Autor Tema: Prebrani elektronski listi  (Posjeta: 439277 )

0 Članova i 2 Gostiju pregledava ovu temu.

shaka zulu

  • Gost
Odg: Prebrani elektronski listi
« Odgovori #225 : Siječanj 31, 2010, 12:09:24 prijepodne »
Kutina u Sisačkoj biskupiji
26.1.2010. - Društvo
 
Najavio je to katedralni župnik katedrale Uzvišenja sv. Križa Antun Sente na tribini u Srednjoj Školi Tin Ujević. Arheologinja Spomenka Jurić, voditeljica skupine za povijesna istraživanja katedralne župe u Sisku, istaknula je kako je Sisačka biskupija najstarija u kontinentalnom dijelu Hrvatske, te se prvi put u povijesti spominje 249. godine. "Mnogi crkveni povjesničari pišu da je postojala od apostolskih vremena. Naravno, to trebaju tek buduća istraživanja potvrditi, a kada je točno nestala isto ne možemo sa sigurnošću reći. Ono što sigurno znamo je da se spominje 1215. godine kao posjed Zagrebačke biskupije. To znači gotovo tisuću godina je postojala ta drevna Sisačka biskupija. Povijest pamti 7 sisačkih biskupa; prvi je bio Kastus, a slijede Kvirin, Ivan, Konstancije, Marko, Konstantin i Vindemij. Zaštitinik je biskupije Sv. Kvirin sisački."
Odluka Pape Benedikta XVI. o ponovnoj uspostavi Sisačke biskupije objavljena je 5. prosinca prošle godine u Zagrebu. Biskupija obuhvaća područje Sisačko-moslavačke županije, bez župe Jasenovac koja pripada Požeškoj biskupiji. Novoj biskupiji, odlukom Pape, dodano je područje Vukomeričkih gorica i Pešćenice iz zagrebačke županije i područje Vojnića iz Karlovačke Županije, rekao je katedralni župnik Antun Sente. "Na tom području ima 55 svećenika, zajedno s biskupom 56 i nešto manje od 200 tisuća vjernika koji se izjašnjavaju kao katolici."
Za biskupa Sisačke biskupije imenovan je monsinjor Vlado Košić, a od objave Papine odluke započele su i pripreme za veliko slavlje uspostave Sisačke biskupije 6. veljače. Katedralni žunik najavio je kako će program započeti 5. veljače navečer Festivalom mladih. U subotu 6. veljače okupljat će se hodočasnici u grijanom šatoru sa dvije tisuće sjedećih mjesta, a misno slavlje započet će u 11 sati. Nakon liturgije počet će pučko veselje. Lovci županije pripremit će 1400 porcija gulaša, Hrvatska vojska daruje 1000 porcija graha, a vinari iz Moslavine i Petrinj kog kraja pripremili su 1500 litara vina.
"Vjerujem da uz ovu duhovnu okrepu i ovu tjelesnu da su to dovoljni razlozi da se odazovete i sudjelujete na ovom događaju kojega su naši preci tisuću godina očekivali, a mi smo tome svjedoci. Kao katedralni župnik radujem se svakom vašem dolasku i sve je učinjeno da vaš boravak u Sisku 6. veljače bude lijep."     
U župama Sisačke biskupije organiziraju se hodočašća na proslavu ponovnog utemeljenja drevne biskupije.
 
http://www.kutina.hr/Naslovnica/Onlinevijesti/tabid/139/ArticleId/8311/oamid/519/Default.aspx

-

Ponovna uspostava Sisačke biskupije 6. veljače
28. sij. 2010. | Kategorija: Gradonačelnik, Vijesti
Sve je spremno za veliku proslavu ponovnog utemeljenja Sisačke biskupije, najavili su na danas održanoj konferenciji za novinare župnici Antun Sente mlađi, Branimir Koretić i fra Darko Tepert, profesor na KBF-u i autor liturgijskog vodiča same proslave. Oni su predstavili bogat program koji će u dva dana, petak, 5. i subotu, 6. veljače pratiti proslavu ovog povijesnog i tisućljetnog događaja. Sente je podsjetio kako je Papa Benedikt XVI. 5. prosinca prošle godine donio odluku o utemeljenu dviju biskupija Sisačke i Bjelovarsko-križevačke. Sisačkim je biskupom imenovao mons. Vladu Košića, dosadašnjega zagrebačkog pomoćnog biskupa. Kao datum proslava ponovne uspostave Sisačke biskupije kardinal Josip Bozanić odredio je subotu, 6. veljače ove godine.
- Za proslavu se pripremamo duže vrijeme, odnosno od dana kad smo saznali datum utemeljenja. Ovaj datum nije izabran slučajno. Naime, to je dan biskupskog posvećenja mons. Košića 1998. godine. Bit će to veliki događaj za Sisak i cijelu Sisačku biskupiju koja pokriva području Sisačko – moslavačke županije te manje dijelove Zagrebačke i Karlovačke županije, a koji će u ovom kraju ostaviti dugoročne pozitivne tragove. Zbog neizvjesnosti dobrog vremena, a u očekivanju nekoliko tisuća ljudi, pripremamo veliki šator ispred Sisačke katedrale u kojem će biti 2000 sjedećih mjesta, ako će biti potrebno u šatoru će biti grijanje, te niz drugih projekata za što boljom organizacijom same proslave – naglasio je Sente.
Kako bi sugrađanima približili važnost uspostave Sisačke biskupije, župnik Antun Sente mlađi i Spomenka Jurić, dipl. arheolog, voditeljica skupine za povijesna istraživanja katedralne župe, tijekom zadnja tri tjedna održali u 17 različitih ustanova i organizacija prezentaciju i predavanje o Drevnoj Sisačkoj biskupiji i o aktualnosti Papine odluke o oživljavanju Sisačke biskupije.
Proslava će započeti u petak, 5. veljače u 19 sati u sisačkoj katedrali Uzvišenja Svetog Križa molitvenim bdijenjem koje će predvoditi fra. Darko Tepert. Nakon molitvenog bdijenja uslijedit će Festival mladih u šatoru ispred katedrale u kojem će sudjelovati mladih s cijelog područja Sisačke biskupije.
- Oni će izvesti prigodnu predstavu, u kojoj će sudjelovati i sisački biskup mons. Vlado Košić. Iščekivanje središnje proslave je u znaku mladih koji će slaviti uz pjesmu i mladenačku radost, jer su upravo oni ti koji svojom mladošću i razigranošću daju posebni pečat proslavi – istaknuo je Sente.
Sam dan slavlja započinje prigodnim programom i nastupom župnih dječjih zborova Sisačke biskupije koji će dočekivati hodočasnike pred Katedralom. Svečanost preuzimanja službe sisačkog biskupa mons. Vlade Košića započet će svečanom procesijom iz Pastoralnog centra do prezbiterija Katedrale Uzvišenja Sv. Križa. U euharistijskom slavlju sudjelovat će tridesetak biskupa iz Hrvatske i susjednih zemalja predvođeni kardinalom Josipom Bozanićem, nadbiskupom zagrebačkim, koji će svečano uvesti u službu novog sisačkog biskupa. Za vrijeme misnog slavlje euharistijske darove prinijet će predstavnici 6 dekanta Sisačke biskupije.
Nakon misnog slavlja lovci Sisačko-moslavačke županije podijelit će 1500 porcija lovačkog gulaša, a donatori s hrvatskom vojskom 1000 porcija vojničkog graha. Vinari Moslavine i Petrinje pripremili su 1500 litara vina dok je Jamnica darovala preko 2000 litara vode, a Vindija iz Varaždina 1000 sokova. Brojni su još drugi donatori koji su svojim donacijama omogućili proslavu Ponovne uspostave Sisačke biskupije.
- Uz Zagrebačku nadbiskupiju, najveći doprinos dao je Grad Sisak, konkretnom financijskom pomoći, te kroz svoje Službe koje su svaka na svoj način doprinijele u organizaciji ove svečanosti – rekao je Sente.
U poslijepodnevnom dijelu programa proslave, KUD- ovi s području Sisačke biskupije upriličit će prigodni program za sve hodočasnike.
Velečasni Koretić, koji je i voditelj redarske službe, pojasnio je kako je već sada u pripreme uključeno 1000 ljudi, 250 mladih koji će obavljati službu redara, 400 članova KUD-ova, 100 pjevača i svirača katedralnog zbora koji već tri tjedna četiri puta tjedno vježbaju liturgijsko pjevanje, 200 članova župnih dječjih zborova, te brojne druge manje skupine koji se zdušno uključuju u pripremu ove povijesne svečanosti.

Ponovna uspostava Sisačke biskupije
Katedrala Uzvišenja Svetog Križa Sisak
Trg bana J. Jelačića 1 Sisak
 
Petak 5. veljače 2010.
 19.00 – molitveno bdijenje
              – Festival mladih Sisačke biskupije
 
Subota 6. veljače 2010.
 09.00 – Program Dječjih zborova Sisačke biskupije
10.30 – formiranje procesije
11.00 – Euharistijsko slavlje i preuzimanje službe novoimenovanog
                sisačkog biskupa mons. Vlade Košića
13.00 – agape – druženje uz darovani gulaš, grah, vino i sok za sve hodočasnike
13.30 – svečani ručak u hotelu panonija za goste s pozivnicom
14.00 – Program u organizaciji KUD-ova s područja Sisačke biskupije
19.00 – koncert klasične glazbe u čast Biskupije
http://www.sisak.hr/?p=7614

-

Proslava uspostave Sisačke biskupije
28.01.2010. :: 13:19
Sveti Otac Benedikt XVI. 5. prosinca 2009. utemeljio je Sisačku biskupiju i imenovao mons. dr. Vladu Košića sisačkim biskupom. Proslava ponovne uspostave Sisačke biskupije biti će u subotu 6. veljače ove godine. Biti će to veliki događaj za Sisak i cijelu Sisačku biskupiju koja pokriva području Sisačko - moslavačke županije te manje dijelove Zagrebačke i Karlovačke županije, koji će ostaviti dugoročne pozitivne tragove.

Zbog neizvjesnosti dobrog vremena, a u očekivanju nekoliko tisuća ljudi, ispred Sisačke katedrale , postaviti će se veliki šator u kojem će biti 2000 sjedećih mjesta, a ako će biti potrebno šator će biti zagrijan.

Sama proslava započet će u petak u 19 sati u sisačkoj katedrali Uzvišenja Svetog Križa molitvenim bdijenjem koje će predvoditi fra. Darko Tepert, OFM, profesor na KBF-u i autor katehetskih pomagala kao i liturgijskog vodiča same Proslave. Nakon molitvenog bdijenja uslijedit će Festival mladih u šatoru ispred katedrale u kojem će sudjelovati mladi s cijelog područja Sisačke biskupije. Oni će izvesti prigodnu predstavu te slaviti uz pjesmu i mladenačku radost.

Sam dan slavlja 6. veljače, započinje prigodnim programom kojega će ostvariti župni dječji zborovi Sisačke biskupije koji će dočekivati hodočasnike pred Katedralom.

Svečanost preuzimanja službe sisačkog biskupa mons. Vlade Košića započet će svečanom procesijom iz Pastoralnog centra do prezbiterija Katedrale Uzvišenja Sv. Križa. U euharistijskom slavlju sudjelovat će tridesetak biskupa iz Hrvatske i susjednih zemalja predvođeni kardinalom Josipom Bozanićem, nadbiskupom zagrebačkim, koji će svečano uvesti u službu novog sisačkog biskupa. Za vrijeme misnog slavlje euharistijske darove prinijet će predstavnici 6 dekanta Sisačke biskupije: Sisačkog, Glinsko-petrinjskog, Dubičko-kostajničkog, Ivanićgradskog, Kutinskog i Pokupsko-vukomeričkog. Čestitke novom sisačkom biskupu izreći će u ime nad/biskupa mons. dr. Marin Barišić, predsjednik HBK, preč. Zdravko Novak, dekan sisački u ime klera, gosp. Đuka Kovačić, tajnik Pastoralnog vijeća katedralne župe u ime vjernika laika.

Nakon misnog slavlja Lovci Sisačko-moslavačke županije podijelit će 1500 porcija lovačkog gulaša, a donatori sa Hrvatskom vojskom 1000 porcija vojničkog graha. Vinari Moslavine i Petrinje pripremili su 1500 litara vina dok je Jamnica darovala preko 2000 litara vode, a Vindija iz Varaždina 1000 sokova. Brojni su još drugi donatori koji su svojim donacijama omogućili proslavu Ponovne uspostave Sisačke biskupije. Uz Zagrebačku nadbiskupiju, najveći doprinos dao je grad Sisak, konkretnom financijskom pomoći, te kroz mnoge svoje gradske Službe.

U poslijepodnevnom dijelu KUD- s području Sisačke biskupije upriličit će prigodni program za sve hodočasnike.

U pripremu proslave uključeno je 1000 ljudi, 250 mladih koji će obavljati službu redara, 400 članova KUD-ova, 100 pjevača i svirača katedralnog zbora koji već tri tjedna četiri puta tjedno vježbaju liturgijsko pjevanje, 200 članova župnih dječjih zborova, te brojne druge manje skupine koji se zdušno uključuju u pripremu ove povijesne Svečanosti.

Program proslave Ponovne uspostave Sisačke biskupije
Katedrala Uzvišenja Svetog Križa Sisak
Trg bana J. Jelačića 1 Sisak
Petak 5. veljače 2010.

19.00 - molitveno bdijenje

- Festival mladih Sisačke biskupije

Subota 6. veljače 2010.

09.00 - Program Dječjih zborova Sisačke biskupije

10.30 - formiranje procesije

11.00 - Euharistijsko slavlje i preuzimanje službe novoimenovanog sisačkog biskupa mons. Vlade Košića

13.00 - agape - druženje uz darovani gulaš, grah, vino i sok za sve hodočasnike

14.00 - Program u organizaciji KUD-ova s područja Sisačke biskupije

19.00 - koncert klasične glazbe u čast Biskupije

(Radio Sisak)
http://www.radiosisak.hr/index.php?page=article&article_id=1680

-

Opljačkano sisačko groblje
28.01.2010. :: 18:33
Opljačkane su prostorije računovodstva sisačkog groblja. S utorka na srijedu, 26./27. siječnja, nepoznati je počinitelj provalio u upravnu zgradu gradskog groblja te u uredima ispremetao stvari i ukrao pet računala i četiri monitora.

Od direktora, Mije Domirovića, saznajemo da se o motivima provale i krađe još ne zna ništa sve dok se ne otkriju počinitelji, no dodaje kako postoji mogućnost da provala i krađa nisu počinjeni zbog materijalne koristi, jer se u provaljenim prostorijama nisu nalazili novci. U prilog tome da nisu tražili materijalne vrijednosti ide podatak da su odnijeli stara i malo vrijedna računala, a ostavili novije, skuplje pisače te fotokopirni aparat,a da bi došli do svega toga lopovi su se namučili i provalili čak četvera vrata.

Domitrović napominje kako sumnja da ih je bilo više te da su čak i pregledavali računala, te dodaje kako u svom naumu lopovi nisu uspjeli, jer se svi ključni dokumenti, originali sačuvani, zato što u upravnu zgradu u kojoj se nalazi ured direktora, nije provaljeno te se ti dokumenti sada nalaze na sigurnom.

Iz PU sisačko-moslavačke izvijestili su kako je očevid obavljen, te da se za počiniteljem tog kaznenog djela, protiv kojeg je podnesena kaznena prijava zbog teške krađe, još uvijek traga.

(imp)
http://www.radiosisak.hr/index.php?page=article&article_id=1684

Offline Stjepan

  • Administrator
  • Jezerača
  • *****
  • Postova: 1909
  • Karma: +8/-2
  • Spol: Muški
Odg: Prebrani elektronski listi
« Odgovori #226 : Siječanj 31, 2010, 01:19:52 prijepodne »
Prema papinoj odluci, Sisačka biskupija obuhvaća sljedeće dekanate koji su do sada pripadali Zagrebačkoj nadbiskupiji: Sisački, Glinsko-petrinjski, Dubičko-kostajnički, Ivanić-gradski Kutinski, Pokupsko-vukomerički; zatim župe: Vrlinska, Oborovo, Pešćenica, Veleševec i Vojnić.

