos svim osporavanjima i klipovima uspješno završi.


Zvir:
http://www.glas-koncila.hr/index.php?option=com_php&Itemid=41&news_ID=18849

[Ljudevit Kaj]

Venac, broj 452, 30. lipna 2011.


Evroskepticizem v Hrvatske

Evropa ante portas!

Med glavne vuzroke skepse prema članstvu pripada osečaj isklučenosti širšoga društva z procesa integracij, odnosno dojam da je reč o projektu hrvatske političke i gospodarske elite

Piše: Višeslav Raos


Hrvatski pregovori o ulasku u Europsku Uniju trajali su čak šest godina. Ovaj proces bio je obilježen mnoštvom specifičnih prepreka, zastoja i blokada (suradnja s Međunarodnim sudom za ratne zločine na području bivše Jugoslavije u Haagu, granični spor sa Slovenijom, ZERP). Kraj pregovora i zatvaranje sada već famoznog (ili notornog) 23. pregovaračkog poglavlja (Pravosuđe i temeljna prava), kao i 8. pregovaračkog poglavlja (Tržišno natjecanje) mjesecima su bili kamen spoticanja, izvor skepse i strepnje te dovodili u pitanje krajnje ishode ovog intenzivnog procesa transformacije države, gospodarstva i društva. Usprkos već pomalo zaboravljenom Savezu za Europu i minornom udjelu stranaka koje se izravno i nedvosmisleno protive članstvu u EU u Hrvatskom saboru (ali i izvan njega), kraj pregovora uvijek iznova postajao je kamen spoticanja na stranačkoj sceni i uzrok međusobnog optuživanja i predbacivanja glavne vladajuće i glavne oporbene stranke koje provode grozničave pripreme i vode, za sada neformalne kampanje ususret nadolazećim izborima. Europska Unija još se nije oporavila od političkih posljedica financijske krize (pitanje pomoći Grčkoj i drugim posrnulim članicama), što utječe na vrludav pristup konačnom proširenju Unije na Hrvatsku. Međutim, nakon što je 10. lipnja Europska komisija predložila okončanje pregovaračkog procesa, situacija se naglo mijenja i smiruje. Ova vijest svakako je stabilizirala situaciju i dala vjetar u leđa svima koji se ustrajno zalažu za hrvatski ulazak u Uniju. Odluku Europske komisije o kraju pregovaračkog procesa 24. lipnja (simbolički, dan prije dvadesete obljetnice proglašenja neovisnosti Slovenije i Hrvatske, odnosno Dana državnosti) definitivno su potvrdili svi čelnici 27 država članica, odnosno Europsko vijeće kao izričaj njihove konsenzualne kolektivne političke volje. Imajući na umu već ranije spomenute financijske izazove s kojima se suočava Europska Unija, kao i prethodno iskustvo Unije s loše pripremljenim novim članicama iz zadnjeg kruga proširenja (Rumunjska i Bugarska 2007), shvatljivo je zašto je Europsko vijeće u tekst pristupnog ugovora s Hrvatskom ugradilo i stanoviti (premda blagi) mehanizam nadzora (monitoring), koji bi se trebao provoditi sve do ulaska naše zemlje u punopravno članstvo, što se očekuje nakon otprilike jednoipolgodišnjeg procesa ratifikacije u nacionalnim parlamentima zemalja članica, tj. 1. srpnja 2013.


Zvir:
http://www.matica.hr/Vijenac/vijenac452.nsf/AllWebDocs/Europa_ante_portas_

[Ljudevit Kaj]

Okončani pregovori z EU. Prigovori i pro-govori pri(je)stupu se nastavlaju

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

16.07.2007

EIZ: Studija o očekivanem ekonomskem vučinkem priklučejna EU

ZAGREB - Stroški priklučejna Hrvatske Evuropske vunije buju kratkoročni i jenokratni, dok pak hasni buju brojni i dugotrajni, a taj bu proces samo vubrzal reforme tere su Hrvatske ionak neophodne, obči je zakluček istraživajna "Pristupajne Evuropske vuniji: očekivani ekonomski vučinki"* čije je rezultate  predstavila voditelica projekta i ravnatelica Ekonomskoga instituta Zagreb Sandra Švaljek.

Istraživanje, koje je naručila hrvatska Vlada, obuhvaća 15 najznačajnijih gospodarskih i socijalnih područja, poput makroekonomije, državnog proračuna, tržišta rada, poduzetništva, turizma, poljoprivrede, ribarstva, zaštite potrošača i dr.

