Autor: shaka zulu - Listopad 29, 2009, 08:42:05 poslijepodne
Oct 17, 2009 at 04:02 AM
Kako je priljev ilegalnog novca rastao, te kako su se primjerom hrvatske elite povele i elite drugih zemalja regije, HAAB se vremenom razvio u "krovnu organizaciju transbalkanskog pranja novca", preko koje su se novci opljačkani u zemljama regije vraćali u te iste zemlje u vidu fiktivnih kredita. Ovaj "vrtuljak novca" bio je dakako moguć samo uz sustavno falsificiranje bilanci, te je HAAB povećavao svoju aktivu, ali samo fiktivno, na papiru, čime je ta mala banka ugrozila financijsku stabilnost cijeloga austrijskog financijskog sustava. Osim toga, HAAB je izrastao u nominalno jednu od najjačih financijskih institucija u nestabilnoj jugoistočnoj Europi.
U Njemačkoj je pala prva pločica domina
U kuloarima stranih diplomatskih predstavništava u Zagrebu čuje se komentar da je "u Njemačkoj pala prva pločica domina", da će "tijek događaja sada biti izvan kontrole političkih i obavještajnih elita", te da je "pitanje gdje će se taj domino na kraju zaustaviti".
Pod ovom "prvom pločicom domina" misli se, dakako, na zajedničku istragu nadležnih tijela Njemačke, Austrije i Luksemburga, koja su dana 14. listopada ove godine provela pretres poslovnih prostorija i pljenidbu poslovne dokumentacije u sjedištu Bayerische Landesbank (BLB) u Munchenu, te u poslovnicama BLB u Luksemburgu i Beču, te u sjedištu Hypo Alpe Adria Bank International AG (HAAB) u Klagenfurtu.
Premda je BLB već godinama bila na glasu kao "banka sumnjive reputacije", te je kao takva bila predmetom raznih istraga njemačkih državnih vlasti, osnovni razlog zbog kojeg je ova međunarodna pravosudno policijska akcija provedena jest sumnjiva akvizicija kojom je BLB 2007. godine stekao vlasništvo dionica HAAB-a.
U trenutku ove akvizicije HAAB je bio pred potpunim financijskim slomom, i istovremeno pred međunarodnom financijskom i pravosudno-policijskom istragom.
Transformacija HAAB od male lokalne banke u „transbalkansku praonicu novca“ započeo izbijanjem rata u bivšoj Jugoslaviji
Naime HAAB je izvorno mio malena banka u suvlasništvu lokalnih vlasti austrijske Koruške i jedne razmjerno male osiguravajuće kuće (sa manje od deset poslovnica u Austriji u trenutku kad je Hrvatska stekla nezavisnost).
Transformacija HAAB od malene lokalne banke u "transbalkansku praonicu novca" počeo je izbijanjem rata na prostoru bivše Jugoslavije, kada su lokalne političke elite u Hrvatskoj, ali i u drugim državama sljednicama bivše Jugoslavije, pod zaštitom lokalnih vlasti u Koruškoj, koristile HAAB (tada "Hypo banku AG, Klagenfurt) za svoje kriminalne poslove.
Opljačkani novac iz Hrvatske završavao na tajnim računima u Klagenfurtu
Tako je u HAAB pospreman opljačkani novac iz Hrvatske i drugih zemalja regije, preko HAAB-a su se vršile isplate "zaslužnim pojedincima" koji su pomagali elitama u pljački, preko HAAB-a su išle nezakonite transakcije vezane za kupovinu i prodaju oružja (oružje iz jugo-vojarni se prodavalo na međunarodnom tržištu i novac transferirao u HAAB na privatne račune elite, dok se dio novca od dijaspore, namijenjenog naoružanju koristio za kupnju oružja, a dio izravno pospremao na privatne račune u Klagenfurtu.
Čak je i novac kojim je stvarno kupovano oružje bio dijeljen sa posrednicima, budući je oružje u pravilu kupovano iznad tržišne cijene, pa se razlika dijelila između domaće elite i posrednika).
Pri tome su lokalnim političarima u austrijskoj koruškoj, te upravi ove male banke davane bogate provizije za njihovu kooperaciju i šutnju.
HAAB se s vremenom razvila u krovnu organizacija transbalkanskog pranja novca
Kako je priljev ilegalnog novca rastao, te kako su se primjerom hrvatske elite povele i elite drugih zemalja regije, HAAB se vremenom razvio u "krovnu organizaciju transbalkanskog pranja novca", preko koje su se novci opljačkani u zemljama regije vraćali u te iste zemlje u vidu fiktivnih kredita.
Ovaj "vrtuljak novca" bio je dakako moguć samo uz sustavno falsificiranje bilanci, te je HAAB povećavao svoju aktivu, ali samo fiktivno, na papiru, čime je ta mala banka ugrozila financijsku stabilnost cijeloga austrijskog financijskog sustava.
Osim toga, HAAB je izrastao u nominalno jednu od najjačih financijskih institucija u nestabilnoj jugoistočnoj Europi.
Pranje novca i krivotvorenje poslovnih knjiga
Činjenica da je jedna malena banka, koja je u suvlasništvu malene austrijske pokrajine Koruške (koja službeno ima svega 559.891 stanovnika), bez vlastitih sredstava, i bez da je u nju bilo tko uložio bilo kakva ozbiljna sredstva, postala najvećim ulagačem u regiji jugoistočne Europe, pobudila je interes međunarodne zajednice i logičnu sumnju na pranje novca i falsificiranje poslovnih knjiga.
Tako je protiv HAAB krenula istraga u Austriji, koja je već 2006. godine pokazala da je kapital u bilancama HAAB izmišljen, da on postoji samo na papiru, da je uprava HAAB-a u kriminalu, te da su sa njom u kriminalu i lokalni političari u Koruškoj, te uz njih "praktički cijeli Balkan".
BLB spriječila stečaj Hypo banke kako bi prikrila organizirani kriminal i pranje „prljavog“ novca
Kad se pokazalo da su bilance HAAB lažne, banka se našla pred stečajem, te se 2007. godine očekivao stečaj HAAB, te hapšenje njene uprave.
Također se očekivalo i posljedično hapšenje lokalnih političara u Koruškoj, te "širenje istrage na prostor bivše Jugoslavije", i to "od Ljubljane do Beograda", sa "epicentrom istrage u Zagrebu".
Međutim, do ovoga nije došlo, jer se na iznenađenje svih, pojavila Bayerische Landesbank koja je vlastitim kapitalom kupila, sada već sasvim bezvrijedne dionice HAAB-a, te je u "na HAAB-u gubila daljnja sredstva u njenom redovnom poslovanju".
BLB je zapravo ulagala vlastita sredstva da sanira HAAB, i to do one mjere koja je bila potrebna da se spriječi stečaj HAAB-a.
Kupnja Hypo banke bez ikakve ekonomske logike i opravdanosti
Za razliku od HAAB, čiji se kapital "uglavnom sastojao od fiktivno upisivanih brojki", koje su "napuhavane na Balkanu", BLB je predstavljao veliku regionalnu banku iz Bavarske, koja je, kao tipična njemačka regionalna banka, bila u suvlasništvu lokalnih vlasti Slobodne države Bavarske.
U trenutku kada se BLB odlučila za preuzimanje HAAB, ista je iza sebe već imala "sumnjivu epizodu vlasništva nad Riječkom bankom", gdje se "izlet BLB na Balkan završio jednom od najsumnjivijih bankarskih afera Balkana", za koju aferu se smatra "da je najbolje od svih zataškana".
Osim toga, BLB je zbog svojeg poslovanja u Njemačkoj već bila na zlu glasu domaće javnosti i pod stalnim istragama njemačkih vlasti.
Ova akvizicija izazvala je šok, kako u njemačkoj javnosti, tako i u bankarskim krugovima po Europi.
Prije svega, nije postojao ekonomski interes za preuzimanjem potpuno posrnule HAAB, koja je bila bez stvarnog kapitala i opterećena kriminalom (na kojem se razvila od male lokalne banke u regionalnu transbalkansku banku).
Hypo banka bila je na glasu kao mafijaška banka i praonica novca balkanske mafije
Osim toga, akvizicija HAAB, koji je već bio na glasu kao "mafijaška banka", odnosno "praonica novca balkanske mafije", nesumnjivo je značila pad ugleda BLB; ovo tim više što je sam BLB već bio narušenog ugleda, djelomično i zbog njegove "balkanske avanture sa Riječkom bankom".
Najzad, ova akvizicija je značila i to da će se BLB naći pod istim istražnim postupcima koji su se vodili protiv HAAB.
Stoga se u međunarodnim bankarskim krugovima, nakon početnog šoka, formiralo mišljenje da su "Bavarci jednako duboko u balkanskom kriminalu kao i HAAB", da je "stečaj HAAB očito prijetio razotkrivanju njihove uloge", te da je ova akvizicija "očajnički pokušaj da se spriječi, ili barem odgodi neumitno".
Kriminal se nastavio i nakon BLB-ovog preuzimanja Hypo banke
Bavarska regionalna banka nije mogla spriječiti neumitno, ali ga je ovom akvizicijom odgodila za dvije godine.
U te dvije godine je HAAB "i dalje bio u stanju agonije", transbalkansko pranje novca je nastavljeno "nesmetano kao i ranije", a "BLB je bio pod stalnim povećalom njemačkih državnih vlasti."
Kad su njemačke državne vlasti, nakon opsežnih, temeljitih i dugotrajnih priprema, zaključile da imaju dovoljno elemenata za pokretanje ozbiljnih postupaka protiv institucija i pojedinaca, došlo je do simultanog i spektakularnog pretresa prostorija BLB u Munchenu, Beču i Luksemburgu, te prostorija HAAB u Klagenfurtu.
Istraga nesumnjivo vodi prema lokalnim političarima u Bavarskoj i Koruškoj te će kompromitirati Hrvatsku kao zemlju organiziranog kriminala
Njemačke državne vlasti i njemački istražitelji, te njihovi kolege u Austriji i Luksemburgu, sada zacijelo imaju dovoljno elemenata za pokretanje kaznenih postupaka protiv odgovornih pojedinaca iz obje banke.
Pri tome nitko ne dvoji da će "istraga nesumnjivo voditi ka lokalnim političarima u Bavarskoj i austrijskoj Koruškoj."
Isto tako nitko ne dvoji da će "kriminalne aktivnosti ovih dvaju banaka dokazati kriminalnu prirodu današnje hrvatske političke i financijske elite", te "potpuno kompromitirati Hrvatsku kao zemlju pod kontrolom organiziranog kriminala."
Nitko ne dvoji niti to da je "aktivnost HAAB-a u drugim zemljama bivše Jugoslavije bila uglavnom kriminalna i vrlo slična aktivnostima u Hrvatskoj", te da će " istraga voditi i prema prijestolnicama drugih država u regiji."
Međutim, u kuloarima stranih diplomatskih predstavništava u Zagrebu smatra se da su "lokalne političke elite u Bavarskoj i Koruškoj", te u "malim državama bivše Jugoslavije" već "znatnim dijelom otpisane", te da "njihova agonija i očekivani pad više i ne predstavljaju vijest."
Istraga protiv Hypo i BLB banke brzo će razotkriti igre oko hrvatskog vanjskog duga kao veliku prijevaru i falsifikat
Ova istraga, smatra se u kuloarima stranih diplomatskih predstavništava u Zagrebu, vrlo brzo će pokazati da je HAAB sudjelovala u sustavnom pranju novca i lažiranju, napuhavanju poslovnih knjiga, pri čemu je fiktivno prikazivala domaći, hrvatski kapital, koji je bio iznašan iz zemlje i vraćan natrag u vidu fiktivnih kredita kao strani kapital kojim se kreditira Hrvatska.
Na taj način je sudjelovala u stvaranju mita o hrvatskom vanjskom dugu, te je znatno doprinijela lažno prikazanom iznosu od trideset i četiri milijarde dolara navodnog vanjskog duga Hrvatske.
Stoga će istraga protiv BLB i HAAB vrlo brzo "razotkriti priču o hrvatskom navodnom vanjskom dugu" kao "veliku prijevaru i falsifikat".
Sumnjiva uloga banaka na Balkanu
Međutim, HAAB nipošto nije bila jedina strana banka koja je izravno, ili preko iznajmljivanja svojeg imena lokalnim franšizama na Balkanu, sudjelovala u ovakvom lažnom prikazivanju navodnog vanjskog duga, te sa tim povezanim napuhavanjem, fiktivnim uvećavanjem bilanci.
Smatra se da je ovakva praksa "bila uobičajena", te da je "HAAB samo najekstremniji primjer opće bankarske prakse na Balkanu", koja praksa "nipošto nije ograničena samo na Hrvatsku, premda je u Hrvatskoj zasigurno najekstremnije izražena."
Stoga će ova istraga ubrzo "baciti sumnju na cjelokupni vanjski dug Hrvatske", te na "ulogu drugih stranih banaka koje posluju u Hrvatskoj".
Hoće li istraga dovesti do MMF-a?
Ovime će se "istraga približiti Međunarodnom monetarnom fondu", koji je već "godinama u raskoraku sa procjenama raznim međunarodnih financijskih institucija, kad je Balkan u pitanju".
Tako MMF "vidi preko trideset milijardi navodnog vanjskog duga Hrvatske", dok je "stav većine međunarodnih financijskih eksperata da 'Balkanci samo napuhavaju bilance' i da taj vanjski dug ne postoji."
Stoga već duže vrijeme "postoji sve jače izražen stav da je MMF sudjelovao u velikoj financijskoj prijevari" i da je "kao institucija na Balkanu sasvim kompromitiran."
Međutim, ova aktivnost MMF-a nije bila bez političke zaštite, tako da se ističe da je "iza MMF-a kao institucije uvijek stajala britanska vlada", te da "bez jasno izražene političke volje Londona da zaštiti svaku prljavštinu MMF-a, isti ne bi bio u mogućnosti ovako postupati."
Stoga se smatra da će "afera HAAB svakako voditi u London".
Afera Hypo krije korupciju širih razmjera u Njemačkoj i Austriji
Osim Londona, "istraga će nesumnjivo voditi i prema Beču i Berlinu".
Naime, u kuloarima stranih diplomatskih predstavništava u Zagrebu se ističe da su "u oba slučaja u kriminalu bile pokrajinske banke povezane sa lokalnim političarima; BLB sa političarima u Bavarskoj, a HAAB sa političarima u malenoj Koruškoj".