Župe Pešćenica i Veleševec do sada su pripadale Velikogoričko-odranskom dekanatu, a u novoj biskupiji će se priključiti ili jednom od postojećih susjednih dekanata ili će se dekanati drugačije ustrojiti.

http://www.zupa-pescenica.hr/html/prkPodrucje.php?id=2

Pokupsko vukomerički dekanat čine župe:
1. Sv. Antuna Padovanskog - Bučica
2. Sv. Marija Magdalena - Donja Kupčina
3, BDM Sniježna - Dubranec
4. Uzvišenje sv. Križa - Kravarsko

5. Sv. Antuna Padovanskoga - Lasinja
6. Sv. Martina biskupa - Pisarovinska Jamnica
7. Uznesenje BDM - Pokupsko
8. Sv. Marta - Šišinec
9. Sv. Josipa - Šišljavić

Na čelu Pokupsko vukomeričkog dekanata je dekan preč. Franjo Ćuk župnik u župama Donja Kupčina i Pisarovinska Jamnica.


http://pokupsko-vukomerickidekanat.blogspot.com/


shaka zulu

  • Gost
Odg: Prebrani elektronski listi
« Odgovori #227 : Siječanj 31, 2010, 05:08:24 poslijepodne »
http://img43.imageshack.us/img43/1228/8adcfd65d19f9e83e556dbb.jpg
http://img163.imageshack.us/img163/1664/947256ea6c220feae5cc369.jpg
http://img43.imageshack.us/img43/5861/6f1b29e644e6f9eb19ca9ac.jpg
http://img109.imageshack.us/img109/9140/7e8e32177397e5fa78d4012.jpg
http://img268.imageshack.us/img268/8031/05f004812ad30b4c3bcffae.jpg
http://img7.imageshack.us/img7/6366/8e26c5c69cd1fa41ba92789.jpg
http://img714.imageshack.us/img714/9056/358d619da661c4d349e700b.jpg
http://img85.imageshack.us/img85/1720/4842e74c32371664188ae66.jpg
http://img7.imageshack.us/img7/9576/08740b22367f6c57800b1d0.jpg
http://img268.imageshack.us/img268/3715/c037eef7892f33d5e094080.jpg

http://taliban.blogger.ba/

-

Sin bivšeg kosovskog premijera Agima Čekua zaposlen u SOA-i bez sigurnosne provjere       
Jan 25, 2010 at 03:00 PM 
Naš izvor u Sigurnosno obavještajnoj agenciji tvrdi kako je po nalogu Tomislava Karamarka, bivšeg ravnatelja SOA-e i ministra unutarnjih poslova, najstariji sin bivšeg kosovskog premijera Agima Čekua, Albert Čeku primljen u SOA-u, bez uobičajene procedure prijema novih djelatnika, točnije bez provedene sigurnosne provjere.
 
„Albert Čeku već zbog krim dosjea svojeg oca, bivšeg kosovskog premijera Agima Čekua, ne bi mogao proći našu standardnu i obvezno propisanu sigurnosnu provjeru.

Prema operativnim saznanjima o Agimu Čeku, koja u SOA-i imamo, vezano uz njegovu povezanost s kriminalnim klanovima na Balkanu, posebno sa klanom Osmani u krijumčarenju heroina, oružja, ljudi, i cigareta, mladi Čeku ne bi mogao dobiti „zeleno svjetlo“ za primanje u SOA-u“, navodi naš sugovornik, visokopozicionirani djelatnik Sigurnosno obavještajne agencije.

„Albert Čeku primljen je u SOA-u mimo zakonske procedure po izričitom nalogu Tomislava Karamarka i Milijana Brkića, i zato se nije niti moglo inzistirati na standardnoj sigurnosnoj procjeni“, tvrdi naš izvor iz SOA-e.

„Na sigurnosnoj procjeni mladi Čeku ne bi prošao i zbog činjenice da mu je otac bio pod istragom stranih sigurnosno obavještajnih služba zbog veza s organiziranim kriminalom, o čemu postoje službeni, strogo povjerljivi dokumenti“, dodaje visokopozicionirani izvor iz Sigurnosno obavještajne agencije.

Podsjetimo, strogo povjerljiva analiza njemačkog BND-a, od 22. veljače 2005. godine, dokazuje kako je BND još 2005. godine raspolagao detaljnim saznanjima o reorganizaciji balkanskog kriminalnog podzemlja prema kriminalnom projektu klana Osmani. Štoviše, njemački je BND istragom o klanu Osmani, utvrdio veze kriminalnog klana Osmani sa današnjim političkim vodstvom Kosova, a pod istragom BND-a zbog kriminalnih veza s klanom Osmani i međunarodnim krijumčarenjem heroina balkanskom rutom, našli su se i bivši i sadašnji premijer Kosova Agim Čeku i Hašim Tači.

Informacija o primanju Alberta Čekua u djelatnu službu u Sigurnosno obavještajnoj agenciji tim je zanimljivija obzirom da operaciju SOA-e na Kosovu, koja traje u kontinuitetu od početka 2008. godine, neposredno prije osamostaljenja Kosova.

SOA  je tada po Karamarkovu i Mesićevu odobrenju, uputila i ustupila kosovskoj vladi, obavještajne informacije i procjene o tomu da su srbijanske obavještajne službe na sjever Kosova ubacile svoje pripadnike kako bi pripremili teren za pripremanje incidenata, kao što su zadnja podmetanja eksplozivnih naprava na nekim mjestima na sjeveru Kosova.

U sklopu pružanja operativne podrške prištinskim vlastima, SOA je u Prištinu uputila, početkom 2008. godine, prema do sada potvrđenim informacijama, operativnu grupu kao logističku i tehničku potporu izgradnji kosovskih sigurnosnih službi.

Necenzurirano.com

Povezano:

SOA: Operacija Kosovo

Kosovski premijer Hašim Tači 2005. bio pod istragom BND-a zbog veza s klanom Osmani

Državni proračun Kosova u funkciji pranja novca za kriminalni klan Osmani

Oficir za vezu Osmanijevih s crnogorskom duhanskom mafijom: Ratko Musić

Glavna poveznica balkanske duhanske mafije, TDR-a i klana Osmani: Ekrem Lluka

Ekskluzivno: Objavljujemo dokument njemačkog BND-a o vezama Osmanija i vlasti na Kosovu

Klan Osmani na Kosovu kao kriminalnu mrežu koristi infrastrukturu nekadašnje OVK
 
http://www.necenzurirano.com/index.php?option=com_content&task=view&id=1712&Itemid=1

-

Austrijsko državno odvjetništvo predalo Bajiću 6 tisuća stranica dokumenata o Aferi Hypo       
Jan 27, 2010 at 05:16 PM 
Prema informacijama iz Državnog odvjetništva, austrijsko državno odvjetništvo ustupilo je Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske dokumentaciju koju su tijekom istrage Afere Hypo prikupili austrijska kriminalistička policija, istražno povjerenstvo austrijskog parlamenta i austrijsko državno odvjetništvo.

 
Dosje od ukupno šest tisuća stranica dokumenata zaprimio je, kako doznajemo, ured glavnog državnog odvjetnika Mladena Bajića, te će dokumentaciju koristiti u istrazi Afere Hypo koju provodi Ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminala, a kojom rukovodi zamjenik županijskog državnog odvjetnika u Osijeku Zvonimir Kuharić.

Bajićev ured zaprimljenu dokumentaciju austrijskog državnog odvjetništva prije desetak je dana uputio na prevođenje, te se čeka prijevod dokumenata kako bi se utvrdilo koji dio dokumentacije će se koristiti u Hrvatskoj, USKOK-ovoj istrazi u slučaju Afere Hypo.

Prema našem izvoru u Državnom odvjetništvu, pokretanje prvih službenih istraga i podizanje prvih optužnica u slučaju Afere Hypo može se očekivati do kraja lipnja 2010. godine.

Necenzurirano.com

Povezano:

Afera Hypo
http://www.necenzurirano.com/index.php?option=com_content&task=view&id=1716&Itemid=1

-

Juris Protecta: Sumnje na korupciju u projektu digitalne televizije       
Jan 29, 2010 at 10:51 AM 
Udruga građana Juris Protecta iznijela je danas svoje sumnje u korupciju u provedbi projekta uvođenja digitalnog televizijskog signala u Hrvatskoj. Iz udruge tvrde kako Vlada preporukom da se nabave digitalni prijemnici određenog proizvođača, zapravo, pogoduje poduzeću M San grupa, koje je ovlašteni zastupnik kineske kompanije Vivax u Hrvatskoj.
 
„Danas su građani dobili od Vlade dopis u kojem stoji da sve fizičke osobe u RH dobivaju 75 kuna potpore za kupnju digitalnog TV prijemnika, a iznos od 100 kn dobivaju od državne tvrtke Hrvatska Pošta d.d. za kupnju uređaja marke VIVAX IMAGO DVB-T 120.

Kinesku tvrtku Vivax u Hrvatskoj zastupa trgovačko društvo M SAN GRUPA, Buzinski prilaz 10, 10010 Zagreb.

Zanimljivo je da HRT već godinama preporučuje isključivo model prijemnika navedenog proizvođača za prijem satelitskog HTV signala“, navode iz udruge Juris Protecta.

„Postavlja se pitanje koji su motivi Vlade, Hrvatskih pošta d.d. i Hrvatske televizije pa preporučuju upravo model prijemnika navedenog prizvođača, kojeg u Hrvatskog prodaje firma M San grupa.

Mi smo mišljenja da objašnjenje za forsiranje hitnog prelaska sa analogne na digitalnu televiziju upravo leži u gore navedenoj poveznici.

Prosudite sami da li se radi o organiziranoj korupciji“, zaključuju u udruzi.

Necenzurirano.com
 
http://www.necenzurirano.com/index.php?option=com_content&task=view&id=1721&Itemid=1

shaka zulu

  • Gost
Odg: Prebrani elektronski listi
« Odgovori #228 : Siječanj 31, 2010, 05:10:03 poslijepodne »
Udruga “Vitezovi zelingradski” najveća je i najorganiziranija skupina u Hrvatskoj koja se bavi prikazom srednjovjekovnog života te organizacijom događanja s ciljem oživljavanja određenih povijesnih trenutaka.



Vjernim prikazom odvijanja viteških borbi i ratovanja, mačevanjem, streličarstvom, vojnim taborom, opsadnim napravama, srednjovjekovnom kuhinjom te drugim elementima srednjovjekovnog života Vitezovi zelingradski stekli su ugled najkvalitetnije skupine koja se bavi oživljenom poviješću. Naša posebnost su i brojne potpuno funkcionalne srednjovjekovne bojne naprave, poput katapulta kojeg koristimo u napadima na utvrdu. Najveća atrakcija je noćna borba i napad na utvrdu u sklopu koje se iz katapulta ispaljuju vatrene kugle. Ovakav spektakl osim nas ne izvodi nitko u ovom dijelu Europe.Udruga broji 35 članova koji su specijalizirani za razna područja oživljene povijesti: srednjevjekovne vojne naprave, mačevanje, streličarstvo, kuharstvo, obrte i dr. Nastupamo na svim važnijim viteškim turnirima u Hrvatskoj, a redoviti smo gosti i značajnih europskih događanja. Vitezovi zelingradski imaju i svoj viteški turnir koji je se svake godine organizira sredinom svibnja u mjestu Sveta Helena, nedaleko Svetog Ivana Zeline. Ovo dvodnevni spektakl je već nakon prve godine postojanja prerasao u međunarodni turnir koji okuplja više od 300 kostimiranih sudionika, skupine iz Hrvatske i drugih zemalja Europe, a kvalitetom i sadržajem je najznačajnije događanje srednjovjekovne tematike u Hrvatskoj.



Udruga Vitezovi zelingradski specijalizirana je i za savjetovanje, razradu te organizaciju raznih događanja povijesne tematike. Redovito nas angažiraju gradovi i ustanove prigodom obilježavanja određenih obljetnica, tematskih događanja i sl. Naš angažman odnosi se na kompletnu razradu ideje, postavljanje scenarija, organiziranja skupina i izvođača, razradu marketinške podrške, postavljanje strategije za održivost projekta te definiranje kompletne logističke podrške. Naše su najznačjnije prednosti iskustvo, znanje, brojnost, brzina realizacije, što vodi do mogućnosti kvalitetne organizacije zahtjevnih događanja s optimalnim korištenjem budžeta.

Vitezovi Zelingradski oživjet će povijest za vas, u to ne trebate sumnjati. Sve što vi trebate je nazvati nas,  a mi ćemo vam organizirati:

prikaz srednjovjekovnog načina života...
srednjovjekovnu kuhinju, način odijevanja, stare obrte i zanimanja...
opsadu grada, viteške borbe, vojni tabor...
napad vojnim napravama, noćno gađanje vatrenim kuglama...
srednjovjekovni dvor i način života plemstva...
natjecanja za posjetitelje, poput streličarstva, škole mačevanja i dr.
prezentaciju starih obrta: lončari, kovač, medičari, kožari i dr.
zabavan i zanimljiv program za djecu
http://www.vitezovi-zelingradski.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=2&Itemid=2

shaka zulu

  • Gost
Odg: Prebrani elektronski listi
« Odgovori #229 : Siječanj 31, 2010, 06:45:39 poslijepodne »
Vijest GRAĐANI
 
  Bez carine do 1000 kuna
Putnici od 1. siječnja 2010. u osobnoj prtljazi u Hrvatsku bez carinjenja mogu unijeti nekomercijalnu robu u vrijednosti do tisuću kuna 
 
 
Putnici od 1. siječnja 2010. u osobnoj prtljazi u Hrvatsku bez carinjenja mogu unijeti nekomercijalnu robu vrijednosti do tisuću, umjesto dosadašnjih 300 kuna, omogućeno je Izmjenama Uredbe o uvjetima i postupcima za ostvarivanje oslobođenja od plaćanja carine koje je Vlada donijela na sjednici 17. prosinca 2009. godine.

Navedeno se oslobođenje ne odnosi na alkohol, duhan i parfeme.

Pošiljke iz inozemstva

Izmjenama je utvrđeno i da se neće cariniti roba u pošiljkama koje se iz inozemstva izravno šalju primateljima u Hrvatskoj ako ne prelazi vrijednost od 160 kuna.
 
http://www.mojauprava.hr/

-

STRADALNICI
Realizacija programa stambenog zbrinjavanja stradalnika Domovinskog rata od 1997. godine 
Realizacija programa stambenog zbrinjavanja stradalnika Domovinskog rata od 1997. godine
Stanje na dan: 31.12.2009.
 

1.
 ZAVRŠENE GRAĐEVINE
 
1.1. ZAVRŠENE GRAĐEVINE – STANOVI PREDANI MOBMS – u od 1997. do 2000. god.
1.2. ZAVRŠENE GRAĐEVINE – STANOVI PREDANI MOBMS – u od 2001. do 2003. god.
1.3. ZAVRŠENE GRAĐEVINE – STANOVI PREDANI MOBMS – u od  2004. do 2007. god.
1.4. ZAVRŠENE GRAĐEVINE – STANOVI PREDANI MOBMS - u 2008. god.
1.5. ZAVRŠENE GRAĐEVINE – STANOVI PREDANI MOBMS - u 2009. god.
 
2.  KUPNJA STANOVA ZA POTREBE STAMBENOG ZBRINJAVANJA STRADALNIKA DOMOVINSKOG RATA

 
2.1. KUPNJA STANOVA ZA POTREBE STAMBENOG ZBRINJAVANJA STRADALNIKA DOMOVINSKOG RATA PREMA ODLUKAMA VLADE  U PERIODU 2004.-2007. god
2.2. KUPNJA STANOVA ZA POTREBE STAMBENOG ZBRINJAVANJA STRADALNIKA DOMOVINSKOG RATA PREMA ODLUKAMA VLADE OD 24.10.2008. I 05.12.2008.
         
3. GRAĐEVINE U FAZI IZGRADNJE
 
 
4. GRAĐEVINE U FAZI PRIPREME
 
 
5. SANACIJA GRAĐEVINA
 
  5.1. GRAĐEVINE NA KOJIMA SU ZAVRŠENE SANACIJE U PERIODU 2004.-2007. god.
 
  5.2. GRAĐEVINE NA KOJIMA SU ZAVRŠENE SANACIJE 2008.- 2009. god.
 
  5.3. GRAĐEVINE U FAZI DOVOĐENJA U FUNKCIONALNO STANJE
 
6. PRILAGODBE PRILAZA DO ZGRADE I PRILAGODBE STANA ZA POTREBE HRVI S OGRANIČENOM SPOSOBNOSTI KRETANJA



6.1. ZAVRŠENE
6.1.1. ZAVRŠENE 2004.-2007. GODINE
6.1.2. ZAVRŠENE 2008.-2009. GODINE

6.2. U PRIPREMI, FAZI PROJEKTIRANJA I REALIZACIJI
 
 
7. SANACIJA KUĆA ZA 100 % HRVI

7.1. ZAVRŠENE
7.2. U FAZI DOVOĐENJA U FUNKCIONALNO STANJE
7.3. U PRIPREMI
 
8. REKAPITULACIJA
 
http://www.mzopu.hr/default.aspx?id=7403

-

NAŠA MISIJA JE:

Osigurati efikasnu koordinaciju upravljanja programima financiranim iz  fondova
Europske Unije, te osigurati kvalitetan nadzor nad realizacijom tih programa

Osigurati vezu između procesa pridruživanja Hrvatske Europskoj Uniji
(uključujući i pregovore o pridruživanju) i korištenja financijske pomoći
EU, posebno u fazi programiranja.

