Autor Tema: Dober primer;  (Posjeta: 458772 )

0 Članova i 5 Gostiju pregledava ovu temu.

shaka zulu

  • Gost
Odg: Dober primer; Bockajte s nama u BODLJICI!
« Odgovori #105 : Siječanj 24, 2010, 05:49:29 poslijepodne »
Bockajte s nama u BODLJICI!
 
Petak, 15 Siječanj 2010 20:58



Udruga IKS će i ove godine tiskati Bodljicu, naš fašnički list. Jednostavno nismo odoljeli toj prigodi da se jednom u godini našalimo na račun lokalnih i regionalnih moćnika, te svih ostalih  manje ili više "bitnih čimbenika" u zajednici.

Pozivamo vas da duhovitim prilozima sudjelujete u stvaranju nove Bodljice.  Prisjetite se raznih zgoda i nezgoda u gradu ili županiji, pa to posložite u šaljivi tekst ilisliku.  Primamo sve: kratke priče, pjesmice, izmišljene viceve, lude fotografije, fotomontaže, ilustracije... ma bilo što, samo neka je smiješno!
Što? Ništa vam ne pada na pamet??  Ma nije moguće!!!

Radove možete slati na e-mail iks@udrugaiks.hr Ova e-mail adresa je zaštićena od spam robota, nije vidljiva ako ste isključili JavaScript do 7. veljače 2010 godine. Napišite koje ime/nadimak treba stajati pokraj imena autora. Starije brojeve Bodljice možete pogledati u našoj download zoni. ( http://www.petrinja.com/index.php?option=com_remository&Itemid=166 )



Čuvena trojka nakon lokalnih izbora (slika iz lanjske Bodljice)



Šoping je pravi užitak kad imaš direktorsku karticu (slika iz lanjske Bodljice)

http://www.petrinja.com/index.php?option=com_content&view=article&id=1159:bockajte-s-nama-u-bodljici&catid=7:novosti-iz-udruge-iks&Itemid=146

To se negda prinami zvalo Luk&voda

shaka zulu

  • Gost
Odg: Dober primer;
« Odgovori #106 : Siječanj 24, 2010, 05:55:10 poslijepodne »
Porijeklo imena riječkih ulica i suvenir shop na Internetu
Rijeka, 22. siječnja 2010.
 
Od danas se na portalu Grada Rijeke putem aplikacije Registar ulica ( http://ulice.rijeka.hr/ ) može više saznati o porijeklu naziva svih riječkih ulica, a na portalu Turističke zajednice putem Suvenir web shopa ( http://shop.rijeka.hr/ ) kupiti dvadesetak originalnih riječkih suvenira. Riječ je o dvije nove aplikacije koje je Grad Rijeka razvio u želji da građanima Rijeke pruži još više informacija i usluga koristeći mogućnosti suvremene tehnologije.
 Kako je istaknuo riječki gradonačelnik Vojko Obersnel, projekt Registar ulica osmislila je Direkcija za mjesnu samoupravu, a suvenir shop Turistička zajednica, sve uz tehničku podršku Zavoda za informatičku djelatnost i tvrtke NetCom iz Rijeke.
"Ovi su projekti nastavak nastojanja Grada Rijeke da, koristeći blagodati modernih tehnologija, građanima i posjetiteljima Rijeke pruži što više informacija iz različitih aspekata života u Rijeci," kazao je Obersnel, dodavši kako su dvije nove usluge jedine takve vrste u Hrvatskoj.
  
Projekt "Registar ulica" osmislio je i vodio Dušan Širola, nedavno umirovljeni ravnatelj Direkcije za mjesnu samoupravu. Prema njegovim riječima, povod za izradu projekta "Registar ulica" bila su učestala pitanja građana o vremenu imenovanja pojedine ulice, njezinom prijašnjem nazivu, podacima o osobi čije ime ulica nosi, porijeklu toponimskog naziva ulice ili pak pripadnosti pojedine ulice mjesnom odboru.
  
Stoga je osmišljen projekt kojim korisnici portala rijeka.hr brzo i jednostavno mogu doći do podataka o određenoj ulici. Za svaku ulicu piše kojem mjesnom odboru pripada, a može se pronaći i grafička podloga ili područje ulice s interaktivnog plana grada, rješenje o imenovanju ulice iz kojeg je vidljivo vrijeme imenovanja ulice, osnovni podaci o osobama čija imena ulice nose ili  toponimskog porijekla, prethodni naziv postojeće ulice, kategorija toponima (npr. antroponim ili geografski termin), kao i izvor podataka te fotografije osoba čija imena ulice nose.
Od ukupno 637 ulica na području grada Rijeke, 281 ulica ima naziv po imenu osoba (256 muških i 25 ženskih), dok većina ostalih ulica imaju nazive po zemljopisnim pojmovima, odnosno pojmovima i datumima vezanim za povijesne događaje. Stručnu reviziju toponima izvršio je prof. Stanislav Gilić.
  
S obzirom na to da je ova aplikacija linkovima povezana s ostalim sadržajima portala Grada Rijeke,  ovim putem može se doći do web-stranica pojedinog mjesnog odbora te dobiti podatke o svim ulicama s područja tog mjesnog odbora, ali i svim podacima o tom mjesnom odboru i njegovim aktivnostima, uključujući i podatke o kućnim brojevima svih ulica na području tog mjesnog odbora.
  
Na  prikupljanju i sistematiziranju podataka gotovo tri godine radio je velik broj suradnika. Projekt se nastavlja, budući da je za još petnaestak ulica u tijeku izrada grafičkih podloga. Također, za nekoliko osoba čija imena ulice nose nisu pronađene fotografija, podataka o godini rođenja ili smrti, odnosno dostupni biografski podaci su skromni. Stoga Grad Rijeka poziva sve koji raspolažu takvim podacima ili fotografijama da upotpune takve nedostatke kako bi ovaj projekt bio što kvalitetniji.
  
Uz već cijeli niz postojećih infoservisa Grad Rijeka i Turistička zajednica grada Rijeke su prvi u regiji startali s vlastitom suvenir trgovinom na webu. Suvenir shop je doprinos prepoznatljivosti grada Rijeke koji se može pohvaliti svojom bogatom povijesti i kulturnim običajima.
  
Suveniri imaju posebne oznake "Riječki izvor" i "Osobita kvaliteta" koje su dobili zbog izrazite povezanosti s običajima ili kulturnim znamenitostima ovih krajeva, pa se tako u ponudi nalazi nezaobilazni morčić, gradski toranj, crkva sv. Vida, Zametski i Halubajski zvončar...
  
Kako bi se povećao kvalitetnih suvenira u ponudi, direktor Turističke zajednice grada Rijeke Petar Škarpa pozvao je sve kreativne ljude da se jave na stalno otvoreni natječaj za odabir suvenira grada Rijeke i steknu pravo uporabe vizualnog označavanja proizvoda oznakama "Osobita kvaliteta" i "Riječki izvor".
  
U web shopu suveniri su razvrstani u pojedine grupe i na taj način je olakšano pretraživanje suvenira iz ponude, koji su, osim na hrvatskom, dostupni i na engleskom i talijanskom jeziku. Građani i turisti sada mogu putem interneta kupiti suvenir s područja Kvarnera iz bilo kojeg mjesta na svijetu, a kupljeni suvenir će biti dostavljen poštom na traženo odredište. Na ovaj način će i brojna iseljenička zajednica s ovih prostora moći kupiti poklon iz svoga kraja. Ovakav suvenir je također i lijep poklon, kojima će riječki gospodarstvenici svoje partnere moći upoznati s kulturom i običajima našega kraja.
  
Kupovina je moguća u kunama, eurima i dolarima, kreditnim karticama sve uz, kako je kazao pročelnik Zavoda za informatičku djelatnost Vanja Smokvina, najmodernije sigurnosne mjere tako da su podaci kupaca u potpunosti osigurani od krađe i zloupotrebe. Oni koji još sumnjaju u sigurno plaćanje preko interneta na području RH mogu suvenire naručiti pouzećem i suvenir platiti pri isporuci.
(S.R.)
http://www.rijeka.hr/PorijekloImenaRijeckih

-

Bojana Batinica i Meštar Toni vode Rijeku u maškarani mjesec
Rijeka, 23. siječnja 2010.









Među dvanaest prijavljenih kandidatkinja ove godine za Kraljicu Karnevala, stručni žiri sinoć je teškom mukom izabrao onu najbolju – 24-godišnju Bojanu Batinicu iz maškarane grupe „Bria“. Pred prepunom Dvoranom mladosti Meštar Toni preuzeo je ključ grada od sad već bivšeg gradonačelnika Vojka Obersnela te tako poveo sve maškare i ljubitelje maškaranja u mjesec dana karnevalskih ludosti.

 Do zadnjeg mjesta ispunjene tribine Dvorane mladosti pratile su predstavljanje dvanaest predstavnica karnevalskih skupina iz Primorsko-goranske županije, koje su sa svojim pratećim grupama  u koreografiranim nastupima pokazale svu raskoš svog talenta, sposobnosti zabavljanja, poznavanja karnevalske tradicije i općenito osvajanja naklonosti publike. Izbor kraljice Karnevala već je tradicionalno uvodna priredba Riječkog karnevala, kad maškare biraju najšarmantniju predstavnicu ženskog spola koja će u vrijeme karnevalskih svečanosti sudjelovati u svim javnim prezentacijama Riječkog karnevala.

 Program izbora vodio je uigrani i uvijek dobro raspoloženi par – Josip Krmpotić i Robert Ferlin, a pored atraktivnih nastupa karnevalskih grupa publiku su pjesmom u večer uveli Neno Belan i Fiumensi i novopečeni pjevač Meštar Toni u duetu s Tamarom Brusić, a tijekom programa nastupio je Damir Kedžo.

Sve je pratio stručni žiri u sastavu Ante Zubović, direktor Regionalne direkcije Rijeka u Sektoru građanstva Erste banke, kraljica Riječkog karnevala 2009. godine Tea Kik, predsjednik Draških maškara Sandi Pribanić, olimpijka Vera Begić, višestruka prvakinja Hrvatske u bacanju diska, Mario Batistić, predsjednik Saveza karnevalskih udruga Rijeka te Barbara Udovičić, zamjenica glavne urednice Radija Korza. Žiri je za prvu pratilju odabrao Valneu Devčić iz Trsačkih maškara, a za drugu pratilju Dariju Kranjac iz karnevalske grupe „Zijat, sost, tancat i pit“. Također je dodijeljena nagrada za najbolji scenski nastup, koja je zasluženo pripala Trsačkim maškarama s maskom „Ribari na suhom“.

 Pored njih, za kraljicu Riječkog karnevala borile su se i Mia Brenc (Mesopustari Praputnjak), Irena Turina (Mesopustari Kraljevice),  Jelena Brdar (Mesopusna kumpanija Grad Grobnik), Morena Blečić (K.G. „Kumpanija z Halubja“ Viškovo), Tea Kovačić (K.G. „Pehinarski feštari“ Rijeka), Estera Grižan (K.U. „Vežgani“ Cres), Timna Tičić (K.G. „Par - Nepar“ Rijeka), Nika Turković (K.g. Maškarani medicinar „Blaze vami z nami“ Rijeka) te Sandra Džido (K.G. „Pom-F-Ri“ Rijeka).

 

 Prije samog proglašenja kraljice i njenih pratilja održan je i administrativno najvažniji dio za Meštra Tonija – svečana primopredaja ključa grada iz ruku sada već bivšeg gradonačelnika Vojka Obersnela, koji svake godine rado i s puno povjerenja predaje na određeno vrijeme vlast maškarama. Za veliko finale nova kraljica je od prošlogodišnje „kolegice“ Tee Kik preuzela tradicionalni zlatni plašt i krunu, a ceremonija proglašenja završila je spektakularnim pirotehničkim efektima, čime je na najbolji mogući način obilježen početak mjesec dana dugog putovanja u maškarani svijet ludila koji završava Međunarodnom karnevalskom povorkom 14. veljače i paljenjem pusta.

Za kraj su se na pozornicu ponovno popeli Neno Belan i Fiumensi i nastavili s feštom za okupljene predstavnike karnevalskih grupa i gledatelje.

Detaljnije o programu Riječkog karnevala. http://www.ri-karneval.com.hr/
(S.R.)

http://www.rijeka.hr/BojanaBatinicaI

-

Obavijest o primjeni OIB-a na poreznim prijavama i u platnom prometu od 1. siječnja 2010. godine
Od 1. siječnja 2010. godine započinje zakonom utvrđeni način korištenja OIB-a u komunikaciji s tijelima javne vlasti.

