Autor Tema: POČAKAJ (PO-ČA-KAJ) - Lipa naša čakavska  (Posjeta: 255924 )

0 Članova i 2 Gostiju pregledava ovu temu.

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: POČAKAJ (PO-ČA-KAJ) - Lipa naša čakavska
« Odgovori #270 : Prosinac 14, 2012, 11:32:11 poslijepodne »
Nastavek prethodnoga lista


Novi list, 2012 12 13 
Prilog četrkom Beseda

(4/7)

FIJUMANSKI KANTUNIĆ

Kunpir i merlin
 
Va televizijskon prilogu storili su eksperiment, pa su mićoj dece va čižmicu klali merlin i kunpir. Neki su bili tužni ča nisu dobili kakovu igraljku, a jedan mići vas sritan zel je merlin i kunpir. Šal je do kuhinje i rekal da će ih skuhat. Dok su se druga deca ocerala ča nisu dobila pravi dar, ovaj dečkić pokazal je kuliko j' šegav i da dobit merlin i kunpir ni nikakova tragedija. Dapače, od toga se more storit obed, a za igraljki deca brzo zgube interes.


Piše Kim CUCULIĆ
 
 
Čera na osan ur jutro zakampanal je telefon. Mat je digla slušalicu, a z druge strani žici ženski glas najprvo ju je pital je dobro, a onput je mat pozvana na nekakovu prezentaciju. Vavik ista štorija. A ki dojde dobit će fanj interesantne nagradi: tlakomjer ali pregled pul okulista. To j' specijalna ponuda za Božić i ne sme se propustit. Potle deset minuti sopet je zazvonilo. Ovisti put zvala j' neka ženska ka nan je ponudila pregled krvnih žila. Da čovik skače od sriće. I to j' bila ponuda ka se ne sme propustit. Leh za Božić i nigdar više. Mat je zaklopila slušalicu, a kad je i treti put zakampanalo više se ni javila.

    Ma zato j'neki zvonil na našen parlafonu. Javila san se i čovik kaže da j' poštar. A dobro znan da ni, aš se naš poštar zove Zdravko i znala bin da je on. To j' bil trik da otpren vrata za dostavu reklama. Ćaro mi j' da ti judi živeju od toga dela, ma me isto tako ne čudi da su neki naši susedi na ulazna vrata i svoji poštanski kasunići klali natpis: »Zabranjeno ostavljanje reklaminih poruka«. Stvar je va ten ča nas niki niš ne pita i bez dopuštenja nan se reklamiraju nečigovi proizvodi. Za to sigurno ne služe privatni telefoni, ki zbog pokušaja uvaljivanja oveh i oneh proizvodi zvone va sako doba dana i noći. Kuliko puti san sela nedeju večer i otela pogljedat film, ma va ten momentu zazvonil je telefon z vavik istin pitanjimi: »Ste vi ta i ta? Ste dobro? Imate pet minuti da van rastumačin? Za dva para tenisic dobijete još jedne, i to besplatno! Genijalna ponuda ka se ne sme propustit!« Si oni ki se ćapaju na takve i slične ponudi, vavik su na gubitku, a oni ki prodaju leh na dobitku. Niš ni besplatno, a i popusti su relativan pojam. Igra nan je simi poznata i leh je stvar va ten ćemo na nju pristat ali ne.
 
   Dostavljačimi reklama ponekad i otpren vrata, iako znan da nisu poštari. Reklami potle uglavnon najden hićene va škatuli za staru hartu, ča j' finalmente i korisno. Nekad zamen ku reklamu, nekad je hitin va smete i to je to. Retko kad ča kupin zato aš san videla va reklame. Iman neki drugi kriteriji. Ma sad pred Božić bombardiranje z reklamami postalo j' nepodnošljivo. Ovaj blagdan ki bi trebal imet neke sasvim druge poruki pretvoril se va najveći praznik konzumerizma. Ni puno dalje ni Sveti Mikula, aš su današnja deca očajna ako dobiju leh kakov skroman dar. Va televizijskon prilogu storili su eksperiment, pa su mićoj dece va čižmicu klali merlin i kunpir. Neki su bili tužni ča nisu dobili kakovu igraljku, a jedan mići vas sritan zel je merlin i kunpir. Šal je do kuhinje i rekal da će ih skuhat. Dok su se druga deca ocerala ča nisu dobila pravi dar, ovaj dečkić pokazal je kuliko j' šegav i da dobit merlin i kunpir ni nikakova tragedija. Dapače, od toga se more storit obed, a za igraljki deca brzo zgube interes. Mane j' ta štorija o merlinu i kunpiru bila fanj poučna. Neočekivana reakcija tog mićeg diteta navela me j' na razmišljanje o ten ča su prave vrednosti va životu. Z ovun božićnun porukun finit ću ovaj kantunić. Sako dobro!

http://novine.novilist.hr/Default.asp?WCI=Rubrike&WCU=2859285B28632859285A2863285A28582859285A2863288A288D28632863285E285C285A285F285E285F28632863286328592863L

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Merlin Morosin
Livio Morosin: Jutrom sam se rano stala, 03:06
KUD Zadobarje & Livio Morosin Band

Livio Morosin: Jutrom sam se rano stala


Nastavek na sledečomu listu
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: POČAKAJ (PO-ČA-KAJ) - Lipa naša čakavska
« Odgovori #271 : Prosinac 14, 2012, 11:32:56 poslijepodne »
Nastavek prethodnoga lista


Novi list, 2012 12 13 
Prilog četrkom Beseda

(5/7)

ZAPISANO VA SRCE

Štacjon pul Jurdanić
 
Pišen ovo na račun objavi da se nijedan vlak već nikad nete fermevat na jurdanićeven štacjone, mojen.


Cug smo ga zvali, kad san se kako školanka prtila na njega da me zapeja v Reku va stručnu školu. I si drugi su se prtili, vanjšćaki su nas zvali, aš smo s periferije morali prit do centra kade su pul škol bili još i delo, potrebno kupovanje, kultura i prosveta i, promislite, špaš. I na fraj san v Reku hodila, pozabila malomanj!
    Jurdanićev štacjon prekonjal je pet držav: austrijsku, austro-ugarsku, taljansku, jugoslavensku i hrvacku. Pače, samo četire, aš ovu zadnju, svoju hrvacku, ni arival!
    Nego se j' zmislelo da će z špažićarenjen škapulat HŽ od propasti, baš z ukinućen mićega štacjona!
    Namesto da se HŽ spasi z sposobnemi i stručnemi judi, ken je naveliko pjuvnut v ruki i va velen vlastiten dele škapulat se ča j' na štrikah opstalo baren sto četrdeset let.
    Nego, na, zet mi va ime od šparanja moj štacjon s ki zna kakovun nespodobnun računicun! Zač se ta račun ne zrihta? Kako se to ne ume? Najlagje je ukinut. Neka se formula od špažićarenja postavi tako da jurdanićev štacjon ostane! Pu! Matematika!

Vlasta SUŠANJ KAPIĆEVA


http://novine.novilist.hr/Default.asp?WCI=Rubrike&WCU=2859285B28632859285A2863285A28582859285A2863288A288D28632863285E285C285A285F285E286028632863286328592863T

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

DECKI z BREGOV ZAGORSKI CUG, 05:55

DECKI z BREGOV ZAGORSKI CUG


Nastavek na sledečomu listu
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: POČAKAJ (PO-ČA-KAJ) - Lipa naša čakavska
« Odgovori #272 : Prosinac 14, 2012, 11:34:23 poslijepodne »
Nastavek prethodnoga lista


Novi list, 2012 12 13 
Prilog četrkom Beseda

(6/7)

Z VAŠE STRANI

Bribirci opet skupa
 
Od 63 školarca kuliko jih je poratnoga 1945. leta počelo hodit školu ko prva posljeratna generacija z Bribira, da bi proslavili 67 let od početka školanja našlo se je va Bribirskoj općinskoj vjećnici sega njih šesnajst.


Uz organizatori Dragutina Barca, Katarinu Buneta Marković, Josipa Strizića, Ivana Veljačića i Dragutina Pađena prozivki su se odazvali i njihovi školski pajdaši Zlatan Šimac, Mirko Čor, Ivan Mataija, Rudolf Pavličević, Anđelka Čor Skočilić, Marija Veljačić Spoja, Milka Antonić, Josipa Taraš Karlić, Ivanka Tus Petrinović, Marija Martinčić Leber i Milan Mrvoš. Si oni spametili su se svoje prve učiteljice Milke Dražić Skočilić i upravitelja Ivana Lokaja ki su zdavna napustili svojih školarci i prošli na drugi svit. Isto tako za njimi va lipa sjećanja prošli su i njihovi vršnjaki Anđelika i Đurđa Antonić, Olga Kaliman, Dušan Krajačić, Ivan Mikić, Slavko Piškulić, Ivan Pavletić, Mira i Dragica Pipinić, Ivan Spoja Andrin, Ivan Spoja-Črni, Mladen, Josip, Vinko i Mira Tonković, Marija Mureta Frković, Marin Dražić, Marija Abdihodžić, Anđelka Antonić Blažičević, Zdravko i Ivan Kršul, Zlatica Marušić, Josip Pancić, Božica Saftić, Božidar Spoja, Željko Tus, Ivan Vevc te Dragutin i Vladimir Stipeč. Da su nezaboravljeni, spod Velog križa va Bribirskon groblju položili su jin njihovi suškolarci velo boko rožic, zapalili sviću i odali dužno poštovanji.

    Bilo je i onih ki zbog bolesti nisu mogli prit ovon lipon druženju, a puno je njih ki su svoje njazlo svili po svitu ko primjerice va Merikah, Australiji, Francuskoj, Njemačkoj, Afriki i Poljskoj. Inž. Dragutin Barac s puno osjećaja opisal je težinu ondašnjeg školanja i mukotrpna žitka koga jin je nametnul Drugi svjecki rat, aš baš oni kad su počeli va školu, morali su i prestat, jer su njihov Bribir počele nadletat štuke, a onda se va mesto napučile vojske. Škola se selila po susednih mesti i selih kadi su ondašnji odbornici organizirali ratnu školu, ali se je to bilo slabo. Po finjenici rata dočekala jih je spaljena škola i njihov rodni Bribir pa su prvi razred hodili va zgradi Općinske vjećnice. Za sega dva miseca morali su svladat prvi razred, jer je škola počela kasno tekar va svibnju.
 