Informirati javnosti o mogućnostima korištenja EU fondova i osigurati
kvalitetnu obuku potencijalnih korisnika o korištenju EU fondova

Osigurati kvalitetno praćenje provedbe mjera i aktivnosti utvrđenih
Strateškim okvirom za razvoj
http://www.strategija.hr/Default.aspx

shaka zulu

  • Gost
Odg: Prebrani elektronski listi
« Odgovori #230 : Siječanj 31, 2010, 06:46:45 poslijepodne »
Stanje na autocestama
31.01.2010.
br. Ime autoceste duljina km
...
A11
 Zagreb - Sisak
 Velika Gorica Jug - Buševec 9,00 km
 Vrijeme 17:27
Stanje i prohodnost Kolnik mokar
Ograničenje brzine 100 km/h
Meteorološki uvjeti Oblačno bez oborina
 
http://www.hac.hr/?task=stces#A11
 
-

Smjernice ekonomske i fiskalne politike za razdoblje od 2010. - 2012.
više
23.09.2009.

SADRŽAJ
1. UVOD... 3
2. CILJEVI EKONOMSKE I FISKALNE POLITIKE U SREDNJOROČNOM
RAZDOBLJU... 4
3. MAKROEKONOMSKA KRETANJA U SREDNJOROČNOM RAZDOBLJU ... 11
3.1. Makroekonomska kretanja u 2008. i 2009. godini.............................................. 11
3.2. Meñunarodno okruženje...................................................................................... 15
3.3. Makroekonomske projekcije za razdoblje 2010. – 2012..................................... 17
3.4. Rizici ostvarenja projekcija................................................................................. 21
4. FISKALNA POLITIKA U SREDNJOROČNOM RAZDOBLJU ........................... 22
4.1. Fiskalna politika u 2008. i 2009. godini.............................................................. 22
4.2. Republika Hrvatska i meñunarodno okruženje ................................................... 24
4.3. Kretanje prihoda u razdoblju 2010. – 2012......................................................... 26
4.4. Kretanje rashoda u razdoblju 2010. – 2012......................................................... 31
4.5. Konsolidirana opća država u razdoblju 2010. – 2012. ........................................ 45
5. JAVNI DUG U SREDNJOROČNOM RAZDOBLJU............................................... 47
5.1. Javni dug u razdoblju 2010. – 2012. ................................................................... 47
5.2. Testovi osjetljivosti kretanja javnog duga........................................................... 49
PRILOZI ... 51
http://www.mfin.hr/adminmax/docs/Smjernice_ekonomske_i_fiskalne_politike_2010._-_2012.pdf

-

Poziv ugostiteljima na suradnju za vrijeme karnevala
Opatija, 28. siječnja 2010.

Na temelju Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti gradonačelnik je dans donio odluku da se svi ugostitelji ponovno pozivaju da na dan 31. siječnja, 6. i 7. veljače 2010. godine ispred ugostiteljskih objekata postave naprave u svrhu prigodne prodaje svojih proizvoda, bez naplate poreza za korištenje javnih površina.Ugostitelji, kao i svi trgovci, također se pozivaju da radi oživljavanja karnevalskih događanja smanje cijene svojih usluga te posluju po maksimalno odobrenom radnom vremenu.
 
Vlasnicima ugostiteljskih objekata caffe bara «Gloria», Ika, Primorska 19, i caffe bara «Campana», Ika, Primorska 31, udovoljava se zahtjevima za produženje radnog vremena prigodom Dana Karnevala 2010. tj. vikendima do 02,00 sata u navedenom razdoblju.     
 
Orginal odluke nalazi se ispod ovog teksta.



   Dokumenti:
 
DANI KARNELA 2a.doc
http://www.opatija.hr/fgs.axd?id=2868

http://www.opatija.hr/Default.aspx?art=3635&sec=16

Veli da su ovo na slike fritule-prinami su to žličnaki.

shaka zulu

  • Gost
Odg: Prebrani elektronski listi
« Odgovori #231 : Siječanj 31, 2010, 06:48:03 poslijepodne »
Nedelja, 31. januar 2010.

Obeležen Nacionalni dan bez duvanskog dima



Sekretarijat za zdravstvo, Gradski zavod za javno zdravlje, Nacionalna komisija za prevenciju pušenja, Kancelarija za kontrolu duvana pri Institutu za javno zdravlje Srbije „Dr Milan Jovanović Batut”, Udruženje za javno zdravlje, kao i svih 16 domova zdravlja u Beogradu obeležili su danas, Nacionalni dan bez duvanskog dima. Moto ovogodišnjeg obeležavanja je „Izbaci duvanski dim”. Građani su bili u prilici da na štandovima domova zdravlja, postavljenim ispred „Beoizloga” na Trgu Republike, od 11 do 13 časova dobiju informacije o štetnosti pušenja.

Jedan od ciljeva ovogodišnjeg obeležavanja Nacionalnog dana bez duvanskog dima jeste i obezbeđivanje najšire podrške javnosti, vladinog i nevladinog sektora, donošenju zakona o zaštiti stanovništva od izloženosti duvanskom dimu, čiji je predlog usvojen na sednici Vlade Republike Srbije 29. decembra 2009. godine. Ovim zakonom uvodi se zabrana pušenja u zatvorenom radnom i javnom prostoru sa izuzecima, kao i zabrana pušenja u javnom prevozu. Prema predlogu zakona od zabrane pušenja izuzeti su ugostiteljski objekti za hranu i piće (oni površine do 80 metara kvadratnih mogu da se opredele da li je u celom lokalu zabranjeno ili dozvoljeno pušenje) i ugostiteljski objekti za smeštaj (moteli, hoteli i hosteli). Do sada je podršku donošenju ovog zakona pružilo 35 subjekata, vladinih i nevladinih organizacija.

Istraživanja pokazuju da pušači u proseku žive deset godina kraće od nepušača, da je pušenje vodeći uzrok prevremene smrtnosti i da godišnje pet miliona ljudi umre od posledica pušenja. Godišnje smanjenje učestalosti pušenja u Srbiji iznosi jedan odsto i cilj je ove i sličnih akcija da doprinesu povećanju ovog procenta, odnosno daljem smanjenju broja pušača, prvenstveno pružanjem informacija o štetnosti duvanskih proizvoda i podizanjem svesti u javnosti o štetnosti pušenja.
http://www.beograd.rs/cms/view.php?id=1375828

-

Petak, 29. januar 2010.

Nastavak akcije „Đaci vas mole – usporite pored škole”


Javno komunalno preduzeće „Parking servis” nastavilo je i u ovom polugodištu akciju „Đaci vas mole – usporite pored škole”. Kako je za Beoinfo rekao Miroljub Vojinović, koordinator ove akcije, 1.616 fluorescentnih prsluka, uz edukativni program, podeljeno je prvacima u 14 osnovnih škola na Paliluli. Za sledeću nedelju planiran je obilazak lazarevačkih osnovnih škola, kojih ima deset sa više od šeststo prvaka.

U toku proteklog polugodišta akcija je završena na teritoriji osam beogradskih opština, gde je u 52 osnovne škole podeljeno 4.582 zaštitna prsluka.

Akcija „Đaci vas mole usporite pored škole” počela je 1. oktobra 2007. godine i od tada se realizuje uz podršku grada Beograda, Sekretarijata za saobraćaj, Sekretarijata za obrazovanje, Odeljenja za vaspitno-preventivni rad Uprave saobraćajne policije i Policijske uprave za grad Beograd. Cilj kampanje jeste da najmlađi osnovci nauče osnovna saobraćajna pravila, te da se utiče na njihovo ponašanje u saobraćaju kako bi dolazak i odlazak iz škole bio što bezbedniji. Fluorescentni prsluci pomažu da mališani na ulici budu uočljiviji i da vozači povedu računa o njima.
http://www.beograd.rs/cms/view.php?id=1375710

-

Petak, 29. januar 2010.

Uspešan nastup TOB-a na kongresnoj berzi „Conventa” u Ljubljani


Turistička organizacija Beograda predstavila se 21. i 22. januara na berzi jugoistočne Evrope za kongresni turizam „Conventa” u Ljubljani, kao partner berze. Učestvovali su predstavnici kongresnih biroa iz regiona, više od 100 izlagača iz jugoistočne Evrope i oko 120 kupaca širom Starog kontinenta. Berza se zasniva na unapred dogovorenim sastancima s kupcima i prezentacijom kongresnih destinacija u neposrednim kontaktima sa svim izlagačima.

Svojim nastupom Turistička organizacija Beograda prezentovala je kongresnu ponudu našeg glavnog grada, s ciljem da se razvija saradnja s kongresnom delatnošću Slovenije i zemalja iz regiona. Uspostavljanje poslovnih veza radi objedinjene prezentacije regiona kao destinacije za organizovanje kongresa i putovanja od velikog je značaja za TOB.

Kao pozitivan efekat nastupa TOB-a na berzi u Ljubljani, već prošlog vikenda realizovano je studijsko putovanje dogovoreno za predstavnike Nemačke, Italije, Francuske, Engleske, Turske i Portugala. Turistička organizacija Beograda i Turistička organizacija Srbije, kao domaćini studijskoj grupi iz Evrope, predstavili su turističku ponudu i potencijale našeg grada, kao i kongresnu infrastrukturu.

Za vreme boravka u Beogradu, potencijalni organizatori iz kongresne delatnosti posetili su Skadarliju, Dvorski kompleks na Dedinju, hram Svetog Save i Zemun. Pre odlaska, domaćinima su izrazili izuzetno zadovoljstvo ponuđenim programom boravka, turističkom ponudom Beograda i kongresno-konferencijskim kapacitetom i mogućnostima prestonice Srbije.
http://www.beograd.rs/cms/view.php?id=1375653

-

Petak, 29. januar 2010.

Grad Beograd pomaže izvoznike


Grad Beograd će u okviru svojih mogućnosti ove godine pomoći velikim izvoznicima tako što će njihove proizvode pokušati da približi tržištima u našem regionu. Promocija beogradskih i srpskih kompanija biće održana u svim velikim gradovima u okruženju, kako bi one na tim tržištima konačno dobile status kakav inostrane kompanije imaju u našoj zemlji. Istovremeno ćemo raditi na tome da se kompanije iz regiona povežu i zajedno nastupe prema tržištima Evropske unije i Azije, rekao je član Gradskog veća Miroslav Čučković, koji je danas posetio kompaniju „Centroproizvod” u Dobanovcima.

Govoreći o podršci izvoznicima, Čučković je istakao da je sa Republičkom agencijom za promociju izvoza i strana ulaganja dogovoreno da se iz gradskog budžeta izdvoji ukupno 25 miliona dinara za pomoć najboljim beogradskim izvoznicima.

– Pomoć od po pet hiljada evra dobiće pedesetak najuspešnijih izvoznika iz sektora malih i srednjih preduzeća. Ta sredstva oni će iskoristiti za plaćanje kreditnih rata koje su uzeli od poslovnih banaka – objasnio je Čučković.

Iz gradskog budžeta biće izdvojena i sredstva za pomoć građanima koji sami nađu posao.

– Uskoro ćemo raspisati konkurs za projekte samozapošljavanja. Za svako novo radno mesto izdvojićemo po 200.000 dinara. Republika daje još 160.000, pa smatramo da je to dovoljan podstrek da neko formira mali proizvodni pogon i počne da živi od svog rada – objasnio je Čučković.
 Generalni direktor „Centroproizvoda” Nemanja Popov rekao je da je inicijativa grada Beograda o promociji srpskih kompanija u glavnim gradovima u okruženju i njihovo regionalno povezivanje sa srodnim privrednim subjektima poželjna i dobrodošla.

– Kako se evropsko tržište bude širilo, nacionalnim kompanijama biće sve teže da same opstanu. One će morati da postanu ili multinacionalne ili regionalne kompanije. Zbog toga je povezivanje privrednih subjekata u regionu neminovno i obostrano korisno. Mi danas imamo velikih poteškoća da plasiramo svoje proizvode u zemlje u okruženju, a na slične probleme nailazimo i kada želimo da se poslovno proširimo. Na rečima su svi za slobodno tržište i protok kapitala, ali se u praksi to retko dešava. Zbog toga je neophodna politička volja da se ti problemi prevaziđu – rekao je Nemanja Popov.

Uprkos krizi, „Centroproizvod” je prošle godine uspeo da zaposli 60 novih radnika, a plan je da se u 2010. godini zaposli još 100 radnika.  Prošle godine ova kompanija na inostrana tržišta plasirala je 20 odsto svoje proizvodnje i ostvarila promet od devet miliona evra. Namera „Centroproizvoda” je da izvoz poveća na 50 odsto. „Centroproizvod” trenutno proizvodi 280 artikala.
http://www.beograd.rs/cms/view.php?id=1375675

shaka zulu

  • Gost
Odg: Prebrani elektronski listi
« Odgovori #232 : Siječanj 31, 2010, 06:48:58 poslijepodne »
Subota, 30. januar 2010.

Raseljeni Romi žive mnogo bolje nego ispod „Gazele”



Nehigijensko naselje ispod mosta „Gazela” nije raseljeno zato što tako piše u nekom ugovoru, već zato što je to bilo ruglo Beograda, rekao je danas gradonačelnik Dragan Đilas novinarima u Starom dvoru. Tamo su bile tone smeća, po deci su noću skakali pacovi i septičke jame su se otvarale na svakom mestu.

– U ozbiljnoj akciji, koju je vodio moj pomoćnik Živorad Anđelković, ljudima koji su tamo živeli obezbedili smo da danas, na minus pet stepeni, imaju objekte sa grejanjem i legalno priključenom strujom, koju plaća grad, da im deca idu u školu i budu srećna zbog toga, da imaju prevoz do škole i dobiju besplatne udžbenike, kao i da u nekim naseljima nastavnici rade sa njima i popodne. Pre preseljenja oni nisu ni postojali u dokumentaciji i njihova deca nisu imala pravo da se leče u domovima zdravlja. Sada se nalaze u sistemu socijalne zaštite, imaju lična dokumenta i mogu da se prijave na konkurs za socijalne stanove, kojih u Kamendinu ima 80 i biće gotovi do kraja maja. Naši najugroženiji sugrađani dobiće mogućnost korišćenja tih stanova na pet godina, uz minimalnu nadoknadu – rekao je Đilas.

Ugovorom koji je grad Beograd pre dve godine potpisao sa JP „Putevi Srbije” obavezao se da će sufinansirati rekonstrukciju „Gazele” i raseljavanje nehigijenskog naselja ispod mosta. Na konferenciji za novinare, održanoj 21. septembra prošle godine u Starom dvoru, direktor poslovne grupe za infrastrukturu Evropske banke za obnovu i razvoj Tomas Majer rekao je da je grad Beograd na sjajan način raselio romsko naselje ispod „Gazele” i da se očekuje da će u oktobru biti odobrena sredstva za njegovu rekonstrukciju. To se do danas nije desilo, podsetio je gradonačelnik Dragan Đilas.

– Pozivam sve koji tvrde da raseljavanje nije dobro urađeno neka obiđu ostala nehigijenska naselja i vide kako izgleda život ljudi koji nisu ušli u program raseljavanja grada Beograda. Ukoliko je zaista uslov da raseljeni Romi dobiju stanove da bi se dobili krediti za rekonstrukciju „Gazele”, neko će morati da smeni gradonačelnika Beograda da bi se ti stanovi dodeljivali. Dok sam ja gradonačelnik Beograda, niko neće moći da dobije stan zbog toga što je zauzeo neku ledinu ili drugi prostor, bez obzira ko za njega lobirao – rekao je Đilas.

Grad Beograd odlično sarađuje sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj i Evropskom investicionom bankom, od koje je prošle godine dobio donaciju od šest miliona evra. On je zahvalan svim svojim prijateljima iz inostranstva, koji su mu mnogo pomagali u proteklih deset godina, ali samo traži da se i kod nas primenjuju standardi koji postoje u Evropi, istakao je gradonačelnik Dragan Đilas.

Napomena: snimak ovog događaja možete preuzeti sa sajta www.infobiro.tv.
http://www.beograd.rs/cms/view.php?id=1375796

-

Subota, 30. januar 2010.

Održana sednica Gradskog veća o rekonstrukciji „Gazele”


Gradonačelnik Beograda Dragan Đilas predsedavao je danas u Starom dvoru sednici Gradskog veća posvećenoj rekonstrukciji mosta „Gazela”. Na sednici je odlučeno da se od nadležnih republičkih institucija zatraži da se oroči rok do kada će se čekati saglasnost evropskih banaka za dobijanje kredita.

– Ako je taj rok 15. mart, kako se sad pojavljuje u novinama, onda ćemo čekati do tada. Ako ne dobijemo potvrdu da je kredit odobren, zahvalićemo im i reći da nam kredit ne treba, pa ćemo ga potražiti na drugom mestu ili započeti rekonstrukciju sopstvenim sredstvima. Ukoliko je dobijanje 33 miliona evra, koliko je potrebno za rekonstrukciju mosta, toliki problem, grad je spreman da sam uzme kredit, finansira ili sufinansira čitav posao i završi ga kao što je završio sve druge poslove koje je obećao da će uraditi – rekao je Đilas.

