Prebrani elektronski listi

[Tur]

Rat plakatima: Bandić kopira Reagana, a Kajin "pošten" kao Đinđić

Kandidati su poruke osmislili s PR agencijama, no nisu ispale motivirajuće. Nema čak ni duhovite negativne kampanje kao na lokalnim izborima.

Predsjednički kandidati u kampanji se nisu iskazali originalnim reklamama. Damir Kajin tako je razmišljao da mu izborni slogan bude "J.... i pošten". Od toga je na kraju ostalo samo "Pošten", kao što je i Zoran Đinđić svojedobno nudio u svojoj kampanji, ali nema sumnje da bi s prvom varijantom žestoki Kajin izazvao mnogo više interesa.

Jurčević moli Bandića

Odlučio se nakon toga i za "Svi za mnom", ma kuda to vodilo. Ivo Josipović odlučio se samo za "PravDA". Neke je to podsjetilo na naslov knjige Petera Handkea “Pravda za Srbiju” , a neke je inspiriralo da na isti način ispišu "DosaDa".

U Bandićevoj kampanji i plakatima jedni prepoznaju kopiranje američkih predsjedničkih kampanja, osobito one između Busha i Reagana, a druge je uveselila reklama za Festival novog cirkusa u Zagrebu na kojem klaun nudi jabuku za svakog građanina.

Vidošević je prije svoje pomlađene slike čuvao mjesta s natpisom "Treći hrvatski predsjednik", ali netko nije bio lijen da preko tog natpisa nalijepi trake u obliku zatvorskih rešetki. Josip Jurčević želi biti "Hrvatski predsjednik: kad, ako ne sad" i moli Bandića da mu ne pravi konkurenciju svojim, kako kaže, ukradenim sloganom "Hrvatski predsjednik: sad ili nikad".

Dragan Primorac tvrdi da je "Jedini kandidat kojeg nitko ne drži u šaci", ali mnogi se pitaju koliki mu je budžet za kampanju, s obzirom na to da brojem TV reklama gotovo "tuče" Bandića. Možda će ga u šaci držati oni koji su financirali reklame? Hebrang se zalaže za "Europu i ponosnu Hrvatsku", a Vesna Pusić zna da s njom na čelu "Hrvatska zna i može".

Bit će predsjednica...

Svih 12 kandidata nešto je smislilo uz pomoć PR agencija, ali poruke nisu motivirajuće, nema negativne kampanje poput one kojom je HDZ u Velikoj Gorici na lokalnim izborima napao Tonina Piculu i izazvao reakcije. Uostalom, tko se sjeća slogana s prošlih izbora?

Jadranka Kosor nudila je "Ljude ispred politike", ali ostalo je upamćeno "Kažu bit će predsjednica". Bilo je komično tada, a sada je ipak predsjednica, doduše Vlade i HDZ-a, a ne države.

Očito je da kandidati nisu imali timove s nekim inventivnim i novim rješenjima. Dosta se kopiralo i ponavljalo već viđeno. Možda u drugoj fazi kampanje ipak ponude i nešto zanimljivije.

Izvor: http://www.vecernji.hr/vijesti/rat-plakatima-bandic-kopira-reagana-a-kajin-posten-kao-dindic-clanak-57196

[Tur]

Sveti Nikola v Mraclinu

Tradiconalni doček Svetog Nikole v mraclinskom Društvenom domu ni izostal ni ovo leto. Ovaj put to je bilo uz nastup mladeži KUD-a "Dučec" i pratnju tamburaške skupine "Lajbeki" . Nakon izvedenog recitalno plesnog programa, sva deca su se okupila na pozornice i svi skupa uz "Sveti Niko Svijetom šeta" dozvali Svetog Nikolu. Ovaj put izostal je inaće vjerni pratioc Krampus, na sveopče oduševlejne svih na pozornice. Nakon podjele poklonov Sveti Nikola je otišel dalje za poslom, a deca su se počastila njima najdražim grickalicami i gaziranuom pijaćom za sve poznatijom pod imenom Fanta i Kola.

Izvor: http://www.mraclin.bloger.hr/post/sveti-nikola-v-mraclinu/2002461.aspx

[shaka zulu]

GISKO: Sisak eco film festival (SEFF) u gostima
28 filmova s ovogodišnjeg Sisačkog festivala ekološkog filma bit će prikazano u Osijeku 8. prosinca 2009. u 17,30 sati u Gradskoj i sveučilišnoj knjižnici Osijek (GISKO). Ulaz je besplatan, a događaj organiziraju Press centar za okoliš (magazin Alert), GISKO, zajedno sa SEFF-om.

Sisak eco film festival (SEFF) u gostima
KONKURENCIJA / COMPETITION PROGRAM

“Bear Necessities”
režija / director: Ben Evans
SAD/USA
02:16 min

“Putti”
režija / director: Jacob Varghese
Indija / India
14:09 min

“Global Warning”
režija / director: Martin Sandberg
Švedska / Sweden
03:23 min

“Unfair”
režija / director: Andrew David Watson
SAD / USA
03:26 min

“Our River”
režija / director: Arman Sharoyan
Armenija / Armenia
10:48 min

“Moj EE grad”
režija / director: Vedran Mihletić
Hrvatska / Croatia
12:16 min

“Čovjek koji je volio krntije”
režija / director: Krešimir Hanžić
Hrvatska / Croatia
13:35 min

“Zainteresirana javnost”
režija / director: Marko Zdravković Kunac
Hrvatska / Croatia
10:09 min

“Who is next?”
režija / director: Mladen Iličković
Nizozemska / Netherlands
14:52 min

“Moving the Right Way in Oregon”
režija / director: Ben Evans, Mark Dixon, Julie Dingman Evans
SAD / USA
06:59 min

“Solar Cooker Village”
režija / director: James Lindsay
Somalija / Somalia
04:04 min

“Jeli nam stalo...”
režija / director: Ana Škrobica
Hrvatska / Croatia
04:01 min

“Medjame bez krame”
režija / director: Krešimir Motočić
Hrvatska / Croatia
07:00 min

“Ko se zadnji smeje”
režija / director: Miroslav Jović
Srbija / Serbia
06:34 min

“No Penguin's Land”
režija / director: Barelli Marcel
Švicarska / Switzerland
08:52 min

“Vae Soli”
režija / director: Neva Ivanec, Filip Rožić
Hrvatska / Croatia
01:53 min

“The Fridge”
režija / director: Lucie Štamfestova
Češka / Czech Republic
06:34 min

OTVORENI PROGRAM / SPECIAL PROGRAM
“Misli na sutra” – Hrvatska premijera
režija / director: Vedran Mihletić
Hrvatska / Croatia
10:00 min

SEFF 2008
promo film
Hrvatska / Croatia
05:50 min

“Velebit - ispit savjesti” - Pobjednik SEFF-a 2008.
režija / director: Miroslav Marić
Hrvatska / Croatia
17:12 min

“Put kese”
režija / director: Rahela Jurčević
Hrvatska / Croatia
18:17 min

“Arising”
režija / director: Ben Dolphin
SAD / USA
04:07 min

“The Tree”
režija / director: Cecile Verstraeten
Francuska / France
11:54 min

“Charcoal Traffic”
režija / director: Nathan Collett
Somalija / Somalia
07:04 min

“An Agri-culture of Pemanece in New Mexico”
režija / director: Ben Evans, Mark Dixon, Julie Dingman Evans
SAD / USA
04:58 min

“Diggin' Dugout Dick in Idaho”
režija / director: Ben Evans, Mark Dixon, Julie Dingman Evans
SAD / USA
14:34 min

“The Solar Power Village”
režija / director: Nigel Dickinson
Njemačka-Portugal / Germany-Portugal
25:24 min

“Packing is Rubbish”
režija / director: Ben Evans, Mark Dixon, Julie Dingman Evans
Velika Britanija / UK
23:00 min (Os031)

http://www.osijek.hr/index.php/cro/Novosti/GISKO-Sisak-eco-film-festival-SEFF-u-gostima

Crnje ne može: svakog sata ugasi se jedan obrt       
Ponedjeljak, 07 Prosinac 2009 09:48 
 
Hrvatska stvarnost

Na kraju godine nezaposlenih bi moglo biti više od 290.000, dok će se najveći rast dogoditi u veljači ili u ožujku sljedeće godine, kada će bez posla biti 320 tisuća ljudi, procjenjuju stručnjaci.

Nezaposlenost će rasti kroz cijelu 2010. godinu, a oporavak se može očekivati tek 2011. godine, procjenjuju stručnjaci.

Poslodavci krizu osjećaju kroz cijelu 2009., ali najviše se otpuštanja dogodilo u drugom dijelu godine, jer su mnogi zaposlenost pokušali održati smanjenjem plaća svim radnicima.

Ova godina završit će s oko 290.000 nezaposlenih, a stručnjaci kažu da će najkritičnije biti u veljači ili ožujku, kada će nezaposlenost premašiti rekordnu brojku od 320.000 ljudi. S tom brojkom vratit ćemo se na razinu iz 2006., kada je nezaposlenost iznosila 16 posto.

 "Očekujemo da će brojka od 315.000 do 320.000 nezaposlenih biti probijena u veljači, a cijelu 2010. obilježit će rast nezaposlenosti. Recesija u gospodarstvu nije se odmah odrazila na domaće tržište rada, pa ćemo najveći broj nezaposlenih dosegnuti tek u proljeće 2010.", rekao je analitičar Splitske banke Zdeslav Šantić zaJutarnji list.

Optimističnije prognoze dali su na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje te su procijenili da će u veljači nezaposlenost probiti brojku od 300.000.

U obrtu izgubljeno 14.797 radnih mjesta

Kojim tempom Hrvati ostaju bez posla najbolje pokazuje podatak prema kojem se gotovo svakog sata u Hrvatskoj ugasi jedan obrt!

Prema podacima Hrvatske obrtničke komore (HOK) koncem studenog ove godine u zemlji je bilo aktivno 93.860 obrta u odnosu na 100.777 obrta koliko ih je bilo aktivno pred kraj prošle godine. Kako je u tom periodu iz aktivnosti u neaktivnost prešlo 6.917 obrta, slobodno se može reći kako je svakog dana u ovoj godini zatvoreno 20 obrta, odnosno po isteku gotovo svakog sata u danu ključ u bravu stavio je jedan obrtnik. Ta bi brojka bila još crnja kada bi se iz te računice isključili vikendi, praznici i blagdani.

Nestaju građevinari i trgovci

Nastave li istim tempom nestajati obrti, do konca godine broj neaktivnih mogao bi premašiti osam tisuća.

Najviše obrta, gotovo 1,5 tisuća, zatvoreno je u gradu Zagrebu, a kada se gradu pridruži Zagrebačka županija taj broj prelazi dvije tisuće. Na neslavnoj ljestvici drugo mjesto drži Primorsko-goranska županija, u kojoj su zatvorena 972 obrta, a treće Splitsko-dalmatinska županija s nepunih 700 obrta, piše Novi list.

U deset mjeseci ove godine u obrtu je izgubljeno 14.797 radnih mjesta.

Kriza je prije svega pogodila graditeljstvo, trgovinu, turizam, prijevoz, tekstil, metal. No, niti uslužne djelatnosti, poput frizera i kozmetičara, nisu ostale imune na krizu, iako je broj zatvorenih obrta u tim djelatnostima zanemariv. U cijeloj zemlji u protekloj godini 56 frizera i kozmetičara prestalo je raditi.

Obrtnike snažno pogađa i sveopće neplaćanje. Broj insolventnih obrtnika u godinu dana porastao je 13,4 posto, pa koncem rujna svoje obaveze nije moglo podmirivati čak 34,9 tisuće obrtnika ili gotovo svaki treći obrtnik.

izvor:net.hr
 
http://www.velikagoricaplus.com/index.php/Aktualnosti/crnje-ne-moe-svakog-sata-ugasi-se-jedan-obrt.html

---

VIDEO: Stvarna krvna slika hrvatskog gospodarstva
Zagreb, 01.12.2009., 21:42 | Mislav Bago/T.Š.
Godina koja dolazi bit će obilježena velikom neizvjesnošću za mnoge radnike.

Koristite Adobe Flash Player 8

Za naprednije mogućnosti gledanja videa molimo da instalirate Adobe Flash Player 9
Adobe Flash Player 9 možete preuzeti ovdje
Dodaj video na svoj blog 
Krvna slika gospodarstva
 
(Dnevnik.hr) Listopad je bio mjesec u kojem je na burzi završilo 14 tisuća radnika, najviše u posljednjih nekoliko mjeseci. Država istodobno u sljedećoj godini za očuvanje radnih mjesta predviđa 30 milijuna kuna manje. Cijeli je niz industrijskih grana trenutačno ugrožen, a time i radna mjesta. Premijerku Jadranku Kosor i cijelu Vladu građani će zacijelo ocjenjivati i ovisno o uspjesima u borbi protiv organiziranog kriminala, ali i po borbi protiv nezaposlenosti, jer je ona za mnoge u ovoj zemlji puno važnija.

Nezaposlenost zakucala na vrata svake obitelji

Pad u građevinarstvu za sobom povlači i druge industrijske graneNezaposlenost je zakucala na vrata svake hrvatske obitelji, Naravno da treba pljeskati kada se zatvori pune, ali u zapadnim zemljama političari se mjere po tome koliko su radnih mjesta otvorili ili sačuvali. U ovom trenutku su podaci kojima raspolažemo po premijerku vrlo nepovoljni. Naime, prema zadnjim podacima, velik je pad idustrijske proizvodnje u mnogim granama koje u svim zemljama trebaju ekonomiju dignuti na noge, pogotovo zemljama poput Hrvatske, koje su također u recesiji.

>> Kriza i jeftina radna snaga s istoka bacile tekstilce na koljena

Pola milijuna radnika strepi

Građevinarstvo je tako u padu za 21 posto, prerađivačka industrija za 15 posto, za 21 posto u padu je i drvna industrija, proizvodnja odjeće pala je za 24 posto, a trgovina je u padu za 15 posto. Novaca je, tako, sve manje, a  kada se podaci pretvore u radna mjesta dobivamo 101 tisuću osoba zaposlenih u građevinarstvu, 227 tisuća djelatnika u prerađivačkoj industriji, 215 tisuća u trgovini te 20 tisuća radnika u drvnoj industriji. dakle, u tim je industrijama zaposleno ukupno 563 tisuće radnika koji strepe za radna mjesta, jer još nema nijednog konkretnog poteza Banskih dvora koji bi upućivao što i na koji način tamo namjeravaju poduzeti da spase radna mjesta, budući su u zadnjim mjesecima mnoga već izgubljena.

'Domino efekt' vodi do daljnjih otpuštanja

 
U 2010. godini doći će do pada u gradnji novih stanova (Foto: Pixsell) U ovim je granama industrije u godinu dana izgubljeno 40 tisuća radnih mjesta. A što konkretno ovi negativni trendovi znače, može se vidjeti na primjeru građevinarstva, koje za sobom povlači cijeli niz industrija. Slika građevinastva u ovom trenutku takva je da se govori o 15 tisuća neprodanih stanova, njih nitko ne kupuje, cijene ne padaju, što čini začarani krug. To za sobom, pak, povlači posljedicu da će se iduće godine manje stanova graditi, pri čemu valja istaknuti da ni država gotovo uopće neće graditi autoceste. Smanjena gradnja stanova dovodi do pada u drvnoj industriji i drugim granama, jer nećemo kupovati namještaj i npr. keramiku, pati i kemijska industrija zbog pada prodaje sanitarija i boja za zidove itd. Sve to dovest će do manjih kredita u bankama koje će one davati građanima, a ministar financija Ivan Šuker imat će problem jer će se smanjiti prihodi od PDV-a. Sve to rezultirat će daljnjim otpuštanjima.

Plaće u industriji manje od hrvatskog prosjeka

No, uza svu zebnju zbog budućnosti tih pola milijuna radnika, najveći problem je činjenica da su njihove plaće u ovom trenutku bitno manje od hrvatskog prosjeka, koji iznosi 5 236 kuna. Plaće u građevinastvu u prosjeku tako iznose 4 646 kuna, u prehrambenoj industriji 4 650 kuna, a u trgovini4 525 kuna. I to je sve zajedno krvna slika hrvatskog gospodarstva kojom se premijerka već trebala početi baviti.

http://dnevnik.hr/vijesti/gospodarstvo/video-stvarna-krvna-slika-hrvatskog-gospodarstva.html

[shaka zulu]

Novac za novi terminal troše na plaće zbog 20 mil. duga Croatije Airlinesa       
Ponedjeljak, 07 Prosinac 2009 09:24 
 
Zračna luka Zagreb svojim zaposlenicima trenutačno isplaćuje plaće iz novca rezerviranog za gradnju novog terminala jer joj nacionalni avioprijevoznik Croatija Airlines duguje 20 milijuna kuna.

Problem i povećane plaćeTu nam je informaciju potvrdio i direktor ZLZ-a Tonči Peović koji objašnjava da CA duguje novac za putničke naknade te usluge zračne luke. Dug CA i ne čudi kad se zna da su ova i protekla godina i za svjetske aviokompanije zbog krize i recesije bile poražavajuće. Još iz doba kada je pak aerodromom upravljao Boško Matković ZLZ je uštedila 30 milijuna eura za gradnju nove putničke zgrade, iako Peović tvrdi da je ipak riječ o manjoj svoti.

– Od ukupne cifre dio novca je bio kratkoročne oročen i taj smo dio razročili kako bismo mogli isplaćivati plaće. No, taj se novac neće istopiti jer ćemo ga vratiti na račun i ponovno oročiti čim nam Croatija Airlines vrati dug. Uprava te tvrtke obećala je pak da će to učiniti do kraja ove godine – rekao je Peović. On tvrdi da CA kontinuirano plaća svoje obveze, ali ne dinamikom kojom joj ZLZ isporučuje račune. Domeće kako poslovanje aerodroma trenutačno opterećuje i povećanje plaća koje je odobrio bivši direktor Matković. Riječ je o tome, objašnjava, da je Matković osim usklađivanja plaća s porastom troškova života odobrio i pet postotno povećanje mimo kolektivnog ugovora.

Spremaju otpremnine– Prema Vladinom naputku ići ćemo na smanjivanje mase plaća kroz otpremnine, a trenutačno imamo 84 radnika koji su ispunili uvjete za prijevremeno umirovljenje. Sve ćemo raditi na socijalno prihvatljiv način – poručio je Peović. Gradnja novog terminala zbog krize je pak odgođena, a ministar prometa Božidar Kalmeta bio je jesenas najavio kako će se početkom 2010. godine raspisati natječa za odabir koncesionara koji bi novu putničku zgradu gradio koncesijom ili javno-privatnim partnerstvom. Smjenjeni direktor Matković gurao je pak ideju da se terminal gradi novcem Grada Zagreba i Vlade, tj. suvlasnika, ali i samog aerodorma jer bi se na taj način sačuvala upravljačka prava. Od te se ideje odustalo kako se u krizi ne bi opterećivao gradski i državni proračun.

Croatia Airlines: Dug ćemo vratiti do kraja godineU Croatia Airlinesu priznaju da imaju nepodmirenih financijskih obveza prema Zračnoj luci Zagreb. No, dodaju kako će te obveze podmiriti do kraja godine sukladno obostrano prihvaćenom planu podmirenja tog duga. Napominju kako je u 20 godina poslovanja CA uvijek u roku podmirivala sve svoje obveze. S druge strane između starog i novog direktora aerodroma zaiskrilo je i zato što je Peović sve ugovore koje je potpisao bivši direktor Matković spakirao i poslao odvjetnici u svoj rodni Dubrovnik kako bi ih pregledala.

Matković kaže kako se službeni dokumenti ne mogu samo tako davati trećoj osobi, bez provedenog javnog natječaja o odabiru odvjetnika i sl., te dodaje kako mu nije jasno zašto se novi direktor bavi njime umjesto da bude sretan što mu je ostavio novac iz kojeg sada isplaćuje plaće. Peović odgovara da je to napravio kako bi izbjegao eventualno štetne i nepovoljne ugovore koje je naslijedio.

– Naknada koju će za taj posao primiti odvjetnica daleko je manja od 70.000 kuna, što je granica iznad koje se mora raspisivati natječaj – odgovorio mu je Peović.

Izvor:vecernji.hr
 
http://www.velikagoricaplus.com/index.php/Vijesti/novac-za-novi-terminal-troe-na-plae-zbog-20-mil-duga-croatije-airlinesa.html

[shaka zulu]

RADIONICA RUČNIH RADOVA

Kulturno umjetničko društvo „Kraluš“ poziva na radionicu ručnih radova pod nazivom „Da se ne zaboravi“ koja će se održavati svake srijede u dvorani Općine Stupnik od 21:00 sat. U cilju oživljavanja starih narodnih običaja i zanata moći ćete se upoznati sa izradom dijelova narodnih nošnji, tradicijskog nakita, štrikanjem, vezenjem i ostalim rukotvorinama koje su karakteristične za tradiciju Stupnika te cijele narodne baštine Hrvatske.


---

Kloštranski Božić 2009.   
07.12.2009 
Povodom nadolazećih blagdana, donosimo vam raspored priredbi i događanja u mjesecu prosincu. Detalje možete saznati u nastavku obavijesti.



Raspored priredbi i događanja:

- 11.12. (petak), KUD “Kloštar”, koncert “Božić u Kloštru”, Pučki dom, 19.00h
- 13.12. (nedjelja), Kreativna radionica “Prikaz običaja na Badnju večer”, Pučki dom, 16.00h
- 13. – 15.12. Kreativna radionica, izložba “Veselje ti navješćujem puče kršćanski”, Pučki dom
- 14.12. (ponedjeljak), Dječji vrtić “Proljeće”, vrtićanci, Pučki dom 17.00h
- 15.12. (utorak), Dječji vrtić “Proljeće”, predškola, Pučki dom 17.00h
- 18.12. (petak), KUD “Obreška”, Božićni koncert, Pučki dom, 19.00h
- 22.12. (utorak), Trg sv. Ivana, zajedničko kićenje bora uz nastupe svih kloštranskih udruga, 17.00h
• Božićna predstava “Čudnovate božićne zgode”, kazalište “Janus”
• Humanitarna podjela poklona, Pučki dom, 18.30h
 
http://www.klostar-ivanic.hr/index.php?/vijesti/vijesti/klostranski_bozic_2009.html

[Tur]

Reuters upozorava svijet da ne ide u zagađeni Sisak

'Ne idite u Sisak! Nad gradom su smrdljiva prašina i dim!', tako je ovaj hrvatski grad doživjela ekipa ugledne novinske agencije Reuters i uvrstila ga na popis najzagađenijih na svijetu.

Priča je objavljena povodom svjetskog samita u Kopenhagenu na kojem se pokušava dogovoriti novi klimatski sporazum, a Sisak se našao u društvu Hong Konga i Chicaga. U blizini rafinerije situacija nije bajna, pogotovo u naselju Caprag gdje stanovnici sa zagađenjem i snažnim smradom sumpora muku muče otkako je rafinerije pa su se mnogi zbog toga odselili, kako bi bili što dalje od crnih dimnjaka.

Situacija se, barem što se tiče kvalitete zraka iz godine u godinu poboljšava, razine benzena i sumporovodika kreću se u dopuštenim granicama, a njihovo prekoračenje više nije trajno stanje, nego se događa prilikom kvarova i remonta. Značajnija poboljšanja mogu se očekivati tek nakon 2013., kada bi trebala završiti modernizacija rafinerije, a do tada za stanovnike u neposrednoj blizini pogona nema spasa, a rafineriju u svom dvorištu u Capragu ima 15-ak obitelji.

Plinovi stvaraju mučninu i glavobolju

'To su strašni plinovi od kojih ne možete živjeti, imate glavobolju. Kad otvorite prozor da se obranite od smrada iznutra, onda dobijete val izvana. Jednostavno nemamo rješenje za to', rekao nam je Dario Milani, jedan od Capražana. Rješenja za mještane Capraga nema na vidiku, no na razini grada Siska, rješenje kvalitete zraka se nazire. 'Benzen koji je kancerogen se smanjio i to na podnošljive razine, koje su u drugim industrijskim gradovima u Hrvatskoj. To je najbitnija stvar. S tim da je benzen ostavio svoga traga na zdravlju ljudi', pojasnio je Danijel Prerad iz sisačke Eko akcije.

Dok stotine oboljelih od karcinoma pravdu traže na sudu, grad Sisak o sebi pokušava izgraditi novu sliku. 'Ne mogu reći da je jednostavno graditi image Siska i da je to zelen, hortikulturno uređen grad. On je malo zagađen, ali sigurno nije najzagađeniji grad', istaknula je Lidija Kopjar iz turističke zajednice grada Siska. Industriju i ekologiju, svjesni su i u gradu, nije lako uskladiti, no trenutnim su stanjem zadovoljni. 'To je stanje koje je trpljivo, stanje koje se može izdržati, stanje koje nije apokaliptično, definitivno stanje koje vodi ka boljem. Jedno strpljenje koje moramo pokazati', ističe Anto Rajić iz Upravnog odjela za zaštitu okoliša. Najteže je to shvatiti mještanima Capraga, koji strpljivo čekaju čitav život.

Na crnoj listi trebao biti 2006. godine

Siščanima nije jasno zašto je baš njihov grad završio na svjetskoj listi najzagađenijih gradova, jer smatraju da na planeti ima puno zagađenijih mjesta. Neki smatraju da je to zbog ulaska u EU, a drugi da je tome tako jer je Sisak najpoznatiji hrvatski slučaj, puno eksponiraniji od Kutine ili Rijeke, ili Slavonskog Broda, koji muku muči sa zagađenjima iz susjedne BIH. Uglavnom, svi se slažu da je Sisak je na listi najzagađenijih gradova, zaslužio biti 2006. godine.

IZVOR: http://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/sisak-je-za-reuters-najzagadzeniji-grad-na-planeti.html

[shaka zulu]

Orkan i Demiqi na Kosovu kod obitelji Bekima Berishe
10. 12. 2009. by dpreradus
Ivica Pandža Orkan stigao je u četvrtak na Kosovo s ciljem da, zajedno s Xhavitom Demiqijem, obitelji Bekima Berishe predaju njegove osobne stvari koje su nedavno pronađene u Komarevu, gdje je 1991. godine Berisha sudjelovao u obrani toga sela.“Na aerodromu smo sreli kosovskog policajca koji je ratovao u Gospiću i poznavao Bekima. Sačekao nas je državni tajnik Ministarstva u Vladi Kosova, general OVK Shaban Shala te Xhavitov brat i ostali rođaci. Spavamo u jednom od najboljih hotela u središnjem Kosovu. Danas (četvrtak) ćemo posjetiti obitelj našeg suborca iz rata u Hrvatskoj, Bekima Berishe, generala OVK i narodnog heroja Kosova, te ćemo obitelji uručiti Bekimove nedavno nadjene osobne stvari u Komarevu te Spomenicu Domovinskog rata kojom je Bekim odlikovan  od predsjednika RH. Od hotela gdje smo smješteni, do Bekimove obitelji čeka nas put od 100 kilometara. Zajedno s nama obitelj će posjetiti branitelji OVK i kosovski dužnosnici. Pozdrav Komarevu, Sisku i Hrvatskoj” – poručio je za sisak.info s Kosova u podužoj SMS poruci Ivica Pandža Orkan.
http://www.sisak.info/?p=10021318

Obitelji Bekima Berishe uručene stvari i spomenica
10. 12. 2009. by dpreradus
U četvrtak u poslijepodnevnim satima sisački branitelji Ivica Pandža Orkan i Xhavit Demiqi obišli su obitelj Bekima Berishe, te sestri pokojnog Bekima, Zyrafete uručili spomenicu Domovinskog rata i Bekimove osobne stvari pronađene u Komarevu. S njima su bili general Shaban Shala, Pren Marashi – sekretar organizacije OVK-a Peć, Safete Ishala – predsjendica Udruženja palih boraca OVK, Uke Krasniqi – potpredsjendik Ureda invalida OVK, nezir Gashi – predstavnik sela Graboc i bivši zastupnik u Skupštini Kosova, zatim hrvatski branitelji Xhavit Beniqi i Halit Besqaj – bivši pripadnici 57. brigade marijan Celjak u Sisku kao i više bivših pripadnika OVK-a.

U četvrtak navečer će se susresti s Bashqimom Demajem – članom osiguranja Kosovoskog premijera hashima taqija. U petak u prijepodnevnim satima sisačke branitelje primiti će delegacije kosovskog Ministarstva rada i socijalne zaštite i Ministarstva kosovskih snaga sigurnosti, gdje će ih primiti general major Kadri Kastrati. Također će se sastati s predstavnicima nekoliko udruga proisteklih iz kosovskog rata.
http://www.sisak.info/?p=10021339

HEROJ BERISHA BEKIM HV UCK
HEROJ BERISHA BEKIM HV UCK
HEROJ DOMOVINSKOG RATA BORAC ZA SLOBODNO I NEOVISNO KOSOVO VIJEČNA MU SLAVA I HVALA

Bekim Berisha "ABEJA"
Bekim Berisha "ABEJA"
This is a tribute to one of the greatest Soldiers of CROATIAN & KOSOVO LIBERATION ARMY "HV & UCK"
Bekim "ABEJA" Berisha -
Croatia,Bosnia&Hercegowina,Kos ova -
A REAL...


Bekim Berisha - Senzacionalno otkriće 

 PRIČA O VELIKOJ RATNOJ TAJNI HRVATSKOG DRAGOVOLJCA, LEGENDARNOG ZAPOVJEDNIKA OSLOBODILAČKE VOJSKE KOSOVA GENERALA BEKIMA BERISHE ZVANOG ŠOK
Pronađena crna aktovka s Bekimovim tajnim dokumentima

U čišćenju stare i ruševne drvene kuće u vlasništvu Mate P. kod mjesnog groblja u Komarevu, nedavno je, sasvim slučajno, pronađena crna aktovka s tajnim i do sada potpuno nepoznatim osobnim dokumentima, fotografijama, filmovima i pismima hrvatskog dragovoljca i branitelja Domovinskog rata Bekima Berishe zvanog Šok, prvog Albanca koji je u ljeto te ratne 1991. godine došao u Hrvatsku vojsku (HV) u borbu protiv srpskog agresora, a koji je kao jedan od prvih zapovjednika Oslobodilačke vojske Kosova (OVK-a) poginuo na Kosovu 1998. godine u borbi sa srpskim agresorom.
 
SAMOSTALNO ODLAZIO U IZVIĐANJA NA OKUPIRANI TERITORIJ

Bekim Berisha rođen je 16. lipnja 1966. godine u mjestu Graboc kod Peći na Kosovu. Uoči Domovinskog rata stanovao je u Opatiji i studirao na Hotelijerskom fakultetu u Rijeci. Početkom srpske agresije na Hrvatsku u ljeto 1991. godine, Berisha se pojavio u Komarevu i pristupio prvim dragovoljcima u Hrvatskoj, pripadnicima sisačkog 57. samostalnog bataljuna Zbora narodne garde (SAMB-a ZNG-a), prve dragovoljačke obrambene postrojbe u Domovinskom ratu u Hrvatskoj. Njegovi ratni suborci i prijatelji, dragovoljci iz Komareva, tog su zagonetnog i tajanstvenog čovjeka, koji je tada imao 25 godina, nazvali ratnim nazivom Šok, po čemu ga pamte i svi stanovnici Komareva i komarevačke bojišnice.
Njegovi ratni suborci prisjećaju se da je u Komarevo došao početkom kolovoza 1991. godine kao obični vojnik i da je, bez ikakvih privilegija najprije davao straže na bunkerima, nakon čega se priključio Oklopnom vodu kojim je zapovijedao Marin Jakopović. Posebno ga pamte po tome što je znao sam otići na okupirani teritorij pod kontrolom srpskog neprijatelja i donijeti oružje ili druge predmete kojima je dokazivao da je bio na neprijateljskom terenu. Nikada se, prisjećaju se njegovi ratni suborci, nije hvalio time što je učinio na neprijateljskom teritoriju i koliko je ljudskih i materijalnih gubitaka nanio srpskoj paravojsci i „JNA“.
 
LEGENDA O BEKIMOVOM HEROJSTVU U KOMAREVU

Uz svoje česte samostalne odlaske u izviđanje i diverzije na okupiranom teritoriju, Bekim zvani Šok puno se bavio minama i eksplozivima. Još uvijek se prepričava događaj kada je zajedno sa svojim Albancima iskopao neeksplodiranu granatu haubice 155 milimetara koja je u Komarevu probila kuću i podrum u kojem su bili smješteni hrvatski branitelji i civili, kada je od krhotina od betona ozlijeđeno više branitelja. Nakon što je granatu iskopao iz zemlje, izvrnuo joj je upaljač s ključem, naložio vatru i topio tnt eksploziv mine, dok ga nije istopio u tečno stanje, te ga lijevao u manje kalupe, za što je iskoristio prazne konzerve od ribica.
Vađenje tako velike i ubojite granate iz zemlje ispod podruma kuće, s opasnim i razornim TNT eksplozivom predstavlja junačko djelo koje je Hrvatska tada nagrađivala Odličjem Reda Nikole Šubića Zrinskog. U tom krajnje pogibeljnom poduhvatu, Bekim ili Šok, kako su ga od milja zvali suborci, pokazao je dojmljivu hladnokrvnost, stručnost i hrabrost kakva se ne zaboravlja.
 
Komarevčanima je ostao u trajnom sjećanju po tome što se po mjestu vozio na starom biciklu bez guma, na felgama, što je izazivalo buku, zbog čega su se neki i ljutili na njega. Kada su ga pitali zašto to radi, posebno noću, govorio je da je to zato da vojska ne bi spavala. Na jednom postrojavanju, kada su neki vojnici prigovarali na hranu, Bekim je izašao pred stroj i rekao da se on kao Albanac došao boriti u Hrvatsku protiv srpskog agresora i „JNA“, i da će radije jesti hrvatsku travu, nego srpske kobasice.
Među pripadnicima sisačkog 57. SAMB-a u Komarevu, Bekim je ostao do proljeća ratne 1992. godine, nakon čega je otišao u Bosansku Posavinu, gdje se također iskazao kao heroj u borbi protiv bosanskih Srba, gdje je ranjen u nogu.
 
KOSOVSKI ALBANCI PODIGNULI BEKIMU OSAM SPOMENIKA

Mnogo toga vezano uz Bekima bilo je praćeno tajanstvenošću i diskretnošću. Povremeno su do njegovih suboraca u Sisku, s kojima je ostao u kontaktu ili kako su im prenosili njegovi prijatelji, dolazile informacije o tome da je ranjen u Bosanskoj Posavini, da se liječi u Opatiji, da je otišao na Kosovo boriti se protiv srpskog agresora, da je jedan od zapovjednika Oslobodilačke vojske Kosova. Saznalo se i da je kao general kosovske OVK poginuo u borbi protiv srpske vojske i da ga na Kosovu smatraju herojem i legendom.
 
Bekima Berishu na Kosovu zovu Abeja. Njemu je na Kosovu podignuto osam spomenika, po njemu je nazvana Vojna akademija Kosovske vojske, jedna kosovska vojna postrojba i jedna vojarna u Prištini, o njemu su ispjevane i uglazbljene četiri narodne pjesme, dok je TV Priština o njemu snimila dokumentarni film. 
http://www.domovinskirat.hr/content/view/12759/1543/

[Tur]

Promoviran nosač zvuka i DVD KUD-a "Dučec"

Tamburaši KUD-a Dučec iz Mraclina promovirali su novi nosač zvuka i DVD koji je napravljen povodom deset godina rada i djelovanja. Na DVD-u se nalazi 12 skladbi, što opereta, starih zagrebačkih napjeva, ciganskih pjesama, turopoljskog drmeša, a dečki su čak i zapjevali. Tamburaši u ovom sastavu sviraju od 1998. godine, a od samih je početaka s njima i njihov voditelj, Željko Kravarščan. Inače, nosač zvuka i DVD snimani su na dan svečanog koncerta, krajem lipnja ove godine, a uspjeh ovih mladih tamburaša potvrdio je i predsjednik KUD-a, Vjekoslav Kovačić, kao i brojni gosti i glazbeni stručnjaci koji su prisustvovali promociji DVD-a i CD-a. Nosač zvuka moguće je nabaviti po cijeni od 50 kuna.

Prenešeno sa:http://www.rvg.hr/

[Tur]

Obavještajno izvješće iz 2005. dokazuje da je Karamarko znao za plan ubojstva Pukanića

U posjedu smo obavještajnog izvješća o pripadnicima kriminalnog podzemlja u Zagrebu, koje su na temelju operativnih podataka i saznanja izradili operativci tadašnje Protuobavještajne agencije (POA), a koje je te iste godine dostavljeno tadašnjem ravnatelju POA-e Tomislavu Karamarku. Ovaj strogo povjerljivi dokument dokazuje kako je Tomislav Karamarko, kasnije ravnatelj Sigurnosno obavještajne agencije (SOA), a danas ministar unutarnjih poslova, još 2005. godine detaljno obaviješten o planu kriminalnog podzemlja za likvidaciju Ive Pukanića, kao i o sudionicima u planu Pukanićevog ubojstva.
 
Kao šef SOA-e, te kasnije kao ministar unutarnjih poslova, tijekom istrage Pukanićevog ubojstva, Karamarko je zatajio svoja saznanja o ovom operativnom izvješću, a informacije iz ovog dokumenta potvrđuju povezanost kriminalnog klana Osmani s Pukanićevim ubojstvom.

„Ovaj smo dokument još u svibnju 2005. godine, sa našim detaljnim operativnim saznanjima, dostavili na njegovo traženje ravnatelju POA-e Tomislavu Karamarku.

Karamarko je bio upoznat sa svim našim obavještajnim saznanjima o planu ubojstva Ive Pukanića, kao i o pripadnicima kriminalnog podzemlja organizacijski povezanima s planom ubojstva.

Umjesto da nam dopusti daljnji operativni rad po ovom predmetu, u svezi informacija koje su iznesene u ovom izvješću koje posjedujete, ravnatelj Karamarko nam je zabranio daljnji rad po ovom pitanju, a sva smo naša izvješća, dokumente, operativna saznanja, službene zabilješke i službene informacije morali predati uredu ravnatelja, drugim riječima osobno Tomislavu Karamarku“, svjedoči za Necenzurirano.com nekadašnji operativac POA-e, danas SOA-e o svojim saznanjima o dokumentu kojeg posjedujemo.

Dokument kojeg posjedujemo dokazuje kako je današnji ministar unutarnjih poslova Tomislav Karamarko imao operativna saznanja policije i obavještajnih služba o planovima pripadnika kriminalnog podzemlja za ubojstvo Ive Pukanića, te kako je na temelju podataka iz ovog izvješća Karamarko imao saznanja i o kriminalnim grupama i klanovima koji stoje iza plana Pukanićevog ubojstva.

Osim toga, postojanje ovog izvješća dokazuje kako je nakon Pukanićevog ubojstva Tomislav Karamarko zatajio postojanje ovog i drugih dokumenata koji su ključni za rasvjetljavanje svih okolnosti ubojstva Ive Pukanića, kao i za otkrivanje svih sudionika u naručivanju, planiranju i izvršenju ubojstva, čime je Karamarko nesporno djelovao na način da je pomogao u prikrivanju stvarnih naručitelja ubojstva, odnosno prikrivanjem podataka kojima je raspolagao kao ravnatelj SOA-e, Karamarko je pomogao prikriti kriminalne grupe i organizacije koje povezuju naručitelje sa izvršiteljima Pukanićevog ubojstva.

IZVOR: Necenzurirano.com

[shaka zulu]

Hrvatskoj onemogućeno trgovanje emisijskim dozvolama
07.12.2009

Hrvatski su predstavnici 1999. godine potpisali pristupanje Republike Hrvatske Kyotskom protokolu bez prethodne detaljne analize hoće li Hrvatska moći ispuniti preuzete obveze i kakvi će napori biti potrebni. Zato je nakon potpisivanja uslijedilo dugogodišnje razdoblje pregovora, proračuna i pravnih zavrzlama. Zahtjevi za povećanjem bazne razine emisija temeljeni su na činjenici da je Hrvatska elektroprivreda bila vlasnik termoelektrana u Bosni i Hercegovini i u Srbiji koje su emitirale značajne količine ugljičnog dioksida.

Smatralo se da je hrvatski zahtjev za povećanje bazne razine emisija službeno usvojen krajem 2006. godine, na temelju čega je Sabor ratificirao Kyotski protokol u travnju 2007. godine. Međutim, najnoviji razvoj događaja pokazuje da je UN-ov Odbor za pridržavanje odredaba Kyotskog protokola odbacio taj zahtjev i da se ne priznaju dodatne 3,5 Mt ekvivalentnog CO2!

Posljedica ove odluke je da Hrvatska, sve dok ne riješi pitanje izračuna, ne može koristiti mehanizme Kyotskog protokola, kao što je npr. trgovanje emisijskim dozvolama. To neće Hrvatskoj uzrokovati izravne financijske gubitke, jer Hrvatska nema viškove emisijskih dozvola poput većine tranzicijskih zemalja, te neće moći prodajom emisijskih dozvola ostvarivati prihode (poput, primjerice, Rusije ili Ukrajine).

Sa stajališta zaštite globalne klime, najvažnije je da ukupne emisije stakleničkih plinova budu ograničene i u budućnosti smanjene. Međutim, trgovanje emisijskim dozvolama omogućava smanjenje emisija stakleničkih plinova tamo gdje je ono najjeftinije, od čega korist ima i onaj tko je emisije smanjio (jer prodajom dozvola zarađuje) i onaj koji je emisijske dozvole kupio (jer mu je to jeftinije nego da smanjuje vlastite emisije).

Obvezivanje Hrvatske na ostvarenje strožih ciljeva skupljim mjerama dodatno će financijski opteretiti hrvatske građane koji će, u stvari, financirati sva buduća smanjenja emisija stakleničkih plinova, a moglo bi u konačnici i ugroziti ispunjenje hrvatskih obveza u pogledu Kyotskog protokola.
http://www.mojaenergija.hr/index.php/me/Aktualno/Izbor-vijesti/Hrvatskoj-onemoguceno-trgovanje-emisijskim-dozvolama

Hrvatska izabrana za "Fosil dana"
11.12.2009

Hrvatska je zajedno sa Kanadom dobila "nagradu" globalnog civilnog društva za najgoru državu na svijetu u klimatskim pregovorima koji se trenunto odvijaju na Klimatskoj konferecniji u Kopenhagenu. Riječ je o nagradi "Fossil of the day" (Fosil dana) o kojoj na kraju svakog dana Konferencije glasaju svjetske organizacije civilnog društva prisutne na konferenciji.

Hrvatska je jedna od rijetkih tranzicijskih zemalja čije su emisije već sad vrlo blizu zadanog ograničenja, pa će morati ulagati velike napore u ograničenje vlastitih emisija dok većina tranzicijskih zemalja ostvaruje prihode trgovanjem emisijskim dozvolama. Također je i jedina zemlja naše regije (bivše jugoslavenske republike i Albanija, bez Slovenije ) koja je pristupila Protokolu.

Još 2006. godine UNFCCC prihvatio je hrvatski zahtjev za povećanje emisija u baznoj godini, na temelju čega je Sabor ratificirao Protokol. Ipak, taj je zahtjev nedavno nenadano odbijen, a Hrvatskoj je zaista opravdano dodijeljen naslov "Fosila dana" - možda nije najgora po emisijama stakleničkih plinova, ali je svakako jedna od najgorih u klimatskim pregovorima.
http://www.mojaenergija.hr/index.php/me/Aktualno/Izbor-vijesti/Hrvatska-izabrana-za-Fosil-dana

Zelena akcija:Hrvatska je ovisnica o fosilnim gorivima
08.12.2009
Aktivisti Zelene akcije su, tijekom prosvjedne akcije ispred Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija, uručili apel Vladi RH sa zahtjevima za temeljitom izmjenom pregovaračkih pozicija za klimatske pregovore koji su u tijeku u Kopenhagenu, kako bi Hrvatska konačno dala svoj doprinos u globalnoj borbi protiv klimatskih promjena. Tridesetak aktivista Zelene akcije pošli su Kopenhagena, kako bi se pridružili desecima tisuća aktivista na prosvjedima organiziranim tijekom klimatskih pregovora.

Na akciji ispred Ministarstva aktivisti Zelene akcije su ponovno spomenuli nedavno usvojenu Energetsku strategiju, naglasivši da ona vodi Hrvatsku u ovisnost o fosilnim gorivima te povećanje emisija stakleničkih plinova. Prolaznicima su dijelili prigodne paketiće toaletnog papira s natpisom: "Nova Energetska strategija RH - još jedna strategija za rit obrisati!".

U svome priopćenju Zelena akcija piše da "Hrvatsku u Kopenhagenu vjerojatno očekuje međunarodna blamaža jer je UN-ov Odbor za pridržavanje odredaba Kyotskog protokola odbio dio Prvog inicijalnog izvješća o provedbi Kyotskog protokola RH, jer je Hrvatska na svoje stvarne emisije stakleničkih plinova iz 1990. godine umjetno dodala još 3,5 milijuna tona emisija što je odobrila Skupština Konvencije 2006. godine.Takvim povlaštenim tretmanom Hrvatska je svake godine povećavala svoje emisije stakleničkih plinova računajući da će, zbog umjetno povišenih emisija iz bazne godine, ipak ispuniti obveze Kyoto protokola bez da išta poduzme. Poništenjem ove odluke očito je da će se Hrvatska svrstati uz rijetke države svijeta koje nisu ispunile obaveze iz Kyoto protokola."

Zelena akcija je mišljenja da "pregovaračka pozicija Vlade RH za Kopenhagen vodi Hrvatsku u još veću blamažu jer je Ministarstvo zaštite okoliša u priopćenju od 3. prosinca 2009. objavilo kako će se Hrvatska žaliti na ovakvu odluku Odbora. Nadalje, za razdoblje nakon Kyoto protokola, Hrvatska traži da joj se dozvoli 6 % povećanja emisija do 2020. u odnosu na baznu godinu dok gotovo sve države svijeta idu sa barem 20 % smanjenja emisija."

Razlog za to je nova Energetska strategija RH u kojoj je predviđena gradnja čak dvije nove termoelektrane na ugljen te mogućnost izgradnje nuklearne elektrane i ponovno pokretanje projekta Družba Adria, tvrdi Zelena akcija.
U svome priopćenju za medije naveli su i nekoliko zahtjeva, upućenih Vladi RH, kao što su odustajanje od žalbe i ispriku međunarodnoj zajednici zbog neispunjenja obveza Hrvatske unutar Kyoto Protokola, hitnu promjenu službene pozicije za pregovore u Kopenhagenu sa +6 na -25 % smanjenja emisija stakleničkih plinova do 2020, a kao najvažniju traže temeljitu reviziju nove Energetske strategije RH i njeno usklađivanje s europskom energetskom politikom i očekivanim sporazumom iz Kopenhagena.

Lj.M.S./ZA
http://www.alertonline.org/magazine/full.php?subaction=showfull&id=1260276485&archive=&start_from=&ucat=2&

[shaka zulu]

Projekt uvođenja javnog biciklističkog servisa u Zagrebu
12.12.2009
Kako je uvođenje biciklističkog prometa u širem obimu u Hrvatskoj tek u povojima potvrdilo je i novo predavanje - tribina u plavom tramvaju projekta CIVITAS-ELAN u Zagrebu. Samo istraživanja studentske populacije, izložena ovom prilikom pokazala su kako 11% studenata koristi automobil za prijevozno sredstvo, a tek 5% bicikl. Situacija na Prometnom fakultetu, gdje automobil koristi 50% studentske populacije također je znakovita po pitanju postojeće prometne kulture u Zagrebu ali i šire.

Na tribini je predstavljena studija o javnom biciklističkom servisu u Zagrebu čime se nastavio program tribina projekta započet u studenom. U međuvremenu se odvila prema riječima jedne od organizatorica spontano organizirana radionica za djecu, u kojoj su djeca posjetitelja/ica Tehničkog muzeja na dan Svetog Nikole pozvana da crtežima doprinesu temi projekta. Pritom su im dijeljeni pokloni u obliku čokoladica od Gradskog ureda za strategijsko planiranje. Kako je ova radionica s djecom bila uspješna, organizacijski tim projekta je odlučio organizirati radionice za djecu i u subotu 12. prosinca, te 19. prosinca. Napomenula sam organizatorici da najavi ovakva zbivanja na web stranici projekta kako bi bila dostupna svim roditeljima, te kako bi doprinijeli transparentnosti aktivnosti gradskog ureda organizatora u ovom projektu.


Već tri generacije biciklističkih servisa u svijetu

Studija slična predstavljenoj na tribini srijedom od profesora Gledeca, naziva „Program regulacije i uređenja biciklističkog prometa grada Zagreba“ predstavljena je javnom prezentacijom još u rujnu 2008., kada je nastala i prva ideja za javni biciklistički promet. Nova studija, čiju prezentaciju se može svakodnevno vidjeti na već spomenutoj lokaciji sadrži kako ostvariti javni biciklistički servis tehnički i financijski, te sadrži prikaze postojećih i novih predviđenih biciklističkih ruta, te parking točaka.

Program je nastao po uzoru na svjetske javne biciklističke servise, te je praksa pokazala da su oni u ekspanziji i nema poznatog propalog primjera, zbog čega zaslužuju dodatnu pozornost. Prvi projekt ovog tipa započet je u Nizozemskoj 70-ih, u početku sa skromnom implementacijom, da bi se s vremenom projekt proširio. U praksi u svijetu je zaživjela već treća generacija biciklističkih servisa, te su puno sigurniji od svojih prethodnika. Primjerice projekt u Parizu je u svojoj trećoj fazi, te se provodi već 10-etak godina. Takav javni biciklistički servis sastoji se od tri dijela opreme: 1.blok: parkirno-sigurnosne instalacije (gdje su bicikli smješteni), 2.blok: kiosk-pult – za prijavu korisnika/ca, 3. bicikli (koji se koriste od točke A do točke B).


Potrebno uređenje biciklističke mreže prije svega

Dio javnog biciklističkog servisa koji korisniku/korisnici nije vidljiv je operativni servis koji prati biciklistički sustav. Operativni servis funkcionira u praksi tako da prati gustoću bicikala na jednoj točci, te ukoliko nema dovoljno mjesta za njih, ih se premješta na neki punkt s manje bicikla. Cilj je pravovremeno osigurati dovoljno bicikla prema potrebama pojedinog dijela servisa.

Osnova financiranja ovakvih servisa je marketing, kroz reklame na opremi. Ovakvi servisi, kako je rečeno na prezentaciji ne mogu funkcionirati direktno profitabilno, ali indirektno mogu, čemu je dokaz to što niti jedan od ovih servisa u svijetu nije zamro.

Napravljen je i pregled problema i mogućnosti uvođenja ovakvog servisa u Zagrebu. Najveći problem je postojeća biciklistička infrastruktura, jer kako je izlagatelj utvrdio u dobrom dijelu postojeća biciklistička mreža ne funkcionira dobro, te je na periferiji čak bolje uređena nego u centru grada, što nije dobar preduvjet za uvođenje servisa.

Prijedlog programske studije je uvođenje 20 parkinga za bicikle koji bi bili raspoređeni na lokacijama: Tomislavac, Ulica Ivana Lucića, Kačićeva-Klaićeva, Varšavska, Trg Maršala Tita, te najsjevernijim parking točkama u Praškoj na Zrinjevcu, zatim na Trgu burze, u Dubravi itd. Pritom udaljenosti između pojedinih parking točaka, kako je procijenjeno ne bi trebale biti više od 5 minuta hoda, odnosno, otprilike 300 metara, kako bi korisnici/korisnice, u slučaju okupiranosti jedne parkirne točke imali/le u blizini dostupne slijedeće.

Ovakav sustav nije konkurent postojećem prometnom sustavu, nego implement, te dio sustava javnog prijevoza. Studije za biciklističke staze i parking punktove za bicikle servisa, te izgradnja dobre biciklističke infrastrukture u svrhu servisa, doprinijeti će cjelokupnom biciklističkom prometu u gradu, te pomoći u nadogradnji prometa osobnim biciklima, kako je odgovoreno na tribini. Na ovu temu, primjeri u svijetu pokazali su kako mnoge korisnice/korisnici osobnih bicikala su prešli na intenzivnije korištenje bicikla javnog servisa.

Cilj studije je bilo punktove precizno prostorno pozicionirati. Pritom se već došlo u koliziju s planom projekta garaža u pješačkoj zoni Varšavske za projekt preuređenja Cvjetnog trga, gdje prema studiji je također predviđen jedan parking punkt javnog biciklističkog servisa.

Tijekom tribine je također iz redova prisutnih došla kritika o nedostatku povezivanja biciklističkih punktova plana studije s ostalim javnim prijevozom, te prijedlog za rute rekreativnog tipa (vizualno zanimljive staze). Kako je studija tek priprema za projekt realizacije, prostor za nadogradnju izrađenog plana infrastrukture biciklističkog javnog servisa je otvoren. Po pitanju rekreativnih staza unutar ovog servisa izlagač je uputio na primjere iz prakse gdje je servis maksimalno korišten u svrhe utilitarnog prijevoza, a tek 8 % za rekreaciju.


Besplatnih 60 minuta vožnje

U predavanju je izlagač predstavio i konretan plan implementacije projekta javnog biciklističkog servisa uz specifičnosti prostora i mogućnosti grada Zagreba s pregledom troškova. Prvi korak bi bio uređenje biciklističkih staza, što bi značilo i proširenje postojeće mreže. Ovaj zahvat prof. Gledec smatra u smislu građevinskog zahvata izvedivim uz troškove od 100.000 kuna ili nešto malo više. Troškovi uvođenja servisa u Parizu za 20 600 bicikala iznosili su svega 28 640 kn/biciklu (troškovi se odnose na servis, kioske, servisno vozilo i drugo), te londonskog servisa od ukupno 200 bicikla – 5 355 kn/biciklu. Troškove uvjetuje i prateća informatička oprema za čiji je primjer dan bečki „City bike“ (sustav prepoznaje kad je netko uzeo bicikl, gdje je u svakom trenutku i ostalo vezano uz servis), a ukoliko ga korisnik izgubi nadoknada se računa u vrijednosti 4 400 kn.

Zagrebački javni biciklistički servis bi u prvoj fazi prema studiji imao 20 parking lokacija, te 20 bicikala/po parking lokaciji, dakle sveukupno 400 bicikla, te parking mjesta više od toga. Procjena troškova uvođenja servisa u Zagrebu po biciklu bi iznosilo 20 000 kn, odnosno sveukupno 8 milijuna kuna. Financiranje servisa moguće bi bilo napraviti u modelu javno-privatnog partnerstva. Kako izraditelj studije nije pronašao u Hrvatskoj niti jednu firmu koja bi u ovom trenutku mogla u potpunosti izgraditi servis, predlaže princip financiranja ostvarenja servisa donacijama privatnih partnera kojima bi se zauzvrat dala koncesija za reklamni prostor na opremi servisa. Pritom, partneri iz javnog sektora su Grad Zagreb, Turistička zajednica grada, UNDP, a kao privatni partneri, kako je i u drugim zemljama čest slučaj, bi mogle biti telekomunikacijske mreže, trgovački lanci itd.. Upravljanje servisa bi bilo od njih autonomno, a koncesije vremenski ograničene.

Postojale bi dvije skupine korisnika/ca servisa – trajni (koriste 365 dana servis) i povremeni korisnici (turisti i ostali). Povremeni korisnici/ce bi se morali moći registrirati, u smislu garancije, zbog naknade za eventualnu štetu), te je u tom smislu ovaj sustav zatvoren. U svrhu garancije bi se mogla koristiti bankovna kartica (ili smart kartica) s koje se automatski skida novčana naknada za korištenje, koje bi trajalo više od primjerice sat vremena besplatnog korištenja za sve korisnike/ce. Pritom bi postojale godišnje karte uz simboličnu naknadu (pr. izlagača : 20-etak kuna) korištenja servisa za inače besplatnih prvih 60 minuta. O sustavu bi brinuo postojeći gradski ZG Holding. Navedene ključne aktivnosti za uvođenje ovog sustava u praksu su: formalna odluka o realizaciji, uređenje biciklističkih staza/mreže, donatorska konferencija, izbor i instaliranje informatičke opreme.

Na tribini je stigao i prijedlog suradnje sa Savezom slijepih koz koju bi se sustav učinio i njima dostupan. Ured za strategijsko planiranje i razvoj grada, kako je rečeno, već provodi paralelno jedan manji projekt za kompletiranje biciklističkih staza i poboljšanje sigurnosti postojećih biciklističkih parking mjesta, čiji se nedostatak pokazao kao najveća prepreka u implementaciji sličnih projekata u gradu Koprivnici, gdje su bicikli dani na javno korištenje vrlo brzo „dobili noge“. Time se pokazala nužnost tehničko-tehnološko-informatičke zaštite bicikala servisa. Također, javni servis ovakvog tipa nije pogodan za gradove manje od 200 000 stanovnika, zaključeno je na predavanju.

Napisala Marina Butorac
http://www.alertonline.org/magazine/full.php?subaction=showfull&id=1260647885&archive=&start_from=&ucat=2&

Jel imamo i drukčije primerov?

[shaka zulu]

Ruralna baština je temelj za turizam
01.10.2009
Turizam ruralnih prostora kontinentalne i obalne Hrvatske ponudio je znatiželjnom i dinamičnom turističkom tržištu sadržaje kreirane u seoskim domaćinstvima ili ustanovama koje brinu o očuvanju i upravljaju zaštićenim ekosustavima. No, to je samo mali dio ruralne baštine koja u nas još nije prepoznata kao light motiv za razvoj turizma, premda živimo okruženi državama u kojima upravo činjenica o ruralnom bogatstvu i baštini rukovodi razvojem turističkih djelatnosti i daje vidljivost lokalnoj zajednici kao vrijednoj turističkoj destinaciji.

Što sve čini ruralnu baštinu? Prvenstveno je to osobiti krajobrazni parter, sa specifičnostima za određeno područje: vodeni tokovi, flora i fauna, konfiguracija i mikro klima, dakle sve ono što uvjetuje izgradnju primjerenih i prilagođenih naselja za ljude. Stanovništvo takovih područja, ukoliko živi održivo u odnosu s prirodnim okruženjem, prenoseći takova iskustva i znanja s koljena na koljeno, stvara svoju tradiciju koja daje stanoviti identitet, a koji s vremenom postaje sastavni dio ruralne baštine. Identitet životnog područja čine i materijalna baština (arhitektura, krajobrazno oblikovanje, ceste, mostovi, putovi) , i nematerijalna baština (legende, povijest, umjetnost, vjerovanja i običaji, plesovi, pjesme i sva druga događanja koja izviru iz načina života na selu), te različite javne manifestacije čija tradicija ne seže tako daleko u prošlost, ali se kroz takove priredbe njeguje i održava dio tradicije (gastronomski sajmovi i izložbe izvornih jela i prehrambenih proizvoda, sajmovi starih seoskih zanata- kovanje, lončarenje i grnčarenje, pletenje šibom, tkanje, predenje vune, izrada namještaja i ratarskog oruđa, opančarenje, vezenje).


ECOVAST –organizacija za čuvanje i zaštitu ruralne baštine

Europsko vijeće za sela i male gradove- ECOVAST, kao sekcija u Hrvatskoj osnovana je 1993.,godine, a poznata je pod imenom Hrvatska mreža za ruralni razvoj. Na području Hrvatske povezuje zainteresirane pojedinke i pojedinace, predstavnice i predstavnike udruga, institucija i državnih uprava na svim razinama radi provođenja principa održivog razvoja i zaštite ruralne baštine. ECOVAST i Hrvatska mreža za ruralni razvoj provode projekte obrazovanja lokalnog stanovništva te pomaže pokretanju agroturizma u svim njegovim varijantama. Tako su financirali postavljanje 18 interpretacijskih tabli zajedničkog naziva „Putovi baštine na području Ozaljsko-ribničkog kraja i Gorskog kotara“, a zaslužni su i za zaštitu Lepoglavske čipke kao kulturnog blaga. Članstvo u organizaciji ECOVAST raste, pa je u globalno očuvanje, promidžbu i turistički razvoj ruralnih krajeva uključeno oko 500 nacionalnih organizacija iz 20 država Europe. Uz organizacije i udruge, članstvu se pridružuju i specijalisti za pojedina područja- krajobraze, arhitekturu, povijest, umjetnost, uzgoj autohtonih vrsta i pasmina i slično.
Najaktivnije su nacionalne sekcije u Austriji, Njemačkoj, Mađarskoj, Makedoniji,Poljskoj,Rumunjskoj,Slovačkoj, Velikoj Britaniji i Hrvatskoj.


UNESCO pomaže da očuvamo svoju tradiciju

UNESCO Konvencija za očuvanje i zaštitu nematerijalne kulturne baštine obavezala je Hrvatsku na izradu i primjenu Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, u kojemu je ruralna baština upisana i materijalno i u nematerijalno kulturno dobro. Upravo je ruralna baština izvor i temelj seoskog, agro i eko turizma. To dokazuju već poznate, zaštićene i međunarodno priznate manifestacije poput Đakovačkih vezova, Vinkovačkih jeseni, Ižimače, Žetvenih svečanosti, Sinjska alka, Korčulanska moreška i druge, koje okupe mnogobrojne turiste. Ipak, malo je znano u javnosti da postoji popis od 77 navoda nematrijalnih kulturnih blaga i ruralne baštine u Hrvatskoj, koji su potencijalne odskočnice razvoja turističkih djelatnosti. Evo samo nekih: „Svetomarska mikrotoponimija“, „Šetana kola s područja Slavonije“, tradicijski krznarski obrt Vlatka Gribla u Slatini, užarski obrt Antuna Kneza u Slatini, lončarstvo na području sjeverozapadne Hrvatske, tradicijski obrt za preradu vune i izradu odjevnih predmeta obitelji Čolakovac, iz Gradišta kod Županje, Bećarac– tradicijski vokalno instrumentalni napjev poznat na području Slavonije, Baranje i Srijema, te dvadestak umijeća kuhanja tradicijskih jela i pripremanja kolača, vina i napitaka, izrdae raznih ukrasa i nakita i slično, pa i nekoliko govora i dijalekata poput žminjskog govora.

U ruralnu baštinu ubraja se i očuvanje autohtonih vrsta i pasmina. U okviru međunarodne mreže za očuvanje sjemena SEEDNet, u Hrvatskoj su osnovane radne skupine s Agronomskog fakulteta u Zagrebu, Poljoprivrednog instituta u Osijeku, Visokog gospodarskog učilišta u Križevcima, Instituta za jadranske kulture iz Splita, Instituta za poljoprivredu i turizam iz Poreča, Povrtlarskog centra iz Zagreba i Podravke iz Koprivnice, koje rade na utvrđivanju najugroženijih starih domaćih sorti, pripremajući njihovo sjeme za deponiranje u banku gena. Za evidentiranje 26 pasmina autohtonih životinja trenutno brine Hrvatska poljoprivredna agencija.

Država plaća obnovu i očuvanje ruralne arhitekturelne cjeline
„Ruralna baština jednako je vrijedan dio hrvatske baštine poput sakralnih građevina, arheoloških nalaza ili povijesno-memorijalnih spomenika“, izrekao je prije 3 godine ministar kulture Božo Biškupić, a u povodu Dana Europske baštine. Od tada su se otvorila vrata i blagajna Ministarstva kulture za sve koji žele pojačano skrbiti za ruralnu baštinu i raditi na programima obnove.Projekti obnove pokrenuti su kreditnim linijama i projektom Etno-eko na području cijele Hrvatske, pa je u 2007.godini Ministarstvo kulture dalo pet milijuna kuna za rehabilitaciju sela i pojedinačnih graditeljskih cjelina. No, ljude nije zainteresirala obnova samo stambenih ruralnih cjelina, nego i pomoćnih i proizvodnih objekata. Tako su financijsku pomoć dobili vlasnici malih seoskih vodenica-mlinova u selima oko Požege i Parka prirode Papuk, obnovu grnčarske radionice u Baranji, te obnavljanje tkaonica na tkalačkim stanovima u istočnoj Hrvatskoj.

Ministarstvo kulture koordiniralo je rad stručnih timova i kandidiralo 16 hrvatskih fenomena za novo uspostavljenu UNESCO-ovu Reprezentativnu listu nematerijalne baštine svijeta: Godišnji proljetni ophod kraljice ili ljelje iz Gorjana, Bećarac – tradicijski instrumentalno-voklani napjev, Obrt za izradu reklji iz Gradišta, Godišnji pokladni ophod zvončari s područja Kastva, Dvoglasje tijesnih intervala Istre i Hrvatskog primorja, Festa svetoga Vlaha, zaštitnika Dubrovnika, Nijemo dinarsko kolo, Ličko prelo, Tradicijski jurjevski običaji iz Turopolja, Umijeće izrade drvenih dječjih igračaka u SZ Hrvatskoj, Medičarstvo u sjevernoj Hrvatskoj, Pokladni ophodi iz Međimurja, Čipkarstvo u Hrvatskoj, Priprema tradicijskog jela soparnik, Procesija Za križen, Hvar, Sinjska alka.

Napisala Ljiljanka Mitoš Svoboda
Tekst izvorno objavljen u Agrogalsu/Agroturizmu
http://www.alertonline.org/magazine/full.php?subaction=showfull&id=1254393394&archive=&start_from=&ucat=2&

[shaka zulu]

Cijena pamučne majice
12.12.2009
U Uzbekistanu vlasti šalju djecu da mjesecima ručno beru pamuk. Kroz to vrijeme izbivaju iz škole, primaju malu ili nikakvu plaću. Djecu koja ne uspiju zadovoljiti kvote kažnjavaju pritvaranjem, prijete im nižim ocjenama ili ih tjelesno kažnjavju. Beru i učitelji, doktori, tvornički radnici, lokalni birokrati, bez posebne nadoknade.

UN-ov summit u Kopenhagenu o klimatskim promjenama, koji je u tijeku, skrenuo je pozornost na problematičan odnos čovjeka prema okolišu. Međutim, koliko su ljudska prava i prava okoliša zapravo neodvojivo povezana, pokazuje i primjer iz Uzbekistana i industrije uzgoja pamuka. Isušenje Aralskog jezera, zatrovano tlo i zrak, zajednice kojima je oduzet tradicionalni način preživljavanja, posljedica su industrijskog pristupa poljoprivredi, zapravo jednog od glavnih uzročnika klimatskih promjena. A osim što je devastirao okoliš do gotovo nevjerojatne mjere, uzgoj pamuka svake godine dovodi i do masovnog izrabljivanja djece od strane uzbekistanske, u Europi gotovo zaboravljene, diktature.

Uzbekistan je šesti najveći proizvođač pamuka u svijetu i treći najveći izvoznik. Kroz izvoz oko 800 000 tona pamuka godišnje, što je 10 posto ukupnog trženog svjetskog pamuka, ostvaruje zaradu od oko milijardu dolara. Ogromne količine pamuka treba pobrati, ali zbog male plaće u Uzbekistanu odrasli radnici migriraju u susjedne države. Nedostatak radne snage i nevoljkost da se dio kolača podijeli sa stanovništvom, nisu problem za uzbekistanske vlasti. Oni jednostavno zatvore škole i potjeraju djecu na polja pamuka.

"Cijelo djetinjstvo bio sam prisiljen ići brati pamuk. U sovjetsko vrijeme uzimali su djecu od 13, 14 godina iz grada, a seoska djeca su brala već s 10 godina. Ponekad bi berba trajala sve do prosinca. Zime su vrlo oštre tamo, sjećam se da je bilo zima kada smo morali prvo uklanjati snijeg, a onda brati. Obrazovanje u takvom sistemu nije važno, zbog toga djeca postaju loši studenti i loši stručnjaci", sjeća se Sabit Ustabaev koji danas živi u Nizozemskoj gdje sam ga srela na danu posvećenom Uzbekistanu, u Amsterdamu prošli mjesec. Uzbekistandars: Zaboravljena diktatura, cjelodnevni program u Compagnietheatru koji je uključivao izložbe, predavanja, okrugli stol te mini filmski festival, organizirali su Amnesty International, Press Now i Alfred Mozer Stichting.

Grupe za ljudska prava procjenjuju da je oko 200 000 djece prisiljeno sudjelovati u berbi, koja počinje u rujnu. Djecu šalju u polja da do tri mjeseca provedu ručno berući pamuk, izbivaju iz škole, primaju malu ili nikakvu plaću (najsretniji zarade 3 do 6 US centi za kilu ubranog pamuka) od koje im se često oduzmu troškovi hrane i smještaja u barakama. Ravnatelji škola dobiju kvote od lokalnih vlasti koje određuju koliko koji učenik mora nabrati. Oni koji ne uspiju zadovoljiti kvote kažnjavaju se pritvaranjem, prijeti im se nižim ocjenama ili ih se tjelesno kažnjava. Djeca koja pobjegnu mogu biti izbačena iz škole. Beru i učitelji, doktori, tvornički radnici, lokalni birokrati, bez posebne nadoknade, opisano je u izvješću Environmental Justice Foundation (EFJ) /www.ejfoundation.org/ koja od 2004. šalje istraživače na teren i dokumentira berbu.

Pod pritiskom dokaza i negativnog publiciteta, Wal Mart, Tesco i C&A prestali su kupovati pamuk od Uzbekistana dok ne eliminira dječji rad. "Premijer Uzbekistana je na to u rujnu 2008. potpisao dekret kojim je ratificirana Konvencija 182 Pod pritiskom dokaza i negativnog publiciteta, Wal Mart, Tesco i C&A prestali su kupovati pamuk od Uzbekistana dok ne eliminira dječji rad Međunarodne organizacije rada o najgorim oblicima dječjeg rada te Konvencija 138 o minimalnoj dobi za rad. Potpisao, i tjedan kasnije djeca su opet poslana na polja, samo s čuvarima koji su sprečavali pristup novinarima i našim istraživačima", kaže Rebecca Atwood iz EFJ-a. Fondacija je usprkos takvim mjerama saznala da je najmanje četvero djece umrlo tijekom berbe 2008.

Odgovornost za uspjelost berbe u rukama je trinaest regionalnih guvernera Hokima, i ispunjenje kvota njihova je središnja dužnost. Uzbekistanski farmeri su obavezni predati pamuk lokalnom skupljalištu koji ga prodaje državnoj tvrtki Uzkhlopkoprom, onda oni predaju pamuk trima državnim trade kompanijama Uzprommashimpeks, Uzmarkazimpeks i Uzinterimpeks. Svjetska banka procjenjuje da farmeri dobiju najviše trećinu od vrijednosti pamuka. Po ocjeni bivšeg britanskog veleposlanika u toj zemlji Craiga Murraya, "bilo bi im bolje da uzgajaju hranu za sebe, a ne pamuk".

Ovaj neofeudalni sistem omogućuje predsjedniku Karimovu koji je na vlasti još od raspada Sovjetskog Saveza, da s uskim krugom elite zgrće novac u zemlji gdje četvrtina stanovništva živi u siromaštvu. Njegova kći Gulnora šeta po Ženevi kao veleposlanica Uzbekistana pri UN-u, pokušava ostvariti pjevačku karijeru, a ujedno je i na položaju zamjenice u Ministarstvu vanjskih poslova. Njeno osobno bogatstvo procijenjeno je na milijardu dolara, dok je krajem 2004. godine, u zemlji čija je veleposlanica, minimalna plaća iznosila tek 6,53 dolara na mjesec.

Osim izrabljivanja djece, uzgoj pamuka doveo je i do jedne od najvećih ekoloških katastrofa ikad. Kada je 1861. rat u SAD-u prekinuo opskrbu Carske Rusije pamukom, car šalje vojsku u središnju Aziju koja postaje protektorat Carstva. Uskoro je tamo drastično porasla proizvodnja pamuka, a lokalne vrste su Ovaj neofeudalni sistem omogućuje predsjedniku Karimovu, koji je na vlasti još od raspada Sovjetskog Saveza, da s uskim krugom elite zgrće novac u zemlji gdje četvrtina stanovništva živi u siromaštvu zamijenjene američkima. Zatim, Staljin smišlja plan uzimanja vode iz Aralskog jezera za navodnjavanje, pa do 1970. središnja Azija postaje najveći svjetski proizvođač. Međutim, ovaj se plan pokazao kao katastrofalan. Aralsko jezero, najveći svjetski kopneni izvor vode, izgubilo je 14 metara u dubini i isušeno je na 15 posto nekadašnje veličine, jer je voda skretana u sustav navodnjavanja koji samo u Uzbekistanu ima cijevi dužine 28 000 kilometara.

Uzbekistan je i nakon raspada Sovjetskog Saveza nastavio loše upravljati vodom. Zbog zastarjelog sistema 60 posto vode gubi se u prijenosu pa se za svaki kilogram pamuka potroši čak 20 000 litara vode. Ono malo vode što je ostalo sada je dvostruko slanije od oceana, a slanost vode dovodi do zaslanjenja tla. Pamuk je jako osjetljiv i slanost vodi lošijoj kvaliteti. Izumrle su i sve 24 vrste riba koje su bile autohtone u jezeru, tako da su ljudi koji su nekad živjeli od ribarstva izgubili način života i jedini izvor prihoda.

U Karakalpakstanu, autonomnoj regiji s oko 500 000 ljudi, koja se nalazi na putu vjetrova s Arala, jedno od 20 djece rađa se s abnormalnostima, što je pet puta više nego u Europi. Studija NATO-a pokazala je da učestalost DNA mutacije u toj oblasti 3,5 puta viša od uobičajene, a također da je prisutna najveća svjetska smrtnost od raka jednjaka, zbog toksičnih kemikalija kojima je godinama prskan pamuk, a kemikalije su završavale u tlu i vodi. Nezaposlenost u regiji koja je nekad živjela od ribarstva sada je 70 posto.

Nekad su tamošnji stanovnici živjeli na obalama najvećeg svjetskog kopnenog izvora vode, a danas nemaju dovoljno pitke vode. Vode rijeka Amu Darye i Sye Darye uzrok su tenzija sa uzvodnim susjedima, Kirgistanom i Tadžikistanom. Te zemlje žele graditi hidroelektrane, što je u sukobu s uzbekistanskim pamučnim planovima, pa ćemo tek vidjeti kakve će to probleme i moguće sukobe izazvati u središnjoj Aziji.

Unatoč uznemirujućim podacima iz Uzbekistana međunarodna zajednica kao da ima namjernu amneziju. Zaboravljen je i 13. svibnja 2005. kada se zbio pokolj u Andijanu, gradu na granici s Kirgistanom. Na mirne prosvjede na Bobur trgu Vlada je poslala vojsku, koja je otvorila vatru. Vlada je potom službeno priznala 187 ubijenih, no procjene idu i do 700. Međutim, Uzbekistan je još uvijek najveći pojedinačni opskrbljivač pamukom njemačkih trgovaca, a na sajmu pamuka u Taškentu u listopadu 2008. dogovoren je izvoz oko 950 tisuća tona za berbu 08/09 i 09/10.

"Sankcije neće pomoći. Kada bi EU i nametnula sankcije, Uzbekistan bi prodavao pamuk kroz Kinu ili Rusiju. Od koristi bi bilo da seljake pomognu strojevima i traktorima. Ne opravdavam režim, ali mislim da bi bilo učinkovitije kad bi se od Karimova zatražilo neka ukine dječji rad, i da mu se zauzvrat daju mašine", smatra Nuriddin Nizamuddinor, Uzbekistanac koji također živi u Nizozemskoj.

I novinarka Shakhzoda Nazarova, Uzbekistanka zaposlena na radiju Zamaneh u Amsterdamu, smatra da sankcije ne bi pomogle. "Pamuk će se ionako brati, a život će biti gori. Nakon Andijana i sankcija koje su tada uvedene, život je postao još teži. Međutim, ni strojevi nisu rješenje, jer kada oni beru, djeca svejedno idu za njima i kupe pamuk s poda, a taj je pamuk i slabije kvalitete." Ipak, u sovjetsko se vrijeme 50 posto pamuka bralo mehanizacijom. International Cotton Advisory Council je procijenio da bi za potpunu mehanizaciju berbe u Uzbekistanu trebalo kupiti 3 000 berača, a svaki košta oko 280 000 dolara, što bi bila investicija od 800 milijuna dolara.

Iako je Uzbekistan ilustrativan primjer, pamuk nije samo u ovoj zemlji uzrok dječjeg rada. U 2004. 40 posto tadžikistanskog pamuka ubrala su djeca. Iste je godine 200 000 djece bralo pamuk i u Turkmenistanu. Uzgoj pamuka u Beninu uzrokuje trafficking djece iz Burkine Fasoa. Samo u indijskoj državi Andhra Pradeshu preko 240 000 djece radi u proizvodnji pamuka. "Nema označavanja podrijetla pamuka. To želimo promijeniti, želimo da se označava i podrijetlo sirovine, a ne samo proizvodnja", kaže Rebecca Attwood. Međutim, pamuk se trži na globalnom tržištu. " Često je pomiješan i različitog podrijetla, što tvrtke koriste kao izliku za zatvaranje očiju pred kršenjima ljudskih prava", tvrdi.

Na odjeći koju nosimo možemo čitati markice Made in Bangladesh, Made in China. Na mojoj vesti piše Made in Cambodia. Možda se ponekad i zapitamo jesu li dječje ruke sašile naše i jeftine i skupe majice, ali još prije slabo plaćenih ruku u Kambodži dolaze i djeca ili slabo plaćeni odrasli radnici koji su brali taj pamuk, farmeri koji su za njega dobili premalu naknadu, voda koju je u sve žednijem svijetu progutalo bijelo zlato, kemikalije koje se šire zrakom, vodom i tlom, genetski modificirane vrste pamuka koji nije svrstan u hranu te je kontrola manipulacija još manja.

Nije li cijena naših ormara prepunih odjeće previsoka?

Autorica: MARINA KELAVA, H-alter
http://www.alertonline.org/magazine/full.php?subaction=showfull&id=1260643952&archive=&start_from=&ucat=4&

[shaka zulu]

K. Mišak: Tko se cijepi protiv svinjske gripe, taj je lud
12.11.2009

Bok svima!

Naslov je zaključak mog razmišljanja koje je počelo pitanjem:

Jesam li ja glup? Lud? Nešto gore?

Prije par dana sam na radiju čuo otprilike ovu vijest: (DRAMATIČNI GLAS VODITELJA): „Jučer je na tom i tom mjestu umrla prva žrtva svinjske gripe kod nas, čovjek taj i taj“. (ODMAH SLIJEDEĆA REČENICA, JEDNAKO DRAMATIČNI GLASOM): “Sad će napraviti testovi da se vidi je li ta osoba zaista umrla od svinjske gripe ili nečeg drugog.“

Majke mi, tako je išla vijest!

Tako po prilici nastaje i svjetska statistika broja oboljelih. Bit će to spomenuto u tekstu koji čeka na kraju mog posta.

Nije to jedina vijest takvo oksimoronskog, debilnog i kontradiktornog sadržaja. Recimo, prije desetak dana ili manje na stojedinici je išla duga vijest kako je počeo prvi val pandemije, blabla, kako je do sad oboljelo 30-tak građana, svi su se zarazili u Hrvatskoj pa se čini da je stigao veći pandemijski val virusa H1N1 i kod nas ba bla, krizni stožer ministarstva zdravstva može narediti zatvaranje škola, blala sve se oboljele mora odvojiti u posebnu prostoriju i sve u tom stilu najavljivanja katastrofe. A onda je na kraju vijesti doslovce rečeno ovo: „Bolest je u pravilu blaga, poput obične prehlade, tako da ju je moguće i prehodati. Komplikacije se javljaju tek u jedan posto oboljelih.“

….JESAM……

Na ovom mjestu sam zaključio da sam stvarno glup, lud ili nešto gore. Toliko galame ni oko čega?

Razumijem da se galamilo kad je 1918. gripa pokosila 50 milijuna ljudi. povijesne gripe. Pedeset godina kasnije, 1968, počela je ona koju danas zovemo hongkonška gripa. Ni ona nije bila za odbaciti – milijun mrtvih ljudi. Ova ptičja je već bila sumnjiva – toliko galame, a ukupno 260 i nešto žrtava?

Cijeli tekst pročitajte na blogu Krešimira Mišaka   http://blog.vecernji.hr/misak/2009/11/07/tko-se-cijepi-protiv-svinjske-gripetaj-je-lud

http://www.alertonline.org/magazine/full.php?subaction=showfull&id=1258016618&archive=&start_from=&ucat=4&

Zaštita okoliša - na sirijski
08.12.2009
U Siriji kao i na ostatku Bliskog istoka vlada manjak vode. Prijeteće klimatske promjene stanje neće poboljšati nego još više pogoršati. Znanstvenici i zaštitari okoliša stoga apeliraju na obzirniji odnos prema vodi.

2009. slovi kao odlučujuća godina u borbi za zaštitu klime. Na 15. konferenciji Ujedinjenih naroda za zaštitu klime koja se od 7. do 18. prosinca održava u Kopenhagenu trebale bi biti donesene smjerinice zaštite klime za nadolazeće razdoblje. Promjene uzrokovane mijenjanjem klime vidljive su u svim dijelovima zemaljske kugle. Jedna od negativnih posljedica ovih promjena je i manjak pitke vode a on se posebice osjeti na Bliskom istoku. Upravo su vodeni tokovi između Nila i Mezopotamije iznjedrili najstarije civilizacije čovječanstva. Sada to bogatstvo koje je nekad davalo blagostanje iščezava. Situacija je posebice teška u Siriji.


Voda izvor blagostanja


Voda je oduvjek bila izvor bogastva drevne prijestolnice Damaska. Rijeka Barada i izvor Fijeh u obližnjim brdima učinili su od ovog grada oazu usred sirijske bazaltne pustinje. No ta vremena su daleko iza nas. U Siriji vlada najteža suša u posljednjih 40, kiša nije padala posljednjih četiri godina. Podzemne cisterne su presušile, razina vode u bunarima se polagano bliži dnu. Posljedice za stanovništvo Damaska bi, kako kaže direktor lokalne vodoopskrbe, Mafak Kalouf, bi mogle biti drastične. "Mi smo prisiljeni raconalizirati vodu za građane Damaska. Vode ima samo tri sata dnevno. Drugačije ne ide inače bi ostali i bez to malo vode. Kojiput vodu možemo isporučivati samo svaka dva tri dana. Mi smo nemoćni, nestašica je jednostavno prevelika."


Snijega sve manje

Eufrat - majka svih rijeke presušuje. Posljedica globalnog zatopljenja osjeća se i u planinama u okolici Damaska, otkuda potječe Kalouf. "Zimi smo nekada zbog visine snijega bili danima odsječeni. Bilo je vrlo hladno a snijeg je znao pasti do krovova, tri metra. Sada ga ima najviše 10 do 20 cenitimetara". Stanje s vodostajem rijeke i jezera zorno pokazuje i jedna izložba fotografija u parku Tišrin u središtu grada. Na jednoj od fotografija se vidi i Asadova brana na rijeci Eufrat. U akumulacijskom jezeru ove hidrocentrale na sjeveru Sirije nikad nije bilo tako malo vode. Student Kemal al Kateb misli da zna i jedan od razloga zašto je vode tako malo: "Ne žeim pričati o politici no odnosi između Turske i Sirije nisu baš najbolji. Turci uzimaju vodu iz Eufrata i Tigrisa, rijeka koje sjever zemlje opskrbljuju sa 70 posto vode. Od toga mi dio vode dajemo Jordanu pa i Iraku. Dobri susjedi nemogu reći ne. No ja mislim da će za 10 godina voda biti vrijednija od nafte".


Štednja počinje od malih nogu

Dio vode iz Sirije odlazi i u JordanNo štednja počinje od pojedinca. Na pitanje što svatko osobno može učiniti da bi smanjio manjak vode al Khateb odgovara: "Manje trošiti. Mislim da se javno mnjijenje mora promijeniti. Mi moramo shvatiti da nije samo po sebi razumljivo da vode ime dovoljno." Ta spoznaja prje svega mora doprijeti do mladih. 60 posto stanovništva Sirije mlađe je od godinu dana. Christian Lüttich, koji za njemačku pomoć zemljama u razvoju u Damasku vodi jednu kampanju vezanu uz problematiku manjka vode, smatra da rađanje svijesi o štednji vode mora uslijediti kroz lagno učenje a ne kroz zabrane i odredbe. Najlakše se uči uz crtiće: crtić priča priču o vodenom duhu Džiniju koji polako umire i to zbog prekomjernog i nerazumunog trošenja vode: pranjem automobila, dugim tuširanjam ili nepotrebnim trošenjem u kućanstvu. Džinija na kraju ipak spasi mala Jasmina koja roditelje ipak nauči kako pažljivije postupati s vodom. U školama su čak osnovani i takozvani vodeni klubovi u kojima djeca uče kako štediti vodu. U klubovima se često organiziraju i natjecanja u slikarstvu. Bejan je već osvojila jednu nagradu i u budućnosti se nada da će uspjeti barem nešto učiniti za okoliš.

Autor: Karin Leukefeld/Nenad Kreizer, Deutche Welle
http://www.alertonline.org/magazine/full.php?subaction=showfull&id=1260276896&archive=&start_from=&ucat=4&

[shaka zulu]

Nedjelja, 13.12.2009 08:34  Autor: Josipa Tonković   
 
Dva za jedan
Grad nabavlja 2 nova automobila   

   
 
PETRINJA - Gradska uprava ima premali vozni park. Upravo iz tog razloga gradonačelnik Željko Nenadić odlučio je nabaviti dva rabljena vozila, i to na leasing. Jedini uvjet je bio da se sadašnja Toyota hilux zamijeni za dva automobila, kazao je gradonačelnik. „za jedan automobil uzet ćemo dva i to je dobar posao“.

S nabavom dva nova automobila, više se ne bi trebalo događati da u Upravi nedostaje automobila. 
 
Komentari vijesti i članaka

-Pogotovo ako ih vlast ne bude koristila za svoje "izlete"!

-Za ovu vlast sam siguran da neće zlouporabljavati službeni vozni park kao što je to činio bivši dogradonačelnik D.D., koji je i kupio skupu Toyotu sa svom mogućom opremom te se s njom služio u privatne svrhe tako da su mnogi građani mislili kako je to njegov auto jer nikad nitko drugi nije ni vozio taj auto osim njega. Danas se s tim autom služe svi, a kako smo imali prilike vidjeti i u vijestima ovog portala Beps nema komplekse i on se služi kombijem ili što mu već padne pod ruku.
Ali ništa čudno, jer kažu da mali ljudi liječe komplekse velikim autima.
Neznam jeli istina..
Zaključite sami..

-Malo si maka, sad ga vise ne vozi DD, nego Besla.Sjasi Kurta da uzjasi Murta, nema razlike jos i gore.

-Ako ova dva nova auta budu prošila benzina ko ovaj što je prodan biti će ok.....stvarno je dobar potez....makar nekakva mala ušteda.

-Vozi ga Bešla, Mićko(HSS), Dumbović (HSP),Adžaga, svatko kome treba..
Nitko neide s njim doma s posla kako je to radio D.D., ..
Znam šta pričam i pričam samo kad imam šta reći..
Najgluplji i najbahatiji potez je bio uzeti skup auto poput one Toyote, pitam Te kome je to trebalo ?
Ispravljaju se tuđe pogreške ..
Bilo kome krivo ili pravo..

-jedan auto se moze kupiti za gotovinu /to je najeftinija varijanta kupnje/,na kredit /malo skuplja/ te na "leasing" koji je najskuplja varijanta kupovine,leasing pocinje sa ucescem od 1 kune na dalje,ucesce nije bitno,rate su velike i auto se nakon 36 mjeseci mora vratiti ili se lesing mora produziti,za vrijeme leasinga se cijelo vrijeme MORA PLACATI PUNo KASKO OSIGURANJE,jer auto nije u vlasnistvu kupca....ova varijanta je toliko skupa za nas grad,kome se to zele zamazati oci....sta znaci "jedan za dva",pojasnite ljudima sta znaci "LEASING " da bi ljudi koji to ne znaju konacno vidjeli da je i ovo jedna pljacka malih radnika i stanovnika naseg grada koji placanjem poreza placaju leasing za gosp. gradonacelnika....znaci sada placamo 2 leasing ugovora i dva puna kasko osiguranja,a imali smo vec isplacenu toyotu,kakva je to logika,onda se mogla toyota prodati i za te se novce moglo kupiti 2 polovna golfa i jos bi novaca ostalo u blagajni za grad....zasto novi leasing i zasto dva skupa osiguranja....bacanje novca....

-a na sve to

-Iz ovoga izgleda da nema uštede kako je lee objasnio nego akcija rasioništvo u opcinskoj seriji se zaredala
......hahahahahahaha,netko ima kratke noge....?

-Ja stvarno neznam zašto ne pročitate članak ispravno nego izmišljate onako kako vama paše da bi mogli biti što zlobniji..
Autor članka je jasno napisao da se kupuju dva POLOVNA auta..
Beps kaže da će za cijenu jako skupe šminkerske Toyote kupiti dva jeftinija a uvjet je bio da cijena ta dva ne prelazi cijenu Toyote..
Toyota je isto tako na lizing, ili mislite da je keširana od strane bivših vladara..
Znači, niti kune iz proračuna niti NOVI auti..
Ali i naslov članka je malo bombastičan, valjda da bi bolje zapalio ljude..

-Gradska uprava ima premali vozni park. Upravo iz tog razloga gradonačelnik Željko Nenadić odlučio je nabaviti dva rabljena vozila, i to na leasing.
:::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::
..........jel to piše na (leasing) lizing:)))))

http://www.petrinjskiradio.hr/content/view/7679/106/

---

Nedjelja, 13.12.2009 12:45  Autor: Bernarda Selihar   
 
Kilometar po kilometar
U sljedeće 3 godine moguće samo 20 kilometara autoceste   

   
 
ZAGREB - U sljedeće tri godine, s obzirom na količinu novca u hrvatskoj cestogradnji može se izgraditi tek dvadesetak kilometara autoceste. Očekujemo, nažalost, da će se taj trend nastaviti s obzirom na to da i u cestogradnji, a i drugim infrastrukturnim projektima očekujemo znatno manje investiranja, a samim time i propast prije svega manjih tvrtki i još veća otpuštanja čak do 15, pa i do 20 tisuća ljudi, rekao je direktor Sektora za graditeljstvo HGK Rudolf Rom.

Nagomilani dugovi i otežan pristup novim kreditima Hrvatske autoceste su ograničili na oko dvije milijarde kuna do 2012. godine, a to će jedva biti dovoljno za 20 kilometara autoceste -10 od Ravče do Ploča i 10 nove autoceste do Siska.

Bivši ministar graditeljstva Radimir Čačić smatra da težište treba prebaciti na visokogradnju, posebice stanogradnju. "Više od 10 tisuća stanova ovog trenutka stoji neprodano, ciklus izgradnje je potpuno stao, dakle, imamo kolaps u niskogradnji i kolaps u stanogradnji, visokogradnji općenito", kazao je Čačić.
 
http://www.petrinjskiradio.hr/content/view/7683/106/