Autor Tema: ... jeste li znali ... ?  (Posjeta: 27823 )

0 Članova i 1 Gost pregledava ovu temu.

De Loren

  • Gost
... jeste li znali ... ?
« : Siječanj 29, 2010, 10:23:03 prijepodne »
... JESTE LI ZNALI ... ?

Jeste li znali

Offline koko-vg

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 2881
  • Karma: +0/-0
  • Mr - Lu= 15 ? HA HA HA !
Za one jako brze (barem tak misle da jesu)
« Odgovori #1 : Studeni 24, 2011, 05:30:08 poslijepodne »
... Nagađali su, sudili, prezirali, a ne poznaju me !!! lagali, izmišljali, neka su ... bili su, jesu i ostat će nebitni.

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: ... ste znali ... ?
« Odgovori #2 : Srpanj 13, 2012, 10:55:19 poslijepodne »
Des je 13. i petek.


Ste znali? - Zač se ljudi boju broja 13?

Hrvatske novine, pet, 13/04/2012  / Životni stil


Triskaidekafobija je strah pred brojem 13 (iz starogrčkoga jezika triskaideka znači 13, a fobija je strah). Oko četvrtina ljudi se pri broju 13 ne ćuti dobro. Neki se još i plašu i ugibaju broju 13, kade nek moguće. Broj 13 je za mnoge znak nesriće. I tako se u već-ki neboderi (Hochhäuser) lift vozi od 12. u 14. kat. Zrakoplovi nimaju 13. sidalo, a hoteli nimaju za sobe broj 13. Koreni ovoga praznovjerja sižu daleko najzad. „Vražji tucet“ (Dutzend des Teufels)je narod prlje zvao ov bojse nesrićni broj. Kod Zadnje vičere je Judaš Iskariot (vidi sliku), ki je izdao Jezuša, bio 13. apoštol.
 
U Bibliji 13. poglavlje Ivanovoga Otkrivenja (Johannes-Offenbarung) predstavlja antikrista (Antichrist) . Ali triskaidekafobija je ograničena samo na zapadnu kulturu. Recimo u Japanu 13 je broj sriće. Ali ne valja samo 13 kot nesrićan broj, nego je i petak, kad je Jezuš prikovan na križ, nesrićan dan. Zato petak, 13. more donašati duplu nesriću, mislu neki ljudi. Prez emocijov gledano, se petak, 13. ne razlikuje od drugih danov. A ipak 13. dan nekoga miseca većkrat pada na petak nego na druge dane tajedna. Ali to ima posla s našim Gregorijanskim kalendarom.
 
13. nekoga miseca imamo u 400 ljeti 688 puti na petak.


Zvir:
http://hrvatskenovine.at/clanak/13-04-2012/ste-znali-zac-se-ljudi-boju-broja-13

* * * * * * * * ** * * * * * * * * * * ** * *

13. i petek

Mnogi ljudi vjeruju da je svaki trinaesti dan u mjesecu koji pada u petak – nesretanOvakav dan se može pojaviti najmanje jednom, a najviše tri puta u godini. Ako je prvi dan u mjesecu nedjelja, sigurno je da će u petak biti 13. Danas je petak 13, a ove godine to je čak treći, jer smo već po jedan imali u veljači i ožujku.

Prema istraživanjima, nema nikakvih pisanih dokumenata o praznovjerjima vezanim uz petak 13. prije 19. stoljeća. Ipak, mnogo priča prenosilo se usmenim putem, pa postoje indicije da je ovaj datum strašio i ljude prije 19. stoljeća.

Prvi pisani dokument o petku 13. kao nesretnom danu je iz biografije Giacchinna Rossinija, u kojem je zapisano da je bio petak i još trinaesti kada je on umro, što se smatra nesretnim danom.

No zašto su baš petak i zašto baš 13. izabrani za nesretan dan? O tome ima više teorija. Jedna kaže da je 13 sam po sebi nesretan broj jer dolazi nakon broja 12 koji obilježava važne događaje i stvari – primjerice 12 je mjeseci u godini, 12 sati na urama, 12 apostola, 12 bogova na Olimpu i slično.