Grad je pre šest meseci predložio da se, pre nego što počnu radovi na „Gazeli”, tačno precizira koliko će i kako da se radi, kakav će biti režim saobraćaja i kada će koja faza radova da bude gotova, da bi se svi pripremili za to. Tada je ukazano i da je izuzetno važno da se uradi kružni put oko Beograda, da bi kamionski saobraćaj mogao da se izmesti iz centra grada.

Izvesnu skepsu pobuđuje činjenica da je ista kompanija koja radi kružni put oko Beograda dala najbolju ponudu na tenderu za „Gazelu”. Kašnjenja na izgradnji kružnog puta će biti ogromna, prvi rok je bio 1. septembar, on je pomeren na 3. decembar, pa na 22. maj. Da je taj deo posla urađen kad treba već juče su kamioni mogli da budu preusmereni prema Bubanj potoku i svima bi bilo lakše. Tunel Straževica je asfaltiran u najkraćem mogućem roku i koliko danas će kamionski saobraćaj moći da bude usmeren na tu stranu, istakao je Đilas.

– Ne želim da ulazim u to kako su se, uz dnevnu kontrolu, odjednom na „Gazeli” pojavile tri naprsline, ali Beograđani ne treba da brinu jer most ne može da se sruši. Sada će se obaviti deo sanacije, a po rekonstrukciji ćemo dobiti most u punom kapacitetu. Svima onima koji i dan danas vode polemike da li treba da se gradi most na Adi Ciganliji poručio bih da više ne gube vreme i zamajavaju javnost takvim besmislicama, budući da je svakom jasno da problema u saobraćaju ne bi bilo da je most na Adi Ciganliji izgrađen – rekao je Đilas.

Članovi Gradskog veća danas su informisani i da je Sekretarijat za saobraćaj, čim je stigla informacija da na „Gazeli” na 15 dana mora da se zatvori srednja traka, zajedno sa Upravom saobraćajne policije uveo niz mera koje će omogućiti bolju protočnost saobraćaja u gradu.

Napomena: snimak ovog događaja možete preuzeti sa sajta www.infobiro.tv.
http://www.beograd.rs/cms/view.php?id=1375790

-

Subota, 30. januar 2010.

Grad sam finansirao prvu fazu obnove Pančevačkog mosta


Činjenica je da su Brankov most i Stari železnički most, koji pripadaju gradu, u mnogo boljem stanju od Pančevačkog mosta i „Gazele”, koji su u nadležnosti Republike, rekao je danas gradonačelnik Beograda Dragan Đilas novinarima u Starom dvoru.

– Ni sam ne znam zašto pojedini mostovi pripadaju gradu, a neki republici. To je verovatno zaostavština iz prošlosti, pogodna za prebacivanja ko je za šta kriv. Kada smo pre dve godine počeli pregovore oko rekonstrukcije Pančevačkog mosta, trebalo je da prvu fazu radova zajednički finansiraju grad Beograd, Autonomna pokrajina Vojvodina i Republika Srbija. To se nije desilo, već je gradska Direkcija za građevinsko zemljište i izgradnju Beograda finansirala kompletnu prvu fazu sanacije, vrednu šest miliona evra. Zahvaljujući ovome Pančevački most je danas apsolutno bezbedan za saobraćaj – rekao je Đilas.

Grad bi o sledećoj fazi rekonstrukcije Pančevačkog mosta, čija je procenjena vrednost četiri puta veća od prve faze, trebalo da postigne dogovor sa Republikom iduće nedelje.

Napomena: snimak ovog događaja možete preuzeti sa sajta www.infobiro.tv.
http://www.beograd.rs/cms/view.php?id=1375807

shaka zulu

  • Gost
Odg: Prebrani elektronski listi
« Odgovori #233 : Siječanj 31, 2010, 06:50:18 poslijepodne »
Tužiteljstvo u Mostaru podiglo optužnicu protiv Dragana Čovića

Pročitajte još
HDZ BiH: Čović želi susret s Kosor
Dragan Čović: Mostar treba imati gradonačelnika Hrvata
Vrankić blokirao bh kontrolu neba zbog Čovićevog zeta?
HDZ BiH u deklaraciji traži decentralizaciju i četiri federalne jedinice
Uskoro još jedna optužnica protiv Čovića?
Čović odbacio mogućnost arbitraže o ustavu
Čović: Treba izdržati pritiske

Hercegovačko-neretvansko županijsko tužiteljstvo u Mostaru podiglo je optužnicu protiv predsjednika HDZ BiH Dragana Čovića i još nekoliko osoba koje se tereti da su nezakonito prebacili udjele u tvrtki mobilne telefonije Eronetu u vlasništvo triju privatnih tvrtki.

Glavni hercegovačko-neretvanski tužitelj Nijaz Mehmedbašić potvrdio je u subotu za medije u Mostaru da je optužnica podignuta prošli tjedan te da se sada čeka potvrda županijskoga suda.

Nadzorni odbor Hrvatske pošte i telekoma Mostar (HPT), kojem je Čović 1999. bio predsjednik, tereti se da je dionice Eroneta iz tadašnjeg HPT-a nezakonito prebacio tvrtkama Crohercu, Alpini Commercu i Hercegovina osiguranju. HPT Mostar je dugovao tim trima privatnim Tvrtkama za izvedene radove, a kao naknadu im je nadzorni odbor odobrio dodjelu udjela u Eronetu.

U međuvremenu je Županijski sud u Mostaru poništio te odluke i vratio udjele u Eronetu mostarskom HPT-u.

Protiv Dragana Čovića se pred županijskim sudom u Sarajevu trenutačno vodi drugi postupak za dodjelu stanova vladinim dužnosnicima u vrijeme dok je bio dopredsjednik vlade Federacije BiH i ministar financija toga entiteta.(Hina)
http://www.livno-online.com/bih/15389-tuziteljstvo-u-mostaru-podiglo-optuznicu-protiv-dragana-covica

-

Primaju se prijedlozi programa za zaštitu divljih konja

Pročitajte još
Zmajevi iz Gradačca pomažu divljim konjima
Stradali kobila i ždrijebe
Divlji konji napokon zaštićeni
Održana javna rasprava o zaštiti divljih konja u Livnu
Javna rasprava o divljim konjima sutra u dvorani Narodnog sveučilišta
Javna rasprava o divljim konjima 5. i 6.studenog
FOTO: Divlji konji s Kruga
Služba za gospodarstvo i inspekcijske poslove Općine Livno uputila je Javni poziv za predlaganje programa u oblasti zaštite livanjskih "divljlih" konja. Program će se financirati iz Proračuna Općine za 2010. godinu u ukupnom iznosu od deset tisuća maraka.

Na temelju članka 3. Odluke o zaštiti livanjskih „divljih“ konja broj: 01-02-2356/09 od 16.12.2009. godine , a u svezi s člankom 16. stavak 2. i članka 38. stavak 18. Statuta općine Livno(Sl.glasnik  općine Livno broj 5/08) Služba za gospodarstvo i inspekcijske poslove općine  Livno raspisuje
:
J A V N I    P O Z I V
za predlaganje programa u oblasti zaštite livanjskih „ divljih“ konja

Objavljuje se Javni poziv za predlaganje programa u oblasti zaštite livanjskih „divljih“ konja koji će se financirati iz Proračuna  općine Livno za 2010. godinu  u ukupnom iznosu od 10 000, 00 KM, i to:

I  Program za suzbijanje epidemije, higijena i utvrđivanja zdravstvenog stanja
životinja

II  Program za označavanje grla, praćenja brojnog stanja životinja i upoznavanje
strukture i identifikacija krda;

III  Program prehrane životinja (sijeno, sol i druge minerale).

Pravo učešća na Javnom pozivu imaju sve pravne i fizičke osobe odnosno udruženja
koja dostave odgovarajuće programe zaštite livanjskih „divljih“ konja na području općine Livno.

Opći kriteriji

Uz prijavu za predlaganje programa neophodno je dostaviti;

1. Izvod iz rješenja o upisu u sudski registar nadležnog suda ili registar nadležnog županijskog
organa za navedenu djelatnost ili rješenje o obavljanju samostalne djelatnosti iz navedene oblasti,
2. program zaštite livanjskih „divljih“konja koji mora sadržavati;
- mjere suzbijanja epidemije, higijena i utvrđivanje zdravstvenog stanja životinja,
- mjere za označavanje grla, praćenje brojnog stanja životinja, upoznavanje strukture i identifikacija krda,
- mjere prehrane životinja,


- plan nadzora nad životinjama, briga i zaštita krda,
- mjere zaštite od poljskih šteta i naknada štete koju počinu životinje,
- financijski plan i način korištenja sredstava.


Način podnošenja prijava

Prijava za učešće u Javnom pozivu za predlaganje programa u oblasti zaštite livanjskih divljih konja iz sredstava općine Livno za 2010. godinu, može se preuzeti u prostorijama općine Livno u sobi broj 31.
Popunjena prijava sa traženom dokumentacijom može se predati na protokol općine Livno u roku od 15(petnaest ) dana od dana objave  na  Oglasnoj ploči općine Livno na adresu:

OPĆINA LIVNO
SLUŽBA ZA GOSPODARSVO I INSPEKCIJSKE POSLOVE
UL. Silvija Strahimira Kranjčevića b.b.
L  I  V  N  O

sa naznakom „ ZA JAVNI POZIV ZA ZAŠTITU LIVANJSKIH DIVLJIH KONJA“
http://www.livno-online.com/zupanija/15382-primaju-se-prijedlozi-programa-za-zastitu-divljih-konja

-

Sok u Australiji: Zabranjeno prikazivanje malih grudi

Pročitajte još
Besplatno piće za sisate žene!
Koja Hrvatica je vlasnica titule za najbolji dekolte 2009.?
Grudnjaci postali beskorisni
Žene lažu o grudima, a muškarci o novcu
Mađarska bira silikonsku miss
Novi trend na Zrću: Grudnjaci lete na sve strane
Dobre (polu)gole djevojke: Zašto se žene skidaju?
 
Australijski cenzori pokazali su ''zube''. Osim što su zabranili prikazivanje malih grudi, požudni konzumenti bit će lišeni i ženske ejakulacije na filmskom platnu.

Cenzori dalekog kontinenta ljubiteljima manjih dimenzija omiljenih ženskih oblina zabranili su gušt uživanja u njima u pornićima i erotskim časopisima jer su zaključili da su grudi malih veličina jednostavno neprihvatljive. Ne zbog estetske kategorije nego zbog činjenice da sve manje od D košarice privlači pedofile te stoga nije poželjno.

Osim toga, zabranjeno je i prikazivanje snimaka ženske ejakulacije koja je navodno posebno odvratna te neprimjerena za gledanje na velikom platnu ili TV-u.

Iako su ih zbog toga mnogi napadali i optuživali da Australiju vraćaju u Viktorijansko doba kada se nije vjerovalo ni da žena može postići orgazam, za sada ne odustaju od svoje namjere.
http://www.livno-online.com/zanimljivosti/15393-ok-u-australiji-zabranjeno-prikazivanje-malih-grudi

-

Usvoji li se zakon, selimo u Hrvatsku

Pročitajte još
EU daje, Hrvatska uzima
Saborski odbor za Hrvate povukao s dnevnog reda prijedlog zakona o prebivalištu
HDZ BiH raspravljao o izmjenama hrvatskog Zakona o prebivalištu
Prava bh. Hrvata za sada ostaju, ukida se samo pravo glasa
Zastupnik HDZ-a Bošnjak: Bit ću protiv zakona ako bude na štetu Hrvata iz BiH
Što BiH nudi u odnosu na Hrvatsku?
Hrvatska potiče iseljavanje Hrvata iz BiH
 
Vlada Republike Hrvatske u hitnu je proceduru uputila Zakon o izmjenama i dopunama o prebivalištu. Ipak na prvoj sjednici taj zakon povučen je iz žurne procedure, pa će tako biti donesen u redovitoj proceduri.

To znači da će imati umjesto jednog dva čitanja te će tako biti više vremena za korekcije kako bi se u konačnici donio što kvalitetniji zakon.

I prije nego se pojavio u javnosti izazvao je veliko zanimanja i stoga što su mediji i neki političari ga okarakterizirali kao udar na Hrvate u Bosni i Hercegovini, posebice na one koji su s prostora Republike Srpske.
Burne reakcije

I vrijeme donošenja zakona za neke je sporan. Išlo se čak dotle kako će ovim zakonom stradalnici rata izgubiti prava koja su stekli u Hrvatskoj. Bilo je i onih koji su govorili da predstoji iseljavanje Hrvata iz BiH. Najava ovoga zakona među hrvatskim političarima u BiH izazvao je buru reagiranja.

Za HSS-NHI zakon je sporan i stoga što ide u hitnu zakonsku proceduru. Predsjednici HSS-NHI–a Ljiljani Lovrić sporno je slanje zakona u hitnu proceduru i zašto bez ikakve najave. -Iz Hrvatske su počele stizati informacije da će se ljudi morati odreći jednoga od prebivališta, čak dotle da se mogu gubiti stečena prava. To stvara pomutnju - kazala je Lovrić.

Sporno je donošenje zakona koji se može ticati građana drugih država, u ovome slučaju Srbije i BiH, smatra ona, dodavši da onda ne treba donositi zakone jednostrano nego radite u konzultaciji s tim državama kako nitko ne bi bio oštećen.

Zastupnik u Domu naroda Parlamenta BiH (HDZ BiH) Ivo Miro Jović misli kako je prije rasprave o ovome zakonu u hrvatskome Saboru važnije usvojiti deklaraciju o položaju Hrvata u BiH. Podsjeća kako ovaj zakon sigurno neće u pitanje dovesti provedbu muđudržavnoga ugovora Republike Hrvatske i BiH kada su u pitanju stečena prava, pogotovu branitelja.

Jović, također, smatra kako je nužno oko spomenutog zakona razriješiti sve nejasnoće i to u Zagrebu. Stoga će, kako je zaključeno na sjednici Predsjedništva HDZ-a BiH u Zenici, izmjene zakona o prebivalištu biti tema sastanka koji je planiran za 5. veljače u Zagrebu sa članovima Vlade Republike Hrvatske, kada će se sastati i izaslanstva HDZ-a BiH i HDZ-a Hrvatske.

Tek nakon sastanka s premijerkom Jadrankom Kosor i članovima Vlade RH nastavit će se rasprave detalja ovog zakona i njegovo komentiranje u javnosti, poručili su iz HDZ-a BiH.

Iako je rano govoriti u kojem će konačno obliku zakon biti usvojen u hrvatskom Saboru, državljani BiH i s hrvatskim državljanstvom i prebivalištem koji žive u pograničnim naseljima skloniji su zadržati prebivalište u Hrvatskoj, prije svega zbog svojih osobnih interesa.


Pleša: Smanjit će se porodiljne naknade

Kako je u javnosti bilo brojnih spekulacija, generalni konzul Republike Hrvatske u Mostaru Velimir Pleša izjavio je kako se Zakonom o prebivalištu ni na koji način ne zadire u dvojno državljanstvo.

- Ovaj zakon odnosi se samo na dvostruko prebivalište. On će služiti isključivo tome da se srede i birački popisi, a i knjiga prebivališta koja se vodi pri Ministarstvu unutarnjih poslova - rekao je generalni konzul Pleša.

Pojasnio je kako je do sada jedino Hrvatska u cijeloj Europi omogućavala termin dvostrukog prebivališta, te da države u Europi koje također omogućavaju dvostruko državljanstvo dopuštaju samo jedno prebivalište.

Pleša je istaknuo da će većina prava koja ostvaruju sve osobe koje imaju dvostruko državljanstvo i dalje ostati, te da će biti izgubljen samo manji dio prava koji se odnosi prije svega na naknade za porodilje, koje su do sada bile na osnovi dvostrukog prebivališta.
http://www.livno-online.com/bih/15385-usvoji-li-se-zakon-selimo-u-hrvatsku

A do sad se kao nisu selili..?

shaka zulu

  • Gost
Odg: Prebrani elektronski listi
« Odgovori #234 : Siječanj 31, 2010, 11:10:07 poslijepodne »
PRORAČUN JE RAZVOJAN I SOCIJALAN
Objavio UO Ured gradonačelnika,12.01.2010 u 12:51
Novosti >>  


Gradonačelnik Grada Jastrebarskog Mihael Zmajloivć, vezano uz Proračun Grada Jastrebarskog za 2010. godinu izjavio je slijedeće: Glavna karakteristika proračuna je da na vidljv, odlučniji i svakako konkretniji način krećemo u realizaciju programa iz područja društvenih djelatnosti i gospodarstva, a istovremeno planiramo proračunom i znatna ulaganja u komunalnu infrastrukturu.