Međutim, "nije moguće da su dvije pokrajine, jedna u Njemačkoj i jedna u Austriji, bile duboko upletene u balkanski kriminal i povezane sa balkanskim mafijama, a da za to nitko u Berlinu ili Beču nije znao."
Stoga se sumnja "da su Bavarska i Koruška samo vrh sante leda", a da se iza njih "krije korupcija znatno širih razmjera u Njemačkoj i Austriji".
Pad kriminalnih elita
U svakom slučaju, događaj kakvog se nedavno vidjelo u Munchenu; preko dvije stotine policajaca blokira najjaču regionalnu banku radi istrage njene veze sa balkanskom mafijom; još se donedavno smatrao nemogućim.
Tako se u kuloarima stranih diplomatskih predstavništava u Zagrebu ističe da će se "za godinu, dvije i dogoditi još mnogo događaja koji se još danas čine nemogućima", a u kojima će "mnogi predstavnici bankarskih, političkih i obavještajnih elita Zapada, koji su bili umiješani u aktivnosti balkanske mafije, biti predmetom istrage", i to "neovisno o tome koliko su sada moćni", odnosno "neovisno o tome koliko političkog i financijskog kapitala ulažu u pokušaje zataškavanja kriminala u kojem su sudjelovali."
Necenzurirano.com
Povezano:
Afera Hypo: Njemačka istraga u Bayerische Landesbank vodi do Hrvatske
Ekskluzivno: Objavljujemo tajni „Dosje Hypo“ čije su uništavanje naredili Sanader i Šuker
Ekskluzivno: U cijelosti objavljujemo strogo povjerljivo izvješće o Hypo banci
Afera Hypo: Hoće li Bajić optužiti Sanadera?
Tajni ugovori o deviznim depozitima dokazuju: Hypo banka nije platila dionice Slavonske banke
Posjedujemo tajne ugovore koji dokazuju kako je Hypo banka prijevarom preuzela Slavonsku banku
Sanader koordinirao prijevaru Hypo banke oko preuzimanja Slavonske banke d.d.
Pranje novca u Hypo banci
Pranje novca u Hypo banci transakcijama na osnovu tajnih ugovora o kreditiranju
Sanader 1995. dogovarao tajno kreditiranje Vlade sa Hypo bankom Klagenfurt
Ugovor kojeg su sa Hypo bankom 1995. dogovorili Granić i Sanader izrazito nepovoljan za Hrvatsku
Afera Hypo razotkriva povezanost Sanaderove Vlade s organiziranim kriminalom
Afera Hypo: Vlada sudjelovala u krivotvorenju bilanca Hypo banke
Pranjem više od 11 milijarda kuna preko Hypo banke nezakonito povećavan vanjski dug Hrvatske
Afera Hypo: Fiktivni krediti Hypo banke Klagenfurt služili kao pokriće za pranje novca
Pranje novca dugoročnim deviznim depozitima Hypo banke Klagenfurt kod Hypo banke Zagreb
Europski domino efekt afere Hypo
Kroz dopunski kapital Hypo Alpe Adria Banke d.d. Zagreb oprano preko 200 milijuna eura
Hypo banka u Hrvatskoj prala novac transakcijama preko povezanih osoba
Preko tajnih deviznih računa kod stranih banaka Hypo banka Zagreb oprala oko 500 milijuna eura
Sanader onemogućava istragu o pranju novca u Slavonskoj i Hypo banci
Vlada i Hrvatska narodna banka skrivaju tajne dokumente koji dokazuju pranje novca u Hypo banci
Hypo banka Klagenfurt uz pomoć hrvatske Vlade prikrivala gubitke pranjem novca u Hrvatskoj
Hypo banka Klagenfurt nezakonitim poslovanjem u Hrvatskoj ugrozila stabilnost bankarskog sustava
Dokument DAB-a dokazuje organizirano prikrivanje kriminala u Hypo i Slavonskoj banci
Tajna Šukerove nezakonite nagodbe sa Hypo bankom: Obustava istrage protiv Hypo banke
Istraga zbog pranja novca preko Slavonske banke zaustavila nagodbu sa Hypo bankom
Tajna kriminalne nagodbe sa Hypo bankom: Sanaderova Vlada izvlači novac iz Hrvatske
Ekskluzivno: Vlada u tajnosti nezakonito pomagala sanaciju Hypo banke Zagreb
Hypo banka Klagenfurt prala novac preko tajnih računa u BLB, Deutsche Bank i UBS banci
Tajni dokument Ministarstva financija: Rohatinski i Šuker prikrivali pranje novca u Hypo banci
Ekskluzivno: Tajno izvješće ministru Šukeru o pranju novca u Hypo banci
Načelnica u Ministarstvu financija uništila dokaze o pranju novca u Hypo banci
Austrijanci traže tajne zapisnike o istragama o pranju novca u Hypo banci
Tajni dopis Deviznog inspektorata otkriva: Rohatinski prikrivao pranje novca u Hypo banci
Krizni tim BLB banke odlučio: Hypo banka se povlači iz Hrvatske
Hypo banci prijeti financijski slom: Gubici Hypo banke u Hrvatskoj prešli 5 milijarda eura
Korupcija u Ministarstvu financija: Šukerova pomoćnica dobila kredit za prikrivanje afere Hypo
Policija bez komentara o istrazi o pranju novca u Hypo banci
Prešućeno tajno izvješće: Hypo banka dobila spor protiv RH zbog propusta HNB-a
http://www.necenzurirano.com/index.php?option=com_content&task=view&id=1585&Itemid=1 (http://www.necenzurirano.com/index.php?option=com_content&task=view&id=1585&Itemid=1)
Autor: Sledgehammer - Studeni 16, 2009, 04:21:43 poslijepodne
Autor: shaka zulu - Prosinac 21, 2009, 12:08:11 poslijepodne
Hrvatska Hypo banka prva će ići na prodaju?
Autor: Branka Stipić
Objavljeno: 14.12.2009
Veliki gubitak koji će imati banka posljedica je i mahnitog širenja na jug i istok Europe
ZAGREB - Hypo Alpe Adria banka u Hrvatskoj mogla bi među prvim bankama kćerima austrijske Hypo Group Alpe Adria dobiti novog vlasnika! I to ne zato što je najlošija i problematična, nego upravo suprotno - posluje bolje nego matična kuća, pa će je biti lako prodati.
Pročulo se to danas u hrvatskim bankarskim krugovima nakon objave austrijskog ministra financija Josefa Proella da austrijska država preuzima posrnulu korušku banku.
Vijest je ministar pustio u javnost nakon maratonske 17-satne sjednice i pola sata prije otvaranja bankovnih šaltera da bi smirio eventualnu paniku koja je prijetila ozbiljnim odljevom depozita. Da bi smirile zabrinute štediše koji bi mogli tražiti svoj novac, austrijske su se banke dogovorile i o 500 milijuna eura sindiciranog kredita Hypu kako se ne bi dogodilo da ne može ispuniti nečiji zahtjev.
Cijena državnog preuzimanja banke još nije jasna, a prema prvim informacijama, koštat će oko 700 milijuna eura - 450 milijuna eura za dokapitalizaciju i 227 milijuna eura od pokrajine Koruške za likvidnost. Ukupno je cijena spašavanja Hypo Group Alpe Adria oko 5 milijardi eura: 1,5 milijardi za dokapitalizaciju i 3,4 milijarde za likvidnost.
Pametniji od Riječke banke
Međutim, austrijska je država ovaj posao izvela pametnije nego svojedobno kad je Hrvatska spašavala Riječku banku.
BLB, Bavarska pokrajinska banka, kao najveći dioničar Hypa sa 67 posto udjela, htjela se i ovoga puta, po uzoru na Riječki slučaj, izvući prodajom posrnule banke državi za jedan euro. No, austrijske vlasti na to nisu pristale, pa BLB mora za dokapitalizaciju dati 825 milijuna eura i 3 milijarde eura za likvidnost, kroz otpis gubitaka. Nakon toga, Austrija preuzima vlasništvo u Hypu.
Mahnito širenje
Austrijski mediji tvrde da je Hypo grupa u problemima, koji će joj ove godine donijeti oko 1,45 milijardi eura gubitka, zbog svog mahnitog širenja na jug i istok Europe.
Sada, u krizi, korušku centralu najviše su koštali loši krediti u Hrvatskoj, Ukrajini i Bugarskoj, pišu austrijski mediji. Međutim, kad je riječ o Hrvatskoj, potencijalni loši krediti dobro su pokriveni kapitalom banke. Naime, bankari kažu da je guverner HNB-a Željko Rohatinski inzistirao da HAAB svoju adekvatnost kapitala podigne na 21 posto, dvostruko više od zakonskog minimuma.
Hrvatski Hypo u prvih je 9 mjeseci 2009. ostvario 207,4 milijuna kuna dobiti, a temeljni mu je kapital veći od 8 milijardi kuna, izjavio je predsjednik Hypove uprave u Hrvatskoj Markus Frestl. Iz HNB-a su danas poručili da “promjena krajnjeg vlasnika Hypo-Alpe-Adria-Bank Zagreb ne ugrožava stabilnost bankovnog sustava u Hrvatskoj i te banke, kao ni sigurnost štediša i drugih deponenata”. HNB kaže da podržava odluku Austrije o preuzimanju centrale te da to može biti od koristi i za Hypove banke kćeri.
http://www.jutarnji.hr/hrvatska-hypo-banka-prva-ce-ici-na-prodaju-/405782/ (http://www.jutarnji.hr/hrvatska-hypo-banka-prva-ce-ici-na-prodaju-/405782/)
---
DVOJBENA ULAGANJA
Sanader od Hypo banke dobio 800.000 DEM provizije?
Boris Kovačev/CROPIX
Autor: Vanja Nezirović, Željko Petrušić
Objavljeno: 14.12.2009
U sklopu teme o spašavanju Hypo Group Alpe Adria, austrijski list Die Presse objavio je i priču agencije APA pod naslovom “Bombastični detalji o poslovima na Balkanu koruške banke”, u kojoj se bivši hrvatski premijer Ivo Sanader spominje kao osoba koja je Hypo banci otvorila vrata za poslovanje u Hrvatskoj i koja je za posredovanje u kreditiranju dobivala masne provizije.
“Usred borbe za spas Hypo banke isplivali su novi detalji o poslovima te banke na Balkanu. Uz nerazjašnjene poslove s jednim bivšim generalom, radi se i o kreditu u čijem je ishođenju posredovao bivši hrvatski šef Vlade Ivo Sanader, koji je za to navodno dobio masnu proviziju. Također su dvojbena ulaganja u Sloveniju, primjerice u Kempinski Palace Hotel u Portorožu”.
U Hypo Alpe Adria banci u Hrvatskoj nisu željeli komentirati navode iz austrijskog dnevnika.
- Riječ je o spekulacijama koje ne možemo komentirati - odgovorili su iz Odjela za odnose s javnošću navedene banke.
Austrijski novinari, pozivajući se na informacije dugogodišnjeg člana Uprave Hypo Grupe, Wolfganga Kulterera, koji je u međuvremenu u Austriji osuđen zbog lažiranja bilanci, pišu da je korušku provincijsku banku u Hrvatsku uveo upravo Sanader.
Pritom napominju da je prema nepotvrđenim medijskim informacijama Sanader dobio 800.000 njemačkih maraka provizije za posredovanje u ishođenju 4 milijuna maraka kredita.
U članku se također spominju sumnje da je Hypo banka financirala izborne kampanje HDZ-a kako bi mogla računati na određene protuusluge.
- Hypo banka nikada nije financirala HDZ. Ni u jednoj kampanji i ni u jednom drugom obliku - izjavila je Sunčana Glavak, glasnogovornica HDZ-a.
I zagrebačkog gradonačelnika, predsjedničkog kandidata Milana Bandića u navedenom članku dovode u vezu s poslovanjem banke. Pišu da mu je Hypo banka navodno odobravala kredite po iznimno dobrim uvjetima, kao i da mu je isplaćivala provizije.
- Ne bih ništa komentirao. Sve što ima, neka se objavi, ja ne mogu komentirati objede i laži. Jedino što imam u Hypo banci je kredit od 111.000 erua koji uredno otplaćujem, a dobio sam ga pod istim uvjetima kao i svi ostali građani - izjavio je Bandić.
Die Presse još jednom ističe i više nego sumnjiva ulaganja u poslove s nekretninama umirovljenoga generala Vladimira Zagorca, čije je projekte u Puli, Rovinju, Dubrovniku i na Hvaru Hypo banka kreditirala s čak 260 milijuna eura.
“Na istoku zemlje u središtu poslovanja Hypo grupe navodno je bio Branimir Glavaš, koji je u međuvremenu osuđan kao ratni zločinac te je pobjegao u susjednu BiH”, piše Die Presse.
Obradivši i sumnjiva ulaganja u Sloveniji, austrijski novinari u cijeloj priči s rizičnim investicijama Hypo banke spominju i upitno ulaganje 70 milijuna eura u luksuzni Kempinski hotel s hrvatske strane granice, u Savudriji.
Napominju da je prije tri godine zbog kritičkog pisanja o Hypo banci bez posla ostalo sedam novinara Glasa Istre, a u tekstu se pozivaju i na pisanje Nacionala o tome kako je Hypo grupa preko fiktivnih tvrtki prebacivala novac u Lihtenštajn, da bi ga potom prebacivala u Hrvatsku pod krinkom investicija.
http://www.jutarnji.hr/sanader-od-hypo-banke-dobio-800-000-dem-provizije-/405300/ (http://www.jutarnji.hr/sanader-od-hypo-banke-dobio-800-000-dem-provizije-/405300/)
Autor: shaka zulu - Prosinac 21, 2009, 12:09:35 poslijepodne
Pod istragom transferi novca Hypo banke u investicije u Hrvatskoj
Vladimir Zagorec
Ranko Šuvar/CROPIX
Autor: Željko Petrušić
Objavljeno: 15.12.2009
Bivši premijer Sanader danas je austrijskim medijima poslao demanti i zaprijetio im tužbom
ZAGREB - Austrijsko ministarstvo pravosuđa objavilo je danas da traje istraga o svim okolnostima vezanim za Hypo Alpe-Adria Grupu po kaznenopravnoj osnovi. “Na temelju najnovijih informacija objavljenih u medijima te anonimne prijave od 10. prosinca 2009. počeo je kazneni progon koji se za sada vodi protiv odgovornih u banci.