Petak se smatra nesretnim danom još od 14. stoljeća, kada se vjerovalo da je nesreća započinjati bilo kakvo putovanje ili novi projekt na taj dan. Također, od početka 19. stoljeća, s pojavom banaka i obveznica, često se čuje termin 'crni petak' na burzama. Osim toga, i Isus je razapet na križu u petak, čime je ovaj dan dobio tako crnu reputaciju.

Dakako, postoje i mnogi mitovi i legende o ovom danu, što se može smatrati kao začetak sada već kultnog praznovjerja o nesretnom petku 13. Izdvojit ćemo samo jedan, a tiče se vitezova templara. Ova je priča popularizirana i izvučena iz prašine u poznatom romanu, a kasnije i filmu iz 2003. 'Da Vincijev kod'.

Vitezovi templari osnovani su još 1118. godine u Jeruzalemu. Zadatak im je bio zaštita kršćana. Tijekom sljedeća dva stoljeća templari su postali jako moćni i bogati. Upravo zbog toga je kralj Filip naredio masovno privođenje svih vitezova templara u Francuskoj. Dogodilo se to 13. listopada 1307. godine – u petak.

* * * * * * * * ** * * * * * * * * * * ** * *

PETAK 13. DANAS

Prema nekim istraživanjima, čak oko 20 milijuna Amerikanaca na svaki petak 13. proživljava određeni strah i nesigurnost. Neki su toliko paralizirani da jedva obavljaju svakodnevne dužnosti kao što je odlazak u krevet. Pretpostavlja se da su gubici u gospodarstvu na petak 13. oko 900 milijuna dolara, upravo zbog lošeg obavljanja posla zbog iracionalnog straha.

Istraživanja u Nizozemskoj su pokazala da je na petak 13. čak manje pljačke, požara i sličnih nesreća i nezgoda u domovima jer su ljudi obično na taj dan mnogo oprezniji nego inače. Također, manje je prometnih nezgoda u taj petak nego drugih petaka u godini!

U Velikoj Britaniji je pak više prometnih nezgoda u petak 13. nego ostalih petaka.

Dakle, nema pravila i nema dokaza da je petak 13. zaista nesretniji dan od drugih dana. Stoga ćemo zaključiti citatom nepoznatog autora: 'Petak 13. je nesretan samo zato što su mnogi sami izabrali da im bude nesretan!'



http://www.tportal.hr/portalplus/teen/42767/Petak-13-vec-stoljecima-nesretan-dan.html

* * * * * * * * ** * * * * * * * * * * ** * *

Rebeka Dremelj - Petek 13 (Na zdravje!), 03:28

Rebeka Dremelj - Petek 13 (Na zdravje!)
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: ... jeste li znali ... ?
« Odgovori #3 : Srpanj 17, 2012, 11:41:33 poslijepodne »
Prvatska, Prvatska …

Dole (angliška) kruna.... - EUROPA ZDA(J)

Ste znali?

Dubrovečka Republika (morti) je prva država na svetu, tera je priznala ZDA (SAD), leta 1783.
 

Zvir: (K)WIKIPEDIA / Povest Združene Držav Amerike
http://hr.wikipedia.org/wiki/Povijest_Sjedinjenih_Ameri%C4%8Dkih_Dr%C5%BEava


* * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Angleški:
HAJ-DUKE
DUBROVNIK: Duke's Palace (15th c.) .. place from which the USA received 1st diplomatic recognition in their history (1783)

http://www.alltravels.com/croatia/all-regions/unknown/photos/current-photo-53672612

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Angleški:
Croatia–United States relations

The Republic of Ragusa, a merchant republic centered at the city of Dubrovnik, was one of the first foreign countries de iure to recognize the independence of the United States. Sources differ on when the recognition took place: some travel guides and tourist portals claim that Ragusa was the very first country to recognize the United States as early as 1776,[1][2] a document whose copy was presented to U.S. Vice President Dick Cheney in 2006 reportedly puts the date at 1783,[3] while the Council of American Ambassadors claims that the recognition was extended during the term of the second President of the United States, John Adams, thus between 1797 and 1801.[4]

http://en.wikipedia.org/wiki/Croatia%E2%80%93United_States_relations

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Nemački:
Mitchell Symons: Wussten Sie das auch schon …?