Prihodi proračuna planirani su u iznosu od nešto više od 67 milijuna kuna, no porezni primici planirani su vrlo oprezno unatoč činjenici da je u smjernicama Ministarstva financija predviđen rast poreznih prihoda od 3% u odnosu na ovu godinu. Kreditno zaduženje od 4 milijuna kuna odnosi se na zaduženje za kapitalnu investiciju i to ne bi trebao biti problem jer se ne radi o zaduživanju za potrošnju. Kada pogledamo za koje su se projekte zaduživali gradovi koji su danas po razvoju ispred nas – vidimo da su to kapitalni projekti – projekti koji pridonose  razvoju i privlače dolazak novih investitora, odnosno projekti koji su rezultirali novom vrijednošću što je u recesiji pravilo broj 1.

Iz proračuna se također isčitavaju ulaganja u gospodarsku zonu Jalševac, planirana je izgradnja nogostupa na području grada i okolnih naselja i mislim da su pri tom dobro određeni prioriteti, završetak izgradnje mrtvačnice u Gornjoj Kupčini, konačno će se graditi mrtvačnica u Svetoj Jani, planirana je izgradnja kanalizacije u Desincu i Gornjoj Jaski i još popriličan broj projekata što potvrđuje tezu s početka izlaganja o znatnim ulaganjima u komunalnu infrastrukturu. Kad to sumiramo na nogostupe i ceste planira se utrošiti 2,4 milijuna kuna, na ulice i trgove 2,2 milijuna kuna, na vodoopskrbu i odvodnju 7,5 milijuna kuna te na sportske objekte 1,3 milijuna kuna.

U ovo vrijeme u kojem se nalazimo, posebnu pažnju treba posvetiti i onima koji su potezima  državne vlasti na rubu egzistencije, a to su naši stariji sugrađani, a pažnju treba posvetiti i onim najmlađima za koje su u ovom prijedlogu proračuna predviđene mjere kao novčana pomoć umirovljenicima sa najnižim mirovinama, koje su po prvi puta isplaćene i ove godine, sufinanciranje prijevoza učenika i studenata iz obitelji sa niskim prihodima – dok je Zagrebačka županija ukinula subvencioniranje prijevoza i taj teret prebacila na građane odnosno roditelje  na koje je ionako prenijet  najveći  teret krize.
U proračunu su također planirana sredstva za sufinanciranje nabavke udžbenika za učenike osnovne škole. Djeca i mladi su najveća snaga našeg grada i u skladu s tim u proračunu za 2010. godinu povećana je naknada za svako novorođeno dijete na 3000 kuna, a za svako treće novorođeno dijete u obitelji planirana su sredstva od 10. 000 kuna.

Sredstva planirana za razvoj gospodarstva  iznose 5,6 milijuna kuna što je dvostruko više u odnosnu na realizaciju iz 2009. godine, tako da je tu planirano i sufinanciranje kamata i garancija za kredite u suradnji s Jamstvenom agencijom zagrebačke županije, te još od novih poticaja sufinanciranje nastupa obrtnika na sajmovima, a iznos od  milijun kuna za poticanje poljoprivredi  je također  značajan.
http://www.jastrebarsko.hr/sadrzaj/posts/proracun-je-razvojan-i-socijalan398.php

5 MJERA ZA UBLAŽAVANJE POSLJEDICA KRIZE
1. Novcana pomoc umirovljenicima sa najnižim mirovinama
2. Sufinanciranje javnog prijevoza osoba starijih od 65 godina sa niskim
prihodima
3. Sufinanciranje prijevoza ucenika i studenata iz obitelji sa niskim prihodima
4. Povecanje naknade za svako novorodeno dijete na 3.000 kuna, a za svako
trece novorodeno u obitelji 10.000 kuna
5. Sufinanciranje nabave udžbenika za ucenike osnovne škole
http://www.jastrebarsko.hr/media/UO%20Ured%20gradonacelnika/Microsoft%20Word%20-%205%20mjera%20za%20ublazavanje%20posljedica%20krize.pdf

5 MJERA ZA RAZVOJ GOSPODARSTVA
1. Sufinanciranje kamata na poduzetnicke kredite - kreditna kvota 5.000.000
kuna
2. Garancija za kredite u suradnji sa Jamstvenom agencijom Zagrebacke
županije
3. Ulaganje u Gospodarsku zonu te sufinanciranje nastupa obrtnika na
sajmovima
4. Ulaganje u turizam i razvoj turisticke ponude
5. Poticaji u poljoprivredi - 1.000.000 kuna
http://www.jastrebarsko.hr/media/UO%20Ured%20gradonacelnika/Microsoft%20Word%20-%205%20mjera%20za%20razvoj.pdf

PROGRAM ZA BOLJU JASKU
ISPUNJAVAMO SVOJA OBECANJA


Umirovljenici
Ljudi koji su
stvarali
ovaj grad
U prosincu 2009. godine isplacene su prve “božicnice” umirovljenicima sa
mirovinama nižim od 1.000 kuna, a u proracunu za 2010. osigurano je dodatnih
100.000 kuna. Za besplatan prijevoz osoba starijih od 65 godina i osoba s
posebnim potrebama osigurano je 300.000 kuna. Udvostruceni su iznosi za
financiranje umirovljenickih udruga i riješit ce se pitanje prostorija za njihov rad.
Kroz aktivnosti Centra za kulturu osigurana su sredstva za razne edukativne
aktivnosti namjenjene umirovljenicima.

Djeca
Oni koji ce stvarati
buducnost ovog
grada
Predvidena su sredstva u iznosu od 180.000 kuna za izradu projektne
dokumentacije nove osnovne škole u Jastrebarskom i podrucne škole s
vrticem u Gornjem Desincu. Naknade za novorodencad su povecane na 3.000
kuna i za svako trece i slijedece dijete 10.000 kuna. Djecja igrališta u 2010.
gradit ce se u Rastokima i Cegljima, a 10-tak novih lokacija se projektira. I ove
godine još više djece sudjeluje u Zimskoj igraonici.

Mladi
Najveca snaga
ovog grada
Za veci broj stipendija, sufinanciranje prijevoza ucenika i studenata te
pripreme za upise na fakultete osigurano je 700.000 kuna, dok je za
sufinanciranje nabavke udžbenika za ucenike osnovnih škola predvideno
dodatnih 100.000 kuna. Grad Jastrebarsko nastavlja sa financiranjem
“produženog boravka” sa 120.000 kuna, a za novi projekt “Rad s darovitim
ucenicima” pridvideno je 25.000 kuna.

Vatrogasci
Sigurnost ovog
grada
Za vatrogastvo u proracunu za 2010. predvideno je 1,5 milijuna kuna. Nastavlja
se sa financiranjem nabavke navalnog vatrogasnog vozila, predvida se nabava
vozila za DVD Cabdin, kao i financijski naknade za vatrogasce koji izlaze na
intervencije.

Sport
Kultura duha i
tijela
U proracunu za 2010. godinu za sport je predvideno 3 milijuna kuna što
predstavlja znacajno povecanje u odnosu na prethodne godine. Planira se
dovršetak objekata na Centrali , kao i izgradnja nogometnog igrališta s
umjetnom travom. Povecana su sredstva za tekuce financiranje sportskih
klubova.

Kultura
Zaštitnica
civilizacijskih
vrijednosti
U suradnji sa jaskanskim poduzetnicima obnovljeno je krovište kapele Sv. Duha
u Jastrebarskom, a u 2010. planira se nastavak radova na uredenju fasade.
Sufinancirat ce se radovi na rekonstrukciji krovišta crkve Sv.Nikole, izradena je
Studija zaštite i obnove perivoja Erdoedy, a u ovoj godini predvideno je
500.000 kuna za izgradnju novih sadržaja u Perivoju. Sredstva za financiranje
udruga u kulturi povecana su na 300.000 kn.

Prostor bivše
vojarne
Povijesna šansa za
razvoj grada
U 2009. godini upucen je zahtjev MORH-u i Vladi RH da se prostor bivše
vojarne dodjeli lokalnoj zajednici, za što je predstavljen i program buduce
namjene tog prostora. Tijekom sijecnja 2010. zapocinju pregovori sa MORH-om
o realizaciji zahtjeva.

Gospodarstvo i
turisticki razvoj
Po prvi puta osigurana su sredstva za povoljne poduzetnicke kredite - kroz
sufinanciranje kamata i povecanje garancijskog fonda Jamstvene agencije.
Sufinancirat ce se nastupi obrtnika na sajmovima. Krece se u izradu Projekta
ukupnog razvoja grada Jastrebarsko. Za razvoj gospodarske zone izdvojit
ce se 4,7 milijuna kuna za izgradnju infrastrukture, a za razvoj turizma
predvidena su sredstva od 300.000 kuna, što je dvostruko više nego u 2009.
Grad ce pomoci i završetak obnove Doma obrtnika.
Proracun Grada Jastrebarskog za 2010. godinu

Kvaliteta
životnog
prostora
Zapoceta je izrada projekta nadvožnjaka preko željeznicke pruge, a pet
najvecih investicija u ovoj godini su: Nogostupi i ceste- 2,4 milijuna kuna; Ulice i
trgovi - 2,2 milijuna kuna; Vodoopskrba i odvodnja - 7,5 milijuna kuna; Sportski
objekti 1,3 milijuna kuna; Mrtvacnica (Sveta Jana, Gornja Kupcina) - 0,8
milijuna kuna. Pokrenutim izmjenama Prostornog plana onemogucit ce se
gradnja klaonice na podrucju Grada.
http://www.jastrebarsko.hr/media/UO%20Ured%20gradonacelnika/Microsoft%20Word%20-%20PROGRAM%20ZA%20BOLJU%20JASKU.pdf

-

Proračun za 2010. nije niti razvojan, a niti socijalan kao što govori gradonačelnik Zmajlović"  
HSS održao presicu
 
 
 Gradska organizacija HSS-a Jastrebarsko održala je u srijedu tiskovnu konferenciju nakon što je u utorak na sjednici Gradskog vijeća donesen proračun grada Jastrebarskog za 2010. godinu.
„Proračun za 2010. nije niti razvojan, a niti socijalan kao što govori gradonačelnik Zmajlovići, te HSS nije mogao sudjelovati na sjednici vijeća i u donošenju proračuna.“ – rekao je Hrvoje Lafter, predsjednik jaskanskog HSS-a. „Prije godinu dana smo slušali obećanja o novoj osnovnoj školi, o dječjem vrtiću, o domu umirovljenika, o nadvožnjaku nad željezničkom prugom na cesti prema autoputu, o obilaznici oko Jaske, o obilaznici oko Petrovine i Volavja, a danas nismo dobili ništa. Gradska vlast očigledno ne može ispuniti niti jedno predizborno obećanje.“ – dodao je Lafter.

„Zadnjih šest mjeseci od gradonačelnika slušamo objašnjenja da će struka reći što treba učiniti za boljitak Jaske. No sada kad se donosi proračun potrebna je i politička volja i snaga za realizaciju obećanih projekata. A te političke volje i odlučnosti nema. Nema niti jednog velikog projekta koji će se napraviti slijedeće godine, osim nastavka izgradnje ceste u industrijskoj zoni, a što se također neće financirati izvornim prihodima proračuna već kreditom. Na zaduživanje se sada ide jer je očigledno da niti gradonačelnik ne vjeruje u ispunjenje prihodovne strane proračuna,  ali i u stabilnost koalicije, pa diže kredit da se bar jedan projekt napravi.“ – rekao je na tiskovnoj konferenciji tajnik GO HSS-a Jastrebarsko Filip Tončić.

„Vrlo brzo možemo očekivati rebalans proračuna jer je njegovo donošenje u ovom obliku samo kupovina vremena za rješavanje problema u vladajućoj koaliciji.“ – istaknuo je Lafter, dok je gradska vijećnica HSS-a Iva Sirovica nadodala da u proračunu nema niti jednog obećanja vezanog uz bolji život i školovanje mladih s područja Jaske. „Sad je vidljivo da jaskanci neće tako skoro sjesti u nove osnovnoškolske klupe, ali i da nema ništa od onih obećanja da će svi srednjoškolci imati besplatan prijevoz do škole.“ – rekla je Sirovica.

O potezu vijećnika Ignaca Smetka i Petra Španića koji su se pojavili na sjednici vijeća suprotno stranačkom dogovoru stranka će odlučiti na sjednicama svojih tijela.
 
Izvor: www.jaskalive.com

Vijest napisao/la: Silvio Perucci
02.01.2010. 07:47:40
http://www.jaskalive.com/index.php?art=4258

shaka zulu

  • Gost
Odg: Prebrani elektronski listi
« Odgovori #235 : Siječanj 31, 2010, 11:13:35 poslijepodne »
U Snupi na ples i zabavu
18.01.2010. 13:05:46
Poticanje brige o djeci i mladima, pomoć pri njihovom odgoju, radu i odrastanju, poticanje i animiranje ove populacije u cilju njihovog punijeg i kvalitetnijeg života koji obuhvaća sport, kulturu, umjetnost, zatim viša razina demokratske, kulturne, socijalne i ekološke svijesti, bolja informiranost mladih, druženje i bolja suradnja, kvalitetniji život u gradu, poticanje volonterstva, bavljenje športom, umjetnošću, organizacija i sudjelovanje u organizaciji zabavnih, kulturnih,ekoloških, športskih, znanstvenih, obrazovnih i drugih skupova, tribina, priredbi i manifestacija, te proslava dječjih rođendana i ostalih svetkovina, neki su od osnovnih zadataka i ciljeva nedavno osnovane udruge građana Snupi.

Naravno da ovakvo objašnjenje zvuči prilično birokratski, ali sve vam postaje vrlo jasno kada vidite sve te klince kako se zabavljaju, igraju i uživaju.

"Rad Udruge počeo je sredinom mjeseca listopada prošle godine i do sada pronalazi svoje mjesto pod našim gradskim podnebljem. Otvoreni smo svaki dan, a kroz likovnu i plesnu radionicu odvija se druženje djece.


Moramo reći da za sada nismo zadovoljni s odazivom, ali to nas ne će obeshrabriti da nastavimo sa svojim radom. Raduje nas da smo naišli na puno razumijevanje gradske vlasti, a posebno gradonačelnika  Darka Hrenića i dogradonačelnika Marijana Kopjara , koji su nas svojom podrškom ohrabrili da ustrajemo u našim nastojanjima", priča Vladimir Knapić, predsjednik udruge, i nastavlja:

„Želimo naglasiti da planiramo odlazak na Dječju maskiranu povorku u Rijeku 06. veljače i stoga pozivam zainteresirane roditelje da se što prije jave u sjedište naše Udruge u ulici N.Š. Zrinski 23 u Novom Marofu, u vremenu od 16.30-18.30 sati ili na telefon 092 103 35 35 kako bi se na vrijeme mogle izvršiti pripreme.“

Kako doznajemo, između ostalog, u planu je osnivanje gradskih mažoretkinja, te još nekoliko zanimljivih radionica.
http://www.novi-marof.hr/index.php?content=novosti&id=131

-

Rekordan broj sudionika 12. Vincekovog pohoda 
ponedjeljak, 25 sijecanj 2010 
 Tradicionalni zimski 12. po redu Vincekov pohod ove je godine najbrojniji i još kvalitetniji od dosadašnjih.
Stazu je pohodilo oko 2200 sudionika, mnogo planinara iz 50-ak društava od kojih po prvi puta sudjeluju članovi HPD «Vitez» iz RBiH. Velik je broj planinara već uobičajeno pristigao iz Slovenije od Kranja, Celja, Zreča, Maribora, Lendave, Murske Sobote, Ptuja, Ljutomera, Ormoža, Gornje Radgone…, bilo je tu pohodnika iz Mađarske (Kaposvar, Lenti) i iz mnogih krajeva naše zemlje(Senj, Pula, Osijek, Zagreb, Samobor, Novska, Belišće, Koprivnica, Ludbreg, Ivanec,Varaždin, Čakovec, Prelog, Pregrada, Križevci, Zlatar Bistrica ...). Ono što nas posebno veseli je velik broj Međimuraca i građana našega grada koji su prihvatili naš pohod kao aktivnost koja se ne preskače, već dovode velik broj prijatelja i rodbine pa na taj način obogaćuju naš rad.
 Ove godine posebno bismo istaknuli velik odaziv učenika OŠ i srednjoškolaca te općenito mladih koji su u toj aktivnosti pronašli nešto što ih u današnjici može ispuniti i na neki drukčiji način kreirati svakodnevicu.
Staza od 15-ak kilometara prošla se za oko 5 sati uz mnoge stajanke od Toplica sv. Martin na startu preko Venca i stajanke kod obitelji Goričanec do Kapelščaka i tradicionalnog Vincekovog obreda kod obitelji Bohnec u režiji Drageca Kočile. Snježni put nastavio se do Baloga i stajanke kod obitelji Mezga i Radija 105. Uz pjesmu, ples i razgovor krenulo se dolinom preko selničkog ribnjaka i Bundek-brega do Sportske dvorane u M. Središću. Hodanje se nastavilo druženjem, plesom i toplim obrokom u dvorani uz glazbeni trio Leteća drvarnica.
 Sve je sudionike, punu dvoranu u jednom trenutku popunjenu i do posljednjeg mjesta na tribinama, pozdravio uime grada dogradonačelnik Dražen Srpak, a obišao i Župnik. Sva su pristigla društva od domaćina primili zahvalnicu za dolazak i sudjelovanje, a 16 je pohodnika dobilo na poklon kapu za 10 Vincekovih pohoda. Dva najstarijih, muški- član osječkog društva, žena – članica društva iz Maribora , svaki od 83 godine prošli su bez problema cijelu stazu i zaplesali valcer…
Bundeki zahvaljuju svim sponzorima i donatorima koji su im na bilo koji način pripomogli u organizaciji Vincekovog pohoda, želja im je da se dobra suradnja nastavi i dogodine, a svim sudionicima čestitaju na dolasku s nadom da će to biti za sve njih tradicionalno druženje. (Sonja Vršić)
http://www.mursko-sredisce.hr/index.php?option=com_content&task=view&id=425&Itemid=62