1. OIB na poreznim prijavama
U Narodnim novinama objavljene su izmjene pravilnika koje propisuju obrasce poreznih prijava, s obzirom da Pravilnici stupaju na snagu 1. siječnja 2010.godine kada i u skladu s Pravilnikom o OIB-u započinje primjena OIB-a, od 1. siječnja 2010. godine u ispostave Porezne uprave podnose se „novi“ obrasci poreznih prijava bez obzira na koje se razdoblje porezne prijave odnose. „Nove“ obrasce poreznih prijava porezni obveznici moći će nabaviti na svim prodajnim mjestima od 1. siječnja 2010. godine. Porezni obveznici koji koriste porezne prijave iz svojih informacijskih sustava trebaju prilagoditi ispis poreznih prijava „novim“ obrascima poreznih prijava. Poštujući načelo postupanja u dobroj vjeri, službenici u ispostavama Porezne uprave u početku zaprimati i obrasce poreznih prijava ispunjene putem ranije važećih identifikatora te „stare“ obrasce poreznih prijava (pod uvjetom da je jedina izmjena obrasca u dijelu obvezatnosti upisa OIB-a) upozoravajući porezne obveznike na nužnost podnošenja ispravno ispunjenih odnosno „novih“ obrazaca poreznih prijava.

2. OIB na računima
Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost koji se primjenjuje se od 1. siječnja 2010. propisano je obvezno iskazivanje osobnih identifikacijski brojeva na računima poduzetnika.
Dakle računi koji će se početi izdavati 1. siječnja 2010. moraju imati propisani sadržaj glede iskazivanja osobnih identifikacijskih brojeva. Stoga poduzetnici moraju izvršiti prilagodbu vlastitih podataka na računima na način da se obvezno iskazuju podaci: ime (naziv), adresa i osobni identifikacijski broj. Nadalje, prilikom izdavanja „velikih“ računa poduzetnici trebaju osigurati podatke o kupcu i to: ime (naziv), adresu i osobni identifikacijski broj.

3. OIB u platnom prometu
U skladu s već objavljenom Obavijesti o uvođenju osobnog identifikacijskog broja (OIB-a) na nalozima za plaćanje javnih prihoda (objavljeno na stranicama Porezne uprave) u Naredbi o načinu uplaćivanja prihoda proračuna, obveznih doprinosa te prihoda za financiranje drugih javnih potreba za 2010. godinu bit će propisano korištenje „novih“ modela plaćanja javnih prihoda vezanih uz OIB.
Prema navedenoj Obavijesti počevši već od 1. siječnja 2010., OIB bi se trebao uvoditi i na nalozima za plaćanje javnih prihoda, uz napomenu da se do opoziva još uvijek mogu koristi i do sada važeći modeli plaćanja.

4. Mogućnost saznanja OIB-a
Kako bi se ostvario opisani način korištenja osobnih identifikacijskih brojeva porezni obveznici moraju raspolagati saznanjem o svom OIB-u ali i o OIB-u osoba koje navodi na poreznim prijavama ili na računima. Porezni obveznici do podataka o svom OIB-u mogu doći na nekoliko raspoloživih načina:
1. uvidom u dostavljenu Potvrdu o OIB-u,
2. slanjem sms poruke s upisanim MBG/MB na 61642
3. uvidom u Internet aplikaciju na stranici o OIB-u te
4. traženjem uvjerenja o OIB-u u ispostavi Porezne uprave.



Istom kao podsjetnik napominjemo da su porezni obveznici – poduzetnici, u svrhu pripreme za propisani način korištenja OIB-a, već trebali nadopuniti svoje matične evidencije - dobavljača, kupca, zaposlenih i ostalo, podacima o OIB-u. Kako bi se olakšao prelazak na korištenje OIB valja podsjeti i na mogućnost nadopune matičnih evidencija poduzetnika podacima o OIB-u putem APIS – IT d.o.o. Informacije o propisanom postupku možete potražiti na web-stranici tvrtke APIS - IT.


   Veze prema drugom sadržaju
Obavijest o primjeni OIB-a na poreznim prijavama i u platnom prometu (pdf, 48 KB)
 
http://www.rijeka.hr/ObavijestOPrimjeni
« Zadnja izmjena: Siječanj 24, 2010, 08:59:03 poslijepodne kuntakinte »

shaka zulu

  • Gost
Odg: Dober primer;
« Odgovori #107 : Siječanj 24, 2010, 11:07:56 poslijepodne »
U Cestici održana javna rasprava o razvoju šuma

Program gospodarenja šumama Gospodarske jedinice Križovljan Vinica
        Sedamdesetak privatnih šumoposjednika i ostalih zainteresiranih odazvalo se u utorak 19. siječnja na javnu raspravu gdje je prvi put predočen Programa gospodarenja šumama u vlasništvu privatnih posjednika s područja Gospodarske jedinice Križovljan – Vinica, s važnošću od 1. siječnja 2010.- 31. prosinca 2019.godine. Program obuhvaća sve privatne šumske parcele na području Katastarskih općina Dubrava Križovljanska, Babinec, Radovec, Vratno, Vinica, Marčan i Gornje Ladanje. Istaknuto je da se privatne šume prostiru na površini od 716 hektara, a na tom prostoru evidentirano je 150 tisuća kubnih metara drvnih zaliha, što odgovara 211 kubnih metara po hektara. Napomenuto je da su privatne šume očuvane i u dobrom stanju, a količina drvne mase po hektaru kreće se od 80 u području rijeke Drave do 280 kubnih metara u brdovitom dijelu. Najzastupljenije su zalihe bukve, 34181 prostorni metar, te hrasta kitnjaka kojeg ima 31270 kubnih metara, slijedi bagrem i grab, a u šumama ovog područja još se nalazi vrba, topola i joha, te pitomi kesten i hrast lužnjak kojeg je tek evidentirano 855 metara kubnih. Ostale količine manje su zastupljene, a javor i brijest, kao i ostale vrste svrstane su pod tvrdu bjelogoricu (OTB) gdje je se nalazi 18657 metara kubnih zaliha dok je pod OMB svrstano 5551 metar kubni drvene šumske mase. Prosječna veličina parcele na spomenutom području iznosi oko 2000 kvadratnih metara, a KO Gornje Ladanje sa 158 hektara i Križovljanska Dubrava sa 135 hektara najbogatije su šumom na ovom području, dok se na području KO Babinec, nalazi 113 hektara, KO Radovec  93, a šumske površine KO Vratno raspoređene su na općinu Cestica, 50 hektara, Petrijanec 33 hektara ( područje uz rijeku Dravu, sjeverno od ceste D-2)  i Vinicu 1 hektar, dok općini Vinica pripadaju šumske površine Ko Vinica 18 hektara i KO Marčan s 11 hektara šuma.
           U uvodnom dijelu javne rasprave sudionike predstavljanja projekta pozdravio je Zvonko Majer, predsjednik udruge privatnih šumposjednika Hrast Cestica, a o programu gospodarenja govorili su dr. sc. Dalibor Štorga, rukovoditelj Odjela za uređivanje šuma iz Šumarske savjetodavne službe iz Zagreba. Detalje programa prisutnima je objasnio Davor Topoljnjak, dipl ing. šumarstva, a u raspravi je istaknuto da je to prvi puta da se Program gospodarenja šuma radi za privatne šumoposjednike, a detaljna pojašnjenja iz programa kao i mogućnosti dobivanja poticaja za pošumljavanje, uređenje šumskih putova i prenamjenu zemljišta dao je Mario Vlašić, dipl.ing.šum. voditelj podružnice Zagorje – Međimurje, koja ujedno pokriva susjedne tri županije. Primjedbama i pitanjima u raspravi je sudjelovalo desetak osoba,  između ostalih i Josip Hutinski, Stjepan Pavlović,  Vlado Vinter, Antun Lazar, a načelnik općine Mirko Korotaj je naglasio da se prenamjena zemljišta u šumske kulture ne može dobiti za parcele koje su u okruženju oranica i vinograda.  Informacije o mogućnostima uređenja šumskih putova uz rijeku Dravu zatražio je Marijan Kolednjak, predsjednik Športsko ribolovnog kluba općine Cestica, a Antun Turščak iz Selci Križovljanskih zanimao se za mogućnost zaštite od biljnih nametnika i ostalih bolesti koje ugrožavaju mlada hrastova stabla, koja su sve češće napadnuta i od imele. Na skupu je također istaknuto da svi koje hoće ostvariti poticaje za uređenje šuma moraju biti upisani u Upisnik, a detalje o upisu, kao uvid i sve primjedbe i prijedloge u vezi Programa gospodarenja šumama šumoposjednika mogu se dati  kod Šumarske savjetodavne služba, podružnica Zagorje - Međimurje, Ured Varaždin, Augusta Šenoe 2, telefon 320-925 radnim danom u vremenu od 9 do 13 sati. Uvid u prijedlog elaborata Programa gospodarenja  može se obaviti  do 22. siječnja 2010. u prostorijama općine Cestica i Vinica, a prijedlozi se mogu uputiti i na e-mail adresu m.vlasic@suma-ss.hr , ili sumarska.savjetodavna.sluzba@zg.t-com.hr
       Na području Republike Hrvatske nalazi se 2688687 hektara šuma, od čega je u privatnom vlasništvu  581770 hektara, 21 posto, a na području Varaždinske županije na državne šume otpada 37 posto površine dok su ostale u vlasništvu privatnika. U Republici Hrvatskoj šume i šumska zemljišta pokrivaju 44 % kopnene površine, a same šume 37 posto. U Republici Hrvatskoj najzastupljenije su bjelogorične šume (84%), a prema zastupljenosti najveći je udio bukve 35 posto, hrasta 27, običnog graba 8, običnog jasena 3, ostale tvrde bjelogorice 7, meke bjelogorice 4 posto, jele i smreke 13 posto, bora 2 i ostale crnogorice 1 posto.
         Šume Republike Hrvatske podijeljene su na 996 gospodarskih jedinica. Šumarska savjetodavna služba Republike Hrvatske objedinjava rad desetak podružnica koje pokrivaju sve županije.  Općina Cestica i šume ovog područja spadaju pod upravu Treće podružnice koja se prostire na području Krapinsko zagorske, Varaždinske i Međimurske županije. Kad je već rađena podjela šuma po Gospodarskim jedinicama u kojoj su većim dijelom smještena susjedne općine, Cestica i Vinica, pitanje je zbog čega u istu nisu uvrštena i područja Katastarske općine Natkrižovljan i Vinica Breg koje bi pokrile cijelo područje.

Udrugu privatnih šumoposjednika „Hrast“ Cestica osnovana je 24. svibnja 2007. godine, a članstvo danas broji 40 osoba. Za predsjednika je izabran Zvonko Majer, a cestička udruga članica je Županijskog saveza udruga privatnih šumovlasnika Varaždinske županije kao i saveza na nivou Republike Hrvatske. Tijekom prošle godine članovi udruge prisustvovali su stručnoj ekskurziji u Mađarsku koju je organizirao  Županijskog saveza udruga privatnih šumovlasnika Varaždinske županije, a sudjeluju i u ostalim aktivnostima kojima se rješava problematika privatnih vlasnika šuma rekla je Kristina Golubić, tajnica Udruge privatnih šumoposjednika Hrast Cestica.

Udrugu privatnih šumoposjednika „Hrast“ Cestica osnovana je 24. svibnja 2007. godine, a članstvo danas broji 40 osoba. Za predsjednika je izabran Zvonko Majer, a cestička udruga članica je Županijskog saveza udruga privatnih šumovlasnika Varaždinske županije kao i saveza na nivou Republike Hrvatske. Tijekom prošle godine članovi udruge prisustvovali su stručnoj ekskurziji u Mađarsku koju je organizirao  Županijskog saveza udruga privatnih šumovlasnika Varaždinske županije, a sudjeluju i u ostalim aktivnostima kojima se rješava problematika privatnih vlasnika šuma rekla je Kristina Golubić, tajnica Udruge privatnih šumoposjednika Hrast Cestica.

Nekoliko fotografija snimljenih na  javnoj raspravi.         
Franjo Talan, 22.01.2010, 00:26

http://www.cestica.hr/hr/600/u-cestici-odrzana-javna-rasprava-o-razvoju-suma/gallery/2193/page1/#gal

-

NOVE TABLE DOBRODOŠLICE 
Radio Zlatar 
Krapinsko-zagorska županija započela je aktivnosti oko postavljanja novih tabli dobrodošlice, usklađenih sa županijskim vizualnim identitetom. Prva faza demontaže starih i postavljanja novih ploča počela je krajem prošle godine, a druga će se faza realizirati tijekom ove godine.
Nove table dobrodošlice postavljene su na državnim, županijskim i lokalnim cestama, te na graničnim prijelazima na deset lokacija, a u ovoj godini plan je postaviti još 12 tabli. 
[14.01.2010]
 
http://www.zlatar.hr/index.php?do=index&lang=hr

Offline daysleeper

  • Učim se pisati
  • **
  • Postova: 46
  • Karma: +0/-0
Odg: Dober primer;
« Odgovori #108 : Siječanj 25, 2010, 09:24:40 prijepodne »
Osnovna škola Velika Pisanica 19. i 20. siječnja ove godine bila je domaćin i organizator Međuopćinskog Lidrana 2010.
Ravnateljica škole Ivana Gregorić, ujedno i predsjednica Povjerenstva za provedbu Međuopćinskog Lidrana 2010.
imenovala je Školsko povjerenstvo za organizaciju Međuopćinskog Lidrana koje čine učitelji i djelatnici naše škole. T
ajnicom Povjerenstva imenovana je Nataša Saraja, prof. hrvatskog jezika.

