Autor Tema: HR.KAJ.NĚ? - Lépa naša kajkavska / pregled tisKAJna  (Posjeta: 539951 )

0 Članova i 2 Gostiju pregledava ovu temu.

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: HR.KAJ.NĚ? - Lépa naša kajkavska / pregled tisKAJna
« Odgovori #165 : Ožujak 27, 2010, 11:55:54 poslijepodne »


Zagorski list

ZA DUŠU, ZA SPOMENEK


PISMOHRANA (iliVi ARHIVA) KOLUMNE (html)


329 / 2010 02 05
Fašunjek i Pepelnica
http://www.zagorje.com/clanak/6995/za-dusu-za-spomenek-fasunjek-i-pepelnica-.aspx

330 / 2010 02 12
Valčekove
http://www.zagorje.com/clanak/7021/za-dusu-za-spomenek-valcekove.aspx

331 / 2010 02 19
Teške nas je več nasmejati
http://www.zagorje.com/clanak/7054/za-dusu-za-spomenek-teske-nas-je-vec-nasmejati.aspx

332 / 2010 02 26
'Tako mi Bog pomogao'
http://www.zagorje.com/clanak/7102/za-dusu-za-spomenek-tako-mi-bog-pomogao--.aspx

333 / 2010 03 05
Dan žena
http://www.zagorje.com/clanak/7137/za-dusu-za-spomenek-dan-zena.aspx

334 / 2010 03 12
VRAČSTVE ZA ŽIFCE
http://www.zagorje.com/clanak/7181/za-dusu-za-spomenek-vracstve-za-zifce.aspx

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Pregled člankov « ZA DUŠU, ZA SPOMENEK » gospě Nevenkě Gregurić na POTgoričkomu forumu:
(vupisati  Gregurić v iskalicu v desnomu gôrnomu čošku na sledeče stranice):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hr-kaj-ne-lepa-nasa-kajkavska-tiskajne/

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Provizorna pismohrana člankov « ZA DUŠU, ZA SPOMENEK » v Zagorskomu listu:
http://www.zagorje.com/pretraga/?cx=005765998322074358781%3Ahserwgt4jb8&cof=FORID%3A11&ie=UTF-8&q=ZA+DU%C5%A0U%2C+ZA+SPOMENEK&sa.x=10&sa.y=5&sa=Tra%C5%BEi&siteurl=www.zagorje.com%2F#1160

Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: HR.KAJ.NĚ? - Lépa naša kajkavska / pregled tisKAJna
« Odgovori #166 : Ožujak 27, 2010, 11:57:22 poslijepodne »


Zagorski list

IZ BAKINE PUČKE BILJEŽNICE

PISMOHRANA (iliVi ARHIVA) KOLUMNE (html)


329 / 2010 02 05
Na Valentinove vrtite kliček od jabuke
http://www.zagorje.com/clanak/6997/iz-bakine-pucke-biljeznice-na-valentinove-vrtite-klicek-od-jabuke.aspx

330 / 2010 02 12
Korizma
http://www.zagorje.com/clanak/7022/iz-bakine-pucke-biljeznice-korizma.aspx

331 / 2010 02 19
Gda snijieg otaja…
2010 02 19
http://www.zagorje.com/clanak/7048/iz-bakine-pucke-biljeznice-gda-snijieg-otaja.aspx

332 / 2010 02 26
Ak ti zvoni vu lijevomu vuhu, čul buš loš glas
http://www.zagorje.com/clanak/7097/iz-bakine-pucke-biljeznice-ak-ti-zvoni-vu-lijevomu-vuhu-cul-bus-los-glas.aspx

333 / 2010 03 05
Ak te nuos srbi, z nekim buš se svadil
http://www.zagorje.com/clanak/7126/iz-bakine-pucke-biljeznice-ak-te-nuos-srbi-z-nekim-bus-se-svadil.aspx

334 / 2010 03 12
Gda kokot z koca zapopieva, lijepi dani dolaze
http://www.zagorje.com/clanak/7178/iz-bakine-pucke-biljeznice-gda-kokok-z-koca-zapopieva-lijepi-dani-dolaze.aspx

335 / 2010 03 12
-

336 / 2010 03 26
Šte kašlje, muora jesti kuhani črni luk i med
http://www.zagorje.com/clanak/7219/iz-bakine-pucke-biljeznice-ste-kaslje-muora-jesti-kuhani-crni-luk-i-med.aspx

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Pregled člankov „IZ BAKINE PUČKE BILJEŽNICE“ gospona Zorana Gregurka na POTgoričkomu forumu:
(vupisati  Gregurek vu iskalicu v desnomu gôrnomu čošku na sledeče stranice):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hr-kaj-ne-lepa-nasa-kajkavska-tiskajne/

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Provizorna pismohrana člankov „IZ BAKINE PUČKE BILJEŽNICE“ v Zagorskomu listu:
http://www.zagorje.com/pretraga/?cx=005765998322074358781%3Ahserwgt4jb8&cof=FORID%3A11&ie=UTF-8&q=IZ+BAKINE+PU%C4%8CKE+&sa.x=0&sa.y=0&sa=Tra%C5%BEi&siteurl=www.zagorje.com%2F#986
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: HR.KAJ.NĚ? - Lépa naša kajkavska / pregled tisKAJna
« Odgovori #167 : Ožujak 27, 2010, 11:59:24 poslijepodne »


Zagorski list

Dnevnik tate Bena


PISMOHRANA (iliVi ARHIVA) KOLUMNE (html)


329 / 2010 02 05
Izlaz iz recesije
http://www.zagorje.com/clanak/6996/dnevnik-tate-bena-izlaz-iz-recesije.aspx

330 / 2010 02 12
Gramatika
http://www.zagorje.com/clanak/7023/dnevnik-tate-bena-gramatika.aspx

331 / 2010 02 19
Tko je zapalio žito?
http://www.zagorje.com/clanak/7065/dnevnik-tate-bena-tko-je-zapalio-zito.aspx

332 / 2010 02 26
Revizija
http://www.zagorje.com/clanak/7090/dnevnik-tate-bena-revizija.aspx

333 / 2010 03 05
T-problemi
http://www.zagorje.com/clanak/7145/dnevnik-tate-bena-tproblemi.aspx

334 / 2010 03 12
Brrrrr
http://www.zagorje.com/clanak/7175/dnevnik-tate-bena-brrrrr.aspx

334 / 2010 03 19
Mali čovek
http://www.zagorje.com/clanak/7189/dnevnik-tate-bena-mali-covek.aspx

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Zâgorsko-lisnati kolumnist Tomislav Benčić-Ben na tur-for-um-u
(vupisati  Benčić vu iskalicu v desnomu gôrnomu čošku na sledeče stranice):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hr-kaj-ne-lepa-nasa-kajkavska-tiskajne/