-

Domaćini predsmotre Međimurske popevke   
cetvrtak, 28 sijecanj 2010 
 Grad Mursko Središće i KUD Mura biti će domaćini predsmotre Međimurske popevke 2010. čije finale će biti u subotu 5. lipnja u Dvorani Aton u Nedelišću.
Predsmotra u Murskom Središću biti će u nedjelju 7. veljače, 2010. u Sportskoj dvorani s početkom u 18 sati. Na središćanskoj predsmotri nastupiti će 16 skupina ili pojedinca te Gosti večeri Muška vokalna skupina iz slovenskog Veržeja. Boje Murskog Središća braniti će Ženska vokalna skupina Ftičice s dvije popevke: Da su dečki z vizite dohajali i Za škrlokom cimer. Ovo je na konferenciji za novinare u Nedelišću u ime organizatora rekla Ksenija Bilas. Druga predsmotra biti će u Donjem Kraljevcu 13. veljače. (S. Mesarić)
http://www.mursko-sredisce.hr/index.php?option=com_content&task=view&id=430&Itemid=62

-

Sastanak o unapređenju rada geronto-domaćica i proširenje korisnika Programa Kluba ''Mariška''     
Friday, 29 January 2010 

Jučer je u prostorijama Gradske uprave održan sastanak gradonačelnika Branka Hrga i pročelnika Upravnog odjela za društvene djelatnosti Mladena Tenodija  s predsjednicom kluba ''Mariška'' Šarlijom Vericom, medicinskom sestrom iz Programa ''Dnevni boravak i pomoć u kući starijim osobama'', predstavnicom Centra za socijalnu skrb Kristinom Trbuhom, Udruge invalida Mariom Stančićem te Udruge umirovljenika Božidarom Štubeljom.
Tema sastanka bilo je poboljšanje usluga geronto domačica, kao i povećanje broja korisnika njihove pomoći. Na kraju sastanka dogovoreno je kako će se prije svega revidirati  sve korisnike geronto-usluga iz Programa "Dnevni boravak i pomoć u kući starijimosobama" sukladno kriterijima Ministarstva obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti, zatim prikupiti potrebe novih korisnika prema ocjeni udruga koje se bave humanitarnim radom iuputiti ih Klubu "Mariška", radi uvrštavanja u Program usluga, organizirati sastanke s humanitarnim udrugama i Klubom "Mariška" barem svaka dva do tri mjeseca s novim popisima dopune korisnika, čime će se ostvariti da navedene usluge uistinu koriste oni korisnici kojima je ta usluga najpotrebnija, sukladno kriterijima Ministarstva, ujednačiti kriterije za uvrštavanje u navedeni Program, kako bi se jasno znalo tko može koristiti ove usluge, koje su u Programu pružaju bez naknade za korisnike, u slučaju proširenja korisnika na šire područje Grada, potrebno je, zbog udaljenosti, osigurati ustupanje službenog automobila Grada geronto-domaćicama, barem jedan dan u tjednu.

Pored svega navedenog, prisutni su dogovorili i dva prijedloga : proširiti usluge koje pružaju geronto-domaćice na dostavu toplih obroka zainteresiranima, a koji će udovoljavati uvjetima, kada se za to ostvare uvjeti preko restorana Srednje škole "Ivan Seljanec" ili na neki drugi način te ostvariti već ranije ideje o proširenju programa na način da se iste usluge pružaju osobama koje ne udovoljavaju kriterijima Ministarstva, ali imaju mogućnost platiti tu uslugu i prije svega imaju potrebu za tom vrstom usluga.
http://www.krizevci.hr/joomladir/index.php?option=com_content&task=view&id=1100&Itemid=1

shaka zulu

  • Gost
Odg: Prebrani elektronski listi
« Odgovori #236 : Siječanj 31, 2010, 11:25:10 poslijepodne »
home :: Život na salašu :: Dan prid sveta Tri Kralja

info: Alojzije Stantić
05.01.2010.

Dan prid sveta Tri Kralja
Dan prid sv. Tri kralja, 5. sičnja (januara), u crkvi se obavljo blagoslov svete vode. Iz svakog salaša (kuće) barem jedno čeljade ponelo je u crkvu bocu vode na blagoslov. Svi su na salašima imali dosta svete vode jel se nikad ne zna kad će iznenada tribat ić na groblje, pa da se za svetu vodu ne mora ić u crkvu.
Po adetu, čim se vrati iz crkve, u predvečerje Tri kralja, kako piše Ivan Antunović: ″...poškrope se "sve zgrade i sva imanja", jel "voda i vatra su življa, kroz koja se sve što je živo uzdržaje na svietu... ″, /Slavjan, str. 40/.).
Blagolslovljena vode se nosila i na groblje di su se škropile kripte i rake pokojnika.
Bilo je i takog da su tušta nji u (bućkoš) sud s vodom metnili jabuku i kad je voda blagoslovljena onda je isikli na komade i usitnjenu je dali brojnom josagu. To se uradilo s nakanom da i josag bude jedar i zdravi ko ta blagoslovljena jabuka.

Sveta Tri Kralja
Po gregorijanskom kalendaru 6. sičnja slavimo Bogojavljenje (sv. Tri Kralja), koji je kadgod bio neradni poslendan. Bogojavljenje je u kršćanstvu svetkovina kojom se slavi objavljenje Božje u osobi Isusa kad su mu se u Betlehemu poklonila tri mudraca:
″... mudraci se s Istoka pojaviše u Jeruzalemu raspitujući se: »Gdje je taj novorođeni kralj židovski? Vidjesmo gdje izlazi zvijezda njegova pa mu se dođosmo pokloniti.« ″ (Mt 2, 1-2) Na to se kralj Herod uznemirio i sazvo je glavare svećeničke i pismoznance narodne , a oni su mu kazali: » u Betlehemu judejskome«.
Kad su mudraci ugledali zvizdu pošli su za njom dok se nije zaustavila tamo di se rodilo dite i ″uđu u kuću, ugledaju dijete s Marijom, majkom njegovom, padnu ničice i poklone mu se. Otvore zatim svoje blago i prinesu mu darove: zlato, tamjan i smirnu. ″ „Mt 2, 11).

Simbolika darova:
- Zlato je simbol Kristova kraljevskog dostojanstva;
- Tamjan je simbol njegova božanstva, (to je smola koja se cidi iz kora niki tropski drva. Lipo mriši. A kad se metne na žeravicu onda se ugodni miris naglo širi. Skoro u svim religijama su ga kadgod hasnirali protiv kuge i drugi zarazni bola. Paljenje tamjana je obaška počast onom kome se prinosi. Kršćani ga u virskom obredu hasniraje od IV. vika. Danas u crkvi na svečanim misama vidimo prizor kađenja dimom tamjana) i
- Smirna - simbol muke. (Smirna el mirta, nalik je tamjanu, a kadgod su je hasnirali (koristili) za kađenje, jel širi ugodnu sagu. Smirnu su stari narodi hasnirali i za balzamiranje mrca (mrtvaca), al i ko melem (lik) za ranu.)
I u našem kraju po adetu tog dana blagosivljaju domove, na vrata se kredom ispisuje dotična godina i slova G + M + B, početna slova mudraca Gašpara, Melhiora i Baltazara.
* * * * *
Gôd
Na sveta Tri kralja je salašarima bio i prvi gôd u godini.
Naši stari su u škuli života naučili da je jedan od najvažniji iskoraka u životu čeljadeta, prilaz iz dičije u mladalačku dob. Taj iskorak mora bit dobro smišljen, a bolje će ispast ako njim u tom pomognu stariji, iskusniji. Zato su skontali (smislili) da će njim u varoši napravit zajednički provod, kad je u ravni najmanje posla el kad je kaki velik svetac. Tom danu kad će svake godine neudomljene mlade puštit u varoš na provod nadili su ime gôd (od: godišnjica). To su: 6. I. sv. Tri kralja (Bogojavljenje); 2. II. Marin (Svijećnica, onda su napravili i prvo Veliko prelo 1879.); Bršančevo (Tijelovo, prvog četvrtka posli prve nedilje iza Dova /Duhovi/); 29. VI. Petrov (sv. Petar i Pavao); 15. VIII. Velika Gospojina (Velika Gospa, Uznesenje BDM) i poslidnja nedilja prid advent.
Iako nije bio god većina mladi su se skupili u varoš i na Debo četvrtak (poslidnji četvrtak u pokladama) i na Dove (sedma nedilja posli Uksrsa).
* * * * *
Iskorak med mlade
Naši pridaci su se za svaku važniju odluku u životu temeljno spremali. Tako su unaprid spremili svoje stasalo dite, kad će ga puštit da se počme zabavljat med svojim vršnjacima. Za iskorak u život, da se ponesu (počmu oblačit) parasnički unaprid se spremalo: divojki se sašilo više ruva, a momku barem dva para odila. Čim se drugačije opravila (obukla), divojčica je prikio noći dobila izgled divojke, a momak izgled odraslog čeljadeta spremnog za skori samostalni život.
Divojku su naspram gospodarske moći okitili s nikoliko dukata na zlatnom lancu oko vrata, sa zlatnim menđušama i zlatnim prstenom s križićom, a skromniji samo sa zlatnim lančićom s križićom oko vrata. Imućniji su divojki kupili i zlatni karperec (narukvicu) okićenu dragim kamenčićima. Kome je doticalo tom su još i na jedan-dva zuba navukli zlatnu navlaku, koja se vidila kad se nasmije.
Tušta mladi su se zamomčili/zadivojčili na prvi god, na sv. Tri Kralja. Za tu priliku divojki su iz daljeg našli, el je ona našla, drugarice s kojom će ić u društvo. Prvi izlazak uvik joj bio na gôd. Prvo je išla u crkvu na veliku misu s drugaricom el neudatom tetom, a posli mise su je odveli na korzo na špaciranje. Momci koji još nisu zapatili divojku vrebali su koja će se cura zadivojčlit i onako, za sebe, je begenisali. Na prvoj zabavi sa igrankom momak se u kolu uvatio do one cure na koju je bacio oko i počo joj se udvarat. Ako se momak divojki dopo igrala je s njim i druge igre i sve tako dotleg dok se s momkom nije udivanila da će s njim poć (počet se zabavljat).
Tušta njima je taj god osto zauvik u sićanju, jel su onda pošli (počeli se zabavljat) i ostali zajedno dosmrtno.
http://www.subotica.info/eventview.php?event_id=31013

-

home :: Život na salašu :: Poklade

info: Alojzije Stantić
11.01.2010.

Zakoracili smo u prvi dan poklada. Poklade uvik počimaje istog datuma, na Bogojavljenje (sv. Tri Kralja) 6. sičnja (januara) i traju do Čiste sride (Pepelnice). Poklade će ove godine bit do 17. veljače (februara), kad počima Uskršnji post. Ovog se vrimena približno drže svi koji prave kojekake zabave, jel je ovo vrime za zabave i pučka veselja i u kršćanskom svitu.

Mi ovo vrime spominjemo ko poklade, a niki ga spominju ko mesojeđe (ikavicom: mesoije) ili mesopust, tj. vrime kad je slobodno ist meso, jer kad protekne, onda se triba okanit mesojeđa i počet postit. Poklade su poznate i po karnevalima, koje prave u velikim varošima. Karneval je veselje sa svirkom, pivanjem i igrom na sokaku. U našem kraju ovaj adet nisu držali. U nikim krajevima za poklade kažu fašnik od nimačkog Fasching, a Madžari, po nimačkom izgovoru, ovo vrime zovu farsang. Ima krajova di i Bunjevci ovo doba zovu faršange ili varšange.

Poklade su i poslidnja nedilja prid Čistu sridu i poslidnja tri dana prid početak korizmenog posta.

* * * * *

Pokladno vrime je kadgod salašarima bilo na glasu po komšijanju, disnotorima, prelima, svatovima, čestim gošćenjima s bogatom zabavnom i opuštenim životom. Ovo vrime nije dugačko i zato se čeljad paštrila da ga dobro provedu jel je korizma je na pragu, a i zemlja će u ravni promanit (prosušit se) pa će imat posla priko glave. Obilje pokladnog mrsa pravdali su: naišćemo se soparnog ila u korizmi.

Prvi god je već prošo, bio je na sv. Tri Kralja (6. I.), a za njim su se počeli spremat za drugi god - Marin (Svijećnicu, 2. II.) kad će imat drugi velik god i Veliko prelo. Kad su poklade bile kratke, ko ove godine (do. 17. II.), dotleg njim je ostalo malo vrimena za disnotore i obiteljska prela. Po adetu su u svakoj obitelji tako zgađali da velik dinostor naprave na kraju nedilje i sastave ga s obiteljskim prelom.

* * * * *

Ugojeni ranjenici

Salašari su u ovo vrime imali gotove ugojene (utovljene) ranjenike (tovljenike) koje su redom pridavali (utovarali) i prodavali, na najbližoj genciji (željezničkoj postaji), otkaleg su odnošeni u koju veliku dernicu (klaonicu).

Salašari su gojili toliko ranjenika za koliko su mogli nastačit rane i naspram tog koliko njim je velik domazluk. Za se su potukli (zaklali) ranjenika koliko njim je tribalo za domazluk. Toliko da njim do drugi poklada, el barem do Božića, dotekne smoka (mast, dimljenio meso, slanina...) što je u ono doba vilo glavno ilo, a i kuvalo se samo na masti.

Suvišne, najbolje ranjenike salašari su prodali i priko nji dobro unovčili kuruze. Onda je i zemljodilcima bio poznat gospodarski nauk da je najneunosnije prodat sirovinu, ode prisne kuruze. Kroz ranjenike su unovčili i svoj rad, od praseta do ranjenika.

Derničari su imali svoje ljude koji su unaprid sa salašarom, nakon što su mu vidili ranjenike, pogodili (dogovorili) cinu i udivanili kad će ji moć donet na genciju za utovar u vagone. Ti, kadgodašnji teretni vagoni naspram ovi današnji bili su mali. Mogli su nosit teret od 10 tona, pa je vrimenom po tom i zvanična mira za teret od 10 t. postala - jedan vagon.

Za prinos ranjenika pravili su se teretni vagoni na sprat. U svakom odiljku bila su po dva alova za vodu, a čak i na najmanjoj genciji bila je utovarna rampa udešena da polagano ranjenika mogu otirat i u spratni dio vagona. Doli je bila prostrta slama da ranjenici ne leže na daskama. (Još i u tridesetim godinama prošlog vika viđo sam da su se taki vagoni hasnirali za nošenje ranjenika.) Ranjenika se naručilo uvik toliko koliko je bilo vagona el misata u vagonu tako da niko nije moro vraćat ranjenika natrag.

Udivanjenog dana salašari su prija zore tovarili ranjenike. Obično su u lotra kola (unutrašnji dio) stala po dva manja, el jedan veći ranjenik (dobrim iznad 150 kg.). Ako je bilo sniga nosili su ji na soncama, a po suvom u parasničkim kolima. Kočijaši su se skupili kod domaćina dobrim prija udivanjenog vrimena, a gazda ji je po adetu častio rakijom. Bilo je i škrtaca, pa su za takog kočijaši divanili: ranjenike smo tovarili na suvo.

Kad su doneli ranjenike na genciju istovarali su jednog po jednog, izmirili ga i puštili u svinjak kod rampe. Kad su istovarili sve ranjenike onda su ji polagano utovarili - utirali u vagon. Lokomotiva je čekala da se dogotovi utovar, pa je i na drugim usputnim gencijama kupila vagone s ranjenicima. U varoši, na velikoj teretnoj genciji su od vagona sastavili cug vagona koje je lokomotiva oma odvukla. Na priliku, ujtru, u Đurđinu utovarene ranjenike uveče el noćom istovarili su u dernici u Pešti, el kojoj drugoj dernici, čak i u Beču. Onda je, a i sad, teretni cug vagona sa ranjenicima el drugom živom živinom (životinjama) imo pridnost prolaza po gvozdenom putu naspram cugova vagona s drugačijim teretom.