   Tabulica, spužva i kamenčić (pisalo) zaminjivali su teki i olofki kih ni bilo, a o knjigah moglo se samo sanjat. Ni bilo igrališća. Igrali su se na prašnjavoj šodratoj cisti krpenun ili hartenun balun, a za pojist ni bilo ča, van tu i tamo landicu kukuruznovoga ili kruha od mukovnic.
    Z škole se moralo žurit da bi se šlo blagon na pašu, a učilo se po noći pri lanpi na petroliju ili karbit, aš struje još v to vrime ni bilo.
    Sedmoljetku su hodili va Novi i Crkvenicu, pišice po sih mogućih neverah, ali s puno volje. Nakon ča su položili malu maturu puno se njih nastavilo školat v Riki, muku mučeć, aš ni bilo autobusnog prevoza nego se pišice šlo do Crkvenice ili Novoga pa vaporon v Riku. Živeli su po internati više lačni nego siti, ali za se to većina njih finili su zanati i visoke škole ke su jin kašnje bila garancija da se zaposle ko dobar poratni kadar.
    Spamećujuć se tih teških školskih dani, neimašćine, dičjih nestašluki i sega ča se prolazilo va to vrime, druženji su nastavili va bribirskon restoranu Lucija, kadi su bili ugošćeni od prijaznih domaćini i kadi su dogovorili ponovni sastanak uz želju da budu si živi i zdravi uz obećanji: VIDIMO SE KLETU! 

http://novine.novilist.hr/Default.asp?WCI=Rubrike&WCU=2859285B28632859285A2863285A28582859285A2863288A288D28632863285E285C285A285F285E286128632863286328592863A

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Bri bir a  Di-ri-di-ri-di

Novi fosili - Diridonda (1977-8), 03:05

Novi fosili - Diridonda (1977-8)


Nastavek na sledečomu listu
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: POČAKAJ (PO-ČA-KAJ) - Lipa naša čakavska
« Odgovori #273 : Prosinac 14, 2012, 11:37:04 poslijepodne »
Nastavek prethodnoga lista


Novi list, 2012 12 13 
Prilog četrkom Beseda

(7/7)

DA SE NE POZABI


Izložba »Neka nu me uci« va Lovrane

 
To je samo jedan del velega projekta »Očuvanje vlaškog i žejanskog jezika«, ki se zaspraven bavi »dokumentiranjem i očuvanjem zajika«, za kega je rečeno da se najbrže gubi od seh istrijanskeh zajiki.
 
 
Va Galerije Laurus Lovrane ovega se petka, 14. prosinca na 7 ur večer, otpira jena posensega drugačija izložba. Već samo ime izložbi »Neka nu me uci... / Da me ne zaboraviš« govori da će bit izložene sliki al fotografski zapisi iz života judi Šušnjevice i okolice i Žejan. To je samo jedan del velega projekta »Očuvanje vlaškog i žejanskog jezika«, ki se zaspraven bavi »dokumentiranjem i očuvanjem zajika«, za kega je rečeno da se najbrže gubi od seh istrijanskeh zajiki pa ga je Ministarstvo od kulturi Republike Hrvaske stavilo još 2007. leta na Listu zaštićene nematerijalne kulturne baštine. Vlašken zajikon danas se govori još samo va mesteh: Šušnjevica, Brdo, Kostrčan, Zankovci, Letaj, Nova Vas i Jesenovik va Istre okol Čepićkega polja, a na ovu stran samo va Žejanah, Općina Matulji.
 
   Ovo je prva izložba takove sorti, a za nju su se otprli si obiteljski albumi i poznimale sliki od judi ke pokažuju kako je va teh mesteh teklo živjenje i kako se još vavek živeje.

    Kako je se manje oneh ki govore zajik rojenega kraja, Udruga »Tragovi« je organizator i nositelj samega projekta s ken oteju pokazat da se na njin more i deklamirat, ča će storit Anamarija Strčić, a more se i kantat. Zato te na izložbu prit i veseli »Žejanski kntaduri«. Z Udrugi »Tragovi« sporučuju: »Vi rec vede, izložba, fi va va fino ku noj!« To znači: »Pridite videt izložbu, bit će van lepo s nami!« Va Lovrane će njin ruku podat i Katedra Čakavskega sabora Lovran, a vi pridite čut, videt i zabavit se! (C.M.)

http://novine.novilist.hr/Default.asp?WCI=Rubrike&WCU=2859285B28632859285A2863285A28582859285A2863288A288D28632863285E285C285A285F285F285828632863286328592863U

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Vlaški zajik (vraški jezek): Anđa Vlajina (Zdravka Krstulovičova)

Naše Malo Misto, 02:52
Legendarna hrvatska serija

Naše Malo Misto
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: POČAKAJ (PO-ČA-KAJ) - Lipa naša čakavska
« Odgovori #274 : Prosinac 14, 2012, 11:39:21 poslijepodne »
Glas Istre, 12. prosinca 2012.

Sam čiulaaa, sam vidilaaa...

Grande kaka

Piše šjora Špia


Carissimi citaozzi, pogotovo polesani, danas sam se, caco bi reka moj Pićo, ful nabrijala! Znam da će ove moje besside stići kasno na front u gradska palača, jer baš dokle pishem, još nema nikakovih viesti o temu sta su odlučili nasi gradski vijećnizi o unistenju Lungomare. Ali bin pukla da ne reagiram. I nisam samo ja, puno građani se bunu. Ove dane, čekamo sa nestrpljenje, sta če odlučiti i colico ruka će dignuti za ti nevjerovatni projekt. Dali će dignuti ruku da fešta počne, da rovokopači počnu kopati i rompati i napraviti miesta za neke nove sadržaje koji su meni štrašni.


Signora iz Zelena Istra, la Dušizza Radojčić me je napro uplasila neki dan kada je javno izjavila sta nas čeka ako se prihvati taj vražji plan. Kaze da si zamislim teren veliki caco 3 igralista za fudbal a se nalazi u pinetti na Lungomare, kroz koji passiva uređaj za prošišćivanje govna, da uprostite, našeg grada. I da će kroz pinettu veliki ispusni tubo, dritto niz grotte gdje se kupaju ljudi, ići ravno u more. Veeeliki ti pročiščivač za 140 miljari ljudi. Sta toliko nas ima ili će nas biti? Juka mene, ma signora Radojičić, sta stvarno? Anche ja se slazem sa vama da je to isto caco da si staviš kondot, pardon, wc - nasrid šalotta. A chi se domislio te genialne ideje? Sigurno neki štručnjak bez ukusa i zdrave pameti. Šam čiula da je studija projecta za pročišćivač prozienila da će koštati skoro 13 milioni euri, aa nama 50 kuna vishe na računu. Ali da to nije taco nego puno više.

Baš u toj pinetti se planira napraviti ugostitelske objekte na dva kata, za zabavu po dani i noći, betonirana obala, parkiralista… E nego sta, neće valda ljudi doći pješke! Na red bi dosle i nove ceste, pa ono za đirivanje autobusa. Pošto se ne moze bez hotela, tamo će se napraviti i jedan na pet katovi, da se vidi iz aviona. Caco se brzo gradi kod nas, chi zna kolike godine će passati dokle finu radovi a to žnaći da ćemo mi građani morati se držati alla larga od mista gdje se zieli zivot kupamo i sunčamo i se osiećamo caco doma. Tu se briše naš identitet, boga ti. A u koji geto će nas natjerati? Mozda na kupaliste Valkane i Stoia gdje se sve ruši i propada pa da nekomu pade komad terazze na glavu i ostane šeko? Pa neka se gradi na drugo misto sve to, a ne jušto tamo. Mi koi imamo švoje godine smo ljubomorni na tu pinettu jer kad smo bili pioniri i omladinzi, smo imali skolske radne akzie i sadili boriće. Mi smo odrasli i taco anche naši pini pa normalno da nam je žao da hi zrušu za račun nekih koi pojma nemaju sta nama znači ta pinetta, to more, one grotte… Smo čiuli da će se tamo sve okolo mora delati stanovi, hiže, ville i ben, meni dođe da kazenhote remengo. To vishe nije moja Pula i amen. A Pula je ne samo Lungomare nego na primjer i sve one lipe ville od sotto l’ Austria, na Verudi. To bi trebalo urediti odmah jer su znak kulturne Pule. Ne hi mozen njanche gledati, colico su sirote. Fasade su davno pale, sve propada izgleda caco da pantigane unutra živu. Kad smo bili mali, gledali smo u te hiže caco da unutra stanuje Snjegulizza ili neka dobra vila, principesse… Juka mene che bjeda i trdo srce.

Okei, nima veže, malo sam pošla van teme, škužajte, iman šuoje godine. Ljudi su nervoži jer nisu dobro informirani koliko će nas koštati ta nova izgradnja, chi će to doći biti paron. Ima i onih koi govoru da smo samo mi fosili protiv, da ne kapimo budućnost, da nismo za inovazie, da zasto se u Puli ne bi gradilo, kad taco i taco nam grad izgleda caco škulja…itd. Va ben, se slazem, ali zasto devastirati lipe terene sa kojima su građani vezani sa srcem i duša? Barem da su nasli lokaziu gdje se ne vidi toliko. Forši su “dobre mandule”, da ne kazen, provizije u pitanju? Caco danas gre ti svit, nista me ne bi čiudilo. A nama će forši ostati dugovi da hi plaćamo dokle ne krepamo. Pošto nisam dovolno informirana, niko me nista nije pita, referendum nisam vidila, imam pravo o temu lupati i sumlati. Colico se ja kapin u mužiku, ljudi su svi protiv i mislim da će gradska vlast jako zgubiti od građani ako se odluči votati ZA. Preko medija nam Zelena Istra savjetova da dobro zapamtimo imena od tih vijećniki jer će oni biti krivi za tu dižgraciju. Ako su votali NE - ja im se išpričavan i bilezin sa štovanje.