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Provizorna pismohrana člankov „Dnevnik tate Bena“ v Zagorskomu listu:
http://www.zagorje.com/pretraga/?cx=005765998322074358781%3Ahserwgt4jb8&cof=FORID%3A11&ie=UTF-8&q=Dnevnik+tate+Bena&sa.x=14&sa.y=8&sa=Tra%C5%BEi&siteurl=www.zagorje.com%2F#906
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: HR.KAJ.NĚ? - Lépa naša kajkavska / pregled tisKAJna
« Odgovori #168 : Ožujak 28, 2010, 12:00:38 prijepodne »


Večernji list

FAKAT
autor: Zvonimir Milčec

PISMOHRANA (iliVi ARHIVA) KOLUMNE (html)


2010 02 14
Prvi put imam mlađeg predsjednika
http://91.214.104.11/kolumne/prvi-put-imam-mladeg-predsjednika-kolumna-96315

2010 02 21
Strančarenje odmah van iz kuće!
http://www.vecernji.hr/kolumne/strancarenje-odmah-van-kuce-kolumna-100048

2010 03 01
Je li istina da njezin deda opet cuga?
http://www.vecernji.hr/kolumne/je-li-istina-da-njezin-deda-opet-cuga-kolumna-103618

2010 03 08
Zajednička fotka s političkom facom
http://www.vecernji.hr/kolumne/zajednicka-fotka-politickom-facom-kolumna-107126

2010 03 15
Lijepo zvuči – ćoravi gulaš i buhtli ‘Kod Ane’
http://www.vecernji.hr/kolumne/lijepo-zvuci-coravi-gulas-buhtli-kod-ane-kolumna-110711

2010 03 22
Mlad k’o ministar, volio sam vlakove...
http://www.vecernji.hr/kolumne/mlad-k-o-ministar-volio-sam-vlakove-kolumna-114150
ili
http://www.vecernji.hr/index.php?cmd=show_clanak&clanak_id=114150&action=print_popup

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Gospodine Milčec, jeste li vi posljednji Mohikanac kajkavštine u novinarstvu?

- Još se i suzdržavam i kajkavštinu upotrebljavam samo kada treba povezati rečenicu. Da pišem sve na kajkavskom, naježili bi se oni koji misle da bi samim čitanjem postali kajkavci i purgeri.


Zvir:
http://www.jutarnji.hr/clanak/art-2009,5,9,,162543.jl
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: HR.KAJ.NĚ? - Lépa naša kajkavska / pregled tisKAJna
« Odgovori #169 : Ožujak 28, 2010, 12:05:19 prijepodne »


Varaždinskě vésti

Klopotec

PISMOHRANA (iliVi ARHIVA) KOLUMNE (html)


br. 3402, 2010 03 16 
Viečnica – za reklame?
http://varazdinske-vijesti.hr/3402/klopotec/viecnica-za-reklame?opcija=kolumnisti

br. 3401, 2010 03 09 
Pešak vu prometu
http://varazdinske-vijesti.hr/3401/klopotec/pesak-vu-prometu?opcija=kolumnisti

br. 3400, 2010 03 02
Nogometno protuletje
http://varazdinske-vijesti.hr/3400/klopotec/nogometno-protuletje?opcija=kolumnisti

br. 3399, 2010 02 23
Gdi su snegobrani?
http://varazdinske-vijesti.hr/3399/klopotec/gdi-su-snegobrani?opcija=kolumnisti

br. 3398, 2010 02 16
Daruju nam – naše!
http://varazdinske-vijesti.hr/3398/klopotec/daruju-nam-nase?opcija=kolumnisti

br. 3397, 2010 02 09
Nova mladost “Varaždinca”
http://varazdinske-vijesti.hr/3397/klopotec/nova-mladost-“varazdinca”?opcija=kolumnisti

br. 3396 - Stupeki i auteki, 2010 02 02
Stupeki i auteki
http://varazdinske-vijesti.hr/3396/klopotec/stupeki-i-auteki?opcija=kolumnisti

**************************************************

Prelistajtě nôvi broj "Varaždinca"
(živopisano (online) izdâjně "Varaždinske vésti"):
http://varazdinske-vijesti.hr/online/Main.php?MagID=1&MagNo=1

pdf-pismohrana:
Varaždinskě vésti

http://varazdinske-vijesti.hr/pdf-arhiva
Županiske vésti
http://varazdinske-vijesti.hr/arhiva-zupanijske-vijesti

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Preštimani gospon KloPOTec - kajkavski call-um-nist z «Varaždinske vésti“ na tur-for-um-u
 (vupisati  Klopotec vu iskalicu v desnomu gôrnomu čošku na sledeče stranice):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hr-kaj-ne-lepa-nasa-kajkavska-tiskajne/
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: HR.KAJ.NĚ? - Lépa naša kajkavska / pregled tisKAJna
« Odgovori #170 : Ožujak 28, 2010, 12:06:25 prijepodne »


7 Plus – Regionâlni tjědnik Severozâpadně Hrvackě

(Zločesta) Vrtoglavica

PISMOHRANA (iliVi ARHIVA) KOLUMNE (html)


2010 02 02, br. 298
Nek Hrvoja ne kude, da partijskoj pajdašiji bolše bude
http://issuu.com/regionalnitjednik/docs/rt_298/44

2010 02 09, br. 299
Tov hrvatske hobotnice žitom iz Đakova
http://issuu.com/regionalnitjednik/docs/rt_299/44

2010 02 16, br. 300
Šoferska je tuga pregolema ....
http://issuu.com/regionalnitjednik/docs/rt_300/44

2010 02 23, br. 301
Državne mature i vremena za sranje
http://issuu.com/regionalnitjednik/docs/rt_301/52

2010 03 02, br. 302
Prvoborci pretvorbe kak na izložbi
http://issuu.com/regionalnitjednik/docs/rt_302/44

2010 03 09, br. 303
Državni neprijatelji z klobasami
http://issuu.com/regionalnitjednik/docs/rt_303/44

2010 03 16, br. 304
Harač i sapunanje
http://issuu.com/regionalnitjednik/docs/rt_304/52

2010 03 23, br. 305
Zločin i kazna, za maturu i mantru
http://issuu.com/regionalnitjednik/docs/rt_305/52

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Živopisano izdâjně (onli. ne-potpuno, html)
http://www.regionalni.com
Elektronsko izdâjně (pdf)
http://issuu.com/regionalnitjednik/docs

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Pregled RADARSKE člankov «Vrtoglavica» na POTgoričkomu forumu:
(vupisati  RADAR vu iskalicu v desnomu gôrnomu čošku na sledeče stranice):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hr-kaj-ne-lepa-nasa-kajkavska-tiskajne/
« Zadnja izmjena: Ožujak 28, 2010, 12:08:44 prijepodne Ljudevit Kaj »
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: HR.KAJ.NĚ? - Lépa naša kajkavska / pregled tisKAJna
« Odgovori #171 : Ožujak 28, 2010, 12:12:13 prijepodne »