Naspram taki vagona bili su i gvozdeni putovi (pruge) na kojima su šine mogle podnet teret od 15 tona po osovini, a da cug vagona (kompoziciju) lokomotiva vuče najvećom brzinom od 60 km/h. Vrimenom su vagone pravili veće, a gvozdene putove ojačali za veći teret i veće brzine.

Na kraju slidi najvažnije. U to vrime bio je adet ako je paor štogod prodo i čim je prišlo priko maže (kad je izmireno) oma su mu porteku (robu) isplatili gotovim novcima.

Nuz svaku genciju bila je i mijana. Čim je gazda dobio novce kočijašima, koji su mu u mobi pomogli donet ranjenike, platio je aldumašče. Ako je bio i dućan onda je gazda kupio štogod i svojoj čeljadi. Mi dica smo obično dobili po jedan dukat (u zlatni papir umotana prešana čokaladica) s utisnutom glavom kralja. Ako nije bilo dukata onda smo dobili po štaniclicu šećera (bombona) el da, po dvoje, podilimo vinac smokava.
http://www.subotica.info/eventview.php?event_id=31115

shaka zulu

  • Gost
Odg: Prebrani elektronski listi
« Odgovori #237 : Siječanj 31, 2010, 11:26:08 poslijepodne »
home :: Život na salašu :: Sveti Vinko - Vicencije

info: Alojzije Stantić
19.01.2010.

U adventskom i pokladnom vrimenu salašari, zemljodilci su najviše dospiveni za kojekako (razno) slavlje, pa u tom nisu zaostali ni vinogradari. Oni se paštre da njim vinograd bude što rodniji, baš ko i ratarima litina, da imadu više i što boljeg vina, onda i više hasne. Bilo da je kako vrime u godini vinograd se ne smi zapuštit, makar i slabije rodio, al se mora uradit valjano da dogodine mož donet dobar rod.
Zato su kadgod vinogradari tirali (ponavljali) "vinograd ne trpi gospodara, već slugu, voli pudarov (čovikov koji radi vinograd) lad (hlad)". U vinogradu posla ima vazdan, al najmanje zimi kad je zagrnut.
Kadgod su vinograd radili tako da su ga prid zimu zagrnili, na čokot (trs) nagrnili pisak da mu jaki mraz ne naudi el da se ne smrzne. Na proliće su ga odgrnili, s čokota očistili pisak, jel su svi vinogradi bili posađeni u pisak otkad je pošast žiložder (filoksera, na kraju XIX. vika) u crnjevini unišito sve vinograde. Posli odrgrćanja vinograd su orizali, podsikli lastare, na njima ostavili toliko rodni pupova da čokot mož iznet rod što bolji rod.
Posičene lastare su svezali u režu (u snopiće za ogriv) i ostavili da se na suncu osuše, da posli dobro izgore.
Čim je s prolića krenilo raslinje (počele zelenit biljke) latili su se da ožuljaje (posiku) korov med redovima, da od loze ne uzima vodu i ranu iz piska. Katkad su vinograd žuljali s prikidima, pa se često trevilo (dogodilo) kad je vinogradar, el pudar ožuljo vinograd i jopet se vratio i iz početka počo žuljat, jel svi korovi ne kreću (počimaju rast) odjedared, uvik ji ima na pritek.
Kad su s rodnim lastarima počeli rast zaperci vinograd su svaki desetak dana okačovali (rukom pokidali) zaperke, da ne oduzimaje vodu i ranu rodnim lastarima.
Vinograd su polivali ručnom leđnom štrcaljkom (prskalicom), posli kiše el kad je tribalo, "modrim kamenom", tj. "bordovskom čorbom", otopinom modre galice i gašenog kreča.
(Da se ne zaboravi adet iz Čikerije. Kad je 1874.-1876. godine triput zaredom led potuko vinograde, Čikerijanci su podigli zavitni križ, blizo njeg zvono za rastiravanje ledonosni oblakova i zavitovali su se da se neće radit i subatom poslipodne, od Markova (sv. Marko evanđelist, spomendan25. IV.) do Mijolja (arkanđeli Mihael, Gabriel i Rafael, spomendan 29. IX.). U tom kraju vinograde su imali i gazde iz drugi pustara. Dešavalo se da je kogod od vinogradara sa strane subatom poslipodne tio polivat vinograd. Čikerijanci su ga opominili da se okani posla. Ako nije tio poslušat onda su mu silom prolili spremljen "modri kamen" za polivanje. Kadgod su zdravo poštivali, skoro po svaku cinu, držali se zavita).

Vinogradari i sv. Vinko
Vinogradari su zimi pratili vrime, čekali oćel i koliko napadat snig el kiša, da pisak u se upije što više vlage, pa su po tom unaprid šacovali kaki rod mogu čekat. Zato su voičlili vidit tu i tamo bare u kolotragu piskovitog puta kojim su išli u vijnograd, jel njim je to bkio znak da je palo toliko kiše da ga svog ni pisak nije mogo upit. Iako se u šacovanje ne mož pouzdat, ono je u krvi zemljodilaca jel rade poso u kojem rod ne zavisi samo od njevog rada, već tušta, katkad i najviše od vrimena, bolje je kazat od Božje volje.
Pošto Vinko (spomendan 22. I.) pada u srid zime kad i vinogradare najviše kopka da se što prija uvire dal je i koliko zima oštetila rodne pupove, oni su uzeli adet da na spomendan svog zaštitnika probaje ocinit kako će orizat lozu prija neg se počmu razvijat rodni pupovi. Da tom naumu dadu veću važnost skontali (smislili) su da to svi odjedared obave na Vicencija (sv. Vinko) zaštitnog sveca vinogradara.

Zašto jer adet na sv. Vinka
Život sv. Vinka je obavljen legendama, al se pouzdano zna da je ko kršćanin mučen i usmrćen 304. g. Bio je đakon (još nije svećenik i pomaže svećeniku u službi) biskupa Valerija u španjolskoj Zaragozi, di se staro (skrbio) o sirotinji. Kad je počo progon kršćana od cara Dioklecijana, biskupa Valerija i đakona Vinka doneli su okovane u Valenciju. Tu je Valerije friško umro, a Vinka su mučili, od čeg je malo posli umro. Svečano je saranjen u Valenciji, a u XII. viku su mu otaleg zemne ostatke prineli u Lisabon.
Ime Vinko podsića na latinsku rič ″vinum″ rad čeg su ga, valjda, vinogradari uzeli za svog zaštitnika. Svetog Vinka ko zaštitnika vinograda najviše poštivaje vinogradari Elzasa u Francuskoj, južnoj Nimačkoj i Austriji. U tim krajovima tušta naroda živi od vinograda i vina.
U Francuskoj čuvaje tuniku sv. Vinka pa je on i zaštitnik tkača.
* * * * *
Po adetu ove godine na sv. Vinka će, oko 11 sati, vitezovi vinskog reda "Arena Sabatkiensis" obavit probno rizanja loze u vinogradu Šomođi Janoša Hajdukovu. Po orizanim lastarima će ošacovat dal se i koliko ove godine smrzla vinova loza i na koliko će je rodni pupova tribat orizivat, čim to vrime do
http://www.subotica.info/eventview.php?event_id=31248

-

home :: Život na salašu :: Adeti na Vicencija u našem kraju

info: Alojzije Stantić
22.01.2010.

Kadgod su vinogradari adet Vicencija otpravili (održali) kad su posli zajedničke svete mise izašli u vinograd, ocikli nikoliko lastara i kod kuće ji potopili u bocu el vazu. Po tom koliko je rodni pupova krenilo (počelo se razvijat) vidili su koliko ji je izmrzlo, pa su po tom znali na koliko pupova će orizat lastare prija neg krene vinograd. Za ovaki ogled uzeli su obaško od svake fele ondašnji sorti loze najviše, a najviše je bilo "kevidinke" (kevedinkue) i "kadarake", a manje "slanke" i "rizlinga".

Tog dana su i po vrimenu nagađali kako će ono bit u toj godini, jel ako je na Vicencija vrime vedro i lipo, onda su računali da će vrime bit podesno za rast loze i da će donet dobar rod grožđa, a mož se nadat i da će od njeg bit dobro vino. Od više količine, a još i od boljeg vina biće i veće hasne (koristi). Virovali su da će godina bit rodna ako je tog dana padala kiša el ako je u vagašu (kolotragu), u doljači i po oputini (uzvišenje sa strane vagaša) prtenog (zemljanog) puta bilo vode. To je bio znak da je od otopljenog sniga i kiša ostalo dosta vode kojeg pisak nije mogo upit, znači, loza će za početak rasta imat dosta vlage.

U sićanju je sačuvan adet da su veći vinogradari, el imućnije gazde, jedan od lipi čokota okitili parom divenica što je bio dar vinciliru (zajedničkom čuvaru vinograda) kako bi i ove godine tako dobro pazio na vinograde.

Posli orizivanja vinogradari su s ukućanima, često i s gostima, sašli u podrum da koštaje mlado vino, da se uvire jel se dobro očistilo i da ga ošacuju kako će bit kad još malo odleži. Više puta su punili čašice iz teglice (posuda za izvlačenje vina iz bureta), da bi se na kraju zadržali kod bureta iz kojeg njim se vino najviše dopalo. A, da vino ne piju na prazan stomak domaćin se nastaro da prizalogaje malo nasičene divenice (kobasice) i friškog somuna (okrugli i sa strane zasičen kruv), a često i s mašćom kruva odozgor popaprenog i okićenog sitnosičenim crnim lukom. Ako je domaćin dotleg imo disnotor (svinjokolj) onda se reduša nastarala i goste ponudila vrućim pogačicama sa žmarama (čvarcima). Ko je to probo uvirio se kako se taka ila (jela) dobro slažedu s vinom, a okružena burad i saga (miris) vinskog podruma daju zajedno ugodni užitak. Zato u takoj priliki iz podruma nisu izlazili napolje "navrat-nanos" (žurno), već su se pripuštali uživanju kakog ima samo na Vicenciju.

Tako je kadgod bilo.

Vlast je bliže sridini XX. vika počela i oma zatim friško i uništila el usporila privatno gazdovanje. Kako su iskorenjivali privatne vinograde š njima je polagano zaboravljen i taj starovinski adet na Vicencija.

* * * * *

* Kadgod su oko tog dana tavankucki vinogradari apcigovali (pretakali) vino, iz bureta u drugo bure, stelju (vinski talog) su prolili, bure oprali i anšlogovali (sumporisali) i jopet hasnirali (koristili).

* U našem ataru Čikerijanci i Kunbajanci (dio Skendereva i selo Kunbaja s okolicom u Madžarskoj), pod uticajom adeta u Madžarskoj, su misto Vicencija slavili sv. Urbana (spomendan 23. sičnja /januara/), zaštitnika vinograda, vinogradara, mijandžija (gostioničara) i kadara (bačvara). Ako je na njegov spomendan bilo lipo vrime vinograd su polili vinom, a ako je ružno onda su ga pomokrili, jel po ružnom vrimenu vinograd neće donet dobar rod.

Vinogradari su sv. Urbana (madž. Orbán), počeli slavit po biskupu iz Langresa (Galija, kraj IV. i početak V. vika), al su ga vrimenom pobrkali s papom Orbanom I. (Rim 150-230. g.) i u novije vrime spomendan mu drže 25. V.

* * * * *

Po adetu ove godine na sv. Vinka, 22. sičnja (januara) oko 11 sati, vitezovi vinskog reda "Arena Sabatkiensis" otpravili su adet probnog rizanja loze u vinogradu Šomođi Janoša u Hajdukovu.

Dan je bio ko da su ga vinogradari udešavali za se. Pomalo sunčano i tijo vrime, a ravan pokrivena snigom navistila je da će vodu od njegovog topljenja pisak polagano upit, biće dosta vlage, a to je unaprid dobar znak. Ako bude više puti u godoni vlage nalik ovoj, onda se unaprid navišćčuje i dobar rod, pa još, ako bude sunčana jesen i dugačko ″babino lito″ onda ćemo i ove godine pit dobro vino. Po orizanim lastarima, vitezovi su ošacovali (icinili) da loza do sad nije stradala od mraza, pa će je tako i orizavat čim ″pukne proliće″ i čim to vrime dopušti.

Posli je domaćin ponudio goste njegovim vinom i podesnim zalogajima za koštanje vina. Tu su priliku izhasnitali i poznati vinogradari koji su se gostima pridstavili svojim vinima. Sladokusci su koštali više feli vrsni vina, prave ″Lacrima Christi - Kristova suza) i teško je bilo upačit prstom koje je od kojeg bolje. Svako je dobro na svoj način, il kako su kazali: drugačijeg je, al dobrog šmeka. Svako se dobro sklizalo nuz gegu (grkljan).

Jeto tako smo otpravili Vicencija i ove godine.
http://www.subotica.info/eventview.php?event_id=31300

shaka zulu

  • Gost
Odg: Prebrani elektronski listi
« Odgovori #238 : Veljača 01, 2010, 11:48:47 poslijepodne »
www.sbtv.hr 01.02.2010.

ARKOD sustav

Jedan od najvećih poslova u sustavu domaće poljoprivrede trenutno je uvođenje gospodarstava u Arkod sustav. Nimalo jednostavna procedura mora biti gotova do 30. svibnja ove godine pa se njome bave Uredi državne uprave, odnosno regionalni redi Agencije za plaćanje, ali i Hrvatski zavod za poljoprivredno savjetodavnu službi te Hrvatska poljoprivredna agencija. U našoj županiji u upisniku je osam i pol tisuća obiteljskih gospodarstava. Dosadašnji sustav prijavljivanja poticajnih površina ostavljao je prostora za manipuliranje, a Arkod tome staje na kraj. Posla oko stvaranja takvog registra je uistinu mnogo kao i problema koji se pri tome javljaju. Rokovi su također potencijalni problem pa se vlasnici gospodarstava pozivaju na kooperativnost i suradnju kako bi sustav zaživio na obostranu korist.
http://www.novagradiska.com/site/v2/default.php?ngdefault=ng-central.php&ngnovosti=news-id.php&id=1079242

-



Antun Toni Brađašević 01.02.2010.