VASHA SPIA
spia@mail.inet.hr

Glas Istre Srijeda, 12. prosinca 2012.
http://files.glasistre.hr/GlasIstre.pdf

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Da te mogu pismom zvati Ne Me Jugat & Klapa Lungomare, 03:47

Da te mogu pismom zvati Ne Me Jugat & Klapa Lungomare
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: POČAKAJ (PO-ČA-KAJ) - Lipa naša čakavska
« Odgovori #275 : Prosinac 14, 2012, 11:42:31 poslijepodne »
Glas Istre, 2012-12-13

La kost
JEDNOUMNI TJEBNIK – PRODUCT OF CROATIA
»Lakodelci svih zemalja, ujedinimo se!»
Lito 30 • Numer 1016 • Poriječ, 13. božićnjaka 2013. (sv. Lucija)

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Lipi moji

Gledan na televiziji kako se dalmatinsko super djevičansko ulje prodaje po 29 kunic za litru. Poli nas je precija za litru ulja sto kun. Sad budi ti pametan! Ča je jušta mira? Ča more biti da naše divice valjaju toliko već od dalmatinske? Će biti da je po sridi falšarija. Jeno je predrago, drugo precino. Kako i vajk, istina je nidri u sridi.



Mižerija gori, mižerija doli, ma potrošačka groznica je počela tresti i to prije nego lani. Svako lani bolje! Ko tako to pojde naprid, valje, valje ćemo Božić početi slaviti zajno za Vazmon. Gradi, sela i robne hiže su već načinčinani, roba z velikin popusti je
jur na štandovi. Komerčanti gledaju kako će nan pobrati i zadnju kunu iz žepa: popusti, nagradne igre, akcije, sniženje cijena, premije, uzmi 2 dobiješ 3… te šenpijivaju do te mire da ti se para da je roba za niš.

Više ni zajebancije. Sad se gre na krupno, na takozvanu veletrgovinu. U uvoj mižeriji razvila se je nova kasta - ladri na veliko. Ča drugo reći, kredu se lanpijoni u Červar Portu, po kilometra šin na prugi Kanfanar - Rovinj, dvi tone mesinga i bronce u Galižani, gorne z crikve… Dok pošten svit preče po kontejneri, uvi novi ladri-tajkuni
delaju na veliko. To su takozvani - grosisti. Samo, nisu oni sami u konbrikuli. Tote niki mora držati vriću. To su uni ki kupuju ukredeno - veleprodaja. Za me su oni, z tobože čistima rukami, huji ladri od verih ladri. A ti veri tati nisu više amateri. Morali su tehnološki vancati, ne moreš ti šine dizati prez kamijona z dizalicon. A, ne! Svi se žale da to Cigani kredu. Ne bin reka. Oni samo palickaju - na sitno. Ste vidili Ostojić Veljka, ministra od turizma, kako planinari po Ćićariji kako da je Ćićarija - Perićka… i promovira novi turistički proizvod. Žveljat je kako mačak. Da je još, umisto pastoli “špiceric”, ima profesionalne cavate bi skaka po unin grotami kako sinbol naše županije - istrijanska koza.


Gledan na televiziji kako se dalmatinsko super djevičansko ulje prodaje po 29 kunic za litru. Poli nas je precija za litru ulja sto kun. Sad budi ti pametan! Ča je jušta mira? Ča more biti da naše divice valjaju toliko već od dalmatinske? Će biti da je po sridi falšarija. Jeno je predrago, drugo precino. Kako i vajk, istina je nidri u sridi.

Gledan te naše pulitičare, oni su kako moja dentjera: po danju laju, po noći plivaju. Oni su i glumci, majstori monodrame, svaki povida svoju ulogu. Kad vidiš Karamarka, zajno znaš ča će reći. Naši Jakovčić i Kajin su se jeno malo primirili. Kako civilizirani ljudi su se vrgli dakordo da se neće napadati dok duraju fešte. Bravo ragači! Tako se dela! Pakt o nenapadanju će durati do Sveta Tri kralja.

Pita me moja unuka Samanta, sunce didovo: “Nonić, ča da ti kupin za novo lito?” Ma ča ti imaš šoldi? – štupin se ja. “Ja šparam, dide moj, ulažem, iman svoju kasicu
prasicu, a ne štedim u švicarcima.” Dobro, pametna moja financijerka, kupi mi plastičnu patku. “Nonić, zar želiš onu žutu, za igrati se u kadi?” Ne, ne, dite moje, ja
bin unu bilu da moren u nju pišati prez da se po noći moran ustati.

Lipi moji, finjiva i uvo pismo, finjiva i uva štorija. Je zima, ma je i štajun: “Svaki štajun - svoj lancun.” Danas je sveta Luca, za nju kuma Jaga govori: “Sveta Luca, za
njon zima škuca”. A šjora Mafalda, za ne ustati uzad, u duhu bilingvizma, z terace viče: “Per Santa Lucia, il fredo že per la vija”.


Škapulali smo se i uvi put. Kad učer, ki je bija 12. 12. 2012., ni bilo sudnjega dana, onter će sigurno biti miseca marča drugega lita, 13. 3. 2013. Ben, frajajmo do tega dana, zvadimo šolde iz bičve i z banke, homo u luše restorane, homo svi na snig, pak ča bude, bude! Ča bi reka Mušolini: “Mejo vivere un dorno de leon, ke no čento de pegora”. Ko ne bude fin del mondo? A ča se more!? Smo se zajebali. Bolje tako, nego da bude kraj svita a da nan šoldi ustanu neiskorišteni u banki.

Dajte si kuraja i budite pravi ko morete.

Vajka z vami vaš
                           Zvane Lakodelac


* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Vicistra

Jurina i Franina


Ča i kako

Fuma je došla u bračno savjetovalište.

FUMA: Pomorite mi, ja ga napro volin, on je munjen za namon, volimo prečiže stvari. Povrh tega, on je jako bogat, pun šoldi, sakramenski je dobar u postelji i napro smo srićni kad smo skupa.

SAVJENIK: I u čemu je problem, gospođo?
FUMA: Ne znan ča bin i kako rekla mojen mužu.

* * * * *

Brusit

JURINA: Kume, biš ti brusija studenticu?
FRANINA: Aj vero bin.
JURINA: Alora upiši svoju Lucu na fakultet.

* * * * *

Delat

JURINA: Ćo, kume, ča je istina da delaš za televiziju?
FRANINA: Je, još su mi ustale četiri rate.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

TURBOEKSKLUZIVNO:
UZ MALU POMOĆ PRETELA VELIKA POMIRDBA NINA & KAJINA


MA ZNATE DA STE U PRAVU – NAMA JE SKUPA FINO

KAJINO: Kaj san robi bit štupido i mona? Imen somu 16 miljor kun plaće u Saboru, lagunu vrednu 20 miljor kun i kužinu Meblo staru 12 let, a ploćan kredit od 50 miljor kun i niman dionic, nis nanka kune dobiv od dividendi i Todorića, niman poduzeće, nikaj!, nanka barku.

NINO: A, čuj, ni za Ćića barka. Ti nisi za biznis jer svaki put kad nešto kažeš izgubiš se u brojkama. Malo si se zaigrao. Ajde, popij si jednu iz mog novog podruma.



Ono što nikom nije uspjelo, La kost je napravila lijevom rukom - za isti je stol dovela Nina & Kajina. Sastali su se kasno sinoć do rano jutros na tajnom mjestu čije ime ne
spominjemo, jer nismo sigurni je li Sveti Jure ili Šan Đorđo, i uz malu pomoć Pretela izgladili sve nesporazume te ponovo izgradili porušene Ideesove mostove. Donosimo truboeksluzivni fonogram s tog povijesnog sastanka nakon kojeg je Idees još ljepši i
stariji nego što je bio.

NINO: Dobro mi došel, prijatel. Računam na tebe.

KAJINO: Kaj ti nozet rabi žirant za kredit? Koji ti je tu po rede? Osmi? Imeš oš za platit kredit od 300 hiljada euri z aprila 2006., plus 125 mjari z utobra miseca, pak sad oš oveh 300 miljor euri priko firme, a da nanke ne brojin oneh 118 mijari kunic za veturo.

NINO: Ma nije frka, imam dobru plaću, a i sad ne jedem više brancine i škampe s Prodanom na Limu nego si doma sfrigan sardelice, pa uštedim. Bauk je u štednji mala beba za mene. Nego, nešto mi loše izgledaš, popi si jednu moju.

KAJINO: Kaj Đineto? Po štiri kune i 49 lip za boco, pak piet milioni kuna na leto na njoj zaradiš, a mene iskaš da bin ti biv žirant. Kade su ti sad oni tvoji klonovi?

NINO: Ma smiri se, kakva Gineta, kakav žirant. Zvao sam te da se pomirimo.

KAJINO: Kaj mi da se mirimo? Pa svin si div da na mene u Ideesu ne računate jer vam remetim poslove, a kako delate pokazuje da ste od 1993. zgubili štiri komuna na Liburnije i 19 po Istrije, a 1993. leta naša samostalna lista za Županijsku skupštinu dobila je 85.247 glasi, kaj je bilo 74,2 posto važe ih, a 2009. leta u koaliciji s HNS-om dobili smo 43.912 glasi, samo 44,77 posto...

NINO: Samo da ti kažem da si nositelj ove zadnje liste bio ti. Nije baš bilo - Svi za mnom!

KAJINO: Kaj biš stiu s ten povedat? Da si ti biv nositelj ne bimo bili nanka u falu dobili većinu u skupšćini. I samo da ti din da san jas na presedničkin izbori 2009. dobiv 76.349 glasi kaj je 3,87 posto na državnen nivoju, a to je 0,59 postotnih poeni
već nego je IDS z RiDS-on i Dalmatinskon akcijon dobiv z državnon liston na parlamentarnin izbori 1993.