Istražuje se prije svega stanje stvari zbog sumnji u kazneno djelo pronevjere i prijevare”, stoji u priopćenju austrijskog ministarstva.
Navodno se već neko vrijeme istražuje poslovanje Hypo banke preko fantomskih tvrtki u Lihtenštajnu te plasman sredstava u velike investicije u Hrvatsku i još neke susjedne zemlje.
Predistražni postupak Austrijanci su već vodili zbog sumnji u pranje novca, pri čemu su pod povećalom bili čelnici Hypo banke, ali i “komitent” te banke, umirovljeni general Vladimir Zagorec, koji je čak svjedočio u sklopu parlamentarne istrage o nepravilnostima u poslovanju Hypo banke.
Pravni koraci
Bivši premijer Ivo Sanader danas je austrijskim medijima poslao demanti informacije da je on početkom 90-ih “otvorio vrata ulasku Hypo banke u Hrvatsku”.
“Početkom 90-ih bio sam zamjenik ministra vanjskih poslova, odnosno na funkciji koja mi nije omogućavala da na bilo koji način pogodujem Hypo banci”, piše u demantiju. U vezi s optužbama da je pri ishođenju kredita od četiri milijuna maraka dobio proviziju od 800.000 DEM, Sanader je naveo da se radi o lažnim, neosnovanim optužbama koje je hrvatska opozicija iznosila na njegov račun prije 10 godina.
- Ako se nastavi s iznošenjem lažnih optužbi, zadržat ću pravo poduzimanja pravnih koraka - priprijetio je tužbom bivši premijer.
http://www.jutarnji.hr/pod-istragom-transferi-novca-hypo-banke-u-investicije-u-hrvatskoj/408079/ (http://www.jutarnji.hr/pod-istragom-transferi-novca-hypo-banke-u-investicije-u-hrvatskoj/408079/)
---
PODMETANJA, KLEVETE I LAŽI
Sanader: Nisam dobio proviziju od Hypo banke, tužit ću medije!
Ivo Sanader
Autor: Portal Jutarnji.hr
Objavljeno: 15.12.2009
ZAGREB - Bivši premijer i počasni predsjednik HDZ-a Ivo Sanader javnosti se danas obratio priopćenjem u kojem je najoštrije odbacio, kako kaže, lažne napise nekih medija da je za tobožnje posredovanje u poslovanju Hypo-Alpe-Adria banke ikad dobio proviziju ili da je ta banka financirala HDZ.
- Riječ je o zlonamjernim klevetama i lažima koje se već nekoliko puta pokušavaju plasirati u javnost, uglavnom prije izbora. Takva podmetanja imaju za cilj diskreditiranje mene i HDZ-a. S obzirom na hajku koja se protiv mene i moje obitelji sustavno provodi već neko vrijeme od strane nekih medija, ostavljam sebi za pravo poduzeti odgovarajuće pravne mjere i korake - stoji u priopćenju.
Podsjetimo, u sklopu teme o spašavanju Hypo Group Alpe Adria, austrijski list Die Presse objavio je i priču agencije APA pod naslovom “Bombastični detalji o poslovima na Balkanu koruške banke”, u kojoj se bivši hrvatski premijer spominje kao osoba koja je Hypo banci otvorila vrata za poslovanje u Hrvatskoj i koja je za posredovanje u kreditiranju dobivala masne provizije.
http://www.jutarnji.hr/sanader--nisam-dobio-proviziju-od-hypo-banke--tuzit-cu-medije-/407338/ (http://www.jutarnji.hr/sanader--nisam-dobio-proviziju-od-hypo-banke--tuzit-cu-medije-/407338/)
Autor: shaka zulu - Prosinac 21, 2009, 12:12:02 poslijepodne
‘Haideru sam dao sve dosjee o mutnim kreditima u Hrvatskoj’
Privatni detektiv Dietmar Guggenbichler
Autor: Željko Petrušić
Objavljeno: 17.12.2009
Detektiv će dati iskaz tužiteljstvu i predati podatke o navodnoj vezi Hypo banke i mafije
ZAGREB - Poznati austrijski privatni detektiv Dietmar Guggenbichler u intervjuu novinama Österreich ustvrdio je da je još 2007., istražujući slučaj Hypo Alpe Adria prema nalogu svojega prijatelja, prvog čovjeka Koruške Jörga Haidera, došao do konkretnih podataka o sumnjivim kreditima i leasingu u Hrvatskoj, BiH i Srbiji, koji su već tada bili izgubljeni.
Ne smije iznositi detalje
- Haideru sam dva tjedna prije nego što je poginuo predao kompletne dosjee o propasti Hypa. Ali, još sam 2007. njega i tadašnjeg šefa Hypo banke Wolfganga Kulterera izvijestio o velikom broju praktički nenaplativih kredita plasiranih u istočne zemlje.
Upozorio sam i na povezanost s Vladimirom Zagorcem - izjavio je Guggenbichler i napomenuo da za sada ne smije iznositi više detalja jer surađuje s nadležnim tužiteljstvom u Njemačkoj, gdje će dati svoj iskaz, pri čemu će vlastima predati podatke o malverzacijama u Hypo banci i njezinoj povezanosti s “mafijom na istoku”.
Uspostavljena suradnja
Iste austrijske novine navode da se podaci privatnog istražitelja podudaraju s nalazom Price Waterhouse Coopersa, pri čemu spominju financiranje putem leasinga za više od 1500 jahti, 50 privatnih aviona i većeg broja luksuznih automobila, što je, prema svemu sudeći, bilo fiktivno jer za glavninu tog leasinga više nema popratne dokumentacije.
Austrijski novinari spekuliraju da je istraga usmjerena ponajprije protiv bivšeg šefa Kulterera i partnera, pri čemu se u priči provlače i imena nekolicine hrvatskih državljana, bivših i sadašnjih dužnosnika.
Državno odvjetništvo RH u srijedu je i službeno potvrdilo da je već uspostavljena suradnja putem međunarodne pravne pomoći s tužiteljstvom Republike Austrije u slučaju Hypo Grupe Alpe Adria.
Provjera kredita
Nakon što su razmjenjivani podaci vezani za provjere tijekova novca namijenjenog obnovi i obrani suvereniteta Republike Hrvatske, istim se kanalima provjeravaju određeni sumnjivi krediti koje je Hypo banka odobravala pravnim i fizičkim osobama u Hrvatskoj.
K.u.K. - Kroatien und Korruption
Austrijske novine Die Presse pišući o istrazi vezanoj za Hypo banku ističe da je banka imala više poslovnih partnera “sa sumnjivom pozadinom”. Pritom spominju i Vladimira Zagorca i financiranje njegovih poslova s nekretninama u visini od 260 milijuna eura. Spominju i Ivu Sanadera i njegovu ulogu u ulasku Hypo banke u Hrvatsku uz napomenu da je on to demantirao. Novinari ističu da se očito ne radi o nasjedanju bankara primjerice na lažirane dokumente pripremljene za leasing, već da se prije radi o pozadini koju nazivaju K. u. K. “Kroatien und Korruption” (Hrvatska i Korupcija).
http://www.jutarnji.hr/-haideru-sam-dao-sve-dosjee-o-mutnim-kreditima-u-hrvatskoj-/412749/ (http://www.jutarnji.hr/-haideru-sam-dao-sve-dosjee-o-mutnim-kreditima-u-hrvatskoj-/412749/)
---
AGRESIVAN RAST
Hypo: Nisu za sve krive banke kćeri
Austrijski ministar financija Josef Proell odlučio je preuzeti posrnulu banku
Autor: Marina Klepo
Objavljeno: 16.12.2009
Banka je do 2009. bila prisutna u čak 12 zemalja - od Njemačke do Makedonije - s tisućama zaposlenih
ZAGREB - Kada je njemački BayernLB odlučio kupitio austrijsku Hypo Group Alpe Adria 2007. godine, svi su to smatrali velikim poslovnim pothvatom. Za kupca je to bila prečica do “tržišta budućnosti” u jugoističnoj Europi, gdje je potražnja za kreditima i dalje vrlo velika. Zato je bio spreman platiti 1,6 milijardi eura.
Zadovoljan je bio i prodavatelj. Nakon što je novom vlasniku prepustio većinski udjel u Hypo Grupi, Jörg Haider, poznati austrijski desničari i tadašnji čelnik Koruške, izjavio je: “Dame i gospodo, Koruška je bogata”.
Kobna prečica
Za BayernLB, međutim, prečica se pokazala kobnom. Hypo nije bila jedina austrijska financijska grupacija koja je prepoznala potencijale rasta na Balkanu. Međutim, kako navodi Financial Times, bila je “najgladnija novog biznisa”.
Poslovna filozofija te banke bila je agresivan rast i u to je ime bila spremna na sve: sve klijente koji su željeli ulagati u hotele, razne nekretnine, brodove ili automobile privlačila je vrlo povoljnim uvjetima i nije mnogo marila za njihovu kreditnu sposobnost.
Do 2008. godine Hypo banka je poslovala u 12 zemalja, od Njemačke do Makedonije. U ovom desetljeću broj zaposlenih porastao je više od sedam puta, sa 1000 na 7500. No, kada je kriza pogodila svijet, upravo se Hypo grupa našla u posebno teškoj situaciji. Mnogi klijenti nisu bili u stanju vraćati kredite, a vrijednost ponuđenih kolaterala, osobito nekretnina, snažno je potonula.
Gubitak banke prošle je godine iznosio 520 milijuna eura, a ove godine banka je procijenila da će biti “znatno veći” od milijardu eura. Analitičari procjenjuju da su najviše zakazali leasing poslovi u Hrvatskoj, Ukrajini i Bugarskoj.
Otpisani milijuni eura
Od početka krize austrijske su banke u regiji srednje i istočne Europe morale otpisati oko 15 milijardi eura od ukupno plasiranih oko 200 milijardi eura kredita. Austrijska centralna banka sada procjenjuje da će se u iduće dvije godine morati suočiti s još 10-ak milijardi eura gubitaka. Pritom je važno napomenuti da ostale tri velike banke - UniCredit Bank Austria, Raiffeisen i Erste Grupa - i dalje ostvaruju značajna profit unatoč svim problemima.
Da je Hypo grupa u problemima, dalo se naslutiti i prije. Tijekom 2007. i 2008. godine novi vlasnik morao je u banku uložiti dodatni kapital od oko 1,1 milijardu eura. A nakon što je počela kriza, i austrijska vlada je intervenirala sa 900 milijuna eura pomoći. No, supervizija je ustanovila da je potreban dodatni kapital bez kojeg će banka u bankrot. Ocjenjujući da bi pad banke imao poražavajući utjecaj na ostale investicijske banke u regiji, austrijska vlada je ustvrdila da Hypo grupa ima sistemsku važnost za zemlju. Odlučila je preuzeti banku i osigurati joj potrebnu likvidnost.
Istodobno, BayernLB odustao je od vlasništva, a dvogodišnja avantura s Hypo grupom, procjenjuje se, stajala je tu njemačku grupaciju oko 3,6 milijardi eura. Hypo grupa je samo jedna u nizu, koja pokazuje kako sprega politike i lošeg menadžmenta može ispasti skupa i neugodna.
Poslovni debakl menadžmenta obje bankarske grupe
Protiv Wernera Schmidta, bivšeg čelnika BayernLB-a, u Mühchenu je pokrenuta istraga u vezi s kupnjom Hypo grupe. No, taj poslovni debakl doveo je u pitanje ne samo sposobnost menadžera BayernLB-a nego i vodstva Hypo grupe koje je godinama njegovalo agrsesivnu i rizičnu poslovnu filozofiju.
Premda se u austrijskoj javnosti pokušava dio problema pripisati balkanskoj poslovnoj kulturi u kojoj ništa ne ide bez provizija, to je u ovom slučaju od slabe pomoći. Informacije govore da istražitelje zanimaju pravi akteri i njihove loše poslovne procjene koje su banku dovele do propasti
http://www.jutarnji.hr/hypo--nisu-za-sve-krive-banke-kceri/410155/ (http://www.jutarnji.hr/hypo--nisu-za-sve-krive-banke-kceri/410155/)
---
KAZNENI PROGON U AUSTRIJI
Pod istragom transferi novca Hypo banke u investicije u Hrvatskoj
Vladimir Zagorec
Ranko Šuvar/CROPIX
Autor: Željko Petrušić
Objavljeno: 15.12.2009
Bivši premijer Sanader danas je austrijskim medijima poslao demanti i zaprijetio im tužbom
ZAGREB - Austrijsko ministarstvo pravosuđa objavilo je danas da traje istraga o svim okolnostima vezanim za Hypo Alpe-Adria Grupu po kaznenopravnoj osnovi. “Na temelju najnovijih informacija objavljenih u medijima te anonimne prijave od 10. prosinca 2009. počeo je kazneni progon koji se za sada vodi protiv odgovornih u banci.
Pranje novca
Istražuje se prije svega stanje stvari zbog sumnji u kazneno djelo pronevjere i prijevare”, stoji u priopćenju austrijskog ministarstva.
Navodno se već neko vrijeme istražuje poslovanje Hypo banke preko fantomskih tvrtki u Lihtenštajnu te plasman sredstava u velike investicije u Hrvatsku i još neke susjedne zemlje.
Predistražni postupak Austrijanci su već vodili zbog sumnji u pranje novca, pri čemu su pod povećalom bili čelnici Hypo banke, ali i “komitent” te banke, umirovljeni general Vladimir Zagorec, koji je čak svjedočio u sklopu parlamentarne istrage o nepravilnostima u poslovanju Hypo banke.
Pravni koraci
Bivši premijer Ivo Sanader danas je austrijskim medijima poslao demanti informacije da je on početkom 90-ih “otvorio vrata ulasku Hypo banke u Hrvatsku”.
“Početkom 90-ih bio sam zamjenik ministra vanjskih poslova, odnosno na funkciji koja mi nije omogućavala da na bilo koji način pogodujem Hypo banci”, piše u demantiju. U vezi s optužbama da je pri ishođenju kredita od četiri milijuna maraka dobio proviziju od 800.000 DEM, Sanader je naveo da se radi o lažnim, neosnovanim optužbama koje je hrvatska opozicija iznosila na njegov račun prije 10 godina.