Međimurske novine

Premišlavanje Jožeka radnika


PISMOHRANA (iliVi ARHIVA) KOLUMNE (html)


Vsi šparajo, a dogradonačelnik Biševac resteple…
2010 03 16, br. 758
http://www.mnovine.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=829:vsi-parajo-a-dogradonaelnik-bievac-resteple&catid=68:joek-radnik&Itemid=127

Neznam zakaj mi je furt Island na pameti??? 
2010 03 09, br. 757
http://www.mnovine.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=748:neznam-zakaj-mi-je-furt-island-na-pameti&catid=68:joek-radnik&Itemid=127

Korizma je počela, Josipovič se odrekev nas Međimurcov!!!   
2010 03 02, br. 756
http://www.mnovine.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=676:korizma-je-poela-josipovi-se-odrekev-nas-meimurcov&catid=68:joek-radnik&Itemid=127

I seljaki bodo morali vu škole hodati, a što bo unda delav???   
2010 02 23, br. 755
http://www.mnovine.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=600:i-seljaki-bodo-morali-vu-kole-hodati-a-to-bo-unda-delav&catid=68:joek-radnik&Itemid=127

Vu to nedelo fašinsko so žene hercuvale!!!? 
2010 02 16, br. 754
http://www.mnovine.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=484:vu-to-nedelo-fainsko-so-ene-hercuvale&catid=68:joek-radnik&Itemid=127

Precednica radničkoga veča je dala, a ravnatelica je dobila… 
2010 02 09, br. 753
http://www.mnovine.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=393:precednica-radnikoga-vea-je-dala-a-ravnatelica-je-dobila&catid=68:joek-radnik&Itemid=127

Pak valjda i Francozi imajo rok trajanja…?   
2010 02 02, br. 752
http://www.mnovine.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=392:pak-valjda-i-francozi-imajo-rok-trajanja&catid=68:joek-radnik&Itemid=127

Ak ravnatelica odide tajeri morejo ostati? ? ? ?! 
2010 01 26, br. 751
http://www.mnovine.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=391:ak-ravnatelica-odide-tajeri-morejo-ostati&catid=68:joek-radnik&Itemid=127


* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Živopisano izdâjně (onli. ne-potpuno, html)
http://www.mnovine.hr
Elektrônsko izdâjně (pdf)
http://www.mnovine.hr/index.php?option=com_wrapper&view=wrapper&Itemid=95

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Međimursko-novinski premišlant JOŽEK RÂDNIK na tur-for-um-u
(vupisati  Premišlavanje vu iskalicu v desnomu gôrnomu čošku na sledeče stranice):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hr-kaj-ne-lepa-nasa-kajkavska-tiskajne/
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: HR.KAJ.NĚ? - Lépa naša kajkavska / pregled tisKAJna
« Odgovori #172 : Ožujak 28, 2010, 12:14:43 prijepodne »


Zagorski list br. 335 / 19.03.2010.

ZA DUŠU, ZA SPOMENEK

Cajti oko Jožofovuga


Kak su oko Jožofovuka dani bilji se dukši, ljudi su znalji reči:
„Jožof je prešel i južinu donesel!“
Te je značilje da se med obedem i večeru moral najti još jeden obrok, teruga su ljudi zvalji, južina. Pre dugi su bilji cajti od obeda do večere bez da bi se kaj pregrizlje. Ljudi su se počelji mučiti po trsja, vrta i njiva i h želucem bi njim skruljilje.

Jajce z koruznu melju
Tri jajce se dobre stenfaju. Hu nje se dene …..



Piše: Nevenka Gregurić
 
Slika:
http://www.zagorje.com/thumb.ashx?path=/ckfinder/userfiles/images/komentatori/greguric.jpg&width=430&height=250



Jeden od drage sveteke tere se poštuvalje od negda pri nas h ožujku mesecu je 19. ožujek. Te je svetek Svetomu Josipi ilji kak bi mi po domače reklji Jožofove. Sv. Jožof se je kak svetec poštival radi toga kaj je bil hranitelj Isusof. On je ljudem bil primer dobrote, skromnosti i ljibavi. Poštivalje ga se kaj familjijskoga čoveka i zaštitnika framiljijie. Njega su pri nas poštivalji i poštivaju još i denes kak zaštitnika dece. Znam da su se babe, a tak i moja mati i babica, tere su imele decu zagovarale Sv. Josipu. Če bi tera imiela kaef probljem z detecem unda ju bi druga podvučila da detece i sebe zagovori  i pomolji se Sv. Josipu. Gda su več ljudi počelji delati po fabrika ilji gde drugde, znalje se najti i penez i prejti na prščenje h Zagreb. Zagovor se je obavljal na Trešnjefke gde je cirkvica Sv. Josipa.

Od negda je te  i svetek oko teruga se več budi prtuljet. Dani su dukši i se nekak diši po friške otpočinjene zemlje. Bregi su se prie več ščistilji od biele plahte tera jih je čez zimu pokrivala i nie dala ljudem da preveč po nje plaziju. Znalje se dogoditi da se za Jožofove zima na jeden čas vrnula. Z brega su se spustilji vetri, puhalji i igralji po kostja. Pahulje snega skup z vetrem znale su tancati po polja, njiva i dvorišča. Z rafunga se fejst dimilje jer zima još nie prešla z svoji kufri z življenja ljudi. Gda bi ljudi čez svoje obločeke lukalji vun z hiže i bilji hudi kaj bi jih veter i snieg nazaj vrnul pod krove, tiešilji bi se i reklji:

„Vetrene i sniežne bu same jeden krat. Te su same Jožofski fruci i zima same kaj nie prešla.“ Po dvorišča se več znalje videti da je se pririhtane za posle teri su se mam delalji gda se je h vremenilje. Oko sadja bilji su složeni obiljeni kolci za trsje. Obieljeni, kratki i debelji prosci, dobre pošpinčeni, stalji su složeni kaj ljisti knjige oko stanja, kaj bi se sušilji. Same su čakalji da jih se dene na pleče ilji na kola, odnese ilji otpelja na mesta gde buju zapičeni h zemlju, cinfralji miesta kam se buju postavilji. Kre suši su bile nasložene beljinke. od kolja, tere su se sušile. Nje su babe rabile za potkurjavu. Gda se je potkurilje z gacijovu beljinku ciela je hiža dišala po nekave čudne, alji za nos, ljiepe duhe.