NINO: He, tako je kad je onaj put listu nosio Narčižo Herak, pa smo ga za kaznu brzo izbacili iz stranke. Pustimo izbore, daj, popijmo si mižo ove moje malvazije i idemo napred u nove pobjede.

KAJINO: Kaj? Kakove pobjede kad si staviv Flegeta za kandidata za župana, a jas san na presedničkin izborima u Buzetu dobiv 58,91 posto glasi.

NINO: Da, ali Valter je sad dobijo 98 posto...

KAJINO: Kaj biš stiu reć da edini jas i Prodan nismo utali za njega?

NINO: Ne, ne, ne znam ko nije glasao za njega, Emil mi hi još nije detektirao, ali znam da ti je i Prodan jako zamjerio jer si uzeo povlaštenu saborsku penziju.

KAJINO: Kaj san robi bit štupido i mona? Imen somu 16 miljor kun plaće u Saboru, lagunu vrednu 20 miljor kun i kužinu Meblo staru 12 let, a ploćan kredit od 50 miljor kun i niman dionic, nis nanka kune dobiv od dividendi i Todorića, niman poduzeće, nikaj!, nanka barku.

NINO: A, čuj, ni za Ćića barka. Ti nisi za biznis jer svaki put kad nešto kažeš izgubiš se u brojkama. Malo si se zaigrao. Ajde, popij si jednu iz mog novog podruma.

KAJINO: Kaj su ti dli gradevinsku dozvolu? Pazi da si u decembro 1996. kupiv od Općine Grožnjan prez natječaja dve particele zgr. k. č. 74/1 i 74/2 u k. o. Završje u Sveten Juretu, prva površine hiše 84 m2 z korton od 288 m2, a druga s hišon od 270 i korton od 443 m2, po kupoprodajnen precije od 65.324 kune i krešenen za ponapred zračunate kamate u visini od sedan posto na leto kaj je 14.335,70 kun, z otplaton na
pet let, a septičku škuju i veći bakun konobe gradiv si na državnen zemljištu pa ti je rješenjen gradevinske inspekcije u setembru 2003. urdinano da hi zrušiš.

NINO: Ti dobro znaš da je to bila političko-policijsko-pravosudno-medijska hajka protiv mene.

KAJINO: Kaj ne da da, kako anke za nonin šufit od 66 kvadrata koji si 2002. u Poreču kupiv od Grada za 16 milijari euri, ma nisi ga plativ 20 meseci, sve dokler te Majić ni otkriu. A jas san te, štupido i mona, onda braniv da brižan stavaš z velon
famejon u dvosobnen stanu i da nimaš šoldi ni za jes. Ali maske su pale!

NINO: Pazi malo na jezik, Damire! Dosta sam trpio tvoje uvrede i laži na moj račun. Mi se vidi da si poša na ocat!

KAJINO: Kaj? Ti si šav na ocat!

NINO: Stari prdonja!

KAJINO: Kaj nisi to diu Langeru?

NINO: S kim si takav si!

KAJINO: Kaj ti to meni?

NINO: Tebi sam i Tito i Nino!

KAJINO: Kaj?! E, nećeš više, razbojniče!!

NINO: Fljus!

KAJINO: Fljas!

PRETELO: Dosta! Frmajte se! Ste kako petešići u mojoj korti u Filipini. Zapoštajte da san vas ja učinija velikin. Ti Da mire nikad ne biš bija saborski zastupnik da ti nis pripozna i puštija ti moje misto zato ča imaš finjen jedan razred škole već od mene, a ti Nino ne biš bija glavni od naše stranke Idees da te ja u Poreču nis pripozna za presednika i rinuja gori. I zato ne morete poj van z moje brazde!

NINO: Barba Milan, recite da sam ja u pravu. Damir me samo vrijeda i optužuje za nedemokraciju i droge, a bez mene Istra nikad ne bi bila ovako stabilna i bez cestarine na Ipsilonu, i Vi nikad ne bite bili direktor porečke marine.

PRETELO: Ma znaš, Nino, da si u pravu.

KAJINO: Kaj si pomunjesa, Milane? Kako moreš dit da je on u pravu, a kad si me klicau u Filipine na večeru si reka da je Nino šav krivo, da ni demokracije i da ga robi rušit! I oš si na večeru klicau Heraka, Žufića, Ružića, Poropata, Fola i sve druge koje smo prvo ti i jas skupa z Ninon rušili. Kaj ne vidiš da te nozet slipi? Oš malo pak  e ude počet plakat kako 1994. na Sedmen izvanrednen Saboru IDS-a u Pazinu kad je malo falilo da anke njega isključimo, samo da si ti biv za.

PRETELO: Ma znaš, Damire, da si u pravu.

DEBELI ORLIĆ: Pa, dobro, Pretelo, kako moreš biti takov? Z jene bande govoriš Ninu da je u pravu, pak zajno z druge rečeš Kajinu da je on u pravu. Ma to je dvolično!

PRETELO: Ma znaš, Vorlić, da si anke ti u pravu!

DEBELI ORLIĆ: E, jušto si vrajži Istrijan. I ča ćemo sad?

PRETELO: A, niš, njih dva neka se izljube, a mi gremo za delon.

NINO&KAJINO: Ma znate da ste u pravu, mi smo Nino i Kajino i baš nan je skupa fino!

* * * * *

Tekst uz sliku 1:
Svi smo jedna Partija, slijeva: Kajino, Pretelo, Nino i Debeli Orlić

* * * * *

Tekst vuz sliku 2:

KAJINO: Kaj me pipaš doli?
NINO: Ti si prvi počeo. Ajde, daj bačin.
KAJINO: Kaj ne znaš da nis gej.
NINO: Ajde, ajde, svi mi tako na početku kažu.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

(P)RAZNE CAKE ZA JUNAKE

Zmajlović od Bosne

Ministar zaštite okoliša Mihael Zmajlović zatražio je od BiH dopunu studije utjecaja
na okoliš za zahvat HE Dabar kako se ne bi ugrozilo stanje voda i ekosustave u delti Neretve.

Škoda da anka Plomin ni na Neretvi ki bi alora forši miništro Zmajlović iska almeno
dopunu studije utjecaja na okoliš za TE Plomin C.


* * * * *

Tele vizionar

Potpredsjednik Vlade Branko Grčić se uvrijedio jer je Nova TV objavila prilog koji
sugerira kako on spava na sjednici dok ostali raspravljaju o dnevnom redu.

Ma šu, šjor Branko, ne rabi da se fendite, znamo da niste spa, forši ste mali kakovu
viziju kako naš župan Nino. Eli forši - televiziju. Novu, se kapi.


* * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Rideo
ergo
Impres
sum
La kost
, otužni humoristično-satirički podlistak četvrtkom u Glasu Istre
• autori Vladimir Bugarin, Drago Orlić i Goran Prodan
• zemaljske adrese: Poreč, Pionirska 1; Pula, Riva 10;
virtualna: lakost@glasistre.hr; telefonin 098 475 359, faks 452 863 i 591 555
• reklame na 388 470 ili epgi@glasistre.hr
• reklamacije s gnušanjem odbijamo

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

http://files.glasistre.hr/GlasIstre.pdf
http://www.glasistre.hr/

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Kupil san ti prstenac...prstenac si zela, ma mene nisi otela. ma luce, ma luce, luli- luli-lulice. susedice moja.....

Kupil san ti prstenac - Igor Doričić, 02:09
Sa albuma Armunika va našen kraje Igor Doričić 2006

Kupil san ti prstenac - Igor Doričić
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: POČAKAJ (PO-ČA-KAJ) - Lipa naša čakavska
« Odgovori #276 : Prosinac 20, 2012, 11:48:49 poslijepodne »
Novi list, 2012-12-17

S kamika i mora

Ste vi va mreže?
 
Ta sakramenski »fejs« mane j' huji od bilo ke tajne službe ovoga svita. To ti prijatel od tvoga prijatela, pa onput njegov prijatel i prijatel od toga njegovoga prijatela, to smo na kraju si prijateli, a da ja zaspraven ne poznan nikoga osim toga prvoga prijatela.

Slavica Mrkić-Modrić

 

Ne znan kako vi stojite s temi društvenimi mrežami, ste omreženi ale ne, a ako ste, va kuliko ste se mreži zapetljali, ma ja nisan ni va jednoj. Zač? Pa, zato aš nekako više volin z ljudimi povedat va živo, leh po cele dane blejat va ovu škatulu od kompjutera, ale va onu od šegavoga mobitela i nabadat po tipkami kako bin z nekin podelila, ča ja znan ča. Niš šegavo, kod ča ne dan ni inače. Radi sega toga, mnogi od mojeh prijateli me gljedaju koda san z Marsa pala i nikako njin ni ćaro, kako ja, ka sakoga vraga volin znat i sakamo nos zagnjest, nisan ga zarivala baren na »fejs«. Ta sakramenski »fejs« mane j' huji od bilo ke tajne službe ovoga svita. To ti prijatel od tvoga prijatela, pa onput njegov prijatel i prijatel od toga njegovoga prijatela, to smo na kraju si prijateli, a da ja zaspraven ne poznan nikoga osim toga prvoga prijatela. Ne govorin da ta »fejs« nima i dobre strani, ono kad se ljudi posprave pa načine neš za općeljudsko dobro – išću nekoga ki j' nestal, napišu neš ča bi inače neke službi skrile i sl., ma ja i dalje mislin da mi j' i prez njega sasma dobro, da i prez njega znan se ča mi rabi znat. A ni ja njemu ne falin, tr i prez mane ima dosti sljedbeniki.