- Ako se nastavi s iznošenjem lažnih optužbi, zadržat ću pravo poduzimanja pravnih koraka - priprijetio je tužbom bivši premijer.
http://www.jutarnji.hr/pod-istragom-transferi-novca-hypo-banke-u-investicije-u-hrvatskoj/408079/ (http://www.jutarnji.hr/pod-istragom-transferi-novca-hypo-banke-u-investicije-u-hrvatskoj/408079/)
Autor: shaka zulu - Prosinac 21, 2009, 12:13:07 poslijepodne
Karamarko: Obračun s korupcijom najvažnija bitka nakon Domovinskog rata
Tomislav Karamarko
Vjekoslav Skledar / CROPIX
Autor: Igor Alborghetti
Objavljeno: 19.12.2009
Ministar unutarnjih poslova Tomislav Karamarko našao se u središtu pozornosti nakon niza istraga u državnim tvrtkama. U razgovoru za Magazin objašnjava što policija radi i kako surađuje s premijerkom Kosor
Istražujete li slučaj Hypo banke?
- Mi još ništa nismo dobili od austrijske policije. Isto tako ništa nije stiglo ni u Državno odvjetništvo. Ako nešto dođe, ako dobijemo materijale iz Austrije, sigurno ćemo reagirati. U ovome specifičnom slučaju ne želim se baviti hipotezama.
Je li Hypo banka, u proteklih godinu ili dvije, bila pod bilo kakvom policijskom obradom koja se odnosila na kaznena djela pranja novca ili korupcije?
- Nije. Policija mora imati održive pretpostavke i informacije da su počinjena neka kaznena djela. Mi se ne bavimo filozofskim ili, još bolje, pseudofilozofskim radom nego vrlo konkretnim stvarima. Ne teorijama. U ovom trenutku ne mogu ništa više reći.
Posebno je zanimljivo da javnost percipira policijska djelovanja u aferama HAC, HEP ili Ina kao izravnu posljedicu odlaska bivšeg premijera Ive Sanadera. Drugim riječima, on je, na izvjestan način, štitio inkriminirane i zaustavljao policijske istrage. Što biste rekli na to?
- Sigurno da pokretanje istraga ovog opsega kakav je trenutno u Hrvatskoj pokreće reakcije i razne komentare u javnosti, pa se među komentarima mogu naći i ovakvi da su one uvjetovane odlaskom bivšeg premijera dr. Ive Sanadera. Odmah želim istaknuti: one nisu uvjetovane odlaskom bivšeg premijera, ali one očito vremenski koincidiraju u svom najizvršnijem smislu u određenom stupnju radnji. MUP ne radi prema načelu spontanog, slučajnog ‘okidača’.
Dopustite da naglasim: kad sam prošle godine u listopadu prihvatio dužnost ministra, nakon ubojstva Ivane Hodak, to je bio težak trenutak za preuzimanje ovog resora. Vladala je atmosfera društvene nesigurnosti. MUP je tada, rekao bih, bio demoraliziran. Profesionalne odlike policajaca, kako ih vidimo moj tim i ja, bile su gotovo razorene. Stalno ponavljam da se MUP ne smije ‘tresti’ svake četiri izborne godine samo zato da novoizabrana politička vrhuška postavi ‘svoje’, a smijeni ‘njihove’ ljude. To je, ukratko, nedopustivo.
Zato smo i pokrenuli depolitizaciju i reprofesionalizaciju MUP-a. U proteklih godinu dana pripremali smo instrumente, primjerice Zakon o policiji i Zakon o kaznenom postupku, koji će nam omogućiti uspješnu borbu protiv organiziranog kriminala i korupcije. Stvorili smo, dakle, za godinu dana zakonski i funkcionalni okvir koji nam pomaže u brzom otkrivanju i procesuiranju slučajeva organiziranog kriminala i korupcije. Donedavno nismo ni znali koliko su snažni organizirani kriminal i korupcija u hrvatskom društvu.
I onda je otišao Sanader i stigla premijerka Kosor...
- Da. Premijerka se nedvosmisleno očitovala da je borba protiv korupcije ne tek neka buduća projekcija nego imperativ. Stvorili smo snažan sinergijski zamah u kojem se predsjednica Vlade odlučila na obračun s tim destruktivnim fenomenom. Upravo zbog toga pripremali smo cijeli sustav godinu dana i sada se vidi učinak.
Kako uopće teku istrage u HAC-u, HEP-u i Ini?
- Ne mogu ništa komentirati jer su istrage u tijeku. Ali je očito da pripremljeni sustav učinkovito djeluje. Ponavljam, dolaskom Jadranke Kosor na dužnost predsjednice Vlade borba protiv korupcije postaje autentična i jasna.
Postoji li veza između slučajeva korupcije u državnim tvrtkama i organiziranog kriminala?
- Rekao bih - konačno - da su ta dva oblika teškog kršenja zakona - blizanci. Ne mogu komentirati ove slučajeve, ali vrlo se često događa ta povezanost i ona je vidljiva. Što je veća opasnost? Spomenut ću usputno, prošli je tjedan održana sjednica Vijeća za nacionalnu sigurnost. U zaključcima s tog sastanka, koji se mogu po mom mišljenju proglasiti povijesnima, stoji da korupcija i organizirani kriminal predstavljaju realnu/izravnu ugrozu nacionalne sigurnosti. Predsjednik, premijerka, ministri te svi državni dužnosnici uključeni u sigurnosni sustav jasno su se očitovali da će snažno braniti nacionalnu sigurnost. Korupcija razara materijalnu supstanciju države, i to ne smijemo i nećemo dopustiti.
Ali postoji jedan drugi problem: građani često pokazuju nisku razinu povjerenja u državne institucije koje bi trebale biti nositelji borbe protiv korupcije i organiziranog kriminala. Ukratko, kažu da se protiv takvih pojava nemoguće boriti korumpiranim državnim aparatom. Što vi kažete?
- Ima svakakvih anketa. Bio bih vrlo oprezan. Što je to državni aparat? Ja sada govorim o policiji koja je u proteklih godinu dana prošla kroz značajne reforme i promjene. Pokušao sam kroz cijelo to vrijeme profesionalno ohrabriti policajce na svim razinama. Godinu dana govorim na kolegijima vrha MUP-a da u Hrvatskoj više nema ‘svetih krava’, da nema nedodirljivih ljudi i da kao policajci, vezani zakonima i pravilima profesije, svojim profesionalnim i moralnim integritetom moraju obavljati svoj posao. Svi oni, unatoč često lošoj percepciji javnosti, teško su radili da steknu svoje pozicije. Često im savjetujem, govorim da ne budu skloni komprimisima i tako prokockaju ono za što su krvavo radili. Nema takvih kompromisa. Narav i zakonitost postupaka što ih MUP poduzima duboko su utemeljeni u naravi posla ili, ako hoćete, misije koju MUP ima. Možda je upravo ova riječ ‘misija’ prikladna za rad MUP-a u našim okolnostima.
O kojim to kompromisima govorite?
- O kompromisima s politikom. Na lokalnoj razini često imamo problema sa stranačkim dužnosnicima koji pokušavaju utjecati na kadrovska rješenja u policiji. Mi to ne dopuštamo. Političari moraju to shvatiti i moraju izbaciti iz mozga primisli da mogu utjecati na rad policije ili sigurnosne službe. Političari moraju konačno usvojiti svršenu činjenicu da mi radimo prema zakonima i pravilima struke. Sve ostalo je neprihvatljivo.
Govorili ste o depolitizaciji MUP-a. Zanima me koliko je ljudi smijenjeno zbog toga što su pravila policijske profesije podredili političkim kompromisima?
- Zadovoljan sam što smo učinili i u tom segmentu. Zamijenili smo između 30 i 40 ljudi u tzv. srednjem i višem policijskom menadžmentu. Nismo o tome posebno govorili u javnosti.
To mislite na kadrove HDZ-a u policiji?
- Ne bih to baš tako rekao. Nismo radili analizu njihove stranačke opredijeljenosti jer me to, na koncu, ne zanima. Svake četiri godine netko ubaci svoje kadrove.
Kao dobar običaj?
- Kao običaj koji će političari zauvijek zaboraviti. Smjenama, moram priznati, nisam previše sklon. Zašto micati ljude? Nikad ne radim da bih se svidio nekoj političkoj opciji. Početkom godine moglo bi biti značajnih promjena u višem i srednjem menadžmentu MUP-a jer s nekim ljudima zaista nismo zadovoljni u profesionalnom smislu. Nadalje, pripremamo uvođenje prevažne Uredbe o policijskim zvanjima. Ona propisuje profesionalni put svakog policajca od trenutka ulaska u službu. Neće se moći dogoditi da politička stranka, koja pobijedi na izborima, postavlja nekog pojedinca za načelnika policijske uprave samo zato jer je blizak stranci. Sada će biti najvažnije iskustvo i ocjene profesionalnog rada. I ta će uredba biti najbolja brana politizaciji MUP-a.
Pa i vi ste u jednom trenutku morali otići iz MUP-a zbog političkih pritisaka. Je li vas to još progoni?
- Ne. Zašto bi me to progonilo? To su bila druga vremena.
Uloga policije u slučaju Brodosplit u najmanju je ruku dvojbena. Državno odvjetništvo iz Splita, što je jednistven slučaj, odlučilo je optužiti četvero ljudi iz afere u koju su umiješani HDZ-ovi direktori i ministar Vukelić bez sudjelovanja splitske policije koja nije željela sastaviti kaznenu prijavu. Istodobno, ni jedan od ravnatelja policije, u posljednje tri godine, nije uspio smijeniti načelnika policijske uprave.
- Kako oni rade, dopustit ćete, procijenit ću ja, odnosno mi u MUP-u. Dalje, oko Brodosplita upravo ovih dana završava sudska istraga. To čekamo jer smo i mi, unutar policijskog sustava, sastavili izvješća. Pričekat ćemo još kratko vrijeme i odlučiti, na osnovi pouzdanih informacija, kakva će biti sudbina menadžmenta splitske policije. Ako su u bilo kojem trenutku bili u funkciji zaštite bilo koga ili ako su opstruirali rad Državnog odvjetništva u aferi Brodosplit, snosit će posljedice.
A što vama govori instinkt? Puno je toga izašlo u vezi s tim slučajem što ukazuje na zataškavanje policije.
- Ne bih se ovdje prepuštao intuiciji ili nekom instinktu, kako vi pitate. Bavit ćemo se samo činjenicama koje ćemo vrlo brzo dobiti. Nitko ne štiti vrh splitske policije. Vidjet ćemo što će biti s tim predmetom, te shodno tome i s njima kada to odlučimo prema činjenicama u izvješću.
Je li vam žao što ste morali smijeniti Vladimira Fabera?
- Nekoliko sam puta odbio to komentirati, pa nema razloga da i sada komentiram.
Pitam vas jer je slučaj kamioni napokon na sudu, a on je, barem javno, inzistirao na toj istrazi?
- Slučaj kamioni, ponavljam, za policiju je riješen. To sve govori.
Je li vas Ivo Sanader ikada zvao zbog kamiona ili bilo koje druge istrage? Jeste li ikada bili izloženi onome što se može definirati kao politički pritisak?
- Zvao me puno puta. Nikad nisam bio izložen bilo kakvom političkom pritisku kada je riječ o istragama. Bio bih nepošten kada bih rekao drukčije. Da ih je bilo, vjerojatno ih ne bih mogao tek tako prešutjeti.
S kim je lakše raditi: s dr. Sanaderom ili premijerkom Kosor?
- Ne bih želio glorificirati, ali premijerka je svojim jasnim stajalištem o borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala pokazala da država mora odmah uništiti taj negativni fenomen. U ovome momentu, zahvaljujući spomenutim akcijama, prostor za korupciju u Hrvatskoj dramatično je sužen. One istodobno djeluju kao preventiva. S predsjednicom Vlade je ugodno raditi jer prije svega poštuje profesionalnost i struku. A što je posebice važno, ona traži da cijela Vlada djeluje u borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala.
U političkim se kuloarima govori da vas dio HDZ-a doživljava kao osobu koja provođenjem istraga ruši stranku. Kako to komentirate?
- Mislim da HDZ treba biti sretan da se sve ovo događa u mandatu te stranke. HDZ treba biti svjestan važnosti za Hrvatsku da je baš ova Vlada - Vlada koju je sastavljao HDZ - poduzela ove istrage. Tako to moraju artikulirati. Štoviše, to može biti prigoda da upravo na razrješenju tereta kriminala i korupcije zasluže atribut povijesne stranke, kao što HDZ i jest. Ako i postoje ‘zločesti momci’ u njihovim redovima, mora ih se beziznimno procesuirati. Volim naglasiti načelo: pravna država rješava kriminal. I tako to treba promatrati. To će svim strankama olakšati političko djelovanje, ali što je još važnije, svakom pojedincu u našoj državi vratiti dostojanstvo i vrijednost životu. I ponavljam: rješavanje hipoteke kriminala ne moramo povezivati nužno sa strankom.
Razmišljate li o ulasku u HDZ?
- Ne. Jedan sam od osnivača stranke i bio sam član od rujna 1989. Kad sam 1993. otišao u MUP, počeo sam se distancirati od HDZ-a jer sam vidio da policijska profesija i stranačka politika ne idu zajedno. Pogotovo nakon događaja u privatizaciji i još nekih kasnijih političkih dezorijentacija HDZ-a prema BiH.
Haag traži još 23 topnička dnevnika. Hoćemo li ih pronaći?
- Prvo, moram objasniti što su to topnički dnevnici. To su dokumenti za koje se pretpostavlja da bi trebali objediniti dvije vrste informacija: popis ciljeva topničkih oružja u operaciji Oluja i potrošnju streljiva. Dnevnici postoje kao pretpostavka iz vojnih udžbenika. Topnički dnevnici negdje su nastali tijekom Oluje, a negdje nisu. Naši zapovjednici su bili vješti ratnici, ali loši administratori. Neki od dnevnika su napravljeni, neki su izgubljeni ili uništeni tijekom operacija, a nešto ih je i ostalo. Ono što mi tražimo od Haaga jest razumijevanje za takvu ambivalentnu okolnost koja se odnosi na broj tih dnevnika. Mi, naravno, poduzimamo akcije da pronađemo sve što postoji.