Kope h tera su ljudi čuvalji repu i kumpier poljehku su se porušavalje jer su bile skore prazne. Senjaki su se takaj spraznilji, a kopiči slame i krme zgledalji su kak oglobani skoski jabuke. Za duge zimske dane i blage i ljudi skore su potrošilji se one kaj su čez ljete prie pospravilji. Radi toga se je moralje na se bolje paziti i još bolj šparati. Kak su oko Jožofovuka dani bilji se dukši, ljudi su znalji reči:
„Jožof je prešel i južinu donesel!“

Te je značilje da se med obedem i večeru moral najti još jeden obrok, teruga su ljudi zvalji, južina. Pre dugi su bilji cajti od obeda do večere bez da bi se kaj pregrizlje. Ljudi su se počelji mučiti po trsja, vrta i njiva i h želucem bi njim skruljilje. Unda su si med obroki znalji pojesti špekeca, suhuga ilji friškuga sireka i malje lukeca k tomu. Dobre je došle za pregriznuti kakve pečenje tere su nosilji sobu na posel ak su išlji dalje od hiže. Če su pak bilji bljiže pri domu unda su si napravilji finu domaču koštu, teru si moreme napraviti i mi denes. Dobra je, ljehke se napravi, a nie prežmehka, za pojesti kak južina.

Jajce z koruznu melju

Tri jajce se dobre stenfaju. Hu nje se dene  poštena beručka biele koruzne melje. More i melja od žute koruze, alji nie tak žmahna. Se se dobre posolji i počne se miešati z dva-tri deci mljieka. Miešati se trieba tak duge dok se sa melje dobre ne rastrajba. Posebne se dene na tavicu ilji renjgljek žljica masi, a ak ima dobre dojde i žljica čvrčke. Na rastopljenu i vruču mast hljiejeju se rastrajbane jajce z koruznu melju i počne peči. Peče se na ljehkem ognju, poljehku se mieša oko deset minut. Če se počneju jajce prigorjvati, slobedne se još malje podljiejeju z mljikem ilji vodu.
Bog vam blagoslovi!



Zvir:
http://www.zagorje.com/clanak/7210/za-dusu-za-spomenek-cajti-oko-jozofovuga.aspx

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Pregled člankov « ZA DUŠU, ZA SPOMENEK » gospě Nevenkě Gregurić na POTgoričkomu forumu:
(vupisati  Gregurić v iskalicu v desnomu gôrnomu čošku na sledeče stranice):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hr-kaj-ne-lepa-nasa-kajkavska-tiskajne/

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Provizorna pismohrana člankov « ZA DUŠU, ZA SPOMENEK » v Zagorskomu listu:
http://www.zagorje.com/pretraga/?cx=005765998322074358781%3Ahserwgt4jb8&cof=FORID%3A11&ie=UTF-8&q=ZA+DU%C5%A0U%2C+ZA+SPOMENEK&sa.x=10&sa.y=5&sa=Tra%C5%BEi&siteurl=www.zagorje.com%2F#1160
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: HR.KAJ.NĚ? - Lépa naša kajkavska / pregled tisKAJna
« Odgovori #173 : Ožujak 28, 2010, 12:15:34 prijepodne »


Zagorski list br. 336 / 26.03.2010.

IZ BAKINE PUČKE BILJEŽNICE

Šte kašlje, muora jesti kuhani črni luk i med


Slika:
http://www.zagorje.com/thumb.ashx?path=/ckfinder/userfiles/images/komentatori/baka.jpg&width=430&height=250


Piše: Zoran Gregurek


Iako je vjerovala klasičnoj medicini i iznimno cijenila doktore, naša je hraščinska baka Ivka znala recepte protiv gotovo svake bolesti. Evo nekih od savjeta iz narodne medicine.

- Šte pune kašlje i kašelj mu nikak nebre stati, muora zeti glavicu črnoga luka z lupinu, narezati ga na kolute i kuhati vu puol litre vode. Gda luk zakipi, treba ga sneti z špatera i pustiti da se oladi. Onda se vu te denu 2 ili 3 žilece meda i tuo se tople popije. Gda te boliju prsa, onda nastrugani domaći hren pomijiešaš z medom, i tuo tak da na jenu žličicu hrena idu dvije žličice meda. Tuo se uzima par danof i saki dan se napravi friška medicina - savjetovala je baka. Baka je znala i dobar lijek protiv rana na koži.

- Šte ima rane po kuože, treba vu tanjereku zmijiešati šenične melje i med. Onda se tuo razmaže na lanenu krpu i z tijim previjaju rane. Oblog se mijienja dvaput na dan. Šte pak ima čire po tijelu, mora si zmijiesiti posebne tijieste. Zeme se male meda, hržena melja, žumanjce od jajca, šafran i kuora kruha. To se zmijieša i meče na čire - rekla je baka. Mudra je starica imala i recept za slabokrvne.

- Zeme se šaka suhih črešenj z koščicama i tuo se ztuče vu drvene posude. K tomu se doda šaka gumilice (kamilica). Onda se se tuo sipa vu lonec vu kojemu je liter i poul friške zdenčje vode. Gda tuo napuol zavri, sneme se s špareta i precedi. Vu precijieđenu vodu vlieje se puol litre staroga črnoga vina i frtalj kile šumskoga meda. Onda se tuo tople pije dvaput, triput na dan po puol kupice - preporučila je baka.


Zvir:
http://www.zagorje.com/clanak/7219/iz-bakine-pucke-biljeznice-ste-kaslje-muora-jesti-kuhani-crni-luk-i-med.aspx

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Pregled člankov „IZ BAKINE PUČKE BILJEŽNICE“ gospona Zorana Gregurka na POTgoričkomu forumu:
(vupisati  Gregurek vu iskalicu v desnomu gôrnomu čošku na sledeče stranice):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hr-kaj-ne-lepa-nasa-kajkavska-tiskajne/

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Provizorna pismohrana člankov „IZ BAKINE PUČKE BILJEŽNICE“ v Zagorskomu listu:
http://www.zagorje.com/pretraga/?cx=005765998322074358781%3Ahserwgt4jb8&cof=FORID%3A11&ie=UTF-8&q=IZ+BAKINE+PU%C4%8CKE+&sa.x=0&sa.y=0&sa=Tra%C5%BEi&siteurl=www.zagorje.com%2F#986
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: HR.KAJ.NĚ? - Lépa naša kajkavska / pregled tisKAJna
« Odgovori #174 : Ožujak 28, 2010, 12:16:44 prijepodne »


Zagorski list br. 336 / 26.03.2010.

Dnevnik tate Bena

Papir sve trpi


To su samo neki primjeri kak se skoro nišči ne drži Zakona, Propisa i Pravilnika. I kaj je najgorše nišči ne kontrolira e se nešči toga drži i nišči onda niti ne kažnjava one teri se toga ne pridržavaju. A probajte sami to riješiti. Onda bu ruka zakona jako brza.

Piše: Tomislav Benčić-Ben
 
Slika:
http://www.zagorje.com/thumb.ashx?path=/ckfinder/userfiles/images/komentatori/bencic.jpg&width=430&height=250



Sedim si pred kompjuterom i nikak se nemrem zmisliti o čemu bi denes pisal. Sve dok ženin pes nije počel lajati. A zakaj je počel lajati? Zato jer su i pesi od suseda počeli lajati. Mislite da su počeli lajati iz čista mira. E nisu. Počeli su lajati zato jer su zaprti h svojim dvoriščima i nemreju landrati kak bi šteli i onda su kao takvi zagledali pesa od jednog našeg suseda teri se slobodno špancira kak mu je volja. Ni prvi ni zadnji pes teri hodi kud i kak hoče. Ali ja živim h gradu. Zakaj je sad to bitno?