    Ne znan ako j' Papa na »fejsu«, ma na »tviteru« je. Sad da me pitate ča j' »tviter«? A ja bin van odgovorila isto onako kako su mane oni ki stalno jašu po temi mrežami, a oni su rekli – društvena mreža za malo ozbiljneji ljudi. Za oni ki se umeju izrazit va 140 znaki. Onput san ja to pitala, je to kod Jelena Rozga i Arsen Dedić, a oni su mi rekli da moja usporedba more pasat. Nadan se da ste valje dokončali ka j' mreža Rozga, a ka Arsen. ma da se mi vrnemo na Svetoga Oca i »tviter«. Ki'vo san dan san na Dnevniku gljedala kako se j' papa prikopčal na »tviter«. Nisan znala bin se smela, ale bin plakala. Mane j' ta snimka bila grozna – gljedan prvoga čovika katoličke crikvi kako z rukun ka se trese proveva stisnut onu tipku ku su mu pukazali i spojit se z celin sviton. Pa ča zaspraven bilo ki more verovat da će Papa po celi dan sedet zad kompjutera i nabadat po tastature kako bi pastve pojasnil ovo ale ono.

    Papa će, moje je mišljenje, ta »tviter« videt nikada više, a namesto njega će regimenta popi pisat i pisat. Va tri smeni ako rabi. I se zato da bi crkva bila va duhu vrimena va komu je i stado. Super, niman niš protiv, ma san nekako mišljenja da bi čuda toga morali modernizirat prvo leh se prikopčat na »mrežu«, i da su si načinili medvjeđu uslugu, aš i ovako malo ljudi dohaja na mašu, osin kad su Vazam ale Božić, a sad od kada je Papa na »tviteru«, a maši na aplikacijah modernih mobiteli, će popi za ko leto mašit sami sebe.

    Uostalon, ča to mane briga, ki voli neka se z papinimi informatičarimi »tvita«, ki voli neka se z mobitelon moli, ki voli »fejs« neka mu je, a ja ću i dalje po starinski – z prijatelimi na kafe, z papun na vi, z plovanimi kako s ken, a z Svevišnjen s rešpekton.


http://novine.novilist.hr/Default.asp?WCI=Rubrike&WCU=2859285F28632859285A2863285A28582859285A28632893289328632863285E285C285B285B285A286128632863286328592863S

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Crven fejsič nano…
Citat:
Maja Šuput i Maredo orkestar - Crven fesić nano, 03:14
http://www.youtube.com/watch?v=AKN0DpIxqvM

Klapa Luka Ploče - Dobo mi došel prijatel, 03:47

Klapa Luka Ploče - Dobo mi došel prijatel
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: POČAKAJ (PO-ČA-KAJ) - Lipa naša čakavska
« Odgovori #277 : Prosinac 20, 2012, 11:49:53 poslijepodne »
(S)MAK NA KONAC

* * * * *

Novi list 2012-12-8

S kamika i  mora

Svit se konča II

 

Piše Kim Cuculić
 
 
Eko, ustala su nan još komać tri dana do smaka svita. Na vrata nan je zakucal sakramenski 21.12.2012., ki će neki doškat va kakovon podrumu ali skloništu za elementarne nepogodi.
Takovi su se opskrbili jidon i pilon ki moru durat dvajset let. Za razliku od teh, neki drugi judi zmiron čekaju kraj svita i ne bacilaju puno okolo toga. Ima i oneh ki smatraju da će to bit dan kot i saki drugi i zač bi se pojidali. Tuliko se već govori o ten datumu, a već 22. decenbra pozabit ćemo na Majanski kalendar i njegovo proročanstvo. Živi bili pa videli, ali ki preživi pričat će. Kantali su i va srednjen veku

»Svit se konča i sunce jur zahodi,
pravda gine, ljubav stine, tma ishodi.
Djaval jure svoju vojsku kupno vodi,
gda se svrši Sveto pismo dan prihodi«...,


pa ni bilo smaka svita.

    Mi se para da j' ta smak već fanj vrimena na delu. Ne znan ča bi nan se huje još moglo pripetit. Saki dan novi judi gube delo i hićeni su na cestu, se j' više oneh ki kopaju po latami za smete i hrane se va pučkin kuhinjami, poplave, potresi i uragani na sen stranami svita, nasilje na sakon koraku. Mi mislimo da će smak svita bit neč zaspraven katastrofalno, kot ča bi bilo da Zemju proguta kakov divovski planet. Za to postoji manja šansa leh ča su nesposobni pulitičari ki nas z dana va dan vode va se veću katastrofu. Morda i nisu tuliko nesposobni, leh provode nečigove naredbi z ciljen uništenja ča većeg broja judi. Nekemu j' stalo do toga da bude ča više nezaposlenih, neobrazovanih, lačnih i bolnih. Se nekako gre va ton smeru. A mi čekamo smak svita.

    I Hrvacka j' sopet hićena va »smete«, aš nekemu tako odgovara. Neki drugi vuče konci, a mi se smejemo teorijami zavjera i Davidu Ickeu. Ki j' čital libri toga čovika, more se uverit da se fanj toga obistinilo. Piše on i o ovimi ki nas hitaju va »smete« i o namjernoj proizvodnji kriza. Niš ni slučajno i va celon ton kaosu ima neke logike. Pisal je Icke i o ingleškoj kraljevskoj familje, ka leh sije smrt okolo sebe. Leh još jedna tema za razmišljanje. Ustalo nan je još tri dana, ke moremo iskoristit za druženje z prijatelimi i familjun, za šetanje po Molo longu, za odlazak va teatar i Art-kino, za kupovanje božićneh dari i tome slično. Moremo smak svita doškat i nerviranjen zbog toga ča smo sopet va »smetu«. Se j' stvar izbora. Ča se mene tiče, nadan se da će ov čakavski kantunić preživet 21.12. i da će živet i va 2013. letu. Do tada, se najbolje i do skorog čitanja.


http://novine.novilist.hr/Default.asp?WCI=Rubrike&WCU=2859286028632859285A2863285A28582859285A28632893289328632863285E285C285B285C2859285B28632863286328592863U

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Črno (dark-o) nam se piše:
pri koncu pak turčin potukel nas se bu


Kevenhiler -- Darko Rundek, 03:09
Balade Petrice Kerempuva - Khevenhiller
Miroslav (Fric) Krleža

Kevenhiler -- Darko Rundek

Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: POČAKAJ (PO-ČA-KAJ) - Lipa naša čakavska
« Odgovori #278 : Prosinac 26, 2012, 11:13:25 poslijepodne »
Novi list, 2012-12-24

S kamika i mora

Piše: Slavica Mrkić-Modrić

Vilja Božja

Danas je Vilja Božja. Mane od mićega jedan od najlipjeh dani va letu. Zač? Zato aš san do kakovoga petoga leta života mislela da j' ta dan dobil ime po mojoj tete Vilke, ka j' jušto na ta dan bila rojna. I mane j' ko ditetu to se bilo normalno, aš ča tu ima bit čudno, moja j' teta Vilka bila dobra kod kruh, govorin bila aš je na moju velu žalost već fanj let ni med živemi, i valjda j' zamiritala da se ta dan zove kako i ona. Nikada mi ne bi napamet palo da j' zaspraven Vilka svojin rojenjen na Vilju Božju dobila ime kakovo je. Kad su mi to konačno dopovedali, rekla san – ala, dobro neka van bude, ma iskreno i najiskreneje ja se i dandanas, mada znan kako su govorili istinu, držin svoje teorije.


    Ona prva bi mi, da ovo sad čita rekla – na, deštarda j', tvrdoglava kod prazji rog, bila i ustala. Ma ja volin takovun kakova je.

    I volela me je, čudo me j' volela. Me par jednako kod i svoje vnuki. More bit i sled već aš san njoj ja bila prva. Doklen su oni došli na svit već je bila starica i ni njin mogla pukazat se ča j' mane, i navadit ih semu onomu čemu j' mane navadila. Volela me je, ma kad bin ča zatafljala, a zatafljala bin često, čula bin svoga Božića. Sa srića da ju j' vavek jad držal ako da pet minuti, a sa srića i da j' njeji paron, a moj najdraži barba Branko va sakoj takovoj situacije bil na mojoj strane, pa san kod prava nesnaga, dočin bi Vilka zdignula prst, pobigla pu barbi i se bi bilo rešeno.

    Domišljan se našega najhujega kara. Jadila se j' na me celeh mesec dan. A zač? Pa zato aš san načinila, kako bi ona rekla – velu sramotu i sebe, i svojimi, a najhuje – njoj. Na vjeronauku. Na vjeronauk me j' peljala na Praputnjak va sv. Josipa. Doklen bin ja bila va crikve, ona bi bila pu svoje sestri i bi me čekala. A kod za vranića i vnuk od njeje sestri je hodil s manun na ta sakramenski vjeronauk, i još jedan naš prijatel i smo jedanput malo pretjerali i nas je koludrica potirala ća. Namesto da njoj rečen ča se j' dogodilo, mi smo mesec dan hodile Praputnjak, ona j' mislela da san ja pu koludric, a ja bin se igrala. I ki zna kuliko bi to trajalo da ni neki njejoj sestre povedal ča i kako je. I tako dojden ja, dobro se domišljan da j' bila sreda, z tobože vjeronauka pu njeje sestri Slavi, one se pozdrave i nas dve lipo niz Trnovicu pa doma. Niš ona ne govori, ma kad smo zamaknule na putić ča popreko pelje na Višnjevicu, pa kad je počela zijat i kade me j' god dosagnala z taškun po rite, i tako kilometar i pol. Kad smo došli doma povedala j' matere ča j' bilo, pa san još i od materi dobila, a jedini ki me j' razumel, i ki se j' na se to smel kod pečen je bil barba Branko. Aš on ni mogal smislet popi. Pokle toga dogajanja ni ja, a koludrice još i manje. I to me j', moren van reć držalo fanj vrimena.