Kroatien war das erste Land, das die Vereinigten Staaten von. Amerika anerkannte (1776).
http://www.bilandia.de/multimedia/leseproben/9783442153558.pdf

Citat:
Jedna je Hrvatska - Dubrovački kavaljeri, 04:58
http://www.youtube.com/watch?v=ksKF97hbXW8

IVAN BREZNI & STRMOSI - Jedna je Hrvatska jedan je dragi kaj.wmv, 03:36
0
IVAN BREZNI & STRMOSI - Jedna je Hrvatska jedan je dragi kaj.wmv


Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: ... ste znali ... ?
« Odgovori #4 : Kolovoz 02, 2012, 10:59:39 poslijepodne »
Ste znali?

Poreklo pozdrava „halo“

Pozdrav pri telefon(an)erajnu „halo, hallo” morti je i vugerskoga porekla.
Pri test(is)erajnu prve amerikajnske brzoglasne centrale, teru su razvili vugerski znanstveniki (Tivadar Puskás) navodno je rablena reč  „hallom“ (vugerski: „čujem“), odnosno „hallod“ (vugerski: „čuješ? “).


Zvir:
Német iliti nemačka (k)wikipedia
http://de.wikipedia.org/wiki/Hallo


Citat:
Josipovič protif Josipoviča
(Štéf protif Jantôna Danijela)

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * 
 
Josip Kovačević, Buševec

HARCUVAJNE (ALITI VOJUVAJNE TUROPOLCOV I DRUGE HORVATOV) Z BANOM JELAČIĆEM VUGERSKE LETA GOSPODNEGA 1848.

http://www.forumgorica.com/kajkavski/pro(iliti)za-kajkavsku-p(r)oeziju/msg10854/#msg10854

Hello! Hello!
Citat:
Numa numa lyrics – reči pesme:
http://www.youtube.com/watch?v=mtHSq2cPkZU

Numa numa, 01:39

Numa Numa
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline BobRock

  • Administrator
  • Jezerača
  • *****
  • Postova: 1750
  • Karma: +0/-0
  • Spol: Muški
Odg: ... ste znali ... ?
« Odgovori #5 : Kolovoz 02, 2012, 11:58:59 poslijepodne »

Zvir:
Német iliti nemačka (k)wikipedia
http://de.wikipedia.org/wiki/Hallo


Jel do tam regestreran v te eciklopedije? Ak da, nek taj onda popravi hrvatski "Bog!" u "Bok!". Em pak je to negdje bilo razjašnjeno da je "Bok" od "bücken", a ne od "Grüß Gott", pa tak nit nije "Bog!" nek je "Bok!". Bar ja to tak vidim od kada se to objasnilo sa "Mein Bücken" (moj naklon).

Samo sad dok ovo pišem našel sam da na našoj Wikipediji to malo drugačije vide. Kaj sad? Ma nek ostane, samo bi ono objašnjenje sa "bücken" trebalo dodati da se vidi da i toga ima.

Al... gle! Ima i toga, ali u drugom članku. I kaj sad čovek da veli? Nered na toj Wikipediji.  ::)

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: ... ste znali ... ?
« Odgovori #6 : Kolovoz 04, 2012, 01:29:37 prijepodne »
Ste znali?

Reč wiki, po tere je (k)Wikipedija dobila ime, dohaja z havajskoga jezika, a znači "hitro".


Havajski jezek

Havajski jezik (ISO 639-3: haw; havajski: ‘Ōlelo Hawai‘i, 'Olelo Hawai'i Makuahine) je, uz engleski, službeni jezik na Havajskom otočju. Član je markeške podskupine, šire polinezijske skupine austronezijskih jezika. Danas ga govori ili razumije oko 8,000 ljudi, a za 1,000 osoba je materinski jezik. U ranija vremena (1900.) bio je prvi jezik za 38,000 govornika.

Većina ih živi na otoku Niihauu i Velikom otoku Hawaii.

Havajski alfabet (piapa), sastavili su misionari u 19. stoljeću. Ima 12 znakova, 5 samoglasnika (a, e, i, o, u) i 7 suglasnika (h, k, l, m, n, p, w)[1]. Sve riječi u havajskom jeziku završavaju samoglasnikom (a,o,e,i,u).