Najbolje do sada

12.-te Poljoprivredno-poduzetničke ideje, vrlo zanimljiva i korisna dvodnevna manifestacija održana ovih dana u našem gradu Novoj Gradiški, u potpunosti je ispunila svoju svrhu, a usudit ćemo se ustvrditi, donijela i nešto novo što do sada nije bilo svojstveno ovakvim događajima. Evo kraćeg pojašnjenja. Stručnih savjeta i specifičnih znanja nikada dovoljno, pa prije svega možemo pohvaliti organizirana stručna predavanja, posebice ona koja se odnose na to što čeka poljoprivredne proizvođače, stočare, i poduzetnike kako u procesu pridruživanja EU tako i neposredno nakon što postanemo punopravni članovi. Tu se išlo argumentima a ne nagađanjima, pretpostavkama, stereotipima i predrasudama koje se dosta nevješto koriste u dnevno-političke svrhe, uglavnom od onih koji ovu temu vrlo površno ili nikako ne poznaju. Satelitske snimke zasijanih površina, praćenje tijeka proizvodnog ciklusa u svim fazama paralelno s korištenjem poticajnih sredstava, to je ono što već itekako dobro egzistira u EU, a treba li uopće reći da itekako pomaže sprečavanju zlouporabe i manipulaciju sa kreditnim sredstvima ili poticajima. Neće se moći više zasijavati samo rubni dijelovi parcela a u sredini ništa ne sijati, ne primjenjivati agrotehničke mjere, i služiti se drugim nedozvoljenim sredstvima. O tome svi govore ali do sada nitko nikoga nije prijavio nadležnim službama u Županijama. Inače tko to jednom ubuduće pokuša učiniti, više neće nikada moći ostvariti potpore. Na predavanjima bio je čitav niz raznovrsnih i vrlo korisnih predavanja, a tu je i atraktivna izložbeni prostor gdje smo vidjeli originalnost poduzetnika, a ako imamo i sami nešto poduzetničkog duha, mogli smo i sami dobiti ideju nečim se baviti kako bi smo možda malo popravili kućni proračun. Nekada je kod nas u Slavoniji rješenje vidjelo u rezbariji, no sada se mora biti još više originalan i maštovit i u ovim vremenima krize još više razmišljati o tome kako ne bi smo ne daj Bože krivo investirali. Bilo je vrlo lijepo čuti kada su 12,.te PPI, koje se 7. put zaredom održavaju u Novoj Gradiški usporedili sa sajmom u Gudovcu. Rekoše da je Nova Gradiška odmah na drugom mjestu iza Gudovca, najvećeg, najreprezentativnijeg a i najkvalitetnijeg sajma stočarstva i poljoprivrede u Hrvatskoj. To je doista vrlo respektabilna izjava ministra Čobankovića koja može biti na čast i organizatorima i BPŽ i nama u Novoj Gradiški. Dakako kod nas je umjesto stočarstva u prvom planu poduzetništvo OPG-a i poljoprivreda. Ove godine ovu manifestaciju po prvi put su iskoristili poljoprivrednici i za prosvjede i oponiranje čelnicima Ministarstva ponajprije zbog zakonskih odredbi vezanih uz proizvodnju rakije, ali su iznijeli i vrlo opravdane kritike vezane uz slučaj nestanka zaliha iz đakovačkih silosa. Odmah smo se dakako sjetili našeg novogradiškog KLASA i agonije koju su prolazili djelatnici te tvrtke zadnjih godina, pa sve do nedavno pokrenutog stečaja. Originalno su prosvjedovali Staropetrovoselci, a na sajmu smo vidjeli sve najpoznatije čelnike seljačkih udruga koji su otvoreno govorili o problemima, a nisu se pretvarali da u Hrvatskom agraru i stočarstvu „teče samo med i mlijeko“. Ministara Čobankovića odmah na otvorenju dočekao je i fenomenalan igrokaz članova KUD-a TRENK koji su kroz razgovore seoskih snaša do kosti ogolili svu „golu istinu“ o trenutnom teškom životu na selu te „opleli“ kako po Ministarstvu tako i po Općinama, Županijama, poticajima, korupciji. Šala o tome kako jedna snaša (shvaćajući svu problematiku lokalne birokracije) ide „direkt ministru“ (te mu za milošću nosi kobasice i jaja) još će nam dugo ostati u sjećanju i aludirati na to da je katkada bolje imati jednu jaku nego deset „loših“ veza, (mada bi smo svi trebali biti isti i jednaki) .“ Tko razumije shvatit će“- rekli bi neki, a mi ipak dodajmo da je taj isti ministar (ničim izazvan) ipak puno učinio baš za nas u Brodsko posavskoj županija ali i drugdje i što je isto tako važno čovjek je koji cijeli svoj život sa cijelom svojom obitelji puno radi na zemlji i oko zemlje, ne bježi od problema i sa ratarima i stočarima razgovara otvoreno (bez figa u džepu i podmetanja) . „Ja sam za to da bude 50 litara po svakoj glavi u domaćinstvu a ne po obitelji.“ Reče tako ministar u odgovoru novinarima i prosvjednicima, a neki su odmah glasno prokomentirali:“E tako bi već moglo.“ Za kraj recima da bi bilo vrlo jednostavno riješiti kada bi to bio najveći problem hrvatskog sela. Nažalost problemi su strukturalno puno dublji i teži za rješavanje. Kao da živimo u godinama kada se sve ono što je godinama „stavljano pod tepih“ odjednom pojavljuje pred nama. Za lažna obećanja i „kupovanje vremena“ više jednostavno nema vremena.
http://www.novagradiska.com/site/v2/default.php?ngdefault=ng-central.php&ngnovosti=news-id.php&id=1079243

-

GALERIJA STARI GRAD – dogovor oko daljnjih radova u utvrdi Stari grad 22.1.2010.       
Subota, 23.01.2010. 
U petak, 22. siječnja 2010. u prostorima utvrde Stari grad održan je sastanak u vezi nastavka daljnjih radova na utvrdi. Sastanku su prisustvovali pročelnik Konzervatorskog odjela iz Bjelovara Milan Pezelj, projektantica Jelica Peković, u ime izvođača firme Segrad, Natalija Kovačev Golub, predstavnici grada – gradonačelnik Slavko Gračan i pročelnik za Stambeno komunalnu djelatnost Martin Mahović, te ravnateljica Centra za kulturu – Edita Janković Hapavel. Obiđeni su prostori prizemlja gdje su ovaj tjedan i započeli radovi, te prostori prvog kata.

 



U razgovoru su definirane pojedinosti uz slijed nastavka građevinskih radova, način žbukanja u prizemlju, otvaranju sonde ispod stepenica koje vode iz veže na vanjsku galeriju, te ostalih radova prema troškovniku. Isto tako razgovaralo se i o rješavanju problema statike s obzirom na širenje pukotine u dijelu veže. Već u prvoj polovici veljače dogovoren je sastanak u istom sastavu. (EJH)
 
http://www.djurdjevac.hr/index.php?option=com_content&task=view&id=1859&Itemid=126

shaka zulu

  • Gost
Odg: Prebrani elektronski listi
« Odgovori #239 : Veljača 01, 2010, 11:50:08 poslijepodne »
Delnice 26. siječanj 2010.
Gorani primorani vozačke ispite polagati u Rijeci

DELNICE – Ne dođe li do neke bitne promjene, Gorani od ove godine gube pravo vozački ispit polagati na području Gorskoga kotara i taj će posao morati obavljati u Rijeci, ili pak nekom drugom bližem središtu (Ogulin, Karlovac, Krk...) koje ima službenu dozvolu za provođenje tih aktivnosti. Naime, Rješenjem o određivanju ispitnih centara za provedbu vozačkih ispita koje je Ministarstvo unutarnjih poslova RH izdalo na temelju Zakona o sigurnosti prometa na cestama, od početka ove godine vozački ispit za područje Ispitnog centra Rijeka, u okvir kojeg spadaju i Delnice, može se provoditi u samo četiri sredine – Rijeci, Malom Lošinju, Rabu i Krku. Ovakva odluka na području Gorskoga kotara izaziva novo ogorčenje i žučne reakcije, tim više što se, očigledno, poštovala posebitost otočnih sredina, ali ne i Gorskoga kotara koji je svojevrstan otok u šumi.
   
    Gorani su svjesni činjenice da Delnice nisu zadovoljile sve potrebne kriterije koji bi Goranima omogućili da, kao i do sada, vozački ispit polože u Delnicama, ali isto tako upozoravaju kako su aktivnosti vezane uz uređenje kružnog toka prometa – što je jedini uvjet koji ne ispunjavaju – pokrenute i trebale bi biti riješene u tijeku ove godine. Zbog svega toga u Gorskom kotaru ne žele se složiti s ovim rješenjem i pokušat će tražiti promjenu ove odluke.
    Tako su iz Autokluba »Delnice« na adresu Komisije Hrvatskog auto kluba, koja je predložila MUP-u ovakav raspored ispitnih centara u Hrvatskoj, poslali dopis u kojem mole promjenu te za Gorane negativne odredbe.
   
    Tajnik Autokluba »Delnice« Rudi Ožanić ističe kako ispitno mjesto Delnice posluje uspješno već više od deset godina, a za uređenje kružnog toka prometa – jedinog uvjeta koji Delnice ne ispunjavaju – gotov je idejni projekt i početak realizacije poslova očekuje se u tijeku ove godine, kaže Ožanić, naglašavajući kako su Delnice središte Gorskoga kotara, gradić kojem gravitiraju naselja udaljena i do 45 kilometara, što znači da će za neke od mještana Gorskoga kotara odlazak na ispite značiti putovanje od 90 km samo u jednom smjeru, što će donijeti višestruko povećanje troškova i vremena potrebnog za obavljanje bilo kojeg dijela vozačkog ispita:
   
    »Ovim rješenjem Gorani su stavljeni u vrlo nezavidan i neravnopravan položaj te im se narušava ustavno načelo ravnopravnosti i dostupnosti obrazovanja. Nadalje, iz svih mjerodavnih državnih institucija, pa i Vlade RH, traži se zadržavanje svakog radnog mjesta, a ovaj je prijedlog dijametralno suprotan tome jer će svi koji na području Gorskoga kotara obavljaju poslove osposobljavanja kandidata za vozače ostati bez radnih mjesta«, piše Ožanić, naglašavajući kako Grad Delnice, ponajprije zbog područja koje pokriva, zaslužuje da se uvede u popis ispitnih mjesta te u ime Autokluba »Delnice« moli nadležnu komisiju da još jednom preispita činjenično stanje i donese odluku kojom će Delnice iznova imati pravo biti ispitni centar.
    Na upućeni dopis u Delnicama očekuju odgovor u pisanom obliku, a hoće li u HAK-u pokazati razumijevanje, tek će se vidjeti. Dojam je da su kriteriji, pogotovo u ovo doba krize, preoštri. Pogotovo za sredine kakva je Gorski kotar kojoj zaista treba pomoći, tim više što i sami rade na rješavanju jedinog preostalog uvjeta koji ne zadovoljavaju.

Opasnost od gašenja lokalnih autoškola
   
    Opasnosti koje ovo Rješenje donosi još su poprilično nepoznate, jer Gorani još nikada nisu bili u ovakvoj situaciji, napominje Ožanić i pojašnjava: »Primjerice, 15 sati vožnje moramo realizirati na području Rijeke. Kako ćemo to učiniti? Kako ćemo naše kandidate prevoziti u Rijeku? Koliko će onda tamo morati čekati na vožnju? Kako će se vraćati kući? Nedvojbeno je da će troškovi svih goranskih autoškola jako puno narasti i u toj situaciji, opasnost gubitka radnih mjesta izuzetno je velika. Također, sigurno je da će bitno opasti broj polaznika naših autoškola jer se ljudima pod ovakvim uvjetima neće isplatiti upisivati u goranske autoškole«, rekao je Ožanić.

Grad planira izgraditi čak dva kružna toka
   
    Na odluku Ministarstva unutarnjih poslova reagirao je pismom upućenim javnosti i delnički gradonačelnik Marijan Pleše koji spomenuto Rješenje naziva novom pljuskom žiteljima Gorskoga kotara: »Gorski kotar proživljava do sada najveću demografsku i gospodarsku pustoš, a ovo Rješenje automatski povećava troškove života i udaljava nas od uobičajene civilizacijske norme. Ovo je još jedan u nizu postupaka koji čine beskonačni niz u nastojanju gašenja svjetla u Gorskom kotaru, ova odluka je čisti izraz primjene birokratske dogme slijedom bezosjećajnih zakonskih paragrafa i sve ćemo učiniti kako bi spriječili provođenje takve zakonske procedure«, najavljuje Pleše naglašavajući kako Grad Delnice do kraja sljedeće godine planira izgraditi čak dva kružna toka čime bi svi potrebni uvjeti za postojanje ispitnog centra bili ispunjeni.

Marinko KRMPOTIĆ

Preuzeto iz Novog lista 26.01.2010.
 
http://www.delnice.hr/vijesti_10_01_12.html

-

Delnice 28. siječanj 2010.
DJELATNICI »KOMUNALCA« OVOG PROLJEĆA KREĆU U RJEŠAVANJE PROBLEMA VODOOPSKRBE CRNOG LUGA

Završna istraživanja o zalihi vode u izvorištu Gločevac


Nakon ispitivanja moći će se donijeti odluka o tome na koji način treba prići rješavanju problematike kvalitetne voodopskrbe Crnog Luga
 
DELNICE – Ovog proljeća na cjevovodu od izvorišta Gločevac do prve vodospreme u Crnom Lugu djelatnici »Komunalca« d.o.o. Delnice obavit će završna istraživanja vezana uz nedovoljnu količinu vode u tom izvorištu, a nakon tih ispitivanja moći će se donijeti odluka o tome na koji način treba prići rješavanju problematike kvalitetne voodopskrbe ovog goranskog naselja, zaključeno je na sastanku delničkog gradonačelnika Marijana Plešea, direktora »Komunalca« Bore Tomića te predstavnika crnoluške Udruge »Furman«, koja je i inicirala sastanke vezane uz rješavanje ove problematike.
    Podsjetimo, neugodne redukcije vode koje su prošlog ljeta bolno pogodile Crni Lug potaknule su stanovnike tog mjesta na reakciju, a među onima koji su tražili adekvatan odgovor među prvima su bili i članovi Udruge »Furman« koji su inzistirali na sastancima s odgovornima tražeći rješenje problema koji je tijekom proteklih deset godina dva puta – najprije 2003. godine, a potom i ljetos – doveo Crni Lug do ljetnih redukcija vode, što je vrlo negativno djelovalo na turistički razvoj jednog od najljepših goranskih manjih naselja.
   
    Njihova traženja urodila su plodom pa su stručnjaci iz »Komunalca« već proveli znatan dio istraživanja o kojima je sastanku nazočne upoznao direktor Boro Tomić:
    – Utvrdili smo da nema značajnijih gubitaka ni u vodoopskrbnoj mreži u samom mjestu, kao ni u vodospremi u koju voda dolazi iz Gločevca. Još moramo ispitati cjevovod od Gločevca do vodospreme, a ako ni tu nema gubitaka onda ćemo morati tražiti rješenje koje će osigurati veću količinu vode u starom ili pak izgradnju novog izvorišta. Dakle, imamo dvije mogućnosrti – prva je da se u postojećem izvorištu osiguraju dodatne količine vode, a druga je izgradnja novog izvorišta što je svakako skuplje, ali i kvalitetnije rješenje koje dugoročno osigurava kvalitetnu vodoopskrbu Crnog Luga. Koju od te dvije mogućnosti ćemo odabrati znat ćemo na proljeće, a odluka će ovisiti ne samo o rezultatima istraživanja, već i financijskim mogućnostima te planovima razvoja tog kraja. Odluku ćemo donijeti nakon potpune analize i uvažavanja svih bitnih činjenica, a drago mi je da je Grad Delnice izdvojio početna sredstva za rješavanje ovog problema, rekao je Tomić.
    Zadovoljan prvim ovogodišnjim sastankom, ponajprije stoga jer je očito da se problem vodoopskrbe Crnog Luga planira ozbiljno riješiti, je i Anton Raukar, predsjednik Udruge »»Furman«.
    – Bez obzira koja od dvije mogućnosti bude izabrana jasno je da se radi o zahtjevnim poslovima pa najvjerojatnije konačnog rješenja neće biti u tijeku ove godine.
   
    No, ono što je najbitnije je da Crni Lug sljedećeg ljeta nikako ne doživi redukcije pa smo stoga i s gradonačelnikom dogovorili da se, ukoliko ljeto opet bude sušno, za izvorište Gločevac ipak osiguraju dovoljne količine vode – rekao je Raukar, a gradonačelnik Pleše također smatra da sastanak znači korak naprijed.
    – Za razvoj Crnog Luga neophodno je da to mjesto ima redovnu i kvalitetnu vodoopskrbu, kako zbog samih mještana, tako i zbog sve većeg broja turista. Naravno, konačno rješenje uvijek je vezano uz znatna financijska ulaganja, a Grad je uvijek spreman pomoći u okviru svojih mogućnosti, ističe Pleše.

M. K.

Preuzeto iz Novog lista 28.01.2010.
 
http://www.delnice.hr/vijesti_10_01_16.html

-

Delnice 30. siječanj 2010.
PREMA KRITERIJIMA NOVOG PRAVILNIKA O PROGLAŠENJU TURISTIČKIH OPĆINA I GRADOVA

Delnice, Crni Lug i Brod na Kupi u viši turistički razred

 
DELNICE – Temeljem kriterija novog Pravilnika o proglašenju turističkih općina i gradova i o razvrstavanju naselja u turističke razrede, od početka ove godine Grad Delnice ušao je u A turistički razred, a naselja Crni Lug i Brod na Kupi, koja su dio područja Grada Delnica, smještena su u B razred. Procjena kriterija realizirana je kroz rad Povjerenstva osnovanog pri Turističkoj zajednici PGŽ-a koje je obišlo teren, provelo postupak ocjenjivanja te donijelo odluku o novom razvrstavanju. Kvantitativni kriteriji procjenjivani su na temelju službenih podataka Državnog zavoda za statistiku, dok su kvalitativni temeljeni sadržajima kao što su turistički i smještajni ugostiteljski kapaciteti, razina izgrađenosti infrastrukture, prirodna i kulturna baština, stanje organiziranosti zdravstvene zaštite, uređenost javnih površina te dodatna ponuda – sport, kultura, trgovine i slično.
    Grad Delnice je s ukupno osvojenih 88 bodova razvrstan u A razred, dok su Brod na Kupi sa 68 bodova i Crni Lug s 55 bodova zaslužili B razred. U TZG Delnica voditeljica TIC-a mr. sc. Mirela Srkoč Šenkinc ističe kako su rezultat ovog promaknuća Delnica u viši razred ponajprije mnogobrojni i kvalitetni sadržaji poput stalnog rasta smještajnih kapaciteta, izgradnje klizališta i ostale sportske infrastrukture. Promjenu turističkog razreda slijedi i novi obračun boravišne pristojbe pa će se tako od ove godine noćenje po osobi naplaćivati po 7 kuna na području Delnica, odnosno 6 kuna u naseljima Kupske doline i crnoluškog područja, i to tijekom cijele godine, a ne kao do sada samo u razdobljima glavne sezone, napominje mr. sc. Srkoč Šenkinc.

M. K.

Preuzeto iz Novog lista 30.01.2010.

http://www.delnice.hr/vijesti_10_01_18.html