    Sad je se to jedno lipo domišljanje, ko me vavek nasmeje. A na projde ni jedna Vilja Božja da se ne domislin toga, da se ne domislin na svoju tetu Vilku i svoga barbu, na svoje detinjstvo, ko ne bin menjala ni za ča na svitu. Pa kad na današnji dan zagrizen onu suhu smokvu, si su gušti va tomu grizu, saki minut ki san provela z ten mojen surogat majkun i nonićen. Mada jih nisan nikada tako zvala, bili su mi i već od toga. Srićan Božić van želin! A još prvo Viliju Božju.


http://novine.novilist.hr/Default.asp?WCI=Rubrike&WCU=285A285C28632859285A2863285A28582859285A28632893289328632863285E285C285C285B285D285828632863286328592863A

Spavaj, spavaj djetiću, 03:11
Božečje (Božične) pesme OSS-a Buševec

Spavaj, spavaj djetiću
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: POČAKAJ (PO-ČA-KAJ) - Lipa naša čakavska
« Odgovori #279 : Prosinac 27, 2012, 11:56:42 poslijepodne »
Novi list, 2012 12 27
Prilog četrkom Beseda
 
5 člankov na čakavskomu:
http://novine.novilist.hr/Default.asp?WCI=Rubrike&WCU=285A285F28632859285A2863285A28582859285A2863288A288D2863286328632863286328592863T

iliti

(1/5)
TAKO SE REČE


Nebesku muziku špjeguje saki na svoj način

Čuda puti rabin ono ča su nekada zapisali pametni judi va Kine, a spametila san se te njihove poslovici dokle san se zabavjala z Mikulun jenega četrtka va dvanajsten mesece


Piše Ivanka GLOGOVIĆ KLARIĆ

Slika: Noćna kartulina z matujske »Božićne šetemane« * Foto: S. JEŽINA

Neki veruju va ovo, neki va ono, aš saki na svoj način špjeguje nebesku muziku...
    Čuda puti rabin ono ča su nekada zapisali pametni judi va Kine, al kot ča smo ju mi nekada va škole spominjali i kot Kitaj (i čitali jedan lepi libar ki se j', ako san dobro zapametila, zval »Pročitaj proskitaj i Pariz i Kitaj«). Spametila san se te njihove poslovici dokle san se zabavjala z Mikulun pretpasanega četrtka. Napisala san onput da smo, kad smo počeli hodit školu, samo jeno leto još imeli Mikulu, ma potle tega j' prišal Djed Mraz, a potle njega i Djed Božićnjak.
    Trebe j' reć da smo tega 1945. i 46. leta još imeli vjeronauk va škole, i ocjenu va svedožbe, ma potle tega ni bilo više ni Mikuli ni Božića. Duralo j' to dosta dugo – lahko ćete se spametit do kada – pa san odlučila pred ov Božić i Novo leto porabit još neš malo od oneh komentari va školskeh zadaćnicah z matematiki, a keh se do danas skrbno čuva moj muž.
   
Sretna Nova 1984.

Da vas ne štufujen previše s tun decun, zibrala san samo neš ča j' napisano oneh let kad ni bilo ni Mikuli ni Božića.
    – Druže Klariću, ova zadaća mi je bila najteža od svih do sada, pogotovo 5. i 6. zadatak. Sretna Nova godina 1984.
    To j' napisal Neven, ki j' dobil 5.
    – Nije bilo teško. SRETNA NOVA GODINA!!! Druže, ja neznam šta da vam još pišem, zato ZDRAVO! – napisala je jena Nadija.
    A Zrinka, koj se j' sigurno pijažal i ingleški zajik, napisala j' samo:
    »HAPPY NEW YEAR« !!! Lara je pak poželela: – Sretna Nova godina i želim da više nikada ne čitate gluposti koje meljem u zadaćnici.
    »Druže dobit ću jedan. I želim vam sretnu Novu Godinu. « Vedran mu j , za sen ten ča ga j' bilo strah, lepo čestital, i na su sreću zadaću j' napisal za 3!!
    Moran vas spametit da komentari pišen točno onako kako su ih oni napisali, ma nekeh ipak skratin, kot ča ću od ovistega prepisat samo početak i kraj, aš je Ana – va novo vreme kad se Božić mogal opet spominjat – napisala celu stranicu:
    »Dragi Profesore! Sretan vam Božić i Nova godina. Ja vama za poklon dajem moj komentar, a vi ste meni dali ovako laganu školsku zadaću. …. Još jednom hvala na zadaći, ako ne zbog mene onda zbog drugih da dobiju dobru ocjenu.«
   
Sen se najboje

»Sretan Božić i Nova godina, a ja se radujem ponovnom susretu u petak, a ponajviše se veselim novom satu matematike u novoj 1996. godini« napisala je Tajna. Sendi mu j' napisala: »Sretan Vam novi MILENIJ« , a Mia: »Sretan Božić, Nova godina, stoljeće i milenij.«
    A ki zna ako Vanja danas piše pjesmi, aš komentar je bil: »Što da Vam pišem, što da Vam velim, kad vam i ovako sve najbolje želim! Sretan Božić i Nova 2001. godina.« Bojan, ki j' bil izbjeglica z Vukovara, verujen da j' z sega srca poželel: »Sretan Božić i 2001. godina svima na Zemlji.«
    Patrizia je pak napisala: »Neću Vam čestitati Novu Godinu i Božić, jer je nesreća ako Vam čestitam ranije!«
    Ne znan ako j' Patrizia imela pravo, ma je al ni, ja ću – skupa z mojen Mateton – sen van ki me čitate, poželet se najboje za Božić i Novo leto, za sen ten ča je Božić već pasal.
    Ne verujen da ste šli za ten da oba ta blagdana padaju va utorak, pa ako buden mogla, ako arivan i ako me bude voja, ću na početke drugega leta čagod napisat od štrigarij, al nekeh stvari va ke judi veruju. Morda ću arivat ča napisat i vi pročitat, aš san za sen ten ča su govorili da te bit smak sveta – 21. XII. 2012. ipak, skupa z vami – preživela!


http://novine.novilist.hr/Default.asp?WCI=Rubrike&WCU=285A285F28632859285A2863285A28582859285A2863288A288D28632863285E285C285C285C2858285B28632863286328592863N


Sveti Mikula Niko
Split 2010 Bokeljska noć (Niko Bulić i Đani Stipaničev), 03:08

Split 2010 Bokeljska noć (Niko Bulić i Đani Stipaničev)


Nastavek na sledečomu listu
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: POČAKAJ (PO-ČA-KAJ) - Lipa naša čakavska
« Odgovori #280 : Prosinac 27, 2012, 11:58:31 poslijepodne »

Nastavek prethodnoga lista


(2/5)
DA SE NE POZABI


Mala izložba božićnih čestitki

Čestitke od nigda i danas, na kup su pospravili, na šmričicu, staru veltrinu, na stube ih stavili i predstavili – puno je teplih, lipih besed i versi na njimi napisano...


Piše Marina TIJAN HAJDINIĆ

Va jednomu kantunu doma, spod pozornice – penzici su udelali malu izložbuHreljinski penzioneri su na kraju ovoga leta svojimi člani, a imaju ih 456, položili račun za se ono ča su napravili va pasanih dvanajst miseci. Se j' hvale vridno. Sinjali su to poštivanja i pažnje, lipe besede, kad njin ni va življenju onako kako bi oteli. Borbe su to junačke na Penzićijadi, na jogu, va trešeti..., Putovanja, kad se na se zablja, drugačje kraje obahaja, kad se piva, veseli, doma kasno dohaja. Va mesoviji krabulje odbavljaju. Valje zad toga slave sv. Jura, pa kuhaju i peču slašćice, aš njin se familja na kup pospravlja. Z Bakrani, po letu i vrućini sveticu Margaretu slave, va Golubinjaku se šeću, tancaju i hlade... Davaju si oni force i koraja celo leto. Duraju onako kako moru i znaju. I lipo njin je. Simi nami na čast su ti ljudi složni, jednostavni, skromni.
   
Z Kanade 1946.

Da i ovo leto njihovo druženje bude lipje, va jednomu kantunu doma, spod pozornice udelali su malu izložbu. Nesakidanju. Božićne čestitke, od nigda i danas, na kup su pospravili, na šmričicu, staru veltrinu, na stube... ih stavili i predstavili.
    Puno j' teplih, lipih besed i versi na njimi napisano. Bilo ih je 245. Najstarija j' z 1930. leta. Va vrimenu od 1941.-1950. našla se j', na žalost opet leh jedna, a onda j' broj z leta va leto rasal. Saka od njih je jedna slika, jedno povidanje. Va nimi su, rodbini, pajašici, pajdašu, dragomu čoviku, srca i ruke mnogih ljudi pisale najiskrenije želje, da ih prati dobro zdravlji, srića i veselje. Na jednoj, pisana j' 24.11.1946., a poslana j' z Kanade piše: – Draga Tonice, najprije primi pozdrav. Već je dugo vrimena da nimamo lista od Vas, neznamo niš kako ste, ste živi i zdravi.
    Od mame smo imeli jedan list, dva miseca je bil na putu. Nebimo rada da ove karte budu dva miseca putovale. Tonice, ja Ti neću puno pisat na ovoj karti, aš iman puno listi za pisat, nego, ako dobiješ ovu kartu, ti meni piši više, aš ja volin čitat i znat kako ste si zajedno. Je se življenje popravilo, morete ča robe kupit?...
    Čestitamo Van sretan Božić i Novu godinu. Iz ove daljine rada bimo, kad bimo se mogli nać med Vami, već jedanput, da nismo sami va ovoj tuđini. Ako živi budemo, mislimo da ćemo se vidit. Tanjice, piši kako učiš. Čuli smo kako ćete imit novu školu. I mi smo dali mali dar za nju, jer želimo da imate lipu školu. Mnogo pozdrava.
    XXX (ča bi reć Volimo vas) Marija i Vence
   
Čestitke z 1843.