Zvir:
http://hr.wikipedia.org/wiki/Havajski_jezik

Citat:
IC 590 Hitri Varaždinec u Ludbregu, 0:33
http://www.youtube.com/watch?v=bddPlHfLe9k 

Zvonko Markovinovic - Mimi - Bezi Jankec, 01:13

Zvonko Markovinovic - Mimi - Bezi Jankec
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: ... jeste li znali ... ?
« Odgovori #7 : Kolovoz 04, 2012, 01:33:48 prijepodne »
Bistro

Relativno popularna, če i dvojbena, pripovest o poreklu izraza bistro je, da je nastal od ruske reči za "hitro", быстро (bistro). Ta reč dospela je v doba protunapoleonske vojne v razdoblu od leta 1816. do 1818. v Pariz, teri je v to doba bil okuperan ("oslo-bojen") po ruskemi soldati. V bertija i restorani (rešt-au-racijam) su z povikom "bistro" iztikali želu, da čem pre buju podvoreni.

Po podatku štandardnoga slovara (rečnika) Le Grand Robert, pojam je prvi put zatefteren tek  66 let kesneše, leta 1884.


Zvir (Hемецкая Википедия)
http://de.wikipedia.org/wiki/Bistro

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * *
 
Navodno ruski vojnici u Parizu nisu u određenim situacijama osobito cijenili dugo i pomno pripremanje tradicionalne francuske cuisine, pa su nestrpljivo podvikivali "Bistro! Bistro! - Brzo! Brzo!"

http://books.google.de/books?id=huy6YvV0Rh4C&pg=PA167&lpg=PA167&dq=bistro+ruski+brzo&source=bl&ots=_6duSPCZdX&sig=WEjOhvPNNJeHEQ6Hh9J6d1HUjHQ&hl=de&sa=X&ei=cREcUM31L46zhAebsYDYDg&ved=0CFsQ6AEwAw

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * *
 
Cvetlin 2012 Bistro band Veseli smo Zagorci, 3:42
Bistro band: Tomica Vincelj 1.violina, Stjepan Kuzminski 2. Violina, Slavko Šargač harmonika, Jaka Bistrović bugarija, Valent Bistrović bajs.

Cvetlin 2012 Bistro band Veseli smo Zagorci 
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: ... jeste li znali ... ?
« Odgovori #8 : Listopad 30, 2012, 10:23:03 poslijepodne »
Ime Kalifornije

1)
Ime Kalifornija je mitskog porekla. Španec Montalvo je leta 1510. vundal roman v teromu se spomijne otok imena Kalifornija. Otok je prepun zlata, a nastajnuju ga prekrasne Amazonke teremi vlada kralica Califia. Gda su leta 1535. soldati Hernana Cortesa stigli v Baha Kaliforniju, mislili su da je to otok i dali mu ime po Montalvove knige.

Zvir: hr(k)wikipedia
http://hr.wikipedia.org/wiki/Kalifornija

* * * * * * * *

2)
Spomijne se i poreklo imena Kalifornije od španskoga / taljanskoga „La Caliente Fornella“ (vruči šporet, peč).

Zvir: de(k)wikipedia
http://de.wikipedia.org/wiki/Kalifornien#Herkunft_des_Namens

* * * * * * * *

Neki to vole vruće- Kalifornija, 02:14

Neki to vole vruće- Kalifornija
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: ... jeste li znali ... ?
« Odgovori #9 : Svibanj 04, 2013, 12:05:20 prijepodne »
Sol (salt), salary (plača), soldat, soldier (vojak), Söldner (plačenik)

Reč soldat (vojnik) vuporabila se prvi put v 16. stoletju nakon ke je prethodno kak soldato v značejnu "ratnik, sledbenik" rablena v talijanskomu govornomu području. Nejno poreklo je v latinskomu glagolu soldare, sol dare, „dati sol“  "zeti v svu plaču" (nem.: „in Sold nehmen”).