U lako mjerljivom području makroekonomskih učinaka, Švaljek je istaknula kako bi se kada Hrvatska ne bi ušla u EU, temeljem dosadašnjih prosjeka, moglo očekivati da će stopa rasta hrvatskog BDP-a u razdoblju od 2010. do 2025. godine iznositi 4,3 posto, a da bi razina BDP-a po stanovniku prema standardu kupovne moći 2025. godine iznosila 68 posto razine EU-25.

Zaštita okoliša i zdravlja bi trebalo biti područje s vjerojatno najvišim financijskim troškovima. Tako se očekuje da bi se samo u zaštitu voda trebalo uložiti gotovo 10 milijardi kuna, u gospodarenje otpadom oko 5,8 milijardi kuna, a vodno gospodarstvo više od 24 milijarde kuna.
Ulaskom u EU, pak, taj bi prosjek 2025. bio 75 posto, a hrvatski bi BDP od 2010. do 2025. rastao po stopi od 4,9 posto.
Uopćeno, kazala je, sam ulazak u EU trebao bi doprinijeti s oko 0,6 postotnih bodova bržim rastom BDP-a godišnje.

Priključivanje jedinstvenom tržištu i povećanje kvalitete institucija do 2025., u odnosu na stanje kada bi Hrvatska ostala izvan EU, povećali bi pak razinu BDP-a za 9 posto, izvoz za 70 posto, a ukupno blagostanje u Hrvatskoj za oko 6 milijardi dolara, rekla je Švaljek.

Prema rezultatima istraživanja, ulazak u EU ne bi trebao značajnije povećati cijene u Hrvatskoj, ali bi se mogao osjetiti pritisak na povećanje deficita opće države od oko 1,1 posto BDP-a u prvim godinama članstva.

Tržištu nekretnina ulazak u EU trebao bi pak donijeti ubrzanje rasta cijena za oko 4 postotna boda i tako povećati vrijednost hrvatskog stambenog fonda za oko 27 milijardi kuna, na oko 630 milijardi kuna, što će imati pozitivnog utjecaja na blagostanje građana, rekla je Švaljek.

Na području turizma pak istraživanje donosi konkretne brojke - do 2015. godine očekuje se oko 10 posto više turista i noćenja, 36 posto viši bruto prihodi ugostitelja, 24 posto više hotela, 104 posto više novih ulaganja u turizam te 47 posto više novozaposlenih.

Zaštita okoliša i zdravlja bi trebalo biti područje s vjerojatno najvišim financijskim troškovima. Tako se očekuje da bi se samo u zaštitu voda trebalo uložiti gotovo 10 milijardi kuna, u gospodarenje otpadom oko 5,8 milijardi kuna, a vodno gospodarstvo više od 24 milijarde kuna.

Najteže će, rekla je Švaljek, vjerojatno biti na području poljoprivrede, koja nakon ulaska Hrvatske u EU može godišnje očekivati oko 2,5 milijardi kuna izravnih potpora iz EU, no, to neće biti dovoljno da se nadomjeste trenutačne državne potpore. Ovisno o uspjehu hrvatskih pregovarača u tom području, iz nacionalnog bi se proračuna tako za poljoprivredu trebalo godišnje nadoknađivati još 400 milijuna do čak 3 milijarde kuna.

Istraživanje je provedeno temeljem iskustava zemalja "novih" članica EU, i to od srpnja 2006. do travnja ove godine, a u njegovoj su izradi, uz stručnjake EIZ-a, sudjelovali i istraživači s Instituta za turizam, zagrebačkog Agronomskog fakulteta, splitskog Ekonomskog fakulteta, Instituta za oceanografiju i ribarstvo, Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar, Instituta za energetiku i zaštitu okoliša Ekonerg te brojni suradnici iz tijela državne uprave.(Hina)

Hrvatska će za čuvanje vanjske granice Unije dati 2 milijarde kuna
http://www.jutarnji.hr/hrvatska-ce-za-cuvanje-vanjske-granice-unije-dati-2-milijarde-kuna/182295/

Zvir:
http://www.jutarnji.hr/eiz--studija-o-ocekivanim-ekonomskim-ucincima-prikljucenja-eu/182364/

*

Pristupanje Europskoj uniji: očekivani ekonomski učinci, Studija Ekonomskog instituta, Zagreb, 2007.
http://www.mvpei.hr/custompages/static/hrv/files/PRISTUPANJE-EUROPSKOJ-UNIJI.pdf 

[Ljudevit Kaj]

Okončani pregovori z EU. Prigovori i pro-govori pri(je)stupu se nastavlaju

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Evuropa bez mej

12. rujna 2011

Kampajna za i protiv EU treba imati meju
(Kampanja za i protiv EU treba imati granicu)

Da bi Hrvati na referendumu denesli kvalificeranu odluku o tomu oču il neču iti v Evuropsku vuniju, važno je da se spune dva uveti: da se omoguči javna rasprava i da se jasno odredi meja stroška za kampajne na obadve strane, povedano je (ov ponedelek) v-Zagrebu na javne rasprave o stajnu v EU i budučnosti Hrvatske vu-te organizacije.