Domisleli su se i najstarije štampane čestitke z 1843. leta, napravne va Engleskoj ka j' valje šla va »masovnu« proizvodnju i jako se brzo proširila po svitu. Ručno j' popiturana i podiljena va tri dela. Va sredini se vidi familja ka pije i slavi, a z boka su slike sirotinje ko j' se dariva hrana, roba. Na čestitki, razumi se na engleški piše »Čestit Božić i sretna Nova godina.«
    Vrime Božića i Novoga leta budi va simi nami jedno posebno raspoloženje, va komu se miša vrime pasano, današnje, buduće. Domišljamo se naših najmilijih kih više ni s nami. Sakomu, bilo putniku ali namerniku, nastojimo reć teplu besedu, iskrenu želju da njin kumpanija bude samo ono dobro va svitu. Ono jutra zapleteno j' va ufanju, va veri.
    I se ono o čemu se j' tu večer va sali ćutilo bilo j' va čestitki, va izložbi izloženo. Staro se j' zmišalo z novin, modernin, budućin. Stare stvari, lampa, boca, škatulica, škamblica... dobile su dekupažom (decoupage), koga su sami organizirali i navadili, novi sjaj, novi izgled i šarm i tako postale svedok, ali i sinjal od kad je svita i vika, obnove života.
    Sakoga j', ki j' tu večer došal, na kantridi j' dočekala skromna, ali iskrena čestitka za Božić i za se dane va novin letu. Par besed, božićne sličice, na drugoj strani nigdanji recept za božićni keks poručil je simi, pa i Vami ki ćete ovo pročitat; Neka Vaša srca, duše i tela ispuni; ljubav, zdravlje, teplina, dom, familja, veselji, domišljanje, svitlo, nada, mir... Srićno simi!


http://novine.novilist.hr/Default.asp?WCI=Rubrike&WCU=285A285F28632859285A2863285A28582859285A2863288A288D28632863285E285C285C285C2858285C28632863286328592863U


KARTULINICA, 03:46

KARTULINICA


Nastavek na sledečomu listu

Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: POČAKAJ (PO-ČA-KAJ) - Lipa naša čakavska
« Odgovori #281 : Prosinac 28, 2012, 12:05:33 prijepodne »
Nastavek prethodnoga lista


(3/5)
OBAŠLI SMO


Prišla je vanka nova zbirka »Čakavčići pul Ronjgi«

Seh oveh let slagali smo žbicu po žbicu, travicu po travicu, delajuć njazlo va ken smo čuvali i teplili domaću besedu

   
Piše Nina DUKIĆ

Prišlo je 470 radi z 44 školi s područja PGŽOsavnajsto nan je leto! Zrasli smo va punoletni judi! Seh oveh let slagali smo žbicu po žbicu, travicu po travicu, delajuć njazlo va ken smo čuvali i teplili domaću besedu. Sakakove štorijice ča živjenje prnaša i va keh smo otkrivali neprocjenjivu bogatiju dečjega stvaralaštva zrečenu na dragen ČA. Sako j' leto va našen njazle rojeno još jeno novo otroče, jena nova zbirka »Čakavčići pul Ronjgi.«
    Va teh osavnajst let smeli smo se, strahovali, uživali skupa z sun onun dečicun ka su sa svoja razmišljanja, osjećaji i želji pretočila va pjesmi, priči, šali… Hvala njin na sakoj besede! I tu sredu, 28. martinjskega meseca nebo se j' raznježilo nad halubajsken krajen. Oko mu je zasuzilo i dažjilo od vele sreći, aš je još jena zbirka, osavnajsta po rede, rojena va čakavsken njazle. Dočekana j' pul Matetićevega ognjišća, lih spod njigoveh Ronjgi, va svetomatejskoj osnovnoj škole.
    Zapoštala san da, va zadnjeh nekoliko let, sakega puta kada je promocija zbirki, dažji i cindra. Bit će da je to ona sreća ka z neba pada, aš znate onu od »banjate i fortunate«…


Ognjišće ko se ne sme zapustit
   
    Čakavčići pul Ronjgi imaju ognjišće ko se ne sme zapustit. Neka skroze tinja, a sako toliko će va njega popuhnut meštrice, nonići i roditelji i si oni ki žele da ž njega skaču ognjići dečjeh duš, ke najiskreneje i najtepleje regaluju jubav. A Ronjgov neka zna, da magari »su šli stari panji, ni njin se zatrl koren ni pusta Glavica, užancu nastoje naša dečica«.



Zmeša od dece

Ma tr ki je abadal daž! Pred školun je bila vela zmeša od dece, roditelji, nonic i nonići. Si su se pozdravjali, smeli, ćakulali. Škola je mesto kade vavek žvrgujaju tići, pak se sa ta mladost z Bodulije i Kirije, z Gromišćini i Kastafšćini, z Reki i spod Učki gori stopila va jeno veselo čokotanje.
    A ovo leto jih je zaspravje bilo fanj! Prišlo je 470 radi z 44 osnovne i područne školi Primorsko-goranske županije.
    Stručna komisija va sastave Cvjetana Miletić, Vlasta Sušanj Kapićeva i Ljubomir Stefanović, imela je zaspravje teško delo- mej toliko dobreh radi-zibrat oni najboji.
    Ovoletnji nagrađeni: 1. nagrada (1. - 4. razred) – Tamara Erceg, 2. r. »Zrcalo«, OŠ Zvonka Cara, PŠ Selce, voditeljica: Lukrecija Stilin, Petra Rušnjak, 4. r. »Volin poć«, OŠ Pehlin, voditeljica: Jasenka Travalja
    Druga nagrada: – Nina Camauli, 4. r. »Nonina kamara«, OŠ Gornja Vežica, voditeljica: Ivona Biondić, Melanie Milovac, 4. r., »Igra«, OŠ Kraljevica, voditeljica: Sunčica Vučković, Lucijan Božić, 2. r. »Remo na tartufi«, OŠ Dr. A. Mohorovičić Matulji, voditeljica: Neda Mance
    Treća nagrada:- Sven Car, 4. r. »Jesen«, OŠ Vladimira Nazora Crikvenica, voditeljica: Marijana Pohl, Paola Demark, 1. r. »Ja«, OŠ Turnić, Rijeka, čakavska grupa,voditeljica: Svjetlana Višnić, Leo Simčić, 1. r. »Jubav«, OŠ Klana, voditeljica: Jelena G. Samardžić, Ines De Bona,1. r. » Moj brek« OŠ Drago Gervais, PŠ Pasjak, voditeljica: Marija Špoljarić.
   
More nagrad

Va kategorije učenici od 5. do 8. razreda, prvo mesto su zauzele Sandra Iskra, 8. r. »Moje selo«, OŠ Klana, voditeljica: Rozana Družeta-Jeličić i Ela Perušić, 8. r. »Nono Pepe« , OŠ Kraljevica, voditeljica: Mirjana Domijan. Drugu nagradu su osvojili Luka Manola, 8. r. »Neka vide si«, OŠ Dr. A. Mohorovičić, Matulji, voditeljica: Lovorka Benvin, Eva Hlača, 5. r. »Vetrina«, OŠ Jelenje–Dražice, voditeljica: Biserka Juretić, Paula Babić, 6. r. »Moj kraj«, OŠ F. Krsto Frankopan, Krk, PŠ Punat, voditeljica: Nada Kirinčić. Treća nagrada: Emanuel Petrinić, 6.r. »Divi prasci«, OŠ Maria Martinolića Mali Lošinj, voditeljica: Barbara Karčić – Pozerina, Jakov Hladika, 5. r. »Lahka stvar«, OŠ Čavle, voditeljica: Dolores Maršanić, Mislav Rumora, 6. r. »Nonin facol«, OŠ Vežica, voditeljica: Mihovila Čeperić-Biljan, Ana Ezgeta, 6. r. »Moj anđel«, OŠ Škurinje, voditeljica: Svjetlana Kraljić.
   
Mojoj vile

Grupnu nagradu su zameritale članice Čakavske družine 4. r. »Ženska prava«, OŠ Škurinje – Rijeka, voditeljica: Tanja Dukić. Ekološku nagradu je dobil Ivan Rundić, 3. r. »Pompjeri«, OŠ Trsat, voditeljica: Nina Kamenski, a likovnu nagradu za naslovnicu zbirke Romano Solis, 4.r. OŠ Frane Petrića Cres, voditeljica: Iva Štefanac.
    Va zabavnen dele programa kantal je veli i mići zbor OŠ »Sveti Matej«, tancali su i kantali sudionici festivala Kvarnerić 2012 – Stela Glavić z OŠ Drago Gervais Brešca kantala je pjesmu »Kad se more jadi«,
    Romana Valenčić z OŠ Klana poslala nan je »Kartolinu iz Klane«, a pjesmu »Sopela« kantal je Petar Perušić z OŠ »Jelenje-Dražice«, član Grobničkeh tići KUD-a »Zvir«. Pjesmu »Vavik lipa« z festivala »Grobnički tići kantaju 2012.« otkantala je Ema Vranješ z OŠ »Jelenje Dražice«, a predstavile su nan se i dve školanki OŠ Sveti Matej – Viškovo, sudionice Glazbenega festivala mladih Halubje 2012., Nina Jestratijević z pjesmun »Febra od jubavi« i Mia Čop z pjesmun »Va halje od svili«.
    Seh ki su bili na promocije, svojen prekrasnen glason oduševila je poznata Halubajka Ivana Marčelja, ka je otkantala svoju pjesmu »Mojoj vile«.


http://novine.novilist.hr/Default.asp?WCI=Rubrike&WCU=285A285F28632859285A2863285A28582859285A2863288A288D28632863285E285C285C285C2858285D28632863286328592863B


**ZORA BILA** - KUD Martin Matetić – Jadranovo, 04:01
Kanat pul Ronjgi 2011

**ZORA BILA** - KUD Martin Matetić - Jadranovo

Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: POČAKAJ (PO-ČA-KAJ) - Lipa naša čakavska
« Odgovori #282 : Prosinac 28, 2012, 12:08:53 prijepodne »

Nastavek prethodnoga lista


(4/5)
ŠKURA bura


Piše: Slavica Mrkić-Modrić

Božić i okolo njega

    Kurijoža kakova san, lipo san se posela va auto i šla malo videt ča j' od stareh navad i Božića ostalo va našemu kraju. I bila san kuntenta, aš je ostalo fanj toga.
    Ekola, to bi bilo to ča se tiče Božića. Stipanja mi j' pasala radno, a ča se tiče današnjega dana ale Ivanje, sad gren zajedno videt kuliko će mi mačak dugo preko raga skočit da moren zračunat kuliko će dan bit duži. Do drugoga leta počinite od mane, a ono ča i van i sebe želin je puno zdravlja. Se drugo ćemo nekako.