Zvir:
(nemačka kwikipedia)
http://de.wikipedia.org/wiki/Soldat

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Obično se veruje da su rimski vojniki (engl. soldiers, nem. “Soldat(en)”) v određenu dobu bili plačeni (z) soljum (engl. salt). (Veliju da su vojniki teri su dobro delali svoj posel bili "vredni sve soli."). Reč 'salary' (plača) dohaja od latinske reči salārium, moguče vezano za peneze davane vojnikem kak bi mogli kupiti sol. Rimska republika i carstvo regulerali su cenu soli, povekšavajuč ju da bi skupili peneze za vojne (rate), il ju zmenšavajuči kak bi bili sigurni da si najsiromašneši grajani lako moru privuštiti te važen tal prehrane.

Zvir
(angliška kwikipedia)
http://en.wikipedia.org/wiki/History_of_salt

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Vezani pojem („popevam”)
(na angleškomu)
Salary (plača)
http://en.wikipedia.org/wiki/Salary

Citat:
Predstava Hamleta u selu Mrduša Donja
Jebala Mare soldata, stavila krunu od zlata, 01:10

Jebala Mare soldata, soldata,
stavila krunu od zlata.
Soldat je Maru ljubija, ljubija,
čim joj je .... kupija.

http://www.youtube.com/watch?v=MglhXClSL3U

KUD"Sv.Juraj",Draganić : SOLDAČIJA, 11:08
Godišnji koncert"DOBAR VEČER DRUŽINA"
Karlovac,april 2012.

KUD"Sv.Juraj",Draganić : SOLDAČIJA
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: ... jeste li znali ... ?
« Odgovori #10 : Lipanj 07, 2013, 11:49:35 poslijepodne »

Nomofobija - strah odvajanja od mobitela

Današnja boljka je napredak, znanost i tehnologija, koja se svakim danom sve više pokazuje kao nazadovanje, nego napredak. Tehnološki napredak je nešto čemu teži svako društvo, ali pod koju cijenu? Tehnologija spada pod izazivače ovisnosti jednako kao i droge, samo što se štetne posljedice manifestiraju na druge načine. Ali to ne znači da nisu štetne za tvoj organizam i mentalno stanje.



Nomofobija ili no mobile phone fobija je samo jedna od posljedica tehnološkog napretka i označava način na koji ljudi pristupaju svojim mobilnim telefonima. Posebno je došla do izražaja nakon objava da postoje besplatne minute razgovora i jeftiniji mobilni uređaji, kojeg nam već nekoliko zadnjih godina propagiraju telekomunikacijske tvrtke u želji za većom zaradom. A nitko se ne pita kako će to utjecati na ljude, njihove živote i mentalni sklop.

U Velikoj Britaniji je provedeno istraživanje koje je pokazalo da je 66 posto ispitanika vrlo uznemireno prilikom pomisli što bi bilo da izgube mobitel. No, taj postotak kod mladih između 18 i 24 godine iznosi čak 76%.  Nomofobija je prvi put identificirana 2008. godine, a broj onih koji od nje pate svakim danom postaje sve viši. Znanstvenici su ustanovili da je u proteklih četiri godine broj nomofobičara uvećan s 53% na 66%.

U istraživanju tvrtke SecurEnvoy je sudjelovalo tisuću ljudi raznih dobnih grupa, a rezultati su pokazali da je nomofobija najraširenija među mladim osobama. Osim toga, žene su više od muškaraca u strahu da će izgubiti svoj mobitel. Poremećaj je najrjeđi među osobama od 35 do 44 godine. A u ovom slučaju treba posebno paziti na djecu osnovnoškolske dobi koji svim silama žele biti moderni i u trendu. A danas taj trend predstavljaju pametni telefoni. Ako se nađeš u situaciji da te tvoje dijete ili nećak pita za mobitel, sjeti se gore navedenih činjenica i reci mu jedno oštro, jasno i veliko NE.

Kako bi saznao spadaš li među ljude koji su ovisni o mobitelima, evo popisa nekih najvećih znakova "mobilne ovisnosti":

1. Odlazak na wc s mobitelom
2. Osjećaj jada i panike kad nemaš mob kraj sebe i cijeli dan razmišljaš o tome gdje je
3. Mobitel postaje glavna tema razgovora, tim više ako netko koga poznaješ ima isti model kao i ti
4. Uvijek tražiš najnoviji i najbolji model
5. Nikad ga ne gasiš i uvijek moraš provjeravati poruke, e-mail, društvene mreže
6. Baterija ti je dostatna za samo jedan dan, a punjač je uvijek pri ruci

www.timeout.hr/PM

http://aktualno.hr/novosti/30378_Nomofobija++strah+odvajanja+od+mobitela.html

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Sremci - Zovi, samo zovi, 03:26
Nastup v HRT-ove emisiji "Lepum našum", Nemci, 19. prosinca 2012.

Sremci - Zovi, samo zovi
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: Rock me Amadeus (Bogolub) / ... jeste li znali ... ?
« Odgovori #11 : Studeni 15, 2014, 12:49:32 poslijepodne »
(Đes) Bollan(d) & Bollan(d):
Rock me Amadeus

Mozart je krščen kak Joannes Chrysostomus Wolfgangus Theophilus Mozart. Kesneše je grklansko ime Theophilus (Bogolub) preobrnul v francusku ina(t)čicu (istoznačnicu) Amadé odn. v (retko) latinizeran oblik Amadeus.

Falco - Rock Me Amadeus, 03:44

Falco - Rock Me Amadeus
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: Tur(opol)ski parti(janeri) za Dan zafalnosti v ZDA/... a ste znali ... ?
« Odgovori #12 : Studeni 22, 2018, 09:48:41 poslijepodne »
Des je Thanksgiving Day iliti Dan zafalnosti v Amerike (ZDA) i v Vuko(a)merike, Vuko(a)meričke gorica (Vrhovju).

Pura(n) je glavno jelo na te dan. Kak i zake se na angleščine 'pura' zove 'turkey' (isto kak i Turska)?

Ne Turska dobila ime po ptičurine, neg obrnuto! Kak i zake? V 16. i 17. stoletju (posle otkriča Amerike), puran, inače poreklom z područja sadašne Združene držav Amerike (ZDA) i Meksika, dohajal je v Evropu, odn. Englesku prek 'tur(opol)ske' trgovcov  zvane ' Turkey merchants', a kupci su mislili da ptičurine dohajaju z Turske, pa su je prezvali 'Turkey birds', kesneše samo 'Turkeys'!

Zvir:
https://www.facebook.com/227184163992932/posts/danas-je-thanksgiving-tj-dan-zahvalnosti-u-americi-usa-puran-je-glavno-jelo-na-t/880083148703027/

Citat:
VU TOJ TURSKOJ ZEMLI

Vu toj turskoj zemli
jedna pura kruška bila
di je moja mila
pet groši brojila  (2x)

http://www.forumgorica.com/index.php?topic=1533.msg46156#msg46156

Lado Electro - 1 pura 2 pandura, 04:00
https://www.youtube.com/watch?v=edKQpnMhRAM

************

Po nekem (ne)ozbilnem nemačkem (ne)lingvistem puru su zapraf več poznavali i stari Egipčani, točneše Tutankamon (po nemački: Tutanchamun). To se, kakti, vidi po nemačkomu nazivu za purana:
Truthahn….
« Zadnja izmjena: Studeni 22, 2018, 10:19:07 poslijepodne Ljudevit Kaj »
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: ... a ste znali ... ? / Golijada
« Odgovori #13 : Ožujak 25, 2019, 12:29:13 prijepodne »
G(o)r(i)čka telovežba se negda prakticerala v Adamovu kostimu – vežbači su bili goli.
Goli su vežbali i po školam.
Zato se rabe izrazi gimnastika i gimnazija (grklanski: γυμνός, gymnós = „gol“)
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: ... jeste li znali ... ? / Ježov iglu (ježova ižica)
« Odgovori #14 : Rujan 23, 2019, 11:44:34 poslijepodne »
Vuz početek jeseni 23. malomešnaka (jesenščaka, rujna)...

Žirovina AD MMXIX:
vredni ježek skupla žire v sv(oj)u ižicu za zimu….

Naziv za ježa na nemačkomu (Igel) paše, kajti (jer) horvatski ježek ima igle.
Eskimski ježek sv(oj)u ižicu zove „iglu“.
Horvatski, šahovnički povedano: gens una sumus* - isti, jeden smo (na)rod
(* slogan mednarodne šahovske organizacije).

« Zadnja izmjena: Rujan 23, 2019, 11:55:05 poslijepodne Ljudevit Kaj »
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549