ETNO IZLOŽBA - TRADICIONALNA DRVENA ARHITEKTURA 25.01.2010 - 30.01.2010
Naselja u Turopolju pripadaju tipu zbijenih sela izduženog oblika u kojima su se kuće smjestile uz glavni put.
Okućnice i tlocrti kuća pretežito su pravokutnog oblika, a kuće su najčešće uzdužnom osi i zabatnim pročeljem okrenute cesti.
Prostrane hiže prizemnice ili katnice čardaci postojanošću svoga hrastovog kostura traju godinama, a u njihovim prostorima funkcionalno je organiziran život brojnih obiteljskih zadruga. Građene su od debelih hrastovih greda ili planjki, tesanih ili piljenih, slaganih horizontalno jedna na drugu tvoreći tako stijene kuće na uglovima spojene u horvatski vuglić, kada su krajevi greda ili planjki neotesani, ili u nemški vuglić s otesanim krajevima. Na prijelazu u XX. stoljeće javlja se novi tip katnice s prizemljem od cigle i katnim dijelom od piljenih planjki povezanih njemačkim vezom.
Kuće su gradili seoski majstori, paliri, koristeći se stoljetnim narodnim iskustvom i vještinom. Bili su organizirani u družine partije, a na glasu su bili paliri iz Kuča, Čičke Poljane, Bukevja i Lijevih Štefanki.
Od drveta građene su i kurije prostrane ladanjske kuće imućnijih ljudi (danas je najbolje očuvana kurija Modić – Bedeković u Donjoj Lomnici sagrađena 1806. godine) kao i drvene seoske kapelice (najbolje očuvane u Velikoj Mlaki i Lijevim Štefankima).
Mjesta Mala Mlaka, Odra i Hrašće smještena su u sjevernom dijelu Turopolja. Neposredna blizina Zagreba kao velikog gradskog središta utjecala je na ubrzano „probadanje“ tradicijske kulture, odnosno na ubrzanu modernizaciju načina života. Samom time utjecala je i na promjenu mjesta življenja u smislu stambenih objekata. Bez obzira na to još je nekolicina drvenih (ili djelomično drvenih) tradicijskih objekata ostala sačuvana, ali zasigurno ne zadugo... Na žalost puno je faktora koji nezaustavljivo utječu na propadanje i nestajanje ovih objekata. Tempo i način života čine stanovanje u tradicijskim kućama nemogućim i prezahtjevnim. Financijska sredstva najčešće ne omogućavaju ljudima održavanja i moderne stambene kuće i drvenog tradicijskog objekta, često nesređeni vlasnički odnosi oko takvog starog objekta stavljaju ga „na čekanje“ dok se dugogodišnji sudski sporovi ne riješe, vlasnici ne posjeduju senzibilitet za tradicijsku arhitekturu, i ...
Na žalost struka i mjerodavne ustanove nisu u mogućnosti sačuvati svaki ovaj objekat od, u konačnici, nestajanja. Uzimajući u obzir sve te činjenice činilo se potpuno logičnim i nužnim pokrenuti ovaj projekat kako bi se sačuvao pisani trag i sve dostupne informacije o postojanju tradicijskih drvenih kuća na ovom području.
Konačni rezultat biti će svojevrsna monografija koja će sadržavati etnološku i arhitektonsku obradu postojećih tradicijskih kuća i na taj način očuvati ih od nestajanja bar u tiskanom obliku. Autorica:
Margareta Biškupić, dipl. etnolog, ravnateljica Muzeja Turopolja
Suradnici:
Sonja Škvorc, dipl. ing. arh.
Ana Vuković Obadić - fotografije
Dragica Dada Modrić, prof.-lik. postav
Otvorenje izložbe: ponedjeljak, 25. siječnja 2010. u 20 sati.
http://www.czk-novi-zagreb.hr/hr/amaterizam/ETNO_IZLOŽBA_-_TRADICIONALNA_DRVENA_ARHITEKTURA,175



http://www.czk-novi-zagreb.hr/hr/amaterizam/ETNO_IZLOŽBA_-_TRADICIONALNA_DRVENA_ARHITEKTURA,175/galerija
post festum