Pasal je još jedan Božić. Nekomu va lipen, nekomu va grden, a bilo j' i oneh ken je bilo jušto sedno. Ki j' njimin i kada ukral Božić, ne znan, ma moran van reć da ono ča san ja videla obahajajuć na Viliju Božju večer Liburnijski kraj i Kastafšćinu, govori da j' ovo leto bilo jako malo oneh ki se neće domislet ni kade su bili, ni ča su delali. To će reć da san utaknula jako malo ljudi ki su Božić iskali va kakovoj boce ale čaše. Za razliku od leta prvo, te oštarije, i kafići nisu bili krcati ni pol kuliko su užali bit. Najprvo san pomislela da j' ljuden došlo z riti va glavu, a onput san dokončala da ni stvar glavine leh takujina. Aš va njen je propuh.
    Kurijoža kakova san, lipo san se posela va auto i šla malo videt ča j' od stareh navad i Božića ostalo va našemu kraju. I bila san kuntenta, aš je ostalo fanj toga. Recimo, prelipo j' bilo doć va Brseč va komu j' jušto kod i pu mane na Krasice polnoćnicu zamenila desetnoćnica, ma ni mi to zapačilo aš znan da j' crikav puno, a popi malo pa na Viliju Božju moraju delat prekovremeno. Ča će reć da maše i po dva put va istu večer, a ljuden je zaspraven isto na ku će se uru veselit rojenju Isusića. Će to bit devet, deset ur ale polnoći.
    Pu Majki Božje Karmelske na Krasice bilo j' lipo i na maše i pokle maši. Najme, kad je maša finila dečki z KUD-a Primorka su si dali truda i su lipo sen ki su k maše došli ponutili žmulj kuhanoga vina. Ljudići su zeli, zahvalili i namesto da gredu drito doma lipo jedan z drugen poćakulali. Povedaju da njin već davno ni bilo tako lipo na polnoćnice kako ovaj put. Da bi i k letu.
    Va Drage, pu Svetoga Antuna Opata, isto j' bilo jako lipo. Tamo već trete leto za redon jedna kumpanija načinja jaslice. Još su tamo, i škoda bi bilo po Drage pasat, a ne stat i poć malo videt to ča su načinili Pilepić i njegovi prijateli. Pu Matulj je bilo čuda ljudi, a kad san se već dotaknula Matulj, puknula bin da ne rečen kako mi se od seh gradi i općin rečkoga i opatijskoga prstena, računajuć i Riku, i Opatiju kod centri najveć pijaža ono matuljsko blagdansko ruho. Tako lipo, i tako z merun da ga j' gušt gljedat.
    Obahajanje san finila spred Svete Jeleni na Kastvu. A ča da van rečen, da j' Sveta Jelena dva put veća ne bi mogla prijet seh oneh ki su k maše došli. Čuda j' ljudi stalo va crkvenen dvorišću, po škalah i okolo crikvi. Nikomu od teh ni pačilo ča su vane, a ne nutre, a tako su lipo kantali i oni vane i oni nutre da j' Božić va Kastvu bilo čut se do Belići, a morda i dalje. Radi silnoga pohajanja ja san polnoćnicu odslušala va autu, ča će reć da san imela putujuću propovjed, ma ča će van to, ionako ni važno kade čuješ leh ča čuješ, a mane se j' od teh propovjedi uha ulovilo leh ono kade se govori kako ljudi moraju bit bolji i sebe i drugomu, a se one monadi o seksualnomu odgoju va školah i slično, to nanke nisan naslišala. Zač? Zato, aš mislin da ni bilo ni vrime, ni mesto da se o tomu poveda.
    Ekola, to bi bilo to ča se tiče Božića. Stipanja mi j' pasala radno, a ča se tiče današnjega dana ale Ivanje, sad gren zajedno videt kuliko će mi mačak dugo preko raga skočit da moren zračunat kuliko će dan bit duži. Do drugoga leta počinite od mane, a ono ča i van i sebe želin je puno zdravlja. Se drugo ćemo nekako.


http://novine.novilist.hr/Default.asp?WCI=Rubrike&WCU=285A285F28632859285A2863285A28582859285A2863288A288D28632863285E285C285C285C2858285E28632863286328592863I

I tučedu nas nevere i kiše…
Klapa "Sveti Juraj" HRM - Bodulska balada, 03:03

Klapa "Sveti Juraj" HRM - Bodulska balada
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: POČAKAJ (PO-ČA-KAJ) - Lipa naša čakavska
« Odgovori #283 : Prosinac 28, 2012, 12:11:05 prijepodne »

Nastavek prethodnoga lista


(5/5)
KANTUNIĆ OD OTROČIĆ


Friti


    Bil san mići...
    Stal san se. Jutro-škuro.
    Neč je lipo dihalo.
    Šal san videt.
    Majka neč peče.
    – A ča pečeš?
    – Friti pečen.
    – Friti, ča j' to?
    Dala mi je nekakovu baloticu od testa
    i to san pojil.
    Prve friti!


Ivan Benković,
7. razred OŠ Vežica Rijeka


http://novine.novilist.hr/Default.asp?WCI=Rubrike&WCU=285A285F28632859285A2863285A28582859285A2863288A288D28632863285E285C285C285C2858285F28632863286328592863P

Kantun(ić) od diavolić
neno belan / đavoli - STOJIN NA KANTUNU, 02:33

neno belan / đavoli - STOJIN NA KANTUNU
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: POČAKAJ (PO-ČA-KAJ) - Lipa naša čakavska
« Odgovori #284 : Siječanj 02, 2013, 10:46:30 poslijepodne »
Novi list 2012-12-31

S kamika i mora

Piše: Slavica Mrkić-Modrić

Bit će kako bude

    Povedaju kako va novoletnjoj noći si oni ki žele ljubav moraju na se klast neš črljeno, a oni ki bi soldi neš žuto. Iskreno, za to črljeno san znala, ma to žuto mi j' novitada. Da san prvo znala more bit bin sad bila bogateja leh ča san. Intanto, će oni šegaveji obuć i črljeno i žuto, aš va današnje vrime ljubav i soldi nekako ne gredu jedan prez drugoga.



Niš od onoga našega »S kamika i mora horosokopa« koga bin van, va 'vo vrime užala napisat pasaneh let. Zač? Ne zato aš mi se ne da, ni zato aš mi se j' kugla razbila, aš mi zato kugla ni ni rabila, leh zato ča van ne moren reć niš ča vi već sami ne znate. Ča da van rečen kako će 2013. leto bit bolje leh je bilo 2012., pa da rečete – ča j' ova pala z one stvari drito na beton? Da van napišen kako će va letu ko dohaja mladi nać delo, srednji ga zadržat, a penzioneri va miru uživat, pa da rečete kako san lažljivica »parekselans«. Ale morda da van napišen kako će leto ko nan dohaja bit huje leh je ono ko nas je strlo, kako će burza rada bit prebukirana, a od rada ni r, kako će retki dobit bušti, ale kako ćemo, ako Bog da, va najboljen slučaju stagnirat, pa da rečete kako san črna, bezobrazna i kako ti mediji leh neme narod i nebogemi ljudimi leh va glavu kladaju strah i paniku? I zato ću ja lipo mučat, ma kuliko mi ta muk teško pal i jedino ča ću reć je – bit će kako bude. A nekako će. Kod i vavek do sada nekomu će to bit leto za pamćenje, a nekomu takovo da će se trsit ča prvo ga pozabit.

    Ni važno kakovo će bit, aš to su stvari na ke baš neš jako ne moremo utjecat. Važno j' da mi ovo, ko smo kako-tako pregrmeli, odbavimo kako rabi, a onomu ko dohaja rečemo – dobro došlo, i ne prči se preveć aš lahko j' po sirotinje tuć. Čitan da će najveć ljudi Novo leto doškat doma ale pu prijateli. Veli broj je rekal i da će letu sprotun poć na kakov trg kade j' organiziran doček, a malo manje je bilo oneh ki su rekli da će leto čekat va hotelu, restoranu ale va nekomu drugomu gradu, države... I med takovemi je bilo najveć oneh ki će poć pu rodbine ale prijateli. Istina Bog, kako govore turističke agencije, fanj je i oneh ki će Novomu letu nazdravit i na Kube, i na Maldivimi, i na trgu neke evropske metropoli. Sen skupa, kade god bili i kade god slavili neka bude lipo i dobro.

    Povedaju kako va novoletnjoj noći si oni ki žele ljubav moraju na se klast neš črljeno, a oni ki bi soldi neš žuto. Iskreno, za to črljeno san znala, ma to žuto mi j' novitada. Da san prvo znala more bit bin sad bila bogateja leh ča san. Intanto, će oni šegaveji obuć i črljeno i žuto, aš va današnje vrime ljubav i soldi nekako ne gredu jedan prez drugoga.

    Ča god obukli ale sukli, važno j' da va Novo leto ne uhajamo jadni, aš povedaju da kakov ujdeš va leto ko dohaja, takov si za celo vrime doklen traje. Zato, lipi moji, lahko za črljene ale žute bragešice, kasić ale šetokalci, ono ča j' važno je da ste kuntenti ča j' još jedno pasalo, ča smo preživeli i ča imamo još jedan izazov predsobun. Pit v rit, a ne va glavu, buševat seh okolo sebe, a ne njurgat i bit će dobro. Sen skupa želin isto ča i samoj sebe, a gospe Nade, svojoj prijatelice z Trsata, ka mi već let i let šalje lipi listi, želin puno zdravlja i da se već jedanput i vidimo. Ala sad, kuraja!


http://novine.novilist.hr/Default.asp?WCI=Rubrike&WCU=285B285928632859285A2863285A28582859285A28632893289328632863285E285C285C2861285E285828632863286328592863L

Dobar vam večer gospodar - MVA Špansko - koncert 16. siječnja 2010. [/color], 03:35

Dobar vam večer gospodar - MVA Špansko - koncert 16. siječnja 2010.
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549