Što je konačno pronađeno?
- Više od 10.000 dokumenata po ormarima, ostavama, podrumima i tavanima... Velik broj je imao oznaku državne tajne. I nije im bilo mjesto kod tih osoba nego u Državnom arhivu ili arhivu MORH-a. To je državno vlasništvo i država ga ima pravo vratiti u svoj posjed. Da se na taj način shvatila ta akcija, ne bi bilo svih ovih problema, pa ni ovakvih komentara.
Jesu li kod Marina Ivanovića, odvjetnika Ante Gotovine, pronađeni dokumenti s oznakom državne tajne?
- Ne bih posebno govorio o tome.
Njegove dokumente ne smijete analizirati?
- Dobili smo tu odluku i nismo ušli u sadržaj njegovih arhiva koje smo pronašli. Mi smo, dakle, učinili sve što je bilo u našoj moći.
Je li haaški tužitelj Brammertz donio popis ljudi i tražio da ih se privede na razgovore te pretraži njihove stanove i druge prostorije?
- To nije istina. Sve smo sami pripremili kroz operativni rad. Naposljetku, Hrvatska će biti u stanju dokazati da je učinila sve kako bi došla do topničkih dnevnika i da je naša suradnja s Haagom potpuna. Tim će se nastaviti put našeg ulaska u EU i bit će uklonjene sve političke prepreke za otvaranje novih poglavlja u pregovorima.
U predsjedničkoj kampanji Vidošević optužuje Primorca da tuče suprugu, ovaj mu pak uzvraća da se okoristio kriminalnom privatizacijom Dalmacijacementa i da vrijednost njegove imovine ne odgovara zaradi. Istodobno, Bandić ima 200 anonimnih kaznenih prijava. Gledate li vi na sve to kao na dio izbornog folklora ili poziv na djelovanje policije?
- Kratko: gdje god postoji osnovana sumnja da je počinjeno kazneno djelo, mi ćemo tamo biti.
Što to znači: da ćete nazvati nekoga od njih i pitati tuče li ženu ili...
- Rekao sam što sam trebao, vrlo jednoznačno. O načinima policijskog rada ne mogu govoriti.
A Mesićeva izjava da USKOK treba ispitati bivšeg premijera zbog prodaje Ine i Sanaderov odgovor da, zapravo, treba ispitati Mesića i njegove ljude?
- Ne bih sada ulazio u njihovu polemiku. Vrijeme će pokazati što će policija trebati raditi. Osobe i koja su njihova imena nisu bitni. Naš pristup se zna: svakom predmetu pristupiti istom motivacijom, istim osjećajem za njegovu specifičnost, svakom predmetu kao sui generis fenomenu.
Priča se da ste razmišljali o kandidaturi za predsjednika države?
- Nisam.
Imate li kakvih političkih ambicija?
- Sada sam u MUP-u. Sve moje ambicije, moje profesionalno zauzimanje vezano je uz taj posao koji radim. To je jednostavno stoga jer želim da Hrvatska uspije u borbi protiv kriminala i da bude potpuno sigurna zemlja. Želim da Hrvatska bude uređen i zreo segment u sigurnosnom mozaiku EU. Konačno želim da kao takvi budemo punopravni član Unije. Ovo što se sada događa borba je za Hrvatsku kao pravnu državu i najvažnija je bitka koju vodimo nakon Domovinskog rata. Ovo vrijeme je prijelomnica koja će odlučiti hoćemo li postojati kao uređena pravna i civilizirana država sa svim uljuđenim normativima pravnih, pa ako hoćete i sretnih država.
A vaše političko uvjerenje?
- Cijeli život radim u sustavima gdje je provođenje zakona dominantan dio posla. Nije me briga tko za koga glasuje. Mogu za sebe reći da pripadam središnjoj političkoj opciji s naglašenim nacionalnim osjećajem. Pogledajmo oko sebe sve uspješne zemlje Europe i svijeta i vidjet ćemo da nema uspješne zemlje bez domoljublja. Bez samopoštovanja, bez znanja o njezinim materijalnim i duhovnim prioritetima. To je konstitutivna činjenica, negiranje nas upućuje na socijalno-političku površnost. Hrvatska je, nakon svega, kad se politički očitujemo, zaslužila ideološku čistoću od svih egzekutivnih totalitarizama koji su nas opterećivali i previše koštali u 20. stoljeću: fašizma i komunizma. I da takvi - rasterećeni - uđemo u Europsku Uniju.
Mislite da uhićenje bivšeg Markačeva zamjenika Željka Sačića i drugih pripadnika specijalne policije ruši ugled tog dijela MUP-a?
- Antiteroristička jedinica Lučko prva je specijalna jedinica policije koja je osnovana 1990. godine. Od svog osnutka do završetka Domovinskog rata sudjelovala je u svim presudnim bitkama za oslobođenje domovine. U mirnodopskom vremenu povjeravamo joj najsloženije i najteže zadaće kao što su rješavanje talačkih situacija, visokorizična uhićenja pripadnika krim miljea te sve najsloženije zadaće iz djelokruga rada policije. I u prošlosti, a i danas Antiteroristička jedinica Lučko predstavlja najelitniju postrojbu Ministarstva unutarnjih poslova. Taj događaj u selu Grubori vidim kao izdvojeni i jedini incident koji se dogodio, međutim ni on ne može umanjiti visoku profesionalnost, spremnost i svakako veliko domoljublje koje krasi pripadnike te naše elitne jedinice. Mi smo ponosni na njih.
http://www.jutarnji.hr/karamarko--obracun-s-korupcijom-najvaznija-bitka-nakon-domovinskog-rata/414376/ (http://www.jutarnji.hr/karamarko--obracun-s-korupcijom-najvaznija-bitka-nakon-domovinskog-rata/414376/)
Autor: shaka zulu - Prosinac 21, 2009, 12:14:17 poslijepodne
Der Spiegel: Hypo je prodan Bavarcima zahvaljujući Sanaderu
Bivši premijeri Hrvatske i Bavarske na sajmu u Munchenu
Nikola Vilić/CROPIX
Autor: Davor Butorac
Objavljeno: prije 20 h i 34 min
Guverner HNB-a Željko Rohatinski nije pristao na politički uvjetovanu transakciju, već je iznio stroge uvjete pod kojima bi bavarska banka mogla ponovno ući u Hrvatsku, nakon što se povukla u jeku afere Riječka banka i ostavila hrvatske štediše na cjedilu
ZAGREB - Iako bivši bavarski premijer Edmund Stoiber uporno poriče ikakvu ulogu u prodaji Hypo Group Alpe Adria banke Bayerische Landesbanku (BLB), istraživači njemačkog uglednog tjednika Der Spiegel u novom broju podastiru čitateljima dokaze o pritiscima na Hrvatsku narodnu banku kojima je Stoiber 2007. “oteo” Sanaderu tada izuzetno profitabilni “južni front” Hypo banke.
Bliske međusobne veze, čak prijateljstvo koje su oba premijera voljela javno isticati sada novinarima služe kao doprinos u zatvaranju indicija o njihovu dogovoru o prodaji hrvatsko-austrijske banke njemačkoj pokrajinskoj banci.
Prema Der Spiegelu, Stoiber se u kolovozu 2007. odazvao pozivu Ive Sanadera, a gostovanje u Hrvatskoj iskoristio je za lobiranje na najvišoj političkoj razini. Cilj je bio prodaja Hypo banke bavarskom BLB-u. Prepreka ostvarenju tog cilja bila je Hrvatska narodna banka.
Guverner HNB-a Željko Rohatinski nije pristao na politički uvjetovanu transakciju, već je iznio stroge uvjete pod kojima bi bavarska banka mogla ponovno ući u Hrvatsku, nakon što se povukla u jeku afere Riječka banka i ostavila hrvatske štediše na cjedilu i u dubiozi teškoj više od 100 milijuna eura.
Nakon toga Rohatinski tražio stroži due dilligence postupak, kao i veći iznos temeljnog kapitala kao osigurača u budućem poslovanju BLB-a.
U svojem otporu HNB se pozivala na odredbu kupoprodajnog ugovora, prema kojoj pristanak za prodaju trebaju dati sve narodne banke zemalja u kojima djeluje Hypo Alpe Adria banka. Ipak, HNB je ubrzo odobrila prodaju, ali tek nakon što je BLB isupunio sva četiri uvjeta koja im je postavio guverner HNB-a Željko Rohatinski. U Der Spiegelu Stoiber se pravda da je "samo iskoristio svoje veze u Hrvatskoj", ali da to ne znači da je i utjecao na pristanak HNB-a jer je sporazum HNB-a i BLB-a navodno već bio postignut.
Međutim, postoje zapisi i snimci iz 2007. u kojima Stoiber javno govori kako se "snažno borio za pristanak HNB-a". To pak pobija izjave koje je dao Spiegelu u kojima tvrdi da je dogovor već ranije bio sklopljen.
Iz službenog priopćenja bavarskog državnog ureda od 19. kolovoza 2007., u svezi s posjetom Edmunda Stoibera Hrvatskoj, može se iščitati da sporazum u tom trenutku još nije bio sklopljen.
U priopćenju stoji da je jedna od tema razgovora između dvojice premijera bila upravo prodaja Hypo Alpe Adria banke BLB-u.
- Pristanak HNB-a važan je za nastavak odličnih bavarsko-hrvatskih odnosa - citira se Edmund Stoiber u priopćenju.
Istog dana Hina je također prenijela službeno priopćenje hrvatske Vlade. U tom članku pregovori oko Hypo Alpe Adria Banke uopće se ne spominju nego se govori o tomu kako su dva državnika u Splitu, u Vili Dalmacija, razgovarali o “tradicionalno dobrim odnosima Hrvatske i Bavarske“ te o "podršci Hrvatskoj na putu u Europsku uniju“.
Bilanca poslovanja Bayerische Landebank od 2007. značajno promijenila i ta je banka sada u katastrofalnom stanju, zajedno s novom članicom grupe - Hypo Alpe Adria Bankom. U Njemačkoj se javno propituju potezi koji su srušili banke na koljena, stoga je razumljivo Stoiberovo nastojanje izbjegavanja upletenosti u slučaj.
http://www.jutarnji.hr/der-spiegel--hypo-je-prodan-bavarcima-zahvaljujuci-sanaderu/417181/ (http://www.jutarnji.hr/der-spiegel--hypo-je-prodan-bavarcima-zahvaljujuci-sanaderu/417181/)
---
GUVERNER PROTIV DRŽAVNOG VRHA
Rohatinski: Kako me Sanader tjerao da Stoiber preuzime Hypo banku
Damjan Tadić/CROPIX
(1/2) Autor: Davor Butorac
Objavljeno: prije 13 h i 16 min
ZAGREB - Željka Rohatinskog zatekli smo večaras u njegovu uredu u HNB-u. Na naša pitanja odgovarao je bez prethodne pripreme. Sjećanja na najteže tjedne u njegovoj karijeri i dalje su živa.
Je li 2007. godine bilo pritisaka na Vas, vezano uz namjeru Bayerische Landesbank da kupi Hypo Group Alpe Adria.
- Prije i poslije Stoiberova posjeta Hrvatskoj bilo je snažnih pritisaka od strane premiera Sanadera i ministra Šukera da se Bayerische Landesbank ponovno i olako pusti u Hrvatsku, usprkos njihovu nekorektnom uzmaku nakon propasti Riječke banke.
Kako su se manifestirali pritisci na HNB?
- Sanaderovi pritisci bili su neformalni, a Stoiberovi - javni. Stoiber je pokušavao doći do svojeg cilja i putem utjecaja na visoke političke razine u Hrvatskoj. Pouzdano znam da je poslao dopis predsjedniku Mesiću iako je šef države to kasnije negirao za neke medije. Upoznao sam Mesića s očekivanim stavom HNB-a o kupnji Hypo banke Hrvatska od strane BLB-a. No, tada je HNB bio sam protiv ostatka svijeta. Mislili smo tužiti Stoibera EU komisiji zbog njegovih pritisaka i izjava koje je davao njemačkim medijima.
Koji je ključan trenutak u procesu kupoprodaje Hypo banke?
- Na sjednici Savjeta HNB-a, održanoj u povodu namjere preuzimanja Hypo banke od strane BLB-a, bio je nazočan i ministar financija Ivan Šuker. U jednom trenutku uzeo je riječ i počeo govoriti o tome koliko je važno da popustimo Bavarcima. Šuker na sjednicama Savjeta HNB-a ne sudjeluje u odlučivanju. Potom su se izjašnjavali članovi Savjeta, kojih je ukupno 14. Na kraju sjednice se glasovalo. Devet je članova bilo protiv kupoprodaje, dva za, a tri tri bila suzdržana. Mladen Vedriš, član Savjeta, kasnije je medijima dao lažnu informaciju o tome da je odnos “stavova” bio podjednak, no to je bila čista laž iz koje je proizašlo da je guverner na svoju ruku i mimo zakona odbio akviziciju BLB-a u Hrvatskoj. Zapravo je bilo tako da nismo imali potrebnih 10 glasova, pa sam u skladu sa Zakonom o HNB-u donio odluku i odbio akviziciju. Odluka je bila konačna, a nakon nje počele su se svari odvijati drugačije. Uprava BLB-a počela je tada mijenjati stav.
Inzistirali ste na četiri uvjeta bez kojih Hypo banka ne ide u prodaju. Kako su to prihvatili Bavarci, a kako Šuker i Sanader?
- Bavarci isprva nisu htjeli mijenjati poslovanje Hypo banke u Hrvatskoj, a HNB je na tome inzistirao. Sa Sanaderom sam razgovarao neformalno i on je bio ustrajan u želji da održi dobre odnose s Bavarskom. Uvijek sam na to odgovarao da se HNB mora držati zakonskih propisa i u okviru njih dati ili uskratiti suglasnost. Srećom, nakon moje odluke predsjednik uprave BLB-a došao je u Hrvatsku. Nakon njegova posjeta ta je banka pristala ispričati se štedišama Riječke banke, primijeniti poslovanje Hypo banke Hrvatska i dati dvostruko više novca od zakonskog minimuma u dokapitalizaciji Hypo banke Hrvatska.