Na raspravi koju je organizirala e-academia.hr sudjelovali su, među ostalim, Andrej Plenković, državni tajnik za europske integracije u Ministarstvu vanjskih poslova i europskih integracija, te Nigel Paul Farage, britanski političar i član Europskog parlamenta za jugoistočnu Europu i lider Stranke za neovisnost Ujedinjenog Kraljevstva.

Po Farageovim riječima, nužno je da i strana 'za' i strana 'protiv' imaju ograničenje potrošnje te da se "pobrinete da o toj temi bude javne rasprave".

Sudionici rasprave, osim predstavnika MVPEI-ja, smatraju kako, po riječima Slavena Letice, danas nije pravi trenutak za ulazak u EU. "Iako sam prije 21 godinu osnovao Europski pokret", rekao je, u međuvremenu nas "EU nije ničime zadužio".

Letica se zalaže za to da neovisni stručnjaci izrade analizu isplativosti ulaska u EU.

Velimir Srića kaže kako on nije protiv ulaska u EU, ali ne u ovome trenutku. Po njegovim riječima, hrvatska javnost sklonija je ulasku u EU nego što to misle euroskeptici.

Andrej Plenković iz MVPEI-ja smatra da su hrvatski građani jako skloni ulasku u EU te da se zemlja dobro pripremila. Po njegovim riječima, na hrvatsko članstvo dobro gledaju i javnosti 27-člane unije. "Hrvatska je dobro prihvaćena i u javnosti zemalja EU i uskoro ćemo postati konstruktivna 28. članica", rekao je i naglasio kako je javna rasprava nužna i dobrodošla.


Zvir:
http://www.business.hr/hr/Kompanije/EU-fondovi/Kampanja-za-i-protiv-EU-treba-imati-granicu

[Bilaj]

http://www.vecernji.hr/biznis/slovenski-gradevinari-propadaju-otkad-su-eu-clanak-343036

U tri godine u Deželi su propala gotovo sva velika građevinska poduzeća. Stranci konkuriraju dampinškim cijenama

Nakon ulaska Hrvatske u EU, sudeći prema iskustvima susjedne Slovenije, građevinska industrija mogla bi nastaviti padati te se ne očekuje oporavak. Slovenija, kako se čulo na Mineral forumu u Zagrebu, u 2011. bilježi pad građevinskih radova od 29% i u EU od nje su gore samo Španjolska s padom od 32% i Grčka s 34% pada.

Peter Kosi, direktor najstarijeg slovenskog građevinskog poduzeća Granit iz Slovenske Bistrice koje proizvodi građevni materijal i bavi se graditeljstvom, podsjeća kako su u posljednje tri godine propala gotovo sva najveća i nekoć reprezentativna građevna poduzeća – SCT, Vegrad, GPG, CPM, Gradis Celje, Konstruktor Maribor, Stavbar, MTB itd.

U Sloveniji su znatan udio na tržištu preuzele strane građevinske kompanije kao što su Strabag, Porr i Alpine Bau. Država se nije, poručuje Kosi, u pristupnim pregovorima izborila za povoljnije pozicije u prvim godinama članstva. Otvorene granice omogućile su dolazak na tržište stranih građevinskih tvrtki s vlastitim radnicima i građevinskim materijalima. Konkuriraju dampinškim cijenama, a gubitke pokrivaju domaćim projektima. Osim toga, strane banke u Sloveniji podupiru izvozne potrebe "svojih" građevinskih kompanija bankovnim jamstvima i povoljnijim kreditima. Zbog svih tih razloga strana konkurencija ruši slovenska poduzeća koja propadaju i koja su zbog poštovanja europskog zakonodavstva bez zaštite.

Hrvatski je, pak, Državni zavod za statistiku objavio da je vrijednost radova koje su izvele tvrtke s pet i više zaposlenih u građevinskoj djelatnosti u Hrvatskoj u 2010. godini iznosila 17,8 milijardi kuna, što je 26,8 posto manje nego 2009. godine.

[kuntakinte]

Država se nije, poručuje X, u pristupnim pregovorima izborila za povoljnije pozicije u prvim godinama članstva.
...
Osim toga, strane banke u Hrvatskoj podupiru izvozne potrebe "svojih" građevinskih kompanija bankovnim jamstvima i povoljnijim kreditima. Zbog svih tih razloga strana konkurencija ruši hrvatska poduzeća koja propadaju i koja su zbog poštovanja europskog zakonodavstva bez zaštite.

Ovak se i mi jenoga dobroga dana bumo mogli pofaliti...

[Ljudevit Kaj]

Okončani pregovori z EU. Prigovori i pro-govori pri(je)stupu se nastavlaju

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Neki od razlogov zake NE v EU

Vide(l)o:
Neki od razloga zašto NE u EU, 02:57

Cil je zastavlajne procesa pridruživajna Hrvatske Evu-ropske YU-nije. Žela nam je okupiti čem vekši broj pametne, ambiciozne i poduzetne ludi, teri buju z svojem znajnem, domolublem i energijum znali zaštititi, ščuvati i delati našu Domovinu. Pridružete se facebook stranice «Hrvati protiv vulaska Hrvatske v EU» http://www.facebook.com/NEuEU (12.06.2011.)

Neki od razloga zašto NE u EU

[Ljudevit Kaj]

Okončani pregovori z EU. Prigovori i pro-govori pri(je)stupu se nastavlaju

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Bez pardona

Levica ruši ideju EU

Evurofanatizem teri državne institucije šire zbog referenduma senako se nemre vusporediti z jugojednoumlem.

Evuropska unija ne tabu, ne svetijna, ali je trenut(o)čna politička realnost.

EU ne najsretneše rešejne, ali ne ni najgorše. Vuzaludna su stremlejna kak trebamo čekati da bi se EU zrušila. Ne, mi muramo vu-jnu vlesti i postati tal nejne zajedničke sudbine, i vu-jne odlučivati dale i o-sebe samem. A ne od EU stvarjati mit ili bauk.

Piše:
Zvonimir Despot, 26.09.2011.


Europska unija nije tabu, nije svetinja, ali je trenutačna politička realnost. Bez obzira na proteklih 20 godina, i unatoč svemu što se događalo oko Europske unije i Hrvatske, kako su se postavljali hrvatski političari, što su obećavali, kako su sebi kupovali pozicije u svijetu, Europska unija danas je hrvatska nužnost.

Prema EU treba gledati posve pragmatično. Mi ne možemo dugoročno postići napredak ako ne postanemo dio zajedničkog velikog tržišta. Naše tvrtke i pojedinci nužno trebaju postati igrači na tom tržištu, kako bi se probijali bez nepotrebnih barijera, kako bi naši ljudi izvan zemlje osnivali tvrtke, kako bi lakše putovali, studirali, ali i da stanovnici EU mogu lakše doći k nama, posebice na ljetovanje. Europska nam unija treba zbog našeg gospodarstva, zbog novih investicija...

Uglavnom, puno je razloga zašto DA. A ponajmanje su životno važni razlozi u tome što je, primjerice, hrvatski jezik postao jednakopravan u Europskoj uniji, kako nam stalno mantra Jandrokovićevo ministarstvo. To je lijepo za čuti, na to možemo biti ponosni, jezik potvrđuje naš identitet, našu kulturu, ali na kraju ljudi od nečega moraju i živjeti, jesti, podizati svoju djecu, raditi... Od ponosa na jezik kruha neće biti ni za koga. Bez posla ostat ćemo bez ičega, pa na kraju i bez vlastitog jezika.

I sasvim je očekivano da će se na krajnjoj hrvatskoj desnici, od Đapićeva HSP-a pa nadalje, pronaći političke snage koje će pokušati politički profitirati ili na euroskepticizmu ili na otvorenom protivljenju ulasku u Europsku uniju. I to je legitimno, politička borba dio je suvremene demokracije, pa i oko pitanja ulaska u EU, a na kraju će narod reći svoje mišljenje.

Ali i u Hrvatskoj i u Europskoj uniji sve je raširenija pojava da su protiv europske ideje krajnje lijeve političke snage. Istina je da se u mnogim europskim zemljama, pa tako i u Hrvatskoj, osjeća zamor sa starim političkim elitama ili razočaranje njima. Zato ne treba čuditi da u Njemačkoj, primjerice, na tome u posljednje doba profitiraju Zeleni, ili da u Berlinu na gradsku političku scenu izbije Piratska stranka! I u Hrvatskoj se već neko vrijeme traži tzv. treći put, neka treća politička opcija, ali još je nema na vidiku, osim pojedinaca koji se žele prodati kao takvi, poput Ljube Jurčića ili Željka Keruma.

Najbolji primjer rušiteljske krajnje ljevice možemo naći u Grčkoj, gdje lijeve političke snage ne žele ni čuti o promjeni ponašanja i načina življenja koji ih je doveo pred bankrot.

Kao i u nizu drugih europskih zemalja, gdje se socijalna, ekonomska, financijska situacija koristi za rušenje europske ideje. Pa se tako mnogi naslađuju uzdrmanom pozicijom Angele Merkel nakon posljednjih njemačkih pokrajinskih izbora. A još više ti isti drže fige kako bi s njome što prije propala i eurozona, euro, a da nitko istodobno ozbiljno ne uzima u obzir što bi to značilo za Europu, pa tako i za Hrvatsku.

Na tom tragu će i istaknuti predstavnik hrvatske salonske ljevice Srećko Horvat ispaliti dubokoumnu tezu kako Europska unija prima Hrvatsku jer su obje korumpirane! I eurofanatizam, koji sad šire državne institucije i agencije pred referendum, uspoređuje s partijskim jednoumljem i jugoslavenskim totalitarizmom. Umjesto teoretskog filozofiranja, iliti pametovanja, bilo bi možda uputnije prostudirati činjenicu kako su se borci protiv partijskog jednoumlja redovito stavljali iza rešetaka, a nemali broj njih i hladnokrvno je ubijen.

U trenutačnoj propagandi Jandrokovićeva ministarstva može se dobiti dojam kako se od Europske unije stvara mit. Ali u praksi nikome vlas s glave nije pala zbog kritičke riječi u odnosu na EU. Pa ni Horvatu. EU nije najsretnije rješenje, ali nije ni najlošije. Uzaludna su stremljenja kako trebamo čekati da bi se EU srušila. Ne, mi moramo u nju ući i postati dio njezine zajedničke sudbine, i u njoj odlučivati dalje i o sebi samima. A ne od EU stvarati mit ili bauk.


Zvir:
http://www.vecernji.hr/kolumne/ljevica-rusi-ideju-eu-kolumna-330218

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Idem  i ja!
Ne, ti ne!
A zake ne?
Zato jer ne!

4M - Idem i ja (1968), 0:57

4M - Idem i ja (1968) 

[Sledgehammer]

EU JE najlošije rješenje.

A sve objavljeno na tu temu, i što se još svakodnevno objavljuje, ne mogu akceptirati tri grupe ljudi:

1. Oni koji to i ne žele čitati jer si ne žele priznati neke očite činjenice,
2. Oni koji su preglupi za to shvatiti, i
3. Neprijatelji Hrvatske kojima to paše jer znaju što to znači ya nacionalni identitet.

[Jaguar]

EU JE najlošije rješenje.

A sve objavljeno na tu temu, i što se još svakodnevno objavljuje, ne mogu akceptirati tri grupe ljudi:

1. Oni koji to i ne žele čitati jer si ne žele priznati neke očite činjenice,
2. Oni koji su preglupi za to shvatiti, i
3. Neprijatelji Hrvatske kojima to paše jer znaju što to znači ya nacionalni identitet.

1.Činjenice su takve da je EU odavno ušla u Hrvatsku sa svim, tržište, financijske institucije, kapital i valsništvo, a Hrvatska nije ušla u EU i kad je već tako treba taj potencijal iskoristiti, jer je naš već odavno iskorišten, tko je za to kriv, to je za neku drugu temu.
2. Ti proglašavaš 60-70% građana Hrvatske glupim, glup-gluplji je moj komentar na to.
3. Naš nacionalni identitet su srozali najveći takozvani "domoljubi" koji su ubili sve vrijednosti nacionalnog karaktera, počevši od materijalnih pa sve do kulturnih vrijednosti.
Primejr za to ti je i naša lokalna razina, jesili ti nekada čuo nešto o g.Rade Jovičić i njegovom djelovanju u Turopolju? Što je čovjek, kao stručnjak i borac za očuvanje turopoljske kulturne baštine činio a šta je doživio od nove "domoljubne" vlasti u Velikoj Gorici?
4. I nemoj nam prodavati sranja kako je Hrvatska HDZ-ova, koji ju čuva a svi ostali su izdajnici. Moš mislit.
Toliko argumenata za pobijanje tvojih teza ima da je to prestrašno, kao što je prestrašno koliko si ti "pametan" , svakim svojim postom nam to iznova i dokažeš.

Naravno da EU nije ni idealna, ne uzimajući uopće u obzir zadnje probleme, nego gledajući kao zajednicu, pa i ti kad si ulazio u brak sa svojom ženom napravio si neki dogovor za zajednički suživot, pun kompromisa. Ili ti to ne želiš priznati? Pa ćeš nam i dalje prodavati mu*a pod bubrege.