Na Međuopćinskom Lidranu 2010. sudjelovale su sljedeće škole:
I. osnovna škola Bjelovar
II. osnovna škola Bjelovar
III. osnovna škola Bjelovar
IV. osnovna škola Bjelovar
Osnovna škola Veliko Trojstvo
Osnovna škola Nova Rača
Osnovna škola Mirka Pereša, Kapela
Osnovna škola Rovišće
i domaćini
Osnovna škola Velika Pisanica
Učenici su se predstavili u četiri kategorije: novinarski radovi, literarni radovi, te scenski pojedinačni i scenski skupni nastupi.

Prosudbeno povjerenstvo za izbor novinarskih radova činili su:
1.Marijana Kranjec, prof.- predsjednica
2.Sani Lukić, prof.- član
3.Stjepan Banas, prof. – član

Prosudbeno povjerenstvo za izbor literarnih radova činili su:
1.Marko Dragičević, prof - predsjednik
2.Kristina Kraljić, prof. - član
3.Jasminka Brkić- Strejček - član

Prosudbeno povjerenstvo za dramsko-scensko stvaralaštvo činili su :
1.Irena Hlupić-Rašo - predsjednica
2.Lovorka Pralas - član
3.Antonija Putić – član

Po kategorijama prijavljeno je: 9 novinarskih radova, 43 literarna rada, 12 pojedinačnih scenskih i 13 skupnih scenskih nastupa.
Sve škole, učenici, dramske skupine i mentori primili su zahvalnice za sudjelovanje na Međuopćinskom Lidranu 2010.
Po reakcijama sudionika Lidrana, možemo zaključiti da je isti uspješno organiziran što dokazuje da i manje lokalne škole i sredine, unatoč financijskoj situaciji i udaljenosti od Grada, mogu uspješno organizirati ovako zahtjevan projekt.

Izvor: http://velika-pisanica.hr/vijesti/hrvatska/u_velikoj_pisanici_meuopinski_lidrano_2010/

shaka zulu

  • Gost
Odg: Dober primer;
« Odgovori #109 : Siječanj 26, 2010, 09:39:48 poslijepodne »
Rijeka – grad u kojem vrijedi studirati
Rijeka, 25. siječnja 2010.
Prema istraživanju Grada Rijeke i Sveučilišta u Rijeci, o uvjetima studiranja i kvaliteti života kojeg Rijeka nudi studentima, provedenog u sklopu projekta "Rijeka – grad u kojem vrijedi studirati", više od 80% studenata Riječana i više od 70% studenata iz drugih krajeva Rijeku doživljavaju kao ugodan, dinamičan, moderan i perspektivan grad, dok između 50% i 75% studenata iskazuje opće zadovoljstvo uvjetima studiranja, kvalitetom nastave i podrškom nastavnika.
 Provedbom projekta "Rijeka – grad u kojem vrijedi studirati" želi se nizom inicijativa, projekata i konkretnih sadržaja Rijeku promovirati kao grad znanja, grad u kojem je studentima ugodno živjeti, u kojem se isplati studirati. Sveučilište je ovakvu inicijativu već postavilo kao konkretan zadatak u svojoj "Strategiji Sveučilišta", u čije se osmišljavanje uključio i Grad Rijeka, želeći da se istraži i način na koji studenti iz Rijeke i oni koji samo studiraju u gradu doživljavaju Rijeku.
 
"Vjerujem da su ovim istraživanjem studenti na najbolji način dali svoje mišljenje o viziji Rijeke kao grada znanja. Zadovoljan sam što velik broj studenata Rijeku doživljava kao ugodan, dinamičan, moderan i perspektivan grad. Obveza Grada Rijeke je stoga da nastavi poticati razvoj infrastrukture sveučilišta, ali i svega drugog što život i studiranje u Rijeci čini kvalitetnijim," kazao je riječki gradonačelnik Vojko Obersnel. Gradonačelnik je istaknuo kako će grad Rijeka dodatno pojačati aktivnosti u nekim dijelovima koje su studenti negativnije ocijenili, naglasivši kako su u međuvremenu već napravljeni neki pomaci, budući da su, primjerice uvedene noćne autobusne linije.
 
Rektor riječkog Sveučilišta Pero Lučin istaknuo je kako je ovo istraživanje jedan od koraka u transformaciji u treću generaciju sveučilišta, odnosno stvaranje modernog i prepoznatljivog sveučilišta, što pak nije moguće bez duboke integracije s lokalnom zajednicom. Naglasio je kako trenutno na riječkom Sveučilištu ima oko 8.000 studenata koji nisu iz Rijeke, a cilj je Sveučilišta da postane zanimljivo i za studente iz Europe, i to prvenstveno Istočne Europe.
 
Rezultate istraživanja predstavio je voditelj projekta i Centra za unaprjeđenje kvalitete pri Sveučilištu u Rijeci dr. sc. Petar Bezinović, a prezentaciju i raspravu moderirala je prorektorica za nastavu i studentska pitanja Sveučilišta u Rijeci, dr. sc. Snježana Prijić Samaržija. Na projektu su također surađivali stručni suradnik u Centru za cjeloživotno obrazovanje Zoran Baljak te stručna suradnici u Centru za unapređivanje kvalitete mr.sc. Sanja Tatalović-Vorkapić. Prikupljeni podaci bit će iskorišteni za izradu preporuka za razredu dugoročnijeg programa unapređivanja kvalitete života studenata u poboljšanju uvjeta studiranja u Rijeci.
 
Rezultati istraživanja govore o relativnom zadovoljstvu
U sklopu istraživanja ispitano je 1.054 studenata starijih godina sa svih fakulteta, a uzorak je podijeljen na Riječane studente i goste.
 
Ispitivanje emocionalnog doživljaja Rijeka, upućuje na relativno pozitivnu sliku koju o Rijeci imaju studenti, njeni stalni, ali i njeni privremeni građani, pa se tako Rijeka se doživljava kao ugodan, dinamičan, moderan i perspektivan grad. Ipak, značajne razlike među procjenama Riječana i studenata „gostiju“ postoje za kategorije sigurnosti, čistoće i skupoće grada.
Relativno se sigurnima u Rijeci osjeća 48% studenata iz drugih krajeva, za razliku od 67% Riječana. Grad čistim vidi 47% Riječana i samo 20% studenata "gostiju". Grad doživljava skupim 56% studenata Riječana i čak 70% studenata iz drugih krajeva. Život studenata "gostiju" naime, vezan je uz veće životne troškove (smještaj, ishrana izvan doma i sl.).
 
Ispitivanje zadovoljstva studijem je u prosjeku zadovoljavajuće, budući da između 50% i 75% studenata iskazuje opće zadovoljstvo uvjetima studiranja. Pitanje smještaja studenata koji u Rijeku dolaze iz drugih krajeva je goruće pitanje koje snažno određuje kvalitetu njihovog života. Po mišljenju studenata, prehrana studenata u gradu nije dobro organizirana i nije dovoljno podržana od ugostitelja. Vezano uz prijevoz u gradu studenti smatraju važnim uvođenje noćnih gradskih linija, što je već provedeno, kao i uvođenje češćih gradskih autobusnih linija te omogućavanje besplatnog ili barem jeftinijeg gradskog prijevoza za
studente.
 
Prema studentskim procjenama ponude grada, grad nudi dobar izbor aktivnosti za ispunjavanje slobodnog vremena (to smatra 60% do 70% studenata). Najveće zadovoljstvo studenti iskazuju ljubaznošću Riječana (68% do 77%), a i jako im se sviđa raznolikost riječke okolice, otoci i planine (90% do 95%). Posebno im je atraktivno što je Rijeka grad na moru (93% do 98%).
 
Visoki troškovi života i studiranja izvan doma osnovni su problem za studente. Stoga ističu važnost nalaženja načina za povećanje studentskih povlastica, odnosno iskoristivosti X-ica za jeftiniju prehranu u gradskim restoranima, jeftiniju kupnju odjevnih predmeta, jeftiniji pristup zabavnim, kulturnim i sportskim događajima u Rijeci. Od Sveučilišta i od Grada očekuju se snažnije inicijative koje bi studentima koji dolaze studirati u Rijeku olakšale rješavanje njihovih egzistencijalnih problema.
 
Detaljnije o rezultatima istraživanja možete pogledati u prilogu.
(S.R.)

   Veze prema drugom sadržaju
 
Rezultati istraživanja o stavovima studenata o studiranju i životu u Rijeci (PDF, 70kb)
http://www.rijeka.hr/fgs.axd?id=36682
 
http://www.rijeka.hr/RijekaGradUKojem

-

Sporazum o zajedničkoj izgradnji optičke mreže
Rijeka, 26. siječnja 2010.
Središnji državni ured za e-Hrvatsku, Grad Rijeka i Hrvatska akademska i istraživačka mreža (CARNet) potpisali su Sporazum o poslovno-tehničkoj suradnji na razvoju elektroničke komunikacijske mreže i usluga, odnosno izgradnji zajedničke optičke mreže. Time će se poboljšati rad velikog broja ustanova u Rijeci, što će utjecati i na poboljšanje kvalitete usluga koje te institucije pružaju građanima.
 U ime Središnjeg državnog ureda za e-Hrvatsku sporazum je potpisao državni tajnik dipl. ing. Igor Lučić, u ime Grada Rijeke gradonačelnik mr. sc. Vojko Obersnel, a ispred CARNeta ravnatelj dipl. ing. Zvonimir Stanić.
 
Sporazum utvrđuje uvjete poslovno‑tehničke suradnje na razvoju elektroničke komunikacijske mreže i usluga, svatko za potrebe svojih korisnika – CARNet za povezivanje obrazovnih i znanstveno-istraživačkih ustanova na području grada Rijeke na CARNet mrežu, Središnji državni ured za e-Hrvatsku za poslove razvoja, izgradnje i održavanja HITRONeta, računalno komunikacijske mreže tijela državne uprave, a Grad Rijeka za potrebe razvoja optičke mreže gradske uprave, komunalnih i trgovačkih društava te ustanova.
 
Potpisnici su izrazili zadovoljstvo što je postignut zajednički dogovor na izgradnji optičke mreže, budući da će se na taj način postaviti efikasniji sustav te ostvariti uštede u izgradnji, korištenju i održavanju sustava.
 
Gradonačelnik Obersnel naglasio je kako se ovaj sporazum nastavlja na napore Grada Rijeke na uvođenju i razvoju informacijsko-telekomunikacijskih tehnologija u gradskoj upravi, ali i svim društvima i ustanovama koji se na njega naslanjaju. Mnogo je truda, znanja i sredstava uloženo u programska rješenja u funkciji pružanja kvalitetnijih usluga građanima, kao i u razvoj same tehnologije.
"Do sada je Grad Rijeka postavio 25 kilometara optičkih kabela, kojima su povezane zgrade u kojima djeluje gradska uprava, komunalna i trgovačka društva te ustanove," kazao je Obersnel, uz kojeg je na potpisivanju bio i pročelnik Zavoda za informatičku djelatnost Vanja Smokvina.
 
Gradonačelnik je ujedno čestitao ravnatelju e-Hrvatske na današnjem startanju digitalnog televizijskog signala na području Primorsko-goranske i Istarske županije, što je još jedan dokaz u prilog činjenici da naša regija prednjači u Hrvatskoj u primjeni novih tehnologija.
 
Državni tajnik Lučić izrazio je svoje oduševljenje zbog potpisivanja ovog ugovora, dodavši kako vjeruje kako će sporazum biti tek prvi korak u budućoj kvalitetnoj suradnji.
 
Kako je kazao ravnatelj CARNeta Stanić, sporazum će omogućiti da iskustvo u razvoju mrežnih tehnologija, koje imaju djelatnici Središnjeg državnog ureda, Grada Rijeke i samog CARNeta stavi u službu osmišljavanja što efikasnijeg sustava razvoja optičke mreže i postizanja uštede.
(S.R.)
http://www.rijeka.hr/SporazumOZajednickoj

-

Efikasno izdavanje dozvola za gradnju
Rijeka, 26. siječnja 2010.
Postotak riješenosti akata kojima se odobrava gradnja tijekom 2008. i 2009. godine, od kada je taj posao prešao u nadležnost Grada Rijeke, iznosi 94%, što pokazuje izuzetno veliku efikasnost nadležnog odjela. Uspostavljeno je ažurno rješavanje predmeta, a sam postupak se pokreće odmah po zaprimanju zahtjeva pa se akti rješavaju u zakonskom roku.
 Kako je istaknula pročelnica Odjela za provedbu dokumenata prostornog uređenja i građenje Ljiljana Buljan, na kraju 2008. godine riješeno je 82% ukupnog broja predmeta u radu te je u 2009. godinu preneseno 552 predmeta, dok je tijekom 2009. godine riješeno 2676 predmeta. Na kraju godine broj neriješenih predmeta iznosio je 351, a njihovo rješavanje je u tijeku.  U potpunosti su riješeni zaostali predmeti iz 2007. godine, preneseni iz Ureda državne  uprave, a neriješeni predmeti iz 2008. godine, njih 40-ak, odnose na složenije predmete.
 
U 2009. godini, od ukupnog broja riješenih postupaka izdano je i odobreno 206 dozvola za gradnju i 98 uporabnih dozvola. Za usporedbu, u 2008. godini izdano je 182 akata kojima se odobrava gradnja i 182 uporabne dozvole, iz čega proizlazi da je smanjen intenzitet gradnje. Na temelju novog Zakona o postupanju i uvjetima gradnje radi poticanja ulaganja, kojim se skraćuje postupak izdavanja rješenja za građenje, podnesena su i riješena samo dva zahtjeva, budući da podnositelji moraju imati u potpunosti gotovu dokumentaciju, pa većina i dalje podnosi zahtjeve u redovnom roku.
 
Prosječno se mjesečno zaprima 200 novih predmeta, a isti broj se uspijeva riješiti. Mjesečno jedan službenik rješava po 20 predmeta, a trenutno je svaki referent zadužen za 30 do 35 predmeta.
 
Opravdano povjeravanje poslova lokalnoj upravi
Tijekom 2009. godine uveden je informatički sustav koji građanima omogućen uvid u stanje njihovog zahtjeva putem web stranica Grada Rijeke. Ovaj način komunikacije u potpunosti je prihvaćen od strane građana i stručnih osoba, s time da postoji veći interes primanja obavijesti putem e-mail, nego SMS poruka.
 
Gradonačelnik Vojko Obersnel istaknuo je kako visoki postotak razriješenosti predmeta na najbolji način pokazuje opravdanos inzistiranja na tome da se poslovi izdavanje akata za građenje iz državne uprave prebace jedinicama lokane samouprave. Taj postotak ne govori samo o dobrom radu službenika, već i o boljoj pripremljenosti podnositelja zahtjeva.
 
"Koliko god sam zadovoljan rezultatima rada, nisam zadovoljan što smo od državne uprave dobili posao koji nije bio praćen adekvatnim sredstvima, budući da su nadoknađeni troškovi samo za 8 preuzetih djelatnika i to po plaćama iz državne uprave. Kako bi mogli nadoknaditi zaostale predmete, povećali smo broj djelatnika, koji sad imaju nešto višu plaću nego u državnoj upravi," kazao je Obersnel, napomenuvši kako će se i dalje od Vlade inzistirati da se za poslove izdavanja akata gradnje osiguraju sredstva iz poreza za dohodak, kao što je to slučaj sa školstvom ili vatrogastvom.
 
Detaljni plan uređenja za stanove POS-a na Drenovi
Na skoru javnu raspravu upućen je Detaljni plan uređenja višestambenih građevina po programu poticane stanogradnje (POS) na Donjoj Drenovi. Plan se temelji na uvjetima gradnje iz provedenog natječaja za idejno urbanističko-arhitektonsko rješenje četiri zgrade sa 80-ak stanova, koji će biti sagrađeni nedaleko "sveučilišnih" stanova. Jednako kao i objekti izgrađeni za potrebe Sveučilišta, oko novih zgrada bit će što je više moguće sačuvan zeleni pojas, pa je parkiranje predviđeno na rubu prometnica.
 
Prihvaćeno je izvješće o radu Komisije za ocjenu dokumentacije integralnog procesa rada, koja je protekle godine dala mišljenje za četiri građevine u Starom gradu. Projekti se odnose na izgradnju podzemne garaže Gomila, rekonstrukciju dviju zgrada te izgradnju nove zgrade na Klobučarićevom trgu, čijom bi se realizacijom uvelike pridonijelo uređenju i revitalizaciji Starog grada.
 
I dalje vlada zanimanje za zakup poslovnih prostora u gradskom vlasništvu
Izvješće o provedenim javnim natječajima za davanje u zakup poslovnih prostora u 2009. godini kojima upravlja za Odjel za komunalni sustav pokazalo je kako je kako je zanimanje za poslovne prostore i dalje značajno, budući da je postotak izlicitiranih prostora u odnosu na ukupan broj objavljenih prostora 74 %, što se smatra dosta visokim stupanjem realizacije.
 
Protekle godine zaključeni su ugovori za 130 poslovnih prostora ukupne površine 11.300 m2, za koje je ugovorena mjesečna zakupnina u iznosu od 89.088,28 €, odnosno 650.340,00 kuna, što čini 8,5 % ukupnog mjesečnog zaduženja zakupnine za sve poslovne prostore na upravljanju Direkcije poslovni objekti.
 
Pomoć Haitiju i Vukovaru
Odlukom gradonačelnika, Grad Rijeka će Hrvatskom crvenom križu uplatiti 100.000,00 kuna iz sredstava proračunske zalihe za humanitarnu pomoć stradalom stanovništvu Haitia u katastrofalnom potresu 12. siječnja.
 
Također, Grad Rijeka će se uključiti u akciju ''Solidarnost za Vukovar“ na način da će u 2010. godini stipendirati deset studenata s prebivalištem na području Grada Vukovara, i to tako da će tijekom deset mjeseci studenti biti dotirani s 800 kuna.
 
U 2010. godini Grad Rijeka će sufinancirati pola radnog vremena defektologa za rad sa djecom oštećena vida u Osnovnoj školi Pećine.
(S.R.)
 
Materijali s 18. gradonačelnikovog kolegija
http://www.rijeka.hr/lgs.axd?t=13&id=22760

http://www.rijeka.hr/EfikasnoIzdavanjeDozvola

shaka zulu

  • Gost
Odg: Dober primer;
« Odgovori #110 : Siječanj 26, 2010, 11:05:02 poslijepodne »
REPUBLIKA  HRVATSKA
KARLOVAČKA  ŽUPANIJA
    GRAD KARLOVAC


Povjerenstvo za provođenje postupka
raspodjele odobrenih sredstava za
obnovu objekata zaštićene spomeničke baštine, objavljuje

Karlovac, siječanj 2010. god.

POZIV
na podnošenje zahtjeva za korištenje sredstava za očuvanje
i obnovu objekata u zoni naplate spomeničke rente



I
   Sukladno Odluci o načinu i uvjetima raspodjele sredstava za obnovu objekata zaštićene spomeničke baštine (Glasnik Grada Karlovca, broj 12/09) pozivaju se zainteresirani vlasnici (pravne i fizičke osobe, udruge i drugi subjekti) da podnesu zahtjev za korištenje sredstava Proračuna grada Karlovca  za sufinanciranje investicija očuvanja i obnove objekata zaštićene spomeničke baštine na području grada Karlovca. U proračunu Grada Karlovca za 2010. godinu osigurana su sredstva u ukupnom iznosu od 2.100.000,00 kuna.

II
Zahtjev za sufinanciranje mogu podnijeti vlasnici objekata koji imaju svojstvo zaštićenog kulturnog dobra ili se nalaze na prostoru grada Karlovca unutar kulturno-povijesne urbanističke cjeline, sukladno Rješenju Ministarstva kulture, Klasa:UP-I-612-08/06-06/470 Urbroj:532-04-01-1/4-06-6 od 23.10.2009. godine. (Rješenje i grafički prikaz sastavni su dio dokumentacije ''Upute ponuditeljima'')

III
   Sredstva proračuna iz točke I. ovog Poziva za sufinanciranje očuvanja i obnove objekata zaštićene spomeničke baštine mogu se koristiti do najviše 50% (pedeset posto) vrijednosti ukupne investicije za koje se traži sufinanciranje ili, u iznimnim slučajevima, taj odnos može biti i veći u korist podnositelja zahtjeva. Radovi za koje će se davati sredstva Proračuna Grada Karlovca su: obnova uličnih pročelja, vanjske stolarije, krovišta i limarije te hitne intervencije za osiguranje stabilnosti objekta.
   Ova se sredstva mogu koristiti za sufinanciranje izvođenja radova i subvencioniranje kamata na kreditna sredstva koja vlasnici koriste za investiciju, očuvanje i obnovu zaštićene spomeničke baštine.
IV
   Podnositelj treba priložiti slijedeću dokumentaciju:
1.   Posebne uvjete na temelju kojih se izrađuje troškovnik, a izdaje ih nadležni Konzervatorski odjel (Zahtjev za pribavljanje posebnih uvjeta na temelju kojih se izrađuje troškovnik podnijeti Konzervatorskom odjelu, A. Vraniczanya br.6 do 16. veljače 2010. god. do 12:00 sati);
2.   Rješenje o prethodnom odobrenju na troškovnik radova od nadležnog Konzervatorskog odjela;
3.   Troškovnik radova bez cijena ovjeren od strane nadležnog Konzervatorskog odjela;
4.   Dostaviti na uvid najmanje tri ponude na ovjereni troškovnik od strane nadležnog Konzervatorskog odjela.
Napomena: Ukoliko ne postoji mogućnost financiranja kompletnog zahvata predviđenog troškovnikom, podnositelj zahtjeva je dužan predložiti grupu radova (zaokruživanjem rednog broja stavki troškovnika) koji čine jednu građevinsku cjelinu, a sukladno vlastitim financijskim mogućnostima;
5.   Dokaz o vlasništvu objekta - zemljišno knjižni izvadak ako je vlasništvo upisano u     zemljišnim knjigama ili ugovor o kupoprodaji ili sudska presuda ili rješenje o nasljeđivanju  ili drugi dokazi van knjižnog vlasništva (original ili preslika);
6.   Pisanu Izjavu svih vlasnika odnosno suvlasnika nad predmetnom građevinom da su suglasni sa sufinanciranjem i izvođenjem radova za koje se podnosi zahtjev i da će sve druge troškove vezane uz sufinanciranje i izvođenje predmetnih radova koji se ne financiraju iz sredstava Proračuna grada Karlovca snositi iz vlastitih sredstava ili iz sredstava osiguranih iz drugih izvora (osim Proračuna grada Karlovca).
Ukoliko svi vlasnici odnosno suvlasnici ne sudjeluju u snošenju troškova investicije  podnositelji zahtjeva moraju priložiti slijedeće Izjave:
-   pisanu izjavu svih vlasnika odnosno suvlasnika da su suglasni sa izvođenjem radova za koje se podnosi zahtjev
-   pisanu izjavu vlasnika odnosno suvlasnika da će sve druge troškove vezane uz sufinanciranje i izvođenje predmetnih radova koji se ne financiraju iz sredstava Proračuna grada Karlovca snositi iz vlastitih sredstava ili iz sredstava osiguranih iz drugih izvora (osim Proračuna grada Karlovca), te da će pored svog dijela troškova, sami snositi i pripadajući dio troškova onih vlasnika (suvlasnika) koji su suglasni sa izvođenjem radova, ali ne sudjeluju u sufinanciranju;
Izjave moraju biti ovjerene kod javnog bilježnika. (Izjave su sastavni dio dokumentacije "Upute     ponuditeljima");
7.   Ispunjeni ''Obrazac za podnositelje zahtjeva'' (sastavni dio dokumentacije "Upute     ponuditeljima");
8.   Ispunjeni ''Obrazac izvoditelja'' (sastavni dio dokumentacije "Upute  ponuditeljima");
9.   Isprava o identitetu - preslika osobne iskaznice ili izvadak  iz sudskog, obrtnog ili drugog registra (original ili preslika);
10.   Minimalno 5 različitih fotografija objekta za koji se podnosi zahtjev;
11.   Potvrdu Grada Karlovca da vlasnici odnosno suvlasnici objekta za koji se podnosi zahtjev nemaju dospjelih nepodmirenih financijskih obveza prema Gradu Karlovcu. Potvrdu izdaje Grad Karlovac, Upravni odjel za financije, Banjavčićeva 9,  II kat, soba 43.

V
   "Upute ponuditeljima" podnositelji zahtjeva mogu preuzeti u Gradskoj upravi Grada Karlovca, Banjavčićeva 9, u predvorju zgrade.

VI
Radovi za koje se traži sufinanciranje moraju biti završeni u ovoj proračunskoj godini, odnosno najkasnije do 01. prosinca 2010. godine kada korisnik sredstava Gradu treba dostaviti dokumentaciju sukladno "Uputama ponuditeljima".


VII
Zahtjevi sa traženom dokumentacijom dostavljaju se u zatvorenim omotnicama sa
naznakom ˝NE OTVARATI - ZAHTJEV ZA SREDSTVA SPOMENIČKE RENTE˝, na adresu: Grad Karlovac, Upravni odjel za prostorno planiranje i gradnju, Odsjek za gradnju, Banjavčićeva 9, 47000 Karlovac s imenom, prezimenom odnosno nazivom i adresom podnositelja zahtjeva, kako bi se nepravodobno pristigli zahtjevi mogli vratiti podnositelju bez otvaranja.
   Zahtjevi moraju prispjeti na adresu Grada Karlovca zaključno do 02. ožujka 2010.god.  do 12,00 sati bez obzira na način dostave.
 Zahtjev za pribavljanje posebnih uvjeta na temelju kojih se izrađuje troškovnik podnosi se Konzervatorskom odjelu do 16. veljače 2010. god. do 12:00 sati.

VIII
   Odluka o dodjeli sredstava za sufinanciranje očuvanja i obnove objekata zaštićene spomeničke baštine donijet će se u roku od 30 dana od isteka roka za podnošenje zahtjeva za dodjelu sredstava, a ista će se objaviti u Glasniku grada Karlovca.

IX
             Podnositelji zahtjeva dobiti će pisanu obavijest o navedenoj Odluci.

X
   S podnositeljem zahtjeva kojem je odobreno sufinanciranje investicije očuvanja i obnove objekta spomeničke baštine zaključit će se poseban ugovor u roku od 30 dana od dana donošenja Odluke o dodjeli sredstava za sufinanciranje očuvanja i obnove objekata zaštićene spomeničke baštine.
   Za podnositelje zahtjeva koji u zadanom roku ne zaključe ugovor s Gradom smatrat će se da su odustali od zahtjeva i dodijeljenih sredstava.

XI
             Iz spomeničke rente neće se isplaćivati sredstva za radove koji su bili izvedeni prije
donošenja Odluke o dodjeli sredstava za sufinanciranje očuvanja i obnove objekata zaštićene spomeničke baštine .
Podnositelji zahtjeva koji na svojim objektima imaju bespravno postavljenu PVC stolariju dužni su istu prethodno izmijeniti vlastitim sredstvima sukladno uvjetima nadležnog Konzervatorskog odjela. Grad Karlovac neće sufinancirati izmjenu bespravno postavljene PVC stolarije.

XII
   Dodatne obavijesti o ovom Pozivu mogu se dobiti u Upravnom odjelu za prostorno planiranje i gradnju, Banjavčićeva 9,  broj telefona 047/628 218 i 628 219.


Povjerenstvo
                        
http://www.karlovac.hr/news.aspx?newsID=914&pageID=1

-

Grad opet aktivirao pauk službu

Pazite kako parkirate

Pauk služba ponovno djeluje u gradu, zasad preventivno, a od 1. veljače počet će opet naplata kazni za sva podignuta vozila. Iako je na nekoliko konferencija za novinare gradonačelnik Beljak apelirao na vozače da se pridržavaju propisa i ne parkiraju ili zaustavljaju vozila tamo gdje to nije predviđeno, vozači su nastavili sa starim navikama.

Stoga su se često događali čepovi u prometu, osobito na Trgu kralja Tomislava, gdje je zaustavljanje vozila s upaljena četiri "žmigavca" postalo uobičajena praksa. Budući da apeli nisu postigli učinak, gradska je uprava ponovno odlučila aktivirati pauk službu.

Trenutno gradski prometni redari upozoravaju prekšitelje, a pauk odvozi samo vozila koja ugrožavaju sigurnost prometa. No, od 1. veljače radit će u punom obimu. Kao i prije, pauk će podignuta vozila odvoziti u prostor Komunalca u Ulici 151. samoborske brigade. Samo deponiranje vozila i dalje košta 450 kuna, te potom 40 kuna po danu.
http://www.samobor.hr/821.php

-

OSNIVAČKA SKUPŠTINA UDRUGE "ZAGORJE ZUTRA"  
Radio Zlatar 
Gradonačelnik Zlatara dr. Miroslav Kopjar za sutra je sazvao osnivačku skupštinu Udruge pod nazivom "Zagorje zutra". Osnivanje udruge gradonačelnik je najavio prošle godine, na zadnjoj sjednici gradskog vijeća u prosincu, kada se odrekao svoje gradonačelničke naknade, te ukupni iznos od 25 tisuća kuna, koji mu je isplaćen nakon uplate državne pomoći gradu, ulaže kao inicijalna sredstva za početak rada Udruge.
Glavni zadatak udruge bit će rad na tome da se kroz zajedničke projekte istočni dio županije izvuče iz prometne izoliranosti, koja onda osigurava i gospodarski razvoj ovog kraja, najavio je gradonačelnik Kopjar.
Radi toga su na sutrašnju skupštinu pozvani načelnici susjednih općina te gospodarstvenici i predstavnici udruga koje djeluju na zlatarskom području, a otvoreni poziv gradonačelnik je uputio svim građanima Zlatara, jer, kako je naglasio, riječ je o osnivanju udruge građana.
Osim toga na sutrašnjem sastanku bit će podnjeto detaljno izvješće o prošlogodišnjim Danima kajkavske riječi, kako bi oni koji su financirali manifestaciju imali kompletan uvid u njezinu realizaciju.
Skupština će se sutra održati točno u podne, u plavoj sali poduzeća Ivančica, na Trgu slobode u Zlataru.
26.01.2010
 
http://www.zlatar.hr/index.php?subaction=showfull&id=1264491422&archive=&start_from=&ucat=1&do=index&lang=hr

Offline daysleeper

  • Učim se pisati
  • **
  • Postova: 46
  • Karma: +0/-0
Odg: Dober primer;
« Odgovori #111 : Siječanj 28, 2010, 09:56:51 prijepodne »
Poslovni park Bjelovar d.o.o., razvojna agencija Grada Bjelovara u suradnji sa Zagrebačkom školom za menedžment organizira STRUČNO OSPOSOBLJAVANJE  Turističkih vodiča Bjelovarsko - bilogorske županije.

Izvor: http://poslovni-park.hr/vijesti/javni_poziv_za_struchno_osposobljavanje_turistichkih_vodicha_bjelovarsko_bi/

shaka zulu

  • Gost
Odg: Dober primer;
« Odgovori #112 : Siječanj 30, 2010, 09:37:32 poslijepodne »
VG Poduzetnički centar - lokalna razvojna agencija Velike Gorice:   Dobrodošli!
... o nama                                                       ... naše usluge     

... naši projekti                                                ... naši rezultati

... naši klijenti                                                  ... gospodarski profil Velike Gorice

... seminari za poduzetnike

... poticaji lokalnih, regionalnih i nacionalnih institucija za gospodarstvo i poljoprivredu

... voucheri za korištenje usluga "Mreže konzultanata" za malo gospodarstvo  HAMAG-a

... Europska unija: potpore, natječaji i ostale prilike za poduzetnike s područja Zagrebačke županije 

 

Elektronski newsletter Centra     
U broju 39 od 29.01.2010. saznajte više kako možete jednostavnije sudjelovati na idućem Međunarodnom sajmu obrtništva u Muenchenu, sajmovima Subfurnitura u Italiji i Match-Tool u Poljskoj, o novoj seriji edukacija za nezaposlene HZZ-a, o prilici za predstavljanje poduzetnika na idućem Sajmu poslova na Zagrebačkom velesajmu, što organizacijama civilnog društva nudi novi natječaj Europe za građane, što natječaj za najbolji poduzetnički video, a što EU program Marco Polo za prijevoznike i špeditere, te razmislite o prijavi na natječaj BICRO-a za najperspektivnije poduzetničke projekte koji će se financirati venture capitalom.            ....predbilježite se na listu primatelja

 

Vijesti, događanja i najave
Idući Sajam poslova HZZ-a na Zagrebačkom velesajmu, 31.3.2010. Prenosimo poziv zainteresiranim poslodavcima za predstavljanje Vaših tvrtki, obrta i ostaih institucija na sajmu   ...Poziv     ...Profil događanja
 
Objavljen je novi Pravilnik o potpori kapitalnim ulaganjima u poljoprivredu (NN 140/09), prema kojem su korisnici ovih potpora poljoprivredna gospodarstva upisana u Upisnik, koji su PD obveznici, u pretežito privatnom vlasništvu (odnosno do 25% vlasništva može biti državno). Tekst pravilnika je moguće pronaći na stranicama Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja.
 
Objavljen je natječaj za sufinanciranje projekata iz poljoprivrede, stočarstva i voćarstva iz programa IPARD, s rokom prijave 4. ožujka 2010. godine. Pročitajte više!
 
Objavljen je program kreditiranja za likvidnost putem HBOR-a i poslovnih banaka. Pročitajte više!



 
 Za Vas smo pripremili
... Gorički gospodarski sladopek: potpore, natječaji EU i ostale novosti iz gospodarstva dva puta mjesečno na Vašem e-mailu

... upute o proceduri otvaranja obrta, trgovačkog društva (d.o.o. i zadruga) i udruge 

... informaciju kako hrvatske tvrtke mogu sudjelovati na natječajima za nabavu/ugovaranje roba, usluga i radova financiranim od EU

... niz korisne literature za poduzetnike, koju možete pronaći na našim stranicama

... www.samo-malo.hr: potražite proizvod ili uslugu u katalogu malog gospodarstva Velike Gorice i okolice

... www.waste-no-waste.com - naš doprinos očuvanju okoliša: pridružite se, naučite, reckilirajte!
http://www.poduzetnicki-centar.hr/


shaka zulu

  • Gost
Odg: Dober primer;
« Odgovori #113 : Siječanj 30, 2010, 09:39:19 poslijepodne »
Gorički gospodarski sladopek   
Dvotjedni elektronski bilten VG Poduzetničkog centra  *  siječanj 2010.  *  broj 39   

 
Međunarodni obrtnički sajam u Münchenu, IHM 2010.

Hrvatske obrtničke komore priprema nastup na Međunarodnom obrtničkom sajmu u Münchenu, IHM 2010 koji će se održati u periodu od 03. do 09. ožujka 2010. Sajam već godinama na jednom mjestu tradicionalno privlači i objedinjuje ponudu i potražnju obrtništva i malog poduzetništva. Na Sajmu će se obuhvatiti cijeline poput obrta i dizajna, stanovanja i uređenja, kuhinje i kulture, kuće i energije, kuće i vrta, s naglaskom na na temu "Energetski učinkovita gradnja i stanovanje", te prerade i proizvodnje drva, plastike, gume, metala i slično. Hrvatska obrtnička komora nastavlja svoju dvadesetgodišnju tradiciju organiziranja i sufinanciranja nastupa na Sajmu. Zainteresirani obrtnici i poduzetnici mogu prijaviti interes za sudjelovanjem putem telefona: 01/4806-639 i 01/4806-650, ili faxa: 01/4806-675. Kontakt osobe su gospoda Darko Prister i Dražen Horvat, darko.prister@hok.hr ili drazen.horvat@hok.hr  Ostale informacije možete pronaći na internet stranicama Hrvatske obrtničke komore.

 

Iz HZZ-a: Za nezaposlene - edukacije, za poslodavce - izlaganje na Sajmu poslova!
Hrvatski zavod za zapošljavanje - Ispostava Velika Gorica radi trenutne situacije na polju gospodarstva poduzima čitav niz mjera kako bi utjecali na smanjenje nezaposlenosti. Stoga pojačano rade na edukaciji nezaposlenih i pripremaju ih za tržište rada. U pripremi je čak 26 različitih obrazovnih tečajeva za nezaposlene koji su vezani uz zanimanja koja su procijenjena da jesu ili da će biti deficitarna. Kandidati uče kako se pripremiti za razgovor za posao, napisati životopis ili molbu. Više informacija za navedene tečajeve možete potražiti u Hrvatskom zavoda za zapošljavanje - Ispostava Velika Gorica na adresi Zagrebačka 62 ili na broj telefona 01/6221-275.

Uz to, 31. ožujka 2010., na Zagrebačkom velesajmu će se održati ovogodišnji Sajam poslova za Grad Zagreb i Zagrebačku županiju, gdje će građani moći neposredno komunicirati sa stotinjak poslodavaca. Na stranicama VG Poduzetničkog centra moguće je pronaći profil događanja i pozivno pismo za poslodavce: predstavite svoju tvrtku posjetiteljima sajma!

 

Prilika: HGK organizira dva sajma
HGK-Komora Zagreb organizira zajednički nastup hrvatskih tvrtki na sajmovima: Subfornitura 2010 u Parmi, Italija, od 25. - 27. ožujka 2010. i Mach-Tool 2010 u Poznańu, Poljska, od 8. - 11. lipnja 2010.

Subfornitura 2010 je sajam subcontractinga (podugovaranja i kooperacijskih mogućnosti). Na sajmu će biti predstavljeni proizvodi od čelika, oprema, alati, elektronika, lijevanje, prešanje, kovanje, spajanje, proizvodnja aluminija i metalnih ploča, obrada plastičnih materijala, gume, elektrotehničkih i elektroničkih dijelova, logistika, industrijski dizajn, kompjuterski vođena proizvodnja, zavarivanje, tokarenje, sklapanje, usluge, software itd. Mach-Tool 2010 je sajam na kojem će biti predstavljeni strojni alati za obradu metala, strojevi za hladnu i toplu obradu, strojevi za valjanje, alati, mjerni uređaji, strojevi i uređaji za sklapanje, roboti, tvari za hlađenje i podmazivanje, ostali specijalizirani strojevi i uređaji. Istovremeno će se održati i izložbe hidraulika i pneumatika, metalurgija i industrija metala transport, površinska obrada, tehnologije zavarivanja, ponuda znanstvenih i istraživačkih odjela.

Ukoliko ste zainteresirani, potrebno je popuniti prijavni obrazac, najkasnije do 5. veljače 2010., te poslati na fax: 01/4606803, ili e-mail: dcar@hgk.hr. Za više informacija možete posjetiti stranice HGK, Subrorniture, Mach-Toola, pogledati cjeloviti tekst natječaja ili poslati upit na mail.

 

Za kreativne: Nagrada za europski poduzetnički video
U organizaciji Glavne uprave za razvoj poduzetništva i industrije Europske komisije, otvoren je natječaj putem kojeg se traži najkreativniji europski film koji bi trebao objasniti što je potrebno poduzeti kako bi se postalo poduzetnikom. Nagrada za europski poduzetnički video bit će dodijeljena za sljedeće kategorije: „Poduzetništvo – drugačiji životni stil“, „Poduzetništvo – izazovi i prednosti“ i „Poduzetništvo – put prema budućnosti“. Nagrade iznose 3.333 eura za prvo, 2.222 eura za drugo i 1.111 eura za treće mjesto. Nadalje, pet najboljih natjecatelja mlađih od 26 godina, koji nisu nominirani ni za jednu od devet nagrada u gore spomenutim kategorijama, dobit će po 555 eura. Više informacija na web stranicama Europske komisije za poduzetništvo i industriju (izvor: Delegacija EU u Republici Hrvatskoj)

 

Natječaj:  Za projekte organizacija civilnoga društva unutar programa Europa za građane
Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske raspisao je natječaj za projektne prijedloge organizacija civilnog društva unutar programa Europa za građane. Natječaj je raspisan u sklopu Aktivnosti 2, Aktivno civilno društvo u Europi, Mjera 3 - Potpora projektima organizacija civilnoga društva, čiji je cilj pružiti potporu konkretnim projektima organizacija civilnoga društva iz različitih država sudionica Programa. Mogu se uključiti različite organizacije osnovane na lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj ili europskoj razini. Podnositelj projektnog prijedloga mora biti organizacija civilnog društva s pravnim statusom, utemeljena u državi sudionici Programa. Svaki projekt mora organizaciji koja podnosi projektni prijedlog pridružiti najmanje jednu partnersku organizaciju iz druge države sudionice Programa. Provedba projekata mora započeti između 1. kolovoza i 31. prosinca 2010. te završiti najkasnije 31. srpnja 2011. Rok za prijavu je 15. veljače 2010., a detalje možete pronaći na stranicama Ureda za udruge Vlade RH.

 

Prijevoznici: Bespovratna sredstva EU programa MARCO POLO prijevoznicima i špediterima
HGK i Europska poduzetnička mreža organiziraju za hrvatske autoprijevoznike i špeditere besplatni Info dan kako bi im približili mogućnosti sufinanciranja iz europskog Programa zajednice "Marco Polo II". Programa Marco Polo II za cilj ima smanjenje opterećenja cestovnog prometa i smanjenje njegova negativnog učinka na okoliš kroz usmjeravanje prometa sa cesta na priobalnu plovidbu, željeznicu i unutarnju plovidbu. Iz programa se mogu izvući bespovratna sredstva za sufinanciranje servisa koji se odvijaju na području Europe i namijenjen je gospodarskom sektoru. Više informacija i prijavnicu možete pronaći ovdje.

 

Natječaj: "VENTUREXCHANGE SOUTH EAST EUROPE 2010"
BICRO, Poslovno-inovacijski centar Hrvatske, poziva sve zainteresirane poduzetnike da se prijave na javni natječaj Hrvatske Private Equity i Venture Capital Asocijacije (HVCA) pod nazivom VentureXchange South East Europe 2010 Competition. Na tom će se natječaju izabrati najperspektivniji poduzetnički projekti koji bi se financirali venture kapitalom. Rok za predaju natječajne dokumentacije je 10. veljače 2010. Dodatne informacije i natječajnu dokumentaciju moguće je preuzeti sa internet stranice HVCA. (izvor: Europska poduzetnička mreža)

 

Ostalo:
U Velikoj Gorici i Vukovini iznajmljuje se uredski prostor s pripadajućom servisnom radionicom, te zemljište s mogućnošću za skladištenje. Dodatne informacije i kontakt podatke o ponuditelju možete dobiti u VG Poduzetničkom centru, dok se tehničke specifikacije ponuđene servisne radione i zemljišta mogu vidjeti ovdje.
Traže se prostori (lokali) za zakup ukupne veličine od 250m2 do 350m2, za trgovačku namjenu. Prostori se moraju nalaziti u prizemlju objekta koji se mora nalaziti u pješačkoj zoni, odnosno na pješački frekventnoj lokaciji ili u trgovačkom centru. U obzir dolazi prvenstveno dugoročni ugovor o zakupu u trajanju minimalno 10 godina, ali postoji mogućnost i kupnje. Više informacija možete dobiti u VG Poduzetničkom centru.
http://www.poduzetnicki-centar.hr/step.jsp?page=411525

shaka zulu

  • Gost
Odg: Dober primer;
« Odgovori #114 : Siječanj 30, 2010, 09:40:17 poslijepodne »
Kako hrvatski poduzetnici mogu koristiti sredstva Europske unije:
Dobavljači za EU projekte
 

Postoje dvije mogućnosti korištenja sredstava iz europskih proračuna za hrvatske poduzetnike: 

Prva mogućnost podrazumijeva izradu i prijavu vlastitog projekta poduzetnika na neki od programa koji su otvoreni za prijavu poduzetnika (primjerice, SAPARD, FP7 ili projekt Ministarstva gospodarstva za izvoznike u sklopu PHARE programa, koji je u pripremi). Za više informacija o ovoj mogućnosti potrebno je vratiti se na stranicu Europska unija ili obratiti se VG Poduzetničkom centru za više informacija.   
Druga, daleko zanimljivija mogućnost koju hrvatski poduzetnici još uvijek ne koriste u dovoljnoj mjeri, odnosi se na sudjelovanje poduzetnika kao "dobavljača" u raspisima i natječajima za nabavu roba, radova i usluga za (tuđe) projekte i aktivnosti, financirane iz sredstava Europske unije (odnosno iz "proračuna europskih zajednica").
Što je javna ("sekundarna") nabava u EU i tko ju provodi?
Javne nabave u EU su skup djelovanja što ih obavljaju javni naručitelji iz država članica EU sa ciljem nabave roba, pružanja usluga ili izvođenja radova. U načelu, javni naručitelji su sve organizacije u kojima organi javne vlasti imaju više od 50% vlasništva ili utjecaja i definirane su kao javnopravne osobe. Pored države i jedinica regionalne i lokalne samouprave (gradovi, pokrajine, regije, županije i ostali), to su i razne europske institucije, javne ustanove, agencije i drugi korisnici europskih programa pomoći (EU programa).

Sve natječaje za nabavku roba, pružanje usluga i izvođenje radova, čija vrijednost prelazi pragove postavljene direktivama EK, države članice dužne su objaviti u službenom glasilu Europske unije (Official Journal) te provesti postupak nabave prema proceduri određenoj direktivama. Tako je javni natječaj potreban za nabavni iznos roba veći od 154.000 EUR, za usluge veći od 473.000 EUR, i za radove - veći od 5.923.000 EUR. 

Koji hrvatski poduzetnici mogu sudjelovati u natječajima javne nabave EU?
Stupanjem na snagu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju u veljači 2005. godine, hrvatskim je tvrtkama omogućen pristup natječajima za javnu nabavu u EU. Članak 72. Sporazuma navodi da je sudjelovanje u natječajima omogućeno svim trgovačkim društvima, bez obzira na to jesu li osnovana u Zajednici ili nisu, od stupanja na snagu Sporazuma i prema pravilima koja vrijede u Zajednici, pod istim uvjetima koja se primjenjuju na društva Zajednice. Prema tome, sve hrvatske tvrtke mogu se natjecati za osvajanje ugovora na području izvođenja radova, pružanja usluga i nabavke opreme. Tek je mali broj tvrtki svjestan ove pogodnosti koja im je otvorena ili su nedovoljno upoznati s otvorenim raspisima.

 

Gdje pregledavati natječaje javne nabave EU i kojim pojmovima valja baratati?
Možete se odlučiti za samostalno pretraživanje, a moguće je koristiti i uslugu obavješćivanja o otvorenim javnim nabavama EU koju nude pojedine institucije i privatne tvrtke u Hrvatskoj. 

Ukoliko odaberete samostalno pretraživanje - potrebni su Vam računalo i priključak na Internet, te solidno znanje engleskog jezika! Natječaji se, naime, raspisuju i objavljuju na engleskom jeziku, koji je u većini slučajeva i jezik na kojem se izrađuje ponudbena dokumentacija. Prije nego što se upustite u pretraživanje, bitno je utvrditi i/ili razlikovati slijedeće pojmove:

tender(s) i grant(s): tenders = natječaji za javnu nabavu koji Vas, u smislu ovog teksta, zanimaju; grants = natječaji za subvencije (sufinanciranje projekata)
supplies = natječaji (tender) za nabavu opreme
works = natječaji za izvođenje radova
services = natječaji za pružanje usluga
forecast = najava tendera koji će se tek raspisivati (obično služi za istraživanje interesa i potencijalnih ponuditelja)
open = raspisani, tj. otvoreni natječaj, natječaj u tijeku 
closed = zaključeni (završeni) natječaj
PRAG ili Practical Guide = praktični vodič za ugovaranje u nabavi financiranoj iz europskih proračuna (temeljne odredbe o javnoj nabavi)
PHARE, ISPA, IPA, SAPARD, MEDA, TACIS, CARDS, CADSES, INTERREG itd. – to su sve naravno razni programi sa različitim prioritetima natječaja, a i zemlje-korisnice svakog pojedinog programa su u pravilu različite 
 

Baze objavljenih natječaja i upute za pretraživanje:

1. Glavna stranica Europske komisije za pristup na sve natječaje: Ovdje se nalaze i tenderi i grantovi, pa je pri ulazu potrebno izabrati područje "tenders".  Kad se otvori link tendera, treba s lijeve strane pod „Please select search type“ odabrati By Program, a onda definirati i ostale parametre prema želji. Za pretraživanje baze raspisanih natječaja bi trebalo ići program po program. Moguće je pretraživati prema specifičnoj zemlji - korisnici sredstava iz koje dolazi i naručitelj koji raspisuje natječaj javne nabave. Ovo je definitivno najsveobuhvatnija baza koju je najbolje koristiti za cijelu EU. Praktično je i koristiti opciju pod linkom „Quick search (latest opportunities)“ s gornje lijeve strane.

2. Praćenje javne nabave koju raspisuju hrvatski naručitelji financirani iz EU proračuna: Središnja agencija za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije (SAFU) donosi pregled javne nabave za većinu projekata financiranih od EU u RH. Postoje, naime, vrijednosti za koje Hrvatska nema obavezu objavljivati „veliki“ natječaj na koji se mogu javiti svi dobavljači iz EU, pa je onda ovo korisna adresa. Na stranicama SAFU će se tijekom 2009., a očekujemo i dijelom 2010. godine, objavljivati većina ovakvih natječaja. Međutim, u Hrvatskoj su akreditirana brojna ministarstva za provedbu (ugovaranje i nadzor) programa prema sektorima, pa će se u predstojećem razdoblju ovi natječaji nalaziti na stranicama akreditiranih ministarstava po sektorima (primjerice - poljoprivreda, gospodarstvo, znanost / obrazovanje, regionalni razvoj i slična).

3. Službene stranice CIP programa:  Ukoliko želite posebno pregledavati natječaje javne nabave projekata financiranih, primjerice, iz CIP programa koji sadrži i specifičnu komponentu poduzetništva - ovo je adresa koju je potrebno posjetiti. Radi se o programu za konkurentnost i inovacije (Competitiveness and Innovation Programme), u kojem može sudjelovati i Hrvatska i koji će se provoditi u razdoblju od 2007. do 2013.godine. Na naslovnici stranice su odvojena tri područja djelovanja CIPa (poduzetništvo – EIP, informatika – ICT i energija – IEE), pa treba otvoriti svako područje pojedinačno i tražiti pod linkom „tenders“. Ukoliko Vas ipak zanimaju bespovratna sredstva za projekte - pretraživat ćete, naravno, sadržaj unutar linka "grants".

 

Kako izgleda dokumentacija za podnošenje ponude?
Natječaji i ponudbena dokumentacija imaju standardizirani oblik dokumenata i sadržaja, koji mogu varirati ovisno o konkretnoj vrsti nabave (supplies, works ili services), odnosno o tehničkoj složenosti predmeta nabave koji može podrazumijevati i priloge poput nacrta, idejnih rješenja, tehničkih opisa i sličnog.

Cjelokupni pregled dokumentacije je moguće pronaći na stranicama Europske komisije vezano na procedure u korištenju sredstava: potrebno je u izborniku sa desne strane odabrati "supplies", "works" ili "services" jer se popis dokumentacije za nabavu roba, usluga ili za ugovaranje radova donekle razlikuje. Na idućoj stranici koja se otvara, pronaći ćete "Practical Guide to contract procedures" (takozvani "PRAG"), kao i link na popis dokumenata (pod naslovom "Budget"). Od navedenih dokumenata, ponuditelji - natjecatelji u raspisima javne nabave će popunjavati samo dio, dok se veći dio dokumenata odnosi na naručitelja koji raspisuje nabavu.

Primjer: za prijavu na neki natječaj javne nabave za nabavu roba, od cijele ponuđene liste dokumenata na stranicama Europske komisije vezano uz robe ("supplies") - natjecatelji trebaju obratiti pažnju na slijedeće dokumente koji se najčešće pojavljuju i popunjavaju (sve dokumente sa liste, vezano na nabavu roba, moguće je pronaći i pregledati na ovom linku):

** C4 - Letter of invitation to tender - izgled raspisanog natječaja (standardni poziv na podnošenje ponuda)

a. Paket C4 – Instructions to tenderers

b. Paket C4 – Draft contract - sadrži sve obveze koje se standardno očekuju od ponuditelja-dobavljača

c. Paket C4 – Technical specifications and offer (Annex II and III)

d. Paket C4 – Financial Offer (Annex IV)

e. Paket C4 – Performance guarantee (Annex V)

f. Paket C4 - Pre-financing guarantee (Annex V) – kojom naručitelj garantira plaćanje ponuditelju

g. Paket C4 – Tender submission form

h. Paket C4 – Tender guarantee, uključivo s dokumentima „Bank account notification form“ i „Legal Entity File (private companies)“
http://www.poduzetnicki-centar.hr/show.jsp?page=271092

shaka zulu

  • Gost
Odg: Dober primer;
« Odgovori #115 : Siječanj 30, 2010, 09:40:57 poslijepodne »
Priručnici i brošure
 
izvor: VG Poduzetnički centar d.o.o. 
Kako osnovati obrt  (Word; 85 KB) 
Registracija obrta putem Interneta: e-obrt! (link na stranice e-obrta)
Kako osnovati d.o.o.  (Word; 86 KB) 
Kako osnovati zadrugu (Word; 90 KB) 
Kako osnovati udrugu građana (Word; 76 KB)
Pregled temeljnih razlika između pravnih oblika - d.o.o., obrt, zadruga, udruga, d.d. (PDF, 51 KB)
Opće informacije o polaganju majstorskog ispita  (Word; 77 KB)
Preporučeni sadržaj poslovnog plana (Word; 21 KB)
Preporučeni sadržaj investicijske studije (Word; 24 KB)
izvor: Ministarstvo financija - Porezna uprava (www.porezna-uprava.hr)
Obrtnici (porezna prava i obveze) (PDF; 1,7 MB) 
Trgovačka društva  (PDF; 1,1 MB) 
Hrvatski porezni sustav (PDF na stranicama Porezne uprave)
Ostale priručnike, brošure i javna izdanja Porezne uprave možete pronaći ovdje
izvor: Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva  (www.mingorp.hr)
Pogledajte osnovnu literaturu na temu pokretanja vlastitog biznisa, marketinga i konkurentnosti na ovim stranicama
Izvoz, korak po korak (Word)
Kako pokrenuti postupak izvoza? (tekst na stranicama Ministarstva)
Priručnik za izvoznike (PDF)
Popis propisa koji reguliraju izvoz (tekst na stranicama Ministarstva)
Zaštita tržišnog natjecanja i državne potpore (PDF)
Zaštita potrošača (PDF)
Zaštita okoliša (PDF)
Sigurnost hrane (PDF)
Prava intelektualnog vlasništva (PDF)
Javna nabava (PDF)
Norme za industrijske proizvode (PDF)
Intelektualni kapital - temeljni čimbenik konkurentnosti poduzeća (Sundać & Švast, PDF)
 

izvor: Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva (www.mps.hr)
Operativni program za razvoj povrćarstva
Operativni program industrijske prerade drva
Kako u EU? - 85 pitanja i odgovora za hrvatske poljoprivrednike o EU
Operativni program razvoja svinjogojske proizvodnje u RH
Operativni program potpore proizvodnji slavonskog kulena
Vodič za registraciju oznaka izvornosti i oznaka zemljopisnog porijekla
Zaštita tržišnog natjecanja i državne potpore (POF)
ostali izvori   
"Iz drugog kuta: Put prema sretnijem društvu" (Vlatka Sakar & Nada Čakar, Udruga Praksom do znanja)
katalog izdanja na temu Europske unije - na stranicama Delegacije Europske komisije u RH
http://www.poduzetnicki-centar.hr/show.jsp?page=6647

shaka zulu

  • Gost
Odg: Dober primer;
« Odgovori #116 : Siječanj 31, 2010, 12:10:40 prijepodne »
Karlovac bi mogao postati "EDEN"
29.1.2010
TZ grada Karlovca prijavila je prošle godine grad Karlovac na natječaj za europsku destinaciju izvrsnosti „Eden 2010.“ na temu „Turizam uz vode“

Glavni ured Hrvatske turističke zajednice u 2010. godini provodi s Ministarstvom turizma RH i sustavom turističkih zajednica izbor za Europsku destinaciju izvrsnosti. Natječaj za prijavu kandidatura za izbor nacionalnog pobjednika za Europsku destinaciju izvrsnosti 2009./2010. na temu "Turizam uz vode" objavljen je početkom listopada 2009. godine. Između ukupno 19 pristiglih prijava jednoglasno je izabrano deset područja uz vode - Jadransko more, rijeke i jezera, koja su ušla u daljnji krug za odabir najboljeg i to:

1. Općina Raša - rijeka Raša
2. Grad Karlovac - grad na četiri rijeke: Korana, Kupa, Mrežnica, Dobra
3. Grad Otočac i Gacka dolina
4. Mjesto Fužine - jezero Bajer i Lepenica
5. Grad Hrvatska Kostajnica - rijeka Una
6. Dolina rijeke Cetine
7. Otok Krapanj - Jadransko more
8. Grad Ilok - rijeka Dunav
9. Općina Kolan - otok Pag
10. Grad Nin - obala Jadranskog mora

Navedena područja će tijekom veljače obići povjerenstvo Ministarstva turizma i Hrvatske turističke zajednice, te izabrati pet (5) onih koja će ući u užu konkurenciju za nacionalnog pobjednika. Više informacija o EDEN-u: http://www.croatia.hr/Hrvatski/Home/EuropskaDestinacijaIzvrsnosti.aspx
http://www.karlovac.hr/news.aspx?newsID=926&pageID=1

-

Ušteda energije
29.1.2010. - Gospodarstvo


 
Mjere racionalizacije u Kutini već su dale značajne rezultate, a istaknute su prije svega bitne uštede na gubicima plina i vode koje su došle na ispod 5 posto. Gdje se još može uštedjeti i kako racionalizirati ostale oblike energije pokazat će praksa, a štednje javne rasvjete jedan je od apostrofiranih mogućih oblika štednje. Ovakav će se pristup raspolaganju energijom u Gradu Kutini nastojati pojačati, poručuju iz Gradske uprave. Željko Uzel, zamjenik gradonačelnika smatra da se to može proširiti na sve ustanove:
"To ne želimo prenijeti samo tamo gdje smo mi odgovorni, na gradske ustanove, na javne tvrtke, nego i na građane i sve one koji će tu naći neku računicu. Nisu to samo projekti vezani uz javnu rasvjetu već je to niz projekata počevši od vrtića, škola, pa nadalje".
 
http://www.kutina.hr/Naslovnica/Onlinevijesti/tabid/139/ArticleId/8315/oamid/519/Default.aspx

-

Prva sjednica Socijalnog vijeća Grada Kutine
29.1.2010. - Društvo
 


U Kutini je  prvu sjednicu održalo Socijalno vijeće Grada Kutine, kao radno tijelo kutinskog gradonačelnika. Vijeće broji 7 članova iz Crvenog križa, Udruge OSI, Centra za socijalnu skrb, a na čelu vijeća nalazi se Josip Nešticki. Zaštita životnog standarda i zbrinjavanje socijalno ugroženih osoba primarna je zadaća vijeća. Tu spadaju i osobe koje nisu u stanju brinuti se same o sebi, te  im je potrebna pomoć društvene zajednice, te osobe koje nisu osigurane. Velika pomoć i suradnja u radu očekuje se od humanitarnih zdravstvenih, i vjerskih organizacija, kazao je predsjednik vijeća Josip Nešticki.
 
http://www.kutina.hr/Naslovnica/Onlinevijesti/tabid/139/ArticleId/8314/oamid/519/Default.aspx

shaka zulu

  • Gost
Odg: Dober primer;
« Odgovori #117 : Siječanj 31, 2010, 11:16:06 poslijepodne »
Prve uvećane naknade za novorođenu djecu
Objavio UO Ured gradonačelnika,29.01.2010 u 14:54
Novosti >> 
Danas je u prostorijama Gradskog muzeja održana svečana podjela rješenja kojima je roditeljima djece koji su podnijeli zahtjeve u ovoj godini dodijeljen iznos od 3.000,00, a za treće i svako naredno novorođeno dijete 10.000,00 kuna.  Prema Zaključku gradonačelnika o visini pomoći za opremu novorođenog djeteta od 20. siječnja 2010. visina novčane pomoći za opremu novorođenog djeteta iznosi 3.000,00 kn, a za treće i svako naredno dijete 10.000,00 kuna, što je novina u odnosu na prošlu godinu, kada je visina pomoći za novorođenčad iznosila 2.000,00. 12 je roditelja kojima su podijeljena rješenja, od kojih je dvoje s trećim djetetom u obitelji, a jedan s četvrtimSvečanoj podjeli rješenja nazočio je gradonačelnik Mihael Zmajlović, zajedno sa svojim zamjenicima. Prilikom uručenja rješenja gradonačelnik je izjavio:
"Svako dijete rođeno u našoj sredini, predstavlja veliku radost za roditelje, ali ujedno i veliko bogatstvo za naš grad. Mi, koji se svakodnevno trudimo stvarajući ljepše i bolje uvjete za život naših sugrađana, gradimo nove škole, vrtiće i ostale objekte, to činimo prvenstveno iz razloga da bi sutra sve to netko uživao, jer što će nam razni objekti, ako danas-sutra neće biti onih kojima smo ih namijenili.
Osim toga, ljudi su temelj razvoja svakog društva i zato bih bio sretan da Grad što češće isplaćuje predviđene naknade, jer će to značiti da u pravom smjeru vodimo pronatalitetnu politiku i dajemo ljudima dodatnu sigurnost i motiv u njihovom nastojanju da stvore veliku i sretnu obitelj.
Srdačno čestitam svim roditeljima, uz želju da im djeca budu zdrava, sretna i vesela.
Vjerujem da će im i ova sredstva, koja smo za njih namijenili, u tome barem malo pomoći.''
http://www.jastrebarsko.hr/sadrzaj/posts/prve-uvecane-naknade-za-novorodenu-djecu399.php

-

LEDENA BERBA U VINOGRADU ZVONKA SEVERA
Posted by urednik in Generalno on 01 29th, 2010 | no responses
Nekoliko posljednih izrazito hladnih dana u kojima se temperatura spustila ispod -7 stupnjeva pogodovali su ledenoj berbi u vinogradu poznatog klanječkog vinara Zvonka Severa.
Na -11 stupnjeva u četvrtak, 28. siječnja uz Zvonka te njegove sinove Filipa i Jakova, u vinograd smješten na putu prema Cesargradu uputili su se i župan Siniša Hajdaš Dončić, gradonačelnik Željko Kolar te nekolicina hrabrih prijatelja. Oboružani kapama i toplom odjećom pobrali su 850 trsova žutog muškata ostavljenih za ovogodišnju ledenu berbu.
Prema riječima vlasnika od ostavljenog i smrznutog ovogodišnjeg uroda  dobit će oko 170 litara visokokvalitetnog predikatnog ledenog vina čija cijena dostiže i do 100 eura za 2 decilitra.

[View with PicLens]
javascript:PicLensLite.start({feedUrl:'http://www.klanjec.hr/wp-content/plugins/nextgen-gallery/xml/media-rss.php?gid=85&mode=gallery'});
http://www.klanjec.hr/ledena-berba-u-vinogradu-zvonka-severa/

-

OBILJEŽENA GODIŠNJICA ROĐENJA IVANA BROZA
Posted by urednik in Generalno on 01 27th, 2010 | one response
Osnovna škola Antuna Mihanovića, Ogranak Matice hrvatske u Klanjcu i Kulturni centar Klanjec prigodnim su programom održanim u utorak ,26. siječnja u Gradskoj knjižnici u Klanjcu obilježili godišnjicu rođenja dr. Ivana Broza, jezikoslovca i autora prvog Hrvatskog pravopisa.
U izlaganju Marice Lojen, knjižničarke u klanječkoj Osnovnoj školi, naglasak je stavljen na Klanjčanima dosad manje poznate podatke o Brozovom radu na prikupljanju hrvatskih narodnih pjesama i vrijednom učiteljskom radu.
Učenici klanječke škole Nikola Hrbud, Dora Novosel, Stela Pleško i Marija Sonja Iveković za okupljenu publiku pripremili su zanimljive citate iz kojih se može vidjeti koliko su Brozovi suvremenici cijenili njegov rad i trud uložen u očuvanje hrvatskoga jezika te izbor iz prikupljenih  i njegovom zaslugom objavljenih junačkih narodnih pjesama.
Kako je Brozov dugogodišnji rad krajem 19. stoljeća na prikupljanju građe za rječnik prekinula njegova iznenadna i prerana smrt, a  dovršio ga je i objavio pod svojim i Brozovim imenom 1901. njegov ujak kanonik dr. Franjo Iveković, bila je to prilika i za kratko prisjećanje na još jednog znamenitog Klanjčana. O biografskim podatcima govorila je Snježana Ricijaš, a posebno je zanimljivo bilo čuti što je u klanječkim arhivima o Ivekoviću pronašao Slavko Zamuda.
Još jedna kulturna večer u Klanjcu završila je ugodnim druženjem posjetitelja i organizatora ovog lijepog događanja.
Već sljedećeg mjeseca Klanjčani će se prisjetiti još dvojice svojih znamenitih sugrađana, gospodarskog pisca i priznatog inovatora u pčelarstvu Kvirina Broza te isusovca umjetnika Marijana Gajšaka.

[View with PicLens]
javascript:PicLensLite.start({feedUrl:'http://www.klanjec.hr/wp-content/plugins/nextgen-gallery/xml/media-rss.php?gid=84&mode=gallery'});

Jedan komentar na “OBILJEŽENA GODIŠNJICA ROĐENJA IVANA BROZA”
 ana kaže: 27. siječanj 2010. u 5:04 poslijepodneu ovakve bi priredbe više trebalo uključiti mlađe da se upoznaju sa likom i djelom naših poznatih predaka i ponose svojom bogatom kulturnom tradicijom, jer iskreno iako imam 43 godine nisam znala ništa o dr. Ivanu Brozu i Franji Ivekoviću.

http://www.klanjec.hr/sjecanje-na-znamenite-klanjcane/

-

Obavijest o mogućnosti i potrebi dostave materijala za web stranicu 
utorak, 19 sijecanj 2010
 
Poštovani!

Grad Mursko Središće poziva Vas na suradnju u cilju kvalitetnije informiranosti građana o radu klubova i udruga na području Grada. Obaviještavamo Vas da sve podatke o svom klubu ili udrugi, npr. pozive za skupštine, rezultate utakmica, slike raznih događanja i ostale važne informacije možete dostaviti u digitalnom obliku na e-mail adresu conitor@conitor.hr .Ova email adresa je zaštićena od spam robota, nije vidljiva ako ste isključili Javascript ili grad-mursko-sredisce@ck.t-com.hrOva email adresa je zaštićena od spam robota, nije vidljiva ako ste isključili Javascript te će isto biti objavljeno na službenoj web stranici Grada Mursko Središće www.mursko-sredisce.hr .
Službenu web stranicu Grada Mursko Središće održava i ažurira poduzeće „Conitor“.

S poštovanjem.

GRADONAČELNIK:
Dobranić Josip, ing.
http://www.mursko-sredisce.hr/index.php?option=com_content&task=view&id=421&Itemid=60

shaka zulu

  • Gost
Odg: Dober primer;
« Odgovori #118 : Siječanj 31, 2010, 11:17:51 poslijepodne »
Dan s Jožom 
GO HSS Jastrebarsko u Vrbovcu na manifestaciji Dan s Jožom
 
 „Dan s Jožom“ tradicionalna manifestacija obilježavanja godišnjice smrti Josipa Jože Pankretića okupila je ove godine preko tristo članova, prijatelja i štovatelja djela i lika Josipa Pankretića. Prigodnim programom u motelu Bunčić okupljeni su osvježili svoje uspomene na čovjeka koji je plijenio svojom toplinom i jednostavnošću. Čitanje saborskih govora Josipa Pankretića podsjetilo je na njegova zalaganja za boljitak ali i na viziju budućnosti Hrvatske koja se ostvaruje. Izaslanstvo HSS-a koje je predvodio predsjednik Josip Firščić obilježilo je dvanaestu godišnjicu polaganjem vjenaca i paljenjem  svijeća na grobu  u Dijanešu dok je  misa zadušnica služena u mjesnoj crkvi Sv.Vida u Vrbovcu.
 
Izvor: www.jaskalive.com

Vijest napisao/la: Silvio Perucci
12.01.2010. 03:23:01
http://www.jaskalive.com/index.php?art=4263

-

Najbolji suvenir medni lončić Dragutina Volarića 
Završen natječaj TZG Jastrebarskog za najbolji suvenir grada
 
 
 Na sjednici Turističkog vijeća, održanoj 21. siječnja 2010., povjerenstvo Turističke zajednice grada Jastrebarskog u sastavu: Stipe Bučar, Milivoj Ivo Golub, Ranko Kordić, Drago Ciban i Ignac Smetko, odabralo je najbolje suvenire grada Jastrebarskog.

Između zaprimljenih 29 prijedloga 12 autora, najbolji suveniri izabrani su kako slijedi:

1. Mjesto i nagradu od 2.000,00 kn osvojio je prijedlog gospodina Dragutina Volarića – medni lončić. Suvenir je napravljen u suradnji s lončarom Stjepanom Stipkovićem.
2. Mjesto i nagradu od 1.000,00 kn osvojio je prijedlog gospodina Milana Ivančića – tikvica poznata pod nazivom „šef“.
3. Mjesto i nagradu od 500,00 kn osvojio je prijedlog gospodina Miroslava Borojevića  - boca rakije/franklec/u papirnatom cilindru sa fotografijom stare Jaske

Osim tri nagrađena prijedloga, u košaricu naj suvenira grada Jastrebarskog još su odabrani: „Fotografija stare Jaske u drvenom okviru“ i „Privjesak - pluteni čep s grbom grada Jastrebarskog“ Miroslava Borojevića; „Lutka od peruše“ autorice Irene Garvanović, „Drveni suvenir u obliku kocke“ autora Gorana Ristovskog i  „Lutka u narodnoj nošnji Jaske“ autorice Mire Komazec.

Izvor: www.tzgj.hr

Vijest prenio/la: Silvio Perucci
24.01.2010. 06:32:43
http://www.jaskalive.com/index.php?art=4265

-

25.01.2010
Sanjkaški kup Plešivica
Natjecanje se održava u četiri kategorije: dame, muškarci, djevojčice i dječaci.
Medaljama se nagrađuju prva tri mjesta u svakoj kategoriji, a natjecatelj koji stazom prođe najbrže od svih - proglašava se ukupnim pobjednikom Kupa i osvaja prijelazni pehar.

Za vrijeme održavanja natjecanja, posjetiteljima je osigurana bogata ugostiteljska ponuda, a kupnjom šalice možete uživati u neograničenim količinama kuhanog vina ili čaja.

Sanjkaški kup Plešivica idealno je mjesto za provesti jednu zimsku nedjelju. Avanturisti, ljubitelji prirode, obitelji...svi ćete pronaći nešto za sebe!
http://www.tzgj.hr/manifestacije.php?id=30

-

21.01.2010
Najbolji suveniri grada Jastrebarskog

Između zaprimljenih 29 prijedloga 12 autora, najbolji suveniri izabrani su kako slijedi:

1. Mjesto i nagradu od 2.000,00 kn osvojio je prijedlog gospodina Dragutina Volarića – medni lončić. Suvenir je napravljen u suradnji s lončarom Stjepanom Stipkovićem.
2. Mjesto i nagradu od 1.000,00 kn osvojio je prijedlog gospodina Milana Ivančića – tikvica poznata pod nazivom „šef“.
3. Mjesto i nagradu od 500,00 kn osvojio je prijedlog gospodina Miroslava Borojevića - boca rakije/franklec/u papirnatom cilindru sa fotografijom stare Jaske

Osim tri nagrađena prijedloga, u košaricu naj suvenira grada Jastrebarskog još su odabrani: „Fotografija stare Jaske u drvenom okviru“ i „Privjesak - pluteni čep s grbom grada Jastrebarskog“ Miroslava Borojevića; „Lutka od peruše“ autorice Irene Garvanović, „Drveni suvenir u obliku kocke“ autora Gorana Ristovskog i „Lutka u narodnoj nošnji Jaske“ autorice Mire Komazec.
http://www.tzgj.hr/aktualno.php?id=86

-

Birajte razglednicu Grada Križevaca za 2010. godinu 
Monday, 21 December 2009 
U organizaciji  Turističke zajednice Grada Križevaca, prije nekoliko mjeseci grad i okolicu posjetilo je 50-ak eminentnih fotografa iz svih dijelova Republike Hrvatske kako bi svojim fotoaparatom zabilježili detalje i motive za izbor razglednice Križevaca za 2010. godinu. Unatoč iznimno teškom izboru među stotinjak fotografija, odabrano je 28 najboljih od kojih će jedna, uz pomoć vašeg glasa biti proglašena razglednicom ''Grada Križevaca za 2010. godinu''. Fotografije možete ocijeniti ovdje. * http://razglednica.krizevci.hr/

http://www.krizevci.hr/joomladir/index.php?option=com_frontpage&Itemid=1&limit=12&limitstart=12

shaka zulu

  • Gost
Odg: Dober primer;
« Odgovori #119 : Siječanj 31, 2010, 11:18:48 poslijepodne »
Prezentirani izvorni arheološki suveniri - Virovitička grupa
 
U sklopu održavana Noći muzeja u Gradskom muzeju Virovitica, održana je prezentacija izvornih arheoloških suvenira - Virovitička grupa. Naime, potaknuti činjenicom da Virovitica i okolica posjeduju brojna arheološka nalazišta te da je bogata glinom, a isto tako da nema vlastiti arheološki suvenir, Gradski muzej Virovitica je u suradnji s VIDRA-om Agencijom za regionalni razvoj Virovitičko-podravske županije, izradio projekt koji je prepoznat od Ministarstva turizma, te je navedeni uključen u program poticanja unapređenja izrade i plasmana suvenira.

Partneri projekta su Turistička zajednica Virovitičko-podravske županije, Turistička zajednica grada Virovitice i Grad Virovitica. Inače, pod nazivom Virovitička grupa krije se najstarija faza Kulture žarnih polja u kasnom brončanom dobu (13. st. pr. Krista), ustanovljena u Virovitici, na ciglani Nemeček. Suvenir je izrađen od gline na lončarskom kolu. Inače, dobivenim sredstvima, Gradski muzej Virovitica, dao je izraditi dva tipa posude Virovitičke grupe (urnu i zdjelu na nozi), a opremio je i radionicu namijenjenu za rad s glinom na lončarskom kolu.
(vpz.hr)
http://www.virovitica.hr/vijesti/8911

-

Otvorene izložbe - Pivo, napitak bogova i puka te - Nacrtaj mi krigl
 
U prostoru Gradskog muzeja Virovitica, uz niz uzvanika, među kojima su između ostalih bili, saborski zastupnik Josip Đakić, gradonačelnik Grada Virovitice Ivica Kirin, zamjenica predsjednika Skupštine Virovitičko-podravske županije, Sanja Kirin, pročelnica Upravnog odjela za društvene djelatnosti Virovitičko-podravske županije, Vesna Šerepac, a u sklopu održavanja Noći muzeja, otvorene su dvije izložbe. Prva, izložba „Pivo - napitak bogova i puka" - Gradskog muzeja iz Bjelovara.

 
Izložba govori o povijesti piva, a koncepcijski je podijeljena u tri velike cjeline. Počinje s najstarijim razdobljem, starim Sumeranima kojima se pripisuje izum piva. Zatim slijede Egipćani, antički svijet te proizvodnja piva uz hmelj. Slijedi proizvodnja piva u samostanima što je preteča industrijske proizvodnje piva, kao i veliki proizvođači piva u svijetu i naposljetku u Hrvatskoj. I druga, izložba strip autora Mate Pejića - Nacrtaj mi krigl.
(vpz.hr)
http://www.virovitica.hr/vijesti/8912

-

Virovitička tvrtka RS Metali Xenon predstaviti će rasvjetu temeljenu na LED tehnologiji
 
U okviru ovogodišnjeg 15. Međunarodnog sajma gospodarstva, obrtništva i poljoprivrede, Viroexpo 2010, virovitička vrtka RS Metali Xenon, predstaviti će svoj novi proizvod, lampu s LED tehnologijom. Naime, uz LED tehnologiju, ova virovitička tvrtka proizvodi uličnu, reflektorsku, industrijsku, rasvjeta za parkove. LED rasvjeta je namijenjena za osvjetljavanje ulica i parkova. Ekološki je prihvatljiva uz veliku uštedu energije, visoku iskoristivost u boji, rijetke prijevremene kvarove, nisko termičko opterećenje, usmjerenu distribuciju svjetla uz vijek trajanja od čak 14 godina. Primjerice, takvom rasvjetom će se osvijetliti prostor gdje će se od 22. do 24. siječnja održavati Viroexpo 2010 i Cvjetni trg u centru Virovitice. LED rasvjeta je iznimno štedljiva koja, primjerice dnevno troši 1.080 W, a živina žarulja od 540 W, dnevno troši 5.400 W, što na godišnjoj razini i kod upotrebe velikog broja žarulja nudi iznimno veliku uštedu.
vpz.hr
http://www.virovitica.hr/vijesti/8860