Da su pritisci nastavljeni i da Bavarci nisu poštovali moja četiri uvjeta za kupnju Hypo banke Hrvatska, odbili bismo ih zbog takozvanog reputacijskog rizika. Za mene, pak, to je bilo pitanje “biti ili ne biti”. Dao bih ostavku da su pritisci nastavljeni.
Gledajući danas, u jeku globalne krize, na ulazak BLB-a u Hrvatsku, može li se reći da smo u svemu ipak imali sreće?
- Da. Danas je Hypo banka dobra banka, no nisam siguran da se to može reći i za period do 2008. godine. U međuvremenu su “pročešljali” strukture bilanci i izbacili rizične plasmane, te su unijeli novi kapital u banku.
http://www.jutarnji.hr/rohatinski--kako-me-sanader-tjerao-da-stoiber-preuzime-hypo-banku--/417688/ (http://www.jutarnji.hr/rohatinski--kako-me-sanader-tjerao-da-stoiber-preuzime-hypo-banku--/417688/)
Autor: shaka zulu - Prosinac 30, 2009, 01:43:56 prijepodne
Dec 23, 2009 at 07:24 PM
Obrazac bankarske prijevare, kojeg su u svojim izvješćima vrlo detaljno opisali inspektori Deviznog inspektorata Ministarstva financija, zapravo, dokazuje kako Hypo Grupa u Hrvatskoj (a onda se može uzeti u obzir da je takav model primjenjivan i drugdje na Balkanu) nije uložila svoj kapital, odnosno tzv. „živi“ novac, nego se uglavnom radilo s jedne strane o pranju prljavog novca balkanskih ratnoprofiterskih političkih elita, kojeg su tajni povjerenici 1990.-ih godina iznosili iz Hrvatske i polagali na za tu svrhu otvorene tajne račune, a koji je „prljavi“ novac kasnije reinvestiran u zemljama na Balkanu, dok se s druge strane kao u slučajevima investiranja u kapital Hypo Alpe Adria Bank d.d. Zagreb i Slavonske banke d.d. Osijek, radilo o čistim bankarskim, deviznim, financijskim špekulacijama.
HNB i Ministarstvo financija nemaju rezervni plan u slučaju bankrota Hypo Grupe u Hrvatskoj
Ministarstvo financija Republike Hrvatske i Hrvatska narodna banka trebali bi pripremiti krizni plan postupanja za slučaj financijskog kolapsa Hypo Alpe Adria Banke d.d. Zagreb, odnosno trebali bi izraditi plan mjera za spriječavanje nove bankarske krize zbog mogućeg bankrota Hypo banke u Hrvatskoj.
Umjesto toga, guverner HNB-a i Ministarstvo financija lažno informiraju hrvatsku javnost kako je Hypo banka Zagreb stabilna i likvidna, te kako financijska pozicija banke nije ugrožena.
Tajni dokument Ministarstva financija iz srpnja 2003. godine, ukazuje na potpuno drugačiju situaciju.
Dokument kojeg posjedujemo dokazuje kako se kapital Hypo Alpe Adria Banke d.d. Zagreb temelji na pretvaranju dugova Hypo banke u Hrvatskoj matičnoj Hypo banci Klagenfurt u kapital banke, odnosno podaci iz izvješća Deviznog inspektorata iz srpnja 2003. godine dokazuju kako Hypo Alpe Adria Bank d.d. Zagreb ima fiktivni kapital, temeljen isključivo na dugovima matičnoj banci, točnije pretvaranju tih dugova u kapital banke, bez da je u kapital Hypo banke Zagreb uložen stvarni novac.
Sustav Hypo banke neodrživ: Hypo banka Zagreb uskoro bi mogla zapasti u ozbiljnu krizu likvidnosti
Takav sustav, upozoravaju stručnjaci, potpuno je neodrživ, te usko ovisi o stabilnosti i likvidnosti matične banke, i sposobnosti matične banke da stalnim zaduživanjem banke kćeri održava njezinu tekuću likvidnost.
Kako se Hypo Alpe Adria Banka Klagenfurt našla u problemima i gubicima koji dosežu i do dvije milijarde eura, ne dođe li uskoro do prodaje Hypo banke investitorima koji bi bili spremni uložiti stvarni novac u njezine banke kćeri, sustav Hypo banke u Hrvatskoj mogao bi zapasti u ozbiljnu krizu likvidnosti.
HNB i Ministarstvo financija morali su pokrenuti izravnu kontrolu i izvanrednu reviziju u Hypo Alpe Adria Banci Zagreb
Hrvatska bi se tada našla pred problemom i jedinim mogućim izborom: stečajom i likvidacijom Hypo banke Zagreb ili sanacijom banke čiji bi troškovi mogli iznositi između dvije i pet milijarda eura.
Usprkos saznanjima o mogućem takvom scenariju nastavka krize u Hypo Grupi, te usprkos tome što raspolažu jasnim pokazateljima kako je takva kriza moguća, Hrvatska narodna banka i Ministarstvo financija nisu, za početak, pokrenuli postupak hitne izravne kontrole i revizije u Hypo Alpe Adria Banci d.d. Zagreb, kako bi se utvrdilo trenutno stanje u banci, mogući rizici za stabilnost i tekuću likvidnost banke, te kako bi se potom mogle planirati moguće krizne mjere i postupanje u slučaju financijske krize u Hypo banci Zagreb.
Hypo banka je zapravo međunarodna bankarsko financijska prijevara temeljena na transnacionalnim deviznim financijskim špekulacijama
Na visoku rizičnost poslovanja Hypo Alpe Adria bank d.d. Zagreb posebno upućuje činjenica da svi podaci izneseni u tajnim izvješćima Ministarstva financija Republike Hrvatske jasno ukazuju na činjenicu kako Hypo banka Zagreb ne raspolaže vlastitim kapitalom, niti likvidnim financijskim sredstvima, niti stvarnim temeljnim kapitalom uloženim u novcu od strane Hypo Alpe Adria Bank Klagenfurt.
Upravo suprotno, radi se o dobro smišljenoj međunarodnoj bankarskoj prijevari, izvedenoj uz pomoć nekada visokopozicioniranih političara u Austriji, Bavarskoj i Hrvatskoj, koji su na temelju međusobnog dogovora i unaprijed razrađenog „poslovnog plana“ i projekta sa svojih pozicija političke moći pokrivali provedbu transnacionalnih bankarsko financijskih špekulacija, koje su u konačnici ugrozile bankarska tržišta u Njemačkoj, Austriji i Hrvatskoj, ali i šire u jugoistočnoj Europi, gdje je Hypo Grupa prisutna svojim intenzivnim poslovnim aktivnostima, kao u Bosni i Hercegovini, Sloveniji i Crnoj Gori.
Hypo banka je zapravo međunarodna bankarsko financijska prijevara temeljena na transnacionalnim deviznim financijskim špekulacijama fiktivnim kreditima i deviznim depozitima, upravo prema modelu, kojeg su u svojim istragama provođenim od 1999. godine pa sve do 2005. godine, otkrili inspektori Deviznog inspektorata Ministarstva financija Republike Hrvatske.
Radi se o financijskom balonu, do sada neviđenih razmjera, čije bi pucanje, ukoliko sanacija bude nemoguća, moglo uzrokovati ozbiljnu financijsku krizu u zemljama na Balkanu, prije svega u Hrvatskoj, Srbiji, BiH i Crnoj Gori, gdje je Hypo Grupa vrlo intenzivno prisutna svojim aktivnostima, ali i u Austriji i Bavarskoj, gdje bi ukupni gubici zbog deviznih špekulacija Hypo Grupe u konačnici mogli dosegnuti iznos veći i od tri milijarde eura.
Hypo Alpe Adria Bank Klagenfurt u Hrvatsku nije investirala „živi“ novac nego „prljavi“ kapital balkanskih ratnoprofiterskih političkih elita
Obrazac bankarske prijevare, kojeg su u svojim izvješćima vrlo detaljno opisali inspektori Deviznog inspektorata Ministarstva financija, zapravo, dokazuje kako Hypo Grupa u Hrvatskoj (a onda se može uzeti u obzir da je takav model primjenjivan i drugdje na Balkanu) nije uložila svoj kapital, odnosno tzv. „živi“ novac, nego se uglavnom radilo s jedne strane o pranju prljavog novca balkanskih ratnoprofiterskih političkih elita, kojeg su tajni povjerenici 1990.-ih godina iznosili iz Hrvatske i polagali na za tu svrhu otvorene tajne račune, a koji je „prljavi“ novac kasnije reinvestiran u zemljama na Balkanu, dok se s druge strane kao u slučajevima investiranja u kapital Hypo Alpe Adria Bank d.d. Zagreb i Slavonske banke d.d. Osijek, radilo o čistim bankarskim, deviznim, financijskim špekulacijama.
To, pojednostavljeno, znači da je Hypo banka Klagenfurt svoje banke kćeri u Hrvatskoj zaduživala inozemnim kreditima i deviznim depozitima, koje bi te banke kćeri gotovo istovremeno po polaganju vraćale matičnoj banci u Klagenfurt, pravdajući takve transakcije otplatama ranijih dugova prema matičnoj banci, čime su zapravo svoju financijsku stabilnost i likvidnost dovele u izričitu ovisnost o kreditnim sredstvima matične banke iz Klagenfurta.
Knjigovodstvenim prijevarama Hypo banka „napuhavala“ bilance u Austriji i Hrvatskoj
Hypo banka Klagenfurt bi, s druge strane, nakon određenog vremena takvo zaduženje banaka kćeri pretvarala u temeljni kapital banaka kćeri, iako se de facto nije radilo o stvarnom ulaganju novca, nego o čisto fiktivnom, papirnatom pretvaranju umjetno „napumpanih“ dugova u temeljni kapital banaka kćeri.
Na taj način, Hypo banka Klagenfurt, s jedne je strane „napuhavala“ vlastite bilance u Austriji, dok je istovremeno knjigovodstvenim prijevarama u Hrvatskoj lažno prikazivala fiktivna ulaganja u temeljni kapital svojih banaka kćeri, što bi sada u konačnici moglo dovesti do ozbiljne financijske krize Hypo Grupe u Hrvatskoj i ugroziti likvidnosti Hypo Alpe Adria Bank d.d. Zagreb.
Sve je ovo nesporno utvrđeno u istragama Deviznog inspektorata Ministarstva financija Republike Hrvatske, provedenim u Hypo Alpe Adria Banci d.d. Zagreb i Slavonskoj banci d.d. Osijek, te u povezanim osobama.
Devizne špekulacije preko Hypo Consultants i Hypo Leasinga
U takvom špekulativnom održavanju likvidnosti Hypo banke Zagreb, matična banka Klagenfurt koristila je i povezane osobe koje je osnivala u Hrvatskoj, a to se prije svega odnosi na Hypo Alpe Adria Consultants i Hypo Alpe Adria Leasing.
„Značajnu ulogu u deviznoj likvidnosti banke imaju povezane osobe banke. Od povezanih osoba kontrolom su obuhvaćene devizne transakcije Hypo Leasing Kroatien d.o.o. Zagreb i Hypo Alpe Adria Consultants d.o.o. Zagreb.
Devizni računi ove dvije pravne osobe vode se kod Hypo Alpe Adria Bank d.d. Zagreb. Na te račune ove tvrtke povlače devizna sredstva pribavljena „dugoročnim deviznim kreditima“ banke Hypo Alpe Adria AG Klagenfurt.
Promet računa pokazuje česta parcijalna povlačenja kredita i česte otplate ranije zaključenih kredita, kao i plaćanje kamata. Sve transakcije dokazuju da povlačenje i povrat kredita povezanih osoba imaju određenu poziciju u likvidnosti Hypo Alpe Adria Bank d.d. Zagreb, a onda svi zajedno u likvidnosti matice“, stoji u izvješću Deviznog inspektorata Ministarstva financija od 25. srpnja 2003. godine.
HNB sudjelovao u prikrivanju rizičnih deviznih špekulacija Hypo banke
Interni dopis kojeg su devizni inspektori Ministarstva financija nakon provedene istrage, sredinom 2004. godine, uputili ministru financija i današnjem potpredsjedniku Vlade Ivanu Šukeru, jasno dokazuje kako su i ministar osobno, ali i Hrvatska narodna banka i guverner Željko Rohatinski ne samo bili upoznati s podacima o ovim pokazateljima o rizičnom poslovanju Hypo Grupe u Hrvatskoj, nego je HNB na čelu s Rohatinskim sudjelovao u prikrivanju rizičnih deviznih špekulacija Hypo banke, te u prikrivanju činjenice kako iza Hypo Alpe Adria Bank d.d. Zagreb ne stoji stvarni nego fiktivni kapital „pokriven“ papirnatim deviznim špekulacijama na koje su upozoravali inspektori Ministarstva financija.
„Takvi transferi isključivo povećavaju zaduženost banke. Transfer sredstava od matice kćeri izvršava se isključivo ako se izvršava povrat sredstava matici. Efekt ovih transakcija je odljev likvidnih sredstava iz banke kćeri, te se istovremeno za odljev likvidnog novca bilančno povećava iznos obveza.
Istovremeno se povećava i zaduženost povezanih osoba, te je i njihov broj svakog dana sve veći (Hypo Leasing Kroatien, Hypo Consultants, Rezidencija Skipper, Slavoning Osijek i dr.).
Obzirom na visinu zaduženja zemlje spriječavanje ovakvih „opasnih igara“ može uvelike pridonijeti smanjenju zaduženosti zemlje“, upozorili su internim dopisom inspektori ministra Ivana Šukera.
„Budući da Hrvatska narodna banka ima daleko veće nadležnosti glede banaka, zapisnik sa detaljnim nalazima inspektora dostavlja se Hrvatskoj narodnoj banci sa upozorenjem da obrati pažnju na transfere novca iz zemlje i u zemlju, obzirom da bilanca banke vrtoglavo raste, a da su dnevne transakcije uvijek oko pozitivne nule i da one za rezultat imaju gomilanje obveza banke, a da „živi“ novac uvijek završi na računu matice.
Hrvatska narodna banka je omogućila prikrivanje opasne izloženosti Hypo Alpe Adria Banke d.d. Zagreb prema osnivaču, što predstavlja grubo kršenje Zakona o bankama i čak kršenje Direktive Europske unije o poslovanju kreditnih institucija koja strogo određuje postotak izloženosti vjerovnika u odnosu na dužnika“, stoji u internom dopisu inspektora Deviznog inspektorata Šukeru.