Zato jer postoje regule kojima je sve definirano. Tak na primjer nesmem doma napraviti štalu i kravu hraniti jer živim h centru grada. Ne samo kravu. Niti pajceke nesmem hraniti. Jer tak piše h pravilniku. Ali smijem imeti pesa. I to je definirano posebnim pravilnikom. Ali je definirano kak se pes smije peljati van z dvorišča. Piše da če pes ide z dvorišča van mora biti na lancu i imeti brnjicu na njuški. To se ljepo zgleda na papiru. Kaj da ja napravim če vidim nekakvog velikog pesa teri hodi po cesti i nije na lancu i nema brnjicu? Bi zval policiju? Morem to napraviti če hoču ispasti bedak.

Tak mi h našem gradu imamo pravilnik teri se nemre ispoštivati.

Ima takvih primjera još. Neki dan ženica i ja prejdemo malo van s Graciom. Kam peš s detetom nego malo do parka. A tam nema dece jer je to bilo negde hjutro. Samo nekakvi školarci. I njih jedno 5-6 se njiše na onoj njihaljki od špage. Kaj je inače napravljena za dvoje dece. Gracia baš i nije zainteresirana za tu njihaljku, nego ju več vrtuljak interesira. Pa ne moram tirati tu dečurliju proč. Ima tu i drugih stvari. Če je ta njihaljka predviđena za dvoje dece kak dugo bu zdržala pod teretom ovih klipana kaj se na nju natrpaju. I kaj bu bilo kad jemput to popusti i kad ta dečurlija scuri naklu? I potrga si ruke i noge. Gdo bu kriv? Si drugi samo ne ti klipani. Ostatak te dečurlije je sedel na klupicama okolo. I cugal. H pol 11 hjutro. Deca su si kupila črnjaka i kolu i delaju si bambuse. I pušiju. Gdo im je prodal vino? Gdo im je prodal cigaretljine?

To su samo neki primjeri kak se skoro nišči ne drži Zakona, Propisa i Pravilnika. I kaj je najgorše nišči ne kontrolira e se nešči toga drži i nišči onda niti ne kažnjava one teri se toga ne pridržavaju. A probajte sami to riješiti. Onda bu ruka zakona jako brza.


Zvir:
http://www.zagorje.com/clanak/7228/dnevnik-tate-bena-papir-sve-trpi.aspx

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Zâgorsko-lisnati kolumnist Tomislav Benčić-Ben na tur-for-um-u
(vupisati  Benčić vu iskalicu v desnomu gôrnomu čošku na sledeče stranice):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hr-kaj-ne-lepa-nasa-kajkavska-tiskajne/

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Provizorna pismohrana člankov „Dnevnik tate Bena“ v Zagorskomu listu:
http://www.zagorje.com/pretraga/?cx=005765998322074358781%3Ahserwgt4jb8&cof=FORID%3A11&ie=UTF-8&q=Dnevnik+tate+Bena&sa.x=14&sa.y=8&sa=Tra%C5%BEi&siteurl=www.zagorje.com%2F#906


* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

 Hura Ben! Ben Tur Hur

Ben-Hur (1959) Trailer Kajler, 04:04
Ben-Hur (1959) Trailer
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: HR.KAJ.NĚ? - Lépa naša kajkavska / pregled tisKAJna
« Odgovori #175 : Ožujak 28, 2010, 12:17:31 prijepodne »


Večernji list 21.03.2010.

FAKAT

Mlad k’o ministar, volio sam vlakove...



Kad sam na dužim relacijama vlak zamijenil avionom, vlak nikad nije prestal u meni hu-hukati

autor: Zvonimir Milčec


Nekad vlakovi nisu stajali. Osim na stanici. Ili, kak bi se to danas reklo, na postaji. A pogotovo nisu štrajkali željezničari. I pogotovo ne zbog dotrajalosti i slabog održavanja željezničkog voznog parka. Može biti da negdašnji strojovođe, kondukteri i kontrolori nisu bili tak savjesni i odgovorni za sigurnost u željezničkom prometu kao danas. Jer nemre biti da je nekad sigurnost na željeznici bila veća.

Prije bi se moglo reći da o tome, kao i o mnogim drugim stvarima u državnim poduzećima, ništa nismo znali. I zato kaj ništa nisam znal, u vagonskom kupeu pokraj prozora, a pogotovo u restoranu pokraj šanka, osjećal sam se siguran. I sretan. Jer vlak je za mene oduvijek bio najveća sreća putovanja. Nije ni čudo kaj me prošlotjedni, doduše, kratki, prosvjedni zastoj na željeznici namamil, ako ne baš u vlak, ali svakak na peron. Na peronu sjećanja ususret su mi tulile parnjače na kojima sam se na putu do Stubaka s ostalim klincima iz ulice kroz otvoren prozor nagutal gara i žara. Ili piskanje modernih i komfornih poslovnjaka na kojima sam kao mladi novinar s putnim nalogom nakupil silu kilometara i sklopil masu novih poznanstava. I kad sam kasnije na dužim relacijama vlak zamijenil avionom iliti zrakoplovom, a na kraćim osobnim automobilom, vlak nikad nije prestal u meni hu-hukati i juškati kao najprimamljiviji zvuk putovanja i najveći proizvođač putničke groznice. Kao oduševljenog željezničkog putnika kasnih osamdesetih, pozvali me da za željeznički muzej u nastajanju napišem svoje iskustvo i intimni odnos s vlakom.

U muzeju nikad nisam bil jer me nitko nije pozval iako sam svoj prilog uredno odradil i na vrijeme predal. Tekst se, bome, odužil jer se u međuvremenu odužila i povijest željezničkog prometa u gradu i državi. Prvi vlak u Zagreb je dojuškal 1862. Pristal je na kolodvoru Sava koji će kasnije biti prozvan Južni kolodvor, a još kasnije Zapadni. Na današnji Glavni kolodvor zagrebački će putnici morati pričekati cijelih trideset godina. Zgradu je projektiral, naravno, mađarski arhitekt (Ferenc Pfaf) jer su Mađari bili i vlasnici hrvatskih željeznica, a natpisi na vlakovima i na peronima na mađarskom jeziku. Dovoljno, ako ne i previše, za sve otvoreniji hrvatski bunt spram ugarske dominacije na našim željeznicama. Rok za izgradnju tako obimnog i zahtjevnog projekta s ukrasima, štukaturama i kipovima bio je, pogotovo za današnja iskustva, nevjerojatno kratak. Tak da se sumnjalo da se u to doba najveća zgrada u gradu može završiti za samo godinu dana, kako je bilo predviđeno. Zagrebački građevinari na kraju nisu ispoštovali rok. Posao su završili mjesec dana ranije! I to bez današnje mehanizacije. I, navodno, bez građevinske mafije. Ne zna se jedino je li cijela suma od 1,200.000 forinti isplaćena odmah ili se plaćalo na poček. I je li netko od gradskih i državnih moćnika naplatil svoju proviziju...Kad sam bil mlad kao naš aktualni resorni ministar, kojeg radnici HŽ-a u prošlotjednom prosvjedu zazivaju i prozivaju, bil sam siguran i sretan na svojim putovanjima vlakom...


Zvir:
http://www.vecernji.hr/kolumne/mlad-k-o-ministar-volio-sam-vlakove-kolumna-114150
ili
http://www.vecernji.hr/index.php?cmd=show_clanak&clanak_id=114150&action=print_popup

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Gospodine Milčec, jeste li vi posljednji Mohikanac kajkavštine u novinarstvu?

- Još se i suzdržavam i kajkavštinu upotrebljavam samo kada treba povezati rečenicu. Da pišem sve na kajkavskom, naježili bi se oni koji misle da bi samim čitanjem postali kajkavci i purgeri.


Zvir:
http://www.jutarnji.hr/clanak/art-2009,5,9,,162543.jl
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: HR.KAJ.NĚ? - Lépa naša kajkavska / pregled tisKAJna
« Odgovori #176 : Ožujak 28, 2010, 12:18:35 prijepodne »


Varaždinskě vésti, br. 3403, 23.03.2010.

Klopotec

Varaždin u e-medijima

Da za varaždinski celi kraj nemaju penez na Hrvatskomu radiju vu Zagrebu zaposliti niti jednoga jedinoga stalnoga profesionalnoga dopisnika, to pak nemre biti istina nego – samo pripovest za malu decu. Jednostavno, mi Varaždinci smo fini ljudi pak smo prestiha. Morti bi ipak naši političari trebali malo jakše zagalamiti, na pravomu mestu, v Saboru?!


Pital me nekoji dan jeden prijatel koji stanuje tam vu Varteksovoj vulici, je li slučajno znam gda se bu zgotovil on Televizijski centar kaj se na kraju vulice dela več malo duže od dve lete, a bilo je rečeno da bu zgotovleni za šest meseci. Veli da mu je malo smešno gda tam okolo devete vure vu emisiji “Dobro jutro, Hrvatska” vidi kak se na priliku varaždinski gradonačelnik javla direkt z – čakovečkoga studija, kak je i najavila voditelica.

Nisam mu znal odgovoriti, ali ja se držim regule da – neje važno znati nego, treba znati koga pitati! Tak sam se ja z tim konkretnim pitanjem obratil simpatičnoj šefici čakovečko-varaždinsko-koprivničkoga TV studija, koja vu zadnje vreme vodi i one kesne viesti na Prvom HTV programu. Na žalost, ženska se čudila - kaj to mene ima biti briga, i gda buju “imali o tomu kaj reči javnosti, buju rekli”!?

Tak sam i ja ostal - neinformerana javnost, pak sam to jedino mogel prenesti i mojemu prijatelu. A to zaprav znači da buju vredni dečki i puce z varaždinskoga studija i dale, ko zna do gda, delali v onim sobičkima vu vili Oršič. Malo me je znenadilo kak me je šefica “obrisala”, ali joj kakti ženski nisam preveč zameril, niti se na nju srdil. Jerbo, i ona sigurno ima dosti svojih brig...

No, pravzaprav štel sam nekaj drugo pisati gda je rieč o ovoj našoj državnoj radio-televiziji, koju redovito - po novomu - i malo skupleše redovito plačam. Najme, na prvomu programu Radio Zagreba, vu onim glavnim emisijama, Varaždin se spominje tak rietko da se ne zmislim gda sam zadnji put čul nekakšnoga vekšega priloga. A o drugim emisijama, o kulturi ili o selu i poljoprivredi, da i ne govorim... Negda zdavna Radio Zagreb je imal vu Varaždinu svojega stalnoga dopisnika, mojega prijatela Tončeka, koji je vsaki dan imal bar dve viesti z ovoga kraja. Bilo je tu i dobrih reportaža, čega sad opče nema na radiju, čak su z Varaždina na drugomu programu išli i kratki humoristički kajkavski prilogi, itd. Uglavnom, imalo se kaj o Varaždinu poslušati!

No, Tonček je odišel v penziju, pak su onda honorarno delali novinari Radio Varaždina, dok jeden njegov gazda nie zmislil “kolektivnoga dopisnika”, kaj god to značilo, pa su dečki delali “za liepe oči”. Lani im je to postalo smiešno, pak su rekli, kuliko penez - tuliko muzike, odnosno viesti. A gospoda z Radio Zagreba su onda rekla da zbogradi štednje – nema penez! Istina, ima ih tam zaposlenih bar hiljadarku, ako računamo i vu onih osam lokalnih radio postaja, koje spadaju pod Radio Zagreb pak se i financeraju z vaše i moje pretplate. A od tih je ravno šest negdi na morju, jedna vu Osijeku i jedna vu Zagrebu.

Da za varaždinski celi kraj nemaju penez na Hrvatskomu radiju vu Zagrebu zaposliti niti jednoga jedinoga stalnoga profesionalnoga dopisnika, to pak nemre biti istina nego – samo pripovest za malu decu. Jednostavno, mi Varaždinci smo fini ljudi pak smo prestiha. Morti bi ipak naši političari trebali malo jakše zagalamiti, na pravomu mestu, v Saboru?!

Ako se dobro zmislim, prije ravno četrdeset let trebal se i vu Varaždinu napraviti Radio televizijski centar, čak su i onu Lipoldtovu vilu pri Staromu gradu za njega kupili. Ali, kak vidite, od toga takaj nie bilo ništ. Zakaj, to je duga (i malo žuhka) pripovest. Pravzaprav, celi roman bi se o tomu mogel napisati!

Zvir:
http://varazdinske-vijesti.hr/3403/kolumne/varazdin-u-e-medijima?opcija=kolumnisti

Prelistajtě nôvi broj "Varaždinca"
(živopisano (online) izdâjně "Varaždinske vésti"):
http://varazdinske-vijesti.hr/online/Main.php?MagID=1&MagNo=1

pdf-pismohrana:
Varaždinskě vésti

http://varazdinske-vijesti.hr/pdf-arhiva
Županiske vésti
http://varazdinske-vijesti.hr/arhiva-zupanijske-vijesti

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Preštimani gospon KloPOTec - kajkavski call-um-nist z «Varaždinske vésti“ na tur-for-um-u
 (vupisati  Klopotec vu iskalicu v desnomu gôrnomu čošku na sledeče stranice):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hr-kaj-ne-lepa-nasa-kajkavska-tiskajne/

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Martina Dorak & Johannes Kalpers - Komm mit nach Varasdin 2006
(aus der Operette 'Gräfin Mariza' ...
Komm mit nach Varasdin! So lange noch die Rosen blüh'n, ...)
www.youtube.com/watch?v=Tp-9X50qz3M

Opširnešě
(« privremeno » nedostupno):
http://www.forum.gorica.hr/index.php/topic,2278.msg85330.html#msg85330 [/quote]

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Spot  Več tri dana varaždinske grupe Pot*
* Plemenita Občina Turopôlska
www.turopolje.hr
Pot Vec tri dana
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: HR.KAJ.NĚ? - Lépa naša kajkavska / pregled tisKAJna
« Odgovori #177 : Ožujak 28, 2010, 12:20:10 prijepodne »


7 Plus – Regionâlni tjědnik Severozâpadně Hrvackě
23.03.2010., br. 305

(Zločesta) Vrtoglavica

Zločin i kazna, za maturu i mantru


... najbolše bi bilo da 2011. maturanti pišeju esej o knjigi Povijest ljudske gluposti od Paula Taborija. Da se lakše snajdeju vu životu

Pišě: RADAR 


Opet je nacija bila na nogama. Neko je frkrnul vu medijsku orbitu i na Internet da su đaki provalili pitanja za državnu maturu iz hrvackoga jezika. Kakti maturanti su znali da budu pisali esej o knjigi Zločin i kazna od Dostojevskog, Taj je Rus inače napisal i idiota, knjigu kaj bi morala biti obavezna literatura za sve vu ministarstvu obrazovanja. Pogodite zakaj? I tak, zbog eseja za maturu, nacija je odmah pozabila na astronomsku nezaposlenost, stečaje, nelikvidnost, mafiju i sve druge pizdarije kojima kraja nema. Pa se počela baviti jadnim srednjoškolcima kaj budu posli položene mature mogli iti nekaj studirati. Pa neju mam kad srednju školu zbaviju morali na burzi čekati na posel. Kak njihovi pajdaši koji peneze i volju za studiranje nemaju. Pa im se kak i drugima več od sega mantra. I Barba Luki je tak vu parlamentu sinula mantra da treba nekoga zaposliti ko bu notice pisal da su on i pajdaši bili vu Kini i drugdi. Da stoka sitnog zuba zna kaj delaju. Akse tak z bedastočami vu državi nastavi najbolše bi bilo da 2011. maturanti pišeju esej o knjigi Povijest ljudske gluposti od Paula Taborija. Da se lakše snajdeju vu životu.


Zvir:
http://issuu.com/regionalnitjednik/docs/rt_305/52
ili
http://issuu.com/regionalnitjednik/docs/rt_305 , str. 52
http://www.regionalni.com

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Pregled RADARSKE člankov «Vrtoglavica» na POTgoričkomu forumu:
(vupisati  RADAR vu iskalicu v desnomu gôrnomu čošku na sledeče stranice):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hr-kaj-ne-lepa-nasa-kajkavska-tiskajne/

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

7 Plus – Regionâlni tjědnik Severozâpadně Hrvackě -aktuelni broj :
http://www.regionalni.com/index.php?option=com_content&task=view&id=1484&Itemid=59

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Vrtoglavica - V(e)rtig(lavic)aVertigo
Vertigo (1958) Trailer - Alfred Hitchcock, (kajler), 02:24 
Vertigo (1958) Trailer - Alfred Hitchcock
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: HR.KAJ.NĚ? - Lépa naša kajkavska / pregled tisKAJna
« Odgovori #178 : Ožujak 28, 2010, 12:21:05 prijepodne »


Međimurske novine, 23.03.2010., br. 759.

Premišlavanje Jožeka radnika

Međunožno guralo bode pak vu modi?


Znova smo zazvedili gda se moremo voziti i z beciklinaj i gda nam je to čuda lepše, a i zdraveše i faleše nek nagajati aute po našem malom Međimorjo. Gospon Rudi Grula, naš domaći turističke težak, nam je otprav oči, kaj se beciklinov dotikavle i počev je delati na temo kaj bodemo meli steze za voziti se z međunožnim guralom ( kak od milja zovemo becikline) od Mure pak do Drave, očem reči, po celomo međimorskomo hataro.

Piše: Jožek radnik


Još se niti denes pravzaprav nezna kuliko bode nas koštala tua naša kasarna štero nam je naša Vlada poklonila pred nekaj meje od pet let. Najme kaj, dvejezerepetoga leta je hrvaška Vlada na svovoj sesiji vu našoj čakoskoj varoši rešila gda bode našoj Županiji dala na korištenje kasarno i Časničkoga doma. Mi, več kakši smo je, počeli smo mam feštati i od veselja vu zrak skakati, ali so nam unda rekli gda bodemo za to morali nekaj malo i oddelati. To nas je nej preveč muočilo jerbo se darovanomo konjo ne gledijo zobi i nam je važno bilo to gda smo nekaj, tobož, gešenk dobili. Hajdig pot so naši političari gombali našoj Vladi gda so vsi ostali vu Lepoj našoj vse vojničke kasarne dobili zabadav, ali za nas Međimorce nebre nikaj biti zabadav, jerbo smo mi mala Švicarska i mi vse imamo. Po temo je pak zišlo gda je Hrvaška do Drave i po temo do Drave vredijo jedni zakoni, a za nas prek Drave nekši drugi. Pak se pokazalo gda je Međimorje vu Lepoj našoj trinajsto prase i gda se naša država ponaša prema Međimorjo kak mačeha, očem reči kak Danajci, a vsi znamo gda se Danajcov tre paziti i gda darove nosijo. Isto tak se prema Međimorjo odnaša i novi precednik Ivo Josipovič šteri je nikoga z falačka zemle med dvemi vodami nej zeuv k sebi na Pantovčak. Gda mo je trelo glase dati unda je hodav prek Drave i mrckav, a čim je biv zebrani Lejpa naša mo se nekak skrčila. A mi smo sam tiho i pak bodemo veseli gda bode nas nešči nekaj pitav predi novih izborov šteri bodo dojšli predi ili pak potlik.

Znova smo zazvedili gda se moremo voziti i z beciklinaj i gda nam je to čuda lepše, a i zdraveše i faleše nek nagajati aute po našem malom Međimorjo. Gospon Rudi Grula, naš domaći turističke težak, nam je otprav oči, kaj se beciklinov dotikavle i počev je delati na temo kaj bodemo meli steze za voziti se z međunožnim guralom ( kak od milja zovemo becikline) od Mure pak do Drave, očem reči, po celomo međimorskomo hataro. I to je još nej vse, jerbo on planera kaj bodo se k nam hodili vozit i stranjski ljudi šteri bodo prinas dihali friškoga zraka i trošili vse one dobrote i finote štere se morejo najti na našaj međimorskaj stolaj, a unda pak i vu pelnicaj i lagvaj. Morem vam reči gda je to nej mačji kašelj i mam sam si išev naručiti beciklina kaj nebodem zakesniv gda bode steza gotova. Kuliko vidimo mi pemo vu Evropo na beciklinaj, pak si nek  oni mislijo z kim posla imajo.

Čakovčanci se falijo kak imajo vređeno vse kaj se dotikavle smetja, očem reči, gda vsi vu Grado imajo konte i gda jiv čakoski komunalci redovito praznijo i vozijo smetje vu Totovec gde več raste tretji breg od smetja. To vse tak lejpo zgledi, ali smo zazvedili gda nešterni čakovčanci vozijo smetje na semišče polek baraki gde je negda bila uprava GeKaja. Več hajdig dugo se nebre zazvediti što, itak, to smetje vozi na to divjo deponijo i tak smradi okoliša i zraka vsim Čakovčancima. Kuliko sam mev za čuti smetja ga vse vejč i vejč od kak so čakoski komunalci zdigli cene. No, ne verjem gda komunalni inšpektori nebrejo tomo stati na kraj? Pak je nočna šihta zmišlena več od negda, a denes več postojijo aparati za slikanje šteri slikajo na dauko i po kmici. Očem reči, gda se vse more zazvediti sam ak se oče. Ak se zazvedilo što je moji sosedi Bariki dete napraviv, a nišči je nej znauv gde i gda so ga delali, unda se more i to zazvediti gda se zna kam se to smetje vozi.

Nebrem veruvati gda nam naši plinači prodavlejo staroga štosa, očem reči, staro, več tuliko pot prečitano knigo. Najme kaj, za februar mesec so zmenšali ceno plina za tri lipice. To je tak malo kaj se nebre niti vu roko prijeti, a stari štos je vu temo gda je plin odišev čistam malo doli i tak si je zeuv zaleta kaj bode čuda več podraživ. Ako vas to vleče malo na cene benzina i nafte morem vam reči gda je vsaka sličnost čistam slučajna.

Bilo bi jako lejpo kajbi po suhomo kanalo znova tekla voda i kajbi znova meli svojega potoka, svojo Trnavo. Verjem gda ga nej nikoga šteri to nebi šteuv, ali sam vam ja protiv tega kajbi po Trnavi tekla slovenska voda. Trnava je odnavek biv naš međimorski potok po šteromo je tekla naša domača međimorska voda i verjem gda smo mi Međimorci tuliko sposobni kaj znova napunimo toga kanala za našom domačom vodom. Kaj košta košta!!


Zvir:
Međimurske novine, 2010 03 23, elektrônsko izdâjně (html)
http://www.mnovine.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=829:vsi-parajo-a-dogradonaelnik-bievac-resteple&catid=68:joek-radnik&Itemid=127

Pregled člankov Jožeka radnika (html):
http://www.mnovine.hr/index.php?option=com_content&view=category&id=68:joek-radnik&layout=blog&Itemid=127&layout=default


Međimurske novine, pdf

2010 03 23, br. 759., str. 61

pregled pdf:
http://issuu.com/mnovine/docs/mnovine759i?mode=embed&documentId=080529141635-9953d9ac231e42788d00d2305b793e02&layout=grey
download pdf:
http://www.mnovine.net/pdf/759/mnovine759i.pdf

Pismohrana rajneše brojov, pdf:
http://www.mnovine.hr/index.php?option=com_wrapper&view=wrapper&Itemid=95

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Međimursko-novinski premišlant JOŽEK RÂDNIK na tur-for-um-u
(vupisati  Premišlavanje vu iskalicu v desnomu gôrnomu čošku na sledeče stranice):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hr-kaj-ne-lepa-nasa-kajkavska-tiskajne/

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Žiga i Bandisti - Međimurje, kak si lepo zeleno, 03:55
Žiga i Bandisti - Međimurje, kak si lepo zeleno
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: HR.KAJ.NĚ? - Lépa naša kajkavska / pregled tisKAJna
« Odgovori #179 : Travanj 01, 2010, 01:47:28 prijepodne »


Glasnik Samobora i Svete Nedelje, 12.03.2010.

Robert Škiljan:

PO GLAVI STANOVNIKA

Stanje u državi sve je zabavnije 

Selo gori, a baba se češlja



Dakle, češljanje.
    Gornji naslov možda najbolje opisuje stanje u državi u kojoj narod sa zavidnim entuzijazmom, nepoderivim oduševljenjem i neskrivenim nestrpljenjem, svakodnevno, a pogotovo pred Dnevnik, očekuje novi broš na reveru Sjedobabljanke. Nema te gluposti koje se hrvatska vlast neće poprihvatiti u vrludanjima i "hvatanjima krivina", a sve u cilju izbjegavanja bilo kakvog suvislog odgovora na aktualno stanje države i nacije.
    Sjedobabljanka odgovara broševima, a neki drugi - skrivanjima.
    U ovom je posljednjem apsolutni šampion bio Dugobabljanin, koji bi godišnje desetak puta nestajao iz javnosti, i to obavezno onda kad bi problemi navrli, a javnost tražila jasne odgovore.
    Njegove učenice i učenici, svi redom cvijeće hrvatske pameti i morala, njegove metode skrivanja i muljanja, taj vrhunski proizvod laboratorija vrhunskog spin-lašca Mačeka, upražnjavaju skoro bolje od pobjega samoga.
    Evo, sada, kad se konačno otkrilo da je INA predana u ruke Mađarima u zamjenu za kredit Podravci, od Rumenka ni traga ni glasa. Do prije par dana još je spremno i sa zavidnom dozom bahatosti odgovarao na sva pitanja novinara, a sada ga više nema nigdje. Čak ni u Remetincu.
    Sjećate se možda "male dioničarke" IGH i ministrice Marine Matulović Dropulić? Ona je pak zašutjela prije neke tri godine, u trenutku kada je cijela akcija oko "uvođenja reda u prostor" doživjela krah (slučaj Rogoznica), a Marina se povukla u hladovinu kabineta. Javila se tek prije desetak dana ne bi li podržala kriminalnu inicijativu Vlade u spašavanju prenapuhane stanogradnje i zadržavanju cijena stanova na neprirodnoj razini. Rekla je svoje, potprla bratski mafijaško-građevinski lobi i opet nestala u bespućima Vlade.
    A kaj reči o šefu svih seljaka i potpredsjedniku Sabora Friščiću?
    Baš kad je bilo najinteresantnije, kad su seljaci konačno vužgali traktore, Friščić je nestal negde v kleti, gde, za vraga, nema ni signala... Valjda je s pajdašima rešaval pitanje Podravke... Vlastita ga glasnogovornica danima ni mogla najti, ali njegovi ga obožavatelji zato sada očekuju na sjednici Izvršnog odbora Hrvatskog nogometnog saveza.
    Tam bu Joža, u predahu između traktorske revolucije i kupoprodaje Podravke, savjetima pomogel Biliću i dečkima.

    Selo gori, baba se češlja, a muži se zajebavaju.


Zvir :
http://www.samoborskiglasnik.net/kolumne.asp?tip=115
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549