O jeziku

[Goričanka]

Ne kužim..... smeta te "suđerica", a "quotati" je o.k.?
Quotati je otprilike isto kao i lajkati   Bar u mom uhu.

[Sledgehammer]

Ne kužim..... smeta te "suđerica", a "quotati" je o.k.?

Oboje su tuđice, sa jednom b itnom razlikom - za suđericu postoji čista hrvatska riječ (krpa za pranje posuđa, sudna krpa), a za qoute baš i ne - jer ni "citat" nije hrvatska riječ.

[amarkulin]

Da, hrvatski se kaže: navod. No, ta riječ nema u svakom kontekstu jednako značenje. Da sam rekao: "zar si morao navesti", u tom kontekstu "navesti" ne znači citirati nego nabrojati. A da sam rekao: "zar si morao navoditi", onda to upućuje na navođene rakete... Da, težak je hrvatski jezik.

Što se tiče korištenja tuđica, na Internetu i u informatici su one puno češće nego u drugim područjima. Jednu trivijalnu rečenicu informatičar će reći ovako: "Windowsi ne rade zato što na hard disku postoje bad sektori, pa se kod bootanja ne mogu inicijalizirati defaultni parametri", a običnom smrtniku bi to trebalo pobliže opisati otprilike ovako: "Operativni sustav Windows ne radi zato što na tvrdom disku postoje neispravna područja, pa se kod učitavanja kontrolnih postavki sklopovlja ne mogu postaviti zadane vrijednosti". Ajd sad ovo drugo reci informatičaru, pa će te blijedo gledati.    

[Sledgehammer]

U pravu si, meni je to jasno... to je i jedna od stvari zašto ja uvijek velim da je hrvatski jezik jedan od siromašnijih jezika, jer je u bilo kakvom strukovnom pogledu (tehnika, informatika, strojarstvo, mehanika, itd itd...) hrvatski jednostavno osuđen na korištenje tuđe terminologije i kompletnih tuđica.

[BobRock]

U pravu si, meni je to jasno... to je i jedna od stvari zašto ja uvijek velim da je hrvatski jezik jedan od siromašnijih jezika, jer je u bilo kakvom strukovnom pogledu (tehnika, informatika, strojarstvo, mehanika, itd itd...) hrvatski jednostavno osuđen na korištenje tuđe terminologije i kompletnih tuđica.

Ma i Njemački ima hrpu takve tuđe (engleske) terminologije, s tim da je to njima normalno jer su te riječi izmislili englezi (ameri) i zakaj da sad za nekaj kaj već postoji i kaj se aktivno koristi izmišljaju neke nove riječi.

Smiješno je kad slušaš japanca pa čuješ koji engleske izraze. A i kad čitaš, oču reći "čitaš" neku njihovu informatičku dokumentaciju, onda se može primjetiti po znakovima koji su njihovi pravi stari znakovi, a koji su znakovi pripasani izgovoru - nove riječi za koje nemaju stari znak.

Znači - nismo jedini. A sad kolko je u kojem jeziku prevedeno, a kolko se koristi izvorna riječ, to je pak stvar za statističare. Ne vjerujem da smo mi tu posebni izuzetak.

[amarkulin]

U pravu si, meni je to jasno... to je i jedna od stvari zašto ja uvijek velim da je hrvatski jezik jedan od siromašnijih jezika, jer je u bilo kakvom strukovnom pogledu (tehnika, informatika, strojarstvo, mehanika, itd itd...) hrvatski jednostavno osuđen na korištenje tuđe terminologije i kompletnih tuđica.

Siromašan je zato kaj smo lijeni - kao i za mnogo drugoga. Zakaj su Slovenci marketing preveli kao trženje, a naši ga nisu preveli? A zbog iste lijenosti se neke vrlo kvalitetne prevedene riječi nisu "primile", jer je ljudima lakše govoriti tuđice ili gramatički neispravne riječi. Primjerice, imamo savršenu riječ POSLOVOĐA, ali svi više vole da ih se zove MANAGER ili MENADŽER.

[Sledgehammer]

Ma i Njemački ima hrpu takve tuđe (engleske) terminologije, s tim da je to njima normalno jer su te riječi izmislili englezi (ameri) i zakaj da sad za nekaj kaj već postoji i kaj se aktivno koristi izmišljaju neke nove riječi.

Pa njemački je jedan od rijetkih jezika koji ima svoje vlastite riječi za najveći broj tehničkih i tehnoloških pojmova, tako da je on tu kao primjer svakako jedan od zadnjih koje bi se moglo spominjati.

Odi u informatiku, samo kao primjer jedne od tih grana, pa reci koju englesku riječ koriste...

[Sledgehammer]

Siromašan je zato kaj smo lijeni - kao i za mnogo drugoga. Zakaj su Slovenci marketing preveli kao trženje, a naši ga nisu preveli? A zbog iste lijenosti se neke vrlo kvalitetne prevedene riječi nisu "primile", jer je ljudima lakše govoriti tuđice ili gramatički neispravne riječi. Primjerice, imamo savršenu riječ POSLOVOĐA, ali svi više vole da ih se zove MANAGER ili MENADŽER.

Sve 5, pogotovo ono boldano...

A poslovođa "ne živi" zato jer previše podsjeća na glavnu osobu u skladištu ili u nekakvom dućančeku, a premalo na "direktora", što je u ušima preiskompleksiranog naroda previše "out"...

[BobRock]

Pa njemački je jedan od rijetkih jezika koji ima svoje vlastite riječi za najveći broj tehničkih i tehnoloških pojmova, tako da je on tu kao primjer svakako jedan od zadnjih koje bi se moglo spominjati.

Odi u informatiku, samo kao primjer jedne od tih grana, pa reci koju englesku riječ koriste...

Computer
Microcontroller
Processor
Compiler
Linker
Software
Hardware
Bus
Stack
Emulator
Applikation
Ressource
Source Code
Offline
Online
Audit
Spezifikation
Bootloader
Default
Konfiguration
Offset
Mapping
...

Znam da bi se za neke našel i njemački izraz, ali te riječi koje sam nabrojao se aktivno koriste u firmama koje se bave informatičkom tehnologijom, vjerovao ti meni ili ne.

[koko-vg]

fakat, ovih zadnjih par postova taman spadaju u temu iz naslova ...

[Sledgehammer]

Computer
Microcontroller
Processor
Compiler
Linker
Software
Hardware
Bus
Stack
Emulator
Applikation
Ressource
Source Code
Offline
Online
Audit
Spezifikation
Bootloader
Default
Konfiguration
Offset
Mapping
...

Znam da bi se za neke našel i njemački izraz, ali te riječi koje sam nabrojao se aktivno koriste u firmama koje se bave informatičkom tehnologijom, vjerovao ti meni ili ne.

Za SVE te izraze njemački jezik ima i vlastite izraze (ne zanima me da li to neka tvrtka koristi ili ne - možda i koriste engleske riječi kada posluju sa stranim tvrtkama, no poanta je u tome da njemački jezik IMA vlastite riječi za sve te pojmove, dok hrvatski - uglavnom NEMA... u tome je razlika u bogatstvu jezika).

[Neo]

Pošto su engleski i njemački germanski puno je lakše prevesti nego na slavenske jezike. Uostalom Njemačka je uvijek bila tehnološki jaka i napredna tako da neke riječi su oni uveli.
Tako da to s bogatstvom jezika nema apsolutno nikakve veze.

[Sledgehammer]

Mislim da ti ta teorija o germanskim jezicima ne drži vodu, jer stručne riječi uopće najčešće nisu niti slične između engleskog i njemačkog. I opet probaj napraviti usporedbu kroz informatiku, pa mi reci koje su slične...  

HardDisc = FestPlatte? Printer = Drucker? Speaker = Lautsprecher? RAM = Arbeitsspeicher? Computer = Rechner? NetCard = Netzwerk? OS = Betriebssystem?

Htjedoh reći da oni imaju svoje riječi - na isti način koji smo mi ismijali kada se to htjelo napraviti kod nas... iako je informatika i sama za njih jednako nova znanost kao i za nas, nemaju Nijemci te riječi od srednjeg vijeka! I 99% tih stvari u informatici nisu ni oni stvarali niti izmišljalim kao niti mi, morali su preuzeti gotova rješenja. Što ne znači da su morali pokupiti i pojmovnik istih.

Možda se to kod nas radilo pomalo isforsirano (no tako se to radilo više-manje svugdje!), no činjenica je da smo mi sami najčešće svoji najveći neprijatelji, i da smo sami najčešće skloni ismijavati sami sebe - naravno, zato jer oni koji to rade sami nisu svjesni da to čine, jer im je svijest o zajedničkom probitku potpuno nepoznat pojam...

[amarkulin]

Ti si pojednostavnio - problem je JOŠ VEĆI. Mi se nemremo dogovoriti niti oko osnovnog PRAVOPISA!?! 

U Hrvatskoj danas postoje najmanje TRI službena i odobrena pravopisa. Pa ako se "uvažena" gospoda akademici ne mogu dogovoriti o JEDNOJ stručnoj podlozi našeg JEDINOG jezika, kako onda očekivati da će običan puk koristiti standardni jezik...

[Neo]

Daj malo pogledaj spisak koji ti je napisao Bob, a pogledaj i svoj spisak pa m to reci na hrvatskom.