Koji su djelatnici Hypo Grupe odgovorni za špekulativno poslovanje u Hrvatskoj?
Tajni dokumenti Ministarstva financija, na kraju, otkrivaju i popis djelatnika Hypo Alpe Adria Bank d.d. Zagreb i Slavonske banke d.d. Osijek, odgovornih za rizično špekulativno devizno financijsko poslovanje, kojim su prema mišljenju inspektora Deviznog inspektorata ugrozili stabilnost i likvidnosti Hypo Grupe u Hrvatskoj.
Tako se kao osobe koje su sudjelovale u ovim nezakonitim poslovima u Hypo banci Zagreb navode: Gunter Striedinger, putovnica broj T-0580023, Austrija, bivši predsjednik Uprave HAAB Zagreb; Karl Heinz Truskaller, putovnica S 01931082, Austrija, bivši član Uprave HAAB Zagreb; Igor Kodžoman, JMBG 1306970330068, Zagreb, Brozova 32/a, bivši član Uprave HAAB Zagreb; Daniel Lobnik, putovnica V 0984041, Austrija, prokurist; Ernst Fanzott, putovnica UO482905, Austrija, prokurist; Adolf Regenfelder, putovnica A 0827229, Austrija, prokurist; Renata Ciglar, JMBG 1510960335033, Zagreb, Vladimira Nazora 5, prokurist; Wolfgang Kulterer, putovnica U 0010330, Austrija, bivši predsjednik Nadzornog odbora HAAB Zagreb; Jorg Schuster, putovnica 27745/92, Austrija, bivši zamjenik predsjednika Nadzornog odbora; Othmar Ederer, putovnica S – 0094224, Austrija, bivši član Nadzornog odbora; Roberto Marzanati, putovnica 977405L, Italija, bivši član Nadzornog odbora; Gerd Penkner, putovnica R-0751336, Austrija, bivši član Nadzornog odbora.
U Slavonskoj banci to su bili: Ivan Mihaljević, Tadija Vrdoljak, Branka Štinc, Mira Babić, Mirko Zec, Josip Čabrajac, Snježana Barić – Šelnić, Zlata Vrdoljak, Danijel Lobnik i Gerhard Sues.
Necenzurirano.com
Povezano:
Afera Hypo
http://www.necenzurirano.com/index.php?option=com_content&task=view&id=1675&Itemid=1 (http://www.necenzurirano.com/index.php?option=com_content&task=view&id=1675&Itemid=1)
-
Austrija istražuje porijeklo imovine Vladimira Zagorca vrijedne 284 milijuna eura
Dec 24, 2009 at 07:47 PM
Državno odvjetništvo Austrije, kako doznajemo, istražuje imovinu i porijeklo imovine Vladimira Zagorca, i to tragom njegovog vlastitog iskaza o vrijednosti njegovih nekretnina, imovine i pologa na računima u bankama, kojeg je nakon prvog uhićenja u Beču dao istražnoj sutkinji Christini Forster.
Zagorec sam sutkinji Forster izjavio kako njegova imovina vrijedi 284 milijuna eura
Naime, kako doznajemo, Vladimir Zagorec tom je prilikom istražnoj sutkinji iskazao kako ukupna vrijednost njegove imovine iznosi astronomskih 284 milijuna eura, te je upravo njegov iskaz o njegovom imovinskom stanju bio glavni razlog zbog kojeg je sutkinja Forster tada, nakon saslušanja, Zagorcu odredila plaćanje jamčevine u iznosu od jednog milijuna eura.
Ovu informaciju potvrđuju i navodi iz strogo povjerljivog obavještajnog izvješća o Aferi Hypo, od 8. studenog 2007. godine, u kojem se izrijekom navodi iskaz Vladimira Zagorca sutkinji Forster o vrijednosti njegove ukupne imovine.
Istražnoj sutkinji Zagorec predočio dokumente o vrijednosti njegove imovine
„U jednom privatnom razgovoru Forster je pitana zbog čega je Zagorcu izrekla najveću novčanu kauciju od 1 milijun eura.
Njezin komentar je bio da je to učinila nakon prvog Zagorčevog saslušanja, na kojem joj je predočio dokumente da mu imovina, nekretnine i polozi u bankama iznose 284 milijuna eura“, stoji u dokumentu od 8. studenog 2007. godine, u kojem se i inače vrlo detaljno opisuju veze Vladimira Zagorca s poslovanjem austrijske Hypo Alpe Adria Banke, te istraga koju zbog pranja novca i sumnjivog porijekla njegove imovine protiv Zagorca vodi austrijsko državno odvjetništvo.
Austrijsko državno odvjetništvo protiv Zagorca i Striedingera vodi istragu zbog sumnji na pranje novca
Kako doznajemo od naših izvora, u ožujku 2007. godine, austrijsko državno odvjetništvo tragom podataka o Zagorčevoj imovini i njegovim poslovno financijskim vezama s Hypo Alpe Adria Bankom, pokrenulo je protiv Vladimira Zagorca i Guntera Striedingera i službeno istragu zbog pranja novca, posebno zbog financijskih transfera preko poduzeća Sambuca Establishment u Vaduzu, čiji su zajednički suvlasnici bili upravo Zagorec i Striedinger.
„Striedinger zna čiji novac je imao na računu Sambuca. To je novac iz Republike Hrvatske koji je prebačen s onih računa u Austriji na koje je V. Zagorec kao šef RH Alana slao novac iz Državnog proračuna, a to traži sad DORH“, stoji u obavještajnom izvješću o Aferi Hypo iz studenog 2007. godine.
Necenzurirano.com
Povezano:
Afera Hypo
http://www.necenzurirano.com/index.php?option=com_content&task=view&id=1676&Itemid=1 (http://www.necenzurirano.com/index.php?option=com_content&task=view&id=1676&Itemid=1)
Autor: shaka zulu - Prosinac 30, 2009, 01:45:49 prijepodne
Dec 21, 2009 at 08:02 PM
U tajnom izvješću Deviznog inspektorata Ministarstva financija Republike Hrvatske, od 25. srpnja 2003. godine, pod brojem 513-08-01/0312, klasa 440-08/01-01/306, devizni su inspektori tada upozorili ministra financija na rizičnu inozemnu prezaduženost Hypo Alpe Adria Banke, kod matične Hypo Alpe Adria International AG Klagenfurt, i to u iznosu od 4 milijarde 907 milijuna 690 tisuća 295,98 eura.
Inspektori Deviznog inspektorata upozorili Šukera i Rohatinskog na moguću krizu u Hypo banci u Hrvatskoj
Zbog ovako visoke rizične izloženosti banke kćeri u Hrvatskoj prema matičnoj banci u Austriji, inspektori Ministarstva financija upozorili su 2003. i 2005. godine i guvernera Hrvatske narodne banke Željka Rohatinskog na moguće posljedice ovakve izloženosti prema Hypo Alpe Adria Banci Klagenfurt, te su upozorili kako prezaduživanjem banaka kćeri u Hrvatskoj, matična banka u Klagenfurtu „frizira“ vlastite bilance i lažno prikazuje vlastitu likvidnost, dok istovremeno ugrožava likvidnost Hypo Alpe Adria Banke Zagreb d.d. i Slavonske banke Osijek d.d.
Nakon što je Bayerische Landesbank (BLB) Munchen preuzela vlasništvo nad Hypo Grupom Klagenfurt, rizična kreditna izloženost banaka kćeri u Hrvatskoj nije sanirana, a dokument kojim raspolažemo upozorava kako bi upravo takva zaduženost prema matičnoj banci mogla biti uzrokom ozbiljne financijske krize u Hypo Alpe Adria Banci Zagreb d.d. i Slavonskoj banci Osijek d.d. Mogući gubici ovih banaka procjenjuju se na iznos od dvije do pet milijarda eura, za što bi u slučaju financijskog kolapsa Hypo Grupe u Hrvatskoj, teret sanacije mogao pasti na Državni proračun, odnosno porezne obveznike.
Šuker, Hebrang i Rohatinski prikrivali rizičnu kreditnu prezaduženost i izloženost Hypo banke u Hrvatskoj prema matičnoj banci u Austriji
U prikrivanju ovih podataka o rizičnoj zaduženosti Hypo banke Zagreb i Slavonske banke sudjelovali su izravno potpredsjednik Vlade i ministar financija Ivan Šuker, koji za ove potencijalne gubitke zna od proljeća 2004. godine, kada su na tajnom sastanku njemu i tadašnjem potpredsjedniku Vlade Andriji Hebrangu detaljno izloženi podaci o mogućoj financijskoj krizi u Hypo Grupi u Hrvatskoj.
Suprotno svojim javnim tvrdnjama, o rizičnoj kreditnoj izloženosti Hypo Alpe Adria Banke Zagreb i Slavonske banke Osijek bio je višekratno upozoren i guverner Hrvatske narodne banke Željko Rohatinski, kojemu su inspektori Deviznog inspektorata Ministarstva financija proslijedili svoje službene zabilješke o kontrolama provedenim u Hypo Alpe Adria Banci Zagreb d.d. i Slavonskoj banci d.d. Osijek, a koji su podaci upućivali na moguću krizu u Hypo Grupi u Hrvatskoj, zbog prevelike i rizične kreditne izloženosti prema matičnoj banci u Austriji.
Devizni inspektorat upozorio: Likvidnost Hypo Alpe Adria d.d. Zagreb ovisi o likvidnosti i kreditima Hypo Alpe Adria AG Klagenfurt
Upravo tajno izvješće Deviznog inspektorata Ministarstva financija, od 23. srpnja 2003. godine, dokazuje kako je likvidnost i stabilnost poslovanja Hypo Alpe Adria d.d. Zagreb usko vezana uz likvidnost i stabilnost poslovanja Hypo Alpe Adria AG Klagenfurt, odnosno, inspektori Ministarstva financija tada su kao glavni rizik poslovanja Hypo banke u Hrvatskoj naveli ovisnost stabilnosti poslovanja banke kćeri u Hrvatskoj o mogućnosti matične banke u Austriji da kreditiranjem i daljnjim zaduživanjem banke kćeri u Hrvatskoj fiktivno održava njezinu likvidnost i poslovno financijsku stabilnost.
„Novom kontrolom kredita zaduženja i drugih inozemnih obveza banke utvrđeno je slijedeće:
Hypo Alpe Adria bank d.d. Zagreb zaduživanjem u inozemstvu, uglavnom kod banke matice osigurava dio izvora za financiranje za: financijske kredite (grupa konta 749), depozite (grupa konta 739), dugoročne depozite koji imaju karakter dopunskog kapitala (konto 9220), hibridni instrumenti.
Za cjelokupno zaduženje banke u inozemstvu vjerovnik je banka matica Hypo Alpe Adria AG Klagenfurt“, stoji u izvješću Deviznog inspektorata Ministarstva financija od 23. srpnja 2003. godine.
Prema podacima iz ovog dokumenta stanje inozemnog zaduženja Hypo Alpe Adria Bank d.d. Zagreb na dan 31. prosinca 2000. godine iznosilo je 3 milijarde 73 milijuna 425 tisuća 995,36 eura; dan dan 31. prosinca 2001. godine inozemno zaduženje HAAB Zagreb iznosilo je 3 milijarde 616 milijuna 280 tisuća 337,37 eura, dok je do 31. kolovoza 2002. godine iznos inozemnog zaduženja Hypo Alpe Adria Bank d.d. Zagreb kod matične Hypo Alpe Adria AG Klagenfurt dosegnuo iznos od 4 milijarde 907 milijuna 690 tisuća 295,98 eura.
Nalaz inspektora Ministarstva financija: Hypo banka Zagreb održavala tekuću likvidnost kreditima Hypo banke Klagenfurt
Da je tekuća likvidnost Hypo Alpe Adria Banke d.d. Zagreb održavana isključivo kreditima Hypo Alpe Adria AG Klagenfurt potvrđuje i nalaz inspektora Deviznog inspektorata Ministarstva financija, koji su u svojoj istrazi utvrdili začarani kreditni krug između matične banke u Austriji i banke kćeri u Hrvatskoj.
Tako je recimo Hypo banka Klagenfurt posuđivala likvidna sredstva od Bayerische Landesbank (i to u vremenu prije nego što je BLB kupila Hypo Grupu), na način da bi BLb banka Hypo banci Klagenfurt plasirala kratkoročne devizne depozite na rok ne duži od tri mjeseca.
Potom bi Hypo banka Klagenfurt, ta ista sredstva kratkoročnih deviznih depozita „povučenih“ od BLB banke plasirala kao dugoročne devizne depozite i inozemne kredite Hypo Alpe Adria Banci d.d. Zagreb i Slavonskoj banci d.d. Osijek.
Međutim, umjesto da banke kćeri u Hrvatskoj reinvestiraju tako plasirana kreditna sredstva matične banke iz Austrije, Hypo banka Zagreb i Slavonska banka Osijek tim kreditima i depozitima istoga dana vraćaju Hypo banci Klagenfurt ranije plasirane kredite i devizne depozite.
Drugim riječima, sredstva se nisu zadržavala u bankama kćerima niti dvadeset i četiri sata nakon plasmana Hypo banke Klagenfurt, nego bi se istovremeno zatvarala ranija dugovanja vraćanjem tih sredstava Hypo banci Klagenfurt.
Tako se, u začaranom kreditnom krugu, kontinuirano povećavala zaduženost Hypo banke Zagreb i Slavonske banke Osijek, te njihova izloženost u odnosu na matičnu banku u Austriji, dok su se istovremeno ovakvim transakcijama u poslovnim knjigama lažno prikazivali podaci o financijskoj poziciji i likvidnosti svih triju banaka, kako banaka kćeri u Hrvatskoj, tako i matične banke u Austriji.
„Devizna sredstva iz inozemnog zaduženja Hypo Alpe Adria Banka d.d. Zagreb koristila je za slijedeće: prijevremene otplate ranije zaključenih kredita kreditoru Hypo Alpe Adria AG Klagenfurt; prijevremeni povrat depozita koje je držala Hypo Alpe Adria AG Klagenfurt kod Hypo Alpe Adria Banka d.d. Zagreb; kreditiranje pravnih osoba u zemlji; kreditiranje stanovništva; za tekuću likvidnost banke; za likvidnost u plaćanjima sa inozemstvom; za konverziju dijela deviza povučenih kreditom za kunsku likvidnost banke.
Najveći dio novog zaduženja banke kod matice odnosi se na prijevremene otplate ranije zaključenih kredita i prijevremene otplate depozita. Prema predočenim podacima i knjigovodstvenoj evidenciji banke od 58 otplaćenih kredita utvrđeno je da je 50 kredita otplaćeno prijevremeno, a samo 8 kredita na ugovoreni datum, dok su svi otplaćeni depoziti otplaćeni prijevremeno, odnosno prije roka navedenog u zaključnici za depozit“, stoji u izvješću Deviznog inspektorata.
Pokazatelji rizičnog obrasca inozemnog zaduženja Hypo Alpe Adria Banke d.d. Zagreb
U svojem su izvješću, inspektori Deviznog inspektorata Ministarstva financija, upozorili ministra financija, ali i guvernera HNB-a Željka Rohatinskog na pokazatelje rizičnog obrasca inozemnog zaduženja Hypo Alpe Adria Banke d.d. Zagreb, koji su upućivali na opasnu ovisnost Hypo banke Zagreb o prilivu kreditnih sredstva od matične Hypo banke Klagenfurt, u smislu održavanja tekuće likvidnosti banke u Hrvatskoj.
Tako su u svojem izvješću devizni inspektori posebno ukazali na nekoliko bitnih specifičnosti zbog kojih su ovakav obrazac održavanja likvidnosti banke kćeri u Hrvatskoj od strane banke matice u Austriji smatrali izuzetno rizičnim: „ukupno zaduženje odnosi se na jednog vjerovnika – Hypo Alpe Adria Bank AG Klagenfurt, maticu; inozemno zaduženje je najznačajniji dio pasive (izvora) banke; obzirom da se pasiva banke grupira po ročnosti, a ročnost se utvrđuje danom zaključenja zaduženja, kontinuirane prijevremene otplate mijenjaju strukturu ročnosti pasive; zbog kontinuiranih prijevremenih otplata inozemnog zaduženja banke, samo u periodu kontrole, pasiva se mijenjala nekoliko puta, dok se ročnost aktive ne mijenja; kontinuirane prijevremene otplate prikrivaju pravu ročnost izvora, oni su kraćeg roka od plasmana, pa prijevremena otplata samo zamijeni stari kratkoročni izvor za novi kratkoročni izvor; zbog funkcioniranja likvidnosti po navedenom principu banka kćer kontinuirano povećava broj poezanih osoba, kojima matica odobrava kredite, a povlače se na devizni račun kod banke kćeri“.
Posebno je zanimljivo kako su već tada devizni inspektori otkrili kako se sumnjive transakcije u eurima odvijaju preko Bayerische landesbank Munchen (BLB), dok se one u švicarskim francima odvijaju preko Union Bank of Switzerland (UBS).
„Kupnjom“ Hypo Grupe BLB banka zatvarala svoja potraživanja prema Hypo banci Klagenfurt
Upravo je otkriće ovog obrasca zaduživanja banaka kćeri u Hrvatskoj, jedan od glavnih tragova prema razlogu zbog kojeg je BLB banka jednostavno morala pristati na preuzimanje Hypo Grupe, pod izrazito nepovoljnim uvjetima i po izrazito visokoj cijeni preuzimanja.
Naprosto, preuzimanjem Hypo Grupe, BLB banka je u trenutku izbijanja Afere Hypo i financijske krize zbog gubitaka u Hypo Grupi 2006. godine, spašavala vlastitu financijski i bankarsku poziciju na tržištu, jer bi bankrotom Hypo Grupe, BLB banka ostala bez gotovo pet milijarda eura plasiranih preko Hypo banke Klagenfurt u operacije u Hrvatskoj, odnosno u kreditiranje Hypo banke Zagreb i Slavonske banke Osijek.
S druge, pak, strane, takvim preuzimanjem Hypo Grupe od strane BLB banke, potpuni slom Hypo Grupe samo je nakratko odgođen, što sada na kraju i vidimo, jer preuzimanjem, odnosno kupnjom Hypo Grupe, BLB banka nije dokapitalizirala niti unijela u Hypo Grupu nova financijska sredstva, odnosno, kako se to kaže „živi novac“, nego je kupoprodaja izvršena otpisom dijela dugovanja Hypo Grupe prema BLB banci za plasirane kratkoročne devizne depozite, te je tom fiktivnom transakcijom, BLB banka, zapravo, zatvarala svoja potraživanja prema Hypo banci Klagenfurt.
S druge strane, to se dugoročno pokazalo pogubnim za Hypo Alpe Adria Banku Klagenfurt, ali će se odraziti i na stabilnost i likvidnost banaka kćeri u Hrvatskoj, točnije Hypo banke Zagreb i Slavonske banke Osijek, koje će bez dokapitalizacije i rješavanja pitanja prezaduženosti u odnosu na Hypo banku Klagenfurt, zbog takve rizične izloženosti prema matičnoj banci, jednostavno doći u poziciju ozbiljne krize tekuće likvidnosti.
Necenzurirano.com
Povezano:
Afera Hypo
http://www.necenzurirano.com/index.php?option=com_content&task=view&id=1673&Itemid=1 (http://www.necenzurirano.com/index.php?option=com_content&task=view&id=1673&Itemid=1)
Autor: shaka zulu - Prosinac 30, 2009, 01:46:46 prijepodne
Dec 22, 2009 at 07:14 PM
Devizni inspektorat Ministarstva financija u svojem je tajnom izvješću od 25. srpnja 2003. godine upozorio na činjenicu kako se tekuća likvidnost Hypo Alpe Adria Bank d.d. Zagreb održava isključivo stalnim kreditiranjem od strane matične Hypo Alpe Adria Bank AG Klagenfurt, zbog čega je došlo do prezaduženosti banke kćeri u Hrvatskoj, a što se knjigovodstveno prikrivalo knjigovodstvenim i transakcijskim manipulacijama fiktivnim dugoročnim deviznim depozitima, koje je Hypo banka Klagenfurt polagala kod Hypo banke Zagreb.
Knjigovodstvenim prijevarama prikrivali rizičnu prezaduženost i moguće gubitke
„Rupe“ u likvidnosti Hypo Alpe Adria Banke Zagreb nisu riješene niti nakon preuzimanja banke od strane Bayerische Landesbank (BLB) Munchen, nego su se mogući gubici Hypo banke Zagreb, kao i rizična kreditna izloženost prema matičnoj banci u Klagenufrtu knjigovodstveno prikrivali lažnim prikazivanjem izvora likvidnosti banke u njezinim financijskim i poslovnim knjigama.
Ove knjigovodstvene prijevare, i krivotvorenje podataka u poslovnim knjigama, te lažno prikazivanje ročnosti izvora aktive Hypo Alpe Adria Banke Zagreb, utvrdili su devizni inspektori Ministarstva financija, na što su pravovremeno upozorili i ministra financija Ivana Šukera, u proljeće 2004. godine, ali i guvernera Hrvatske narodne banke Željka Rohatinskog.
Rezultat upozorenja poslanih na adrese ministra financija u guvernera HNB-a bio je naredba za obustavu daljnjih istraga Deviznog inspektorata u Hypo Alpe Adria Banci d.d. Zagreb.
U istrazi provedenoj do srpnja 2003. godine, devizni su inspektori utvrdili tehnologiju knjigovodstvenog prikrivanja moguće ozbiljne financijske krize u bankarskom sustavu Hrvatske, o čemu svjedoči i njihov službeni nalaz i tajno izvješće od 25. srpnja 2003. godine.
Devizni inspektori izrijekom utvrdili krivotvorenje poslovnih knjiga u Hypo banci Zagreb kako bi se prikrila rizična kreditna izloženost prema matičnoj banci u Klagenfurtu
„Postotak prijevremenih otplata je izuzetno visok u odnosu na redovno otplaćene kredite, pa on ukazuje na sumnju da je ugovorena ročnost simulirana kod većine zaključenih ugovora, uključujući i kredite koji su u stanju duga.
To potvrđuje i činjenica da se kroz razdoblje obuhvaćeno kontrolom od 1.1.2000. do 31.8.2002. prijevremene otplate kontinuirano pojavljuju kroz nova zaduženja, a u stanju duga je samo šest kredita u ukupnom iznosu od 32 milijuna 155 tisuća 511,95 eura čija je stvarna ročnost iznad tri godine.
Postoji osnovana sumnja da je banka osiguranjem izvora za plasmane temeljem ugovora sa simuliranom ročnosti postupila suprotno odredbama članka 3. stavak 2. Zakona o računovodstvu, te članka 40. Zakona o bankama u kojem je propisano da je „banka dužna poštivati maksimalne koeficijente i maksimalne razine izloženostio koje se odnose na njezinu aktivu, ponderiranu rizičnu aktivu i izvanbilančne stavke, kao i na rizične oblike kapitala i rezervi, koje može propisati Hrvatska narodna banka“, stoji u izvješću Deviznog inspektorata Ministarstva financija Republike Hrvatske, od 25. srpnja 2003. godine, pod brojem 513-08-01/0312, klasa 440-08/01-01/306.
Hypo banka Zagreb nije ispunjavala zakonske uvjete za održavanje likvidnosti
Kontrolom poslovnih knjiga Hypo Alpe Adria Bank d.d. Zagreb, te usporedbom stanja u poslovnim knjigama sa stvarnim stanjem rizičnih kreditnih transakcija između Hypo Alpe Adria Bank AG Klagenfurt i Hypo Alpe Adria Bank d.d. Zagreb, inspektori Ministarstva financija utvrdili su nespornim kako Hypo banka nije poslovala u skladu sa zakonskim uvjetima za održavanje livkidnosti banke, te kako Hypo banka Zagreb rizičnim prezaduživanjem kod Hypo banke Klagenfurt nije poslovala po načelima likvidnosti, sigurnosti i rentabilnosti, čime je otvoreno kršila odredbe Zakona o bankama.
„Na temelju odredbi iz stavka 1. citiranog članka 40. Zakona o bankama, banka je, između ostalog, bila dužna ispunjavati i uvjete koji se odnose na minimalni ukupni iznos likvidnih sredstava ili određenih oblika takvih sredstava u odnosu prema valjanosti ili promjeni vrijednosti aktive ili određenih oblika aktive ili u odnosu prema vrijednosti pasive; uvjete koji su propisani za nastanak posebnih okolnosti, a koje se odnose na kamatnu stopu, ročnost i ostale uvjete koji se mogu primijeniti na bilo koju vrstu ili oblik financiranja koji banke pružaju ili primaju; uvjete koji se odnose na zabrane, ograničenja ili uvjete u odnosu na vrste i oblike danih kredita i odobrenih ulaganja, podudaranje u ročnosti i kamatama aktive i pasive (uključujući izvanbilančne stavke) i devizna potraživanja i obveze.
Nadalje, zaključivanjem ugovora o kreditu sa simuliranom ročnosti dovodi se u pitanje bančina politika upravljanja aktivom i pasivom, odnosno poslovanje banke po načelima likvidnosti, sigurnosti i rentabilnosti određenih u članku 34. Zakona o bankama“, stoji u službenom izvješću deviznih inspektora ministru financija i guverneru HNB-a iz srpnja 2003. godine.
Drugim riječima, ovim nalazom inspektora Ministarstva financija jasno je utvrđeno kako je rizičnim kreditnim, deviznim i manipulacijama deviznim depozitima Hypo banka Zagreb ugrozila vlastitu likvidnosti, te se jasno može vidjeti kako su inspektori upozoravali ministra financija i guvernera HNB-a na moguće posljedice takvih rizičnih financijskih operacija između Hypo banke Zagreb i Hypo banke Klagenfurt.
Hypo banka Zagreb i Hypo banka Klagenfurt sklapale fiktivne ugovore o kreditima kako bi prikrile manipulacije međusobnim deviznim transakcijama i moguće gubitke nastale zbog tih manipulacija
U nastavku izvješća, devizni su inspektori otkrili kako su Hypo Alpe Adria Bank AG Klagenfurt i Hypo Alpe Adria bank d.d. Zagreb međusobno, i na temelju dogovora, sklapale fiktivne ugovore o kreditima i depozitima kako bi prikrile manipulacije međusobnim deviznim transakcijama i moguće gubitke u Hrvatskoj koji bi mogli nastati zbog tih deviznih manipulacija, te su takvim fiktivnim ugovorima u biti prikrivale visoku rizičnost poslovanja Hypo Alpe Adria Bank d.d. Zagreb, njezinu izrazito visoku i rizičnu kreditnu izloženost prema matičnoj banci u Klagenfurtu, kao i rizike za likvidnost Hypo banke Zagreb, odnosno moguću krizu likvidnosti koju bi mogle uzrokovati takve devizne operacije.
„Također postoji osnovana sumnja da kreditnim zaduženjem u inozemstvu koje se kontinuirano otplaćuje prije ugovorenog roka banka ne provodi odredbe članka 61. stavka 1., 2. i 3., te odredbe članka 67. i 79. novog Zakona o bankama, budući da su prijevremene otplate isto što i prikrivena ročnost inozemnog zaduženja, a prikazane ročnosti u planovima po ugovoru o kreditu – netočne su.
Prijevremene otplate se ne mogu planirati, pošto u tom slučaju nisu prijevremene.
Ujedno postoji i osnovana sumnja da banka ne poštuje ni odredbe članka 80. i 81. istog Zakona budući da zbog navedenog ima aktivne stavke u cijelosti nepokrivene izvorima.
Ugovori o kreditima zaduženja banke otplaćenim prijevremeno, po članku 66. Zakona o obveznim odnosima su prividni ugovori ili simulirani ugovori.
Ovi ugovori pokrivaju poslove kod kojih volja stranaka svjesno ne odgovara njihovom očitovanju prema vani.
Stranke zaključuju ugovor praveći se da ga žele i takvog ga ističu prema vani sa svrhom prikrivanja nekog drugog ugovora koji se realizira.
Radi se o svjesnom neskladu prave volje i očitovanju volje. Naime, prema navedenom članku prividan ugovor jest onaj ugovor koji nije sklopljen suglasnošću volje ugovornih strana, nego je nastao suglasnošću volje ugovornih strana da se stvori samo privid „fikcija“ o sklapanju ugovora.
Statističke evidencije Hrvatske narodne banke, operativne i knjigovodstvene evidencije banke, kao i izvodi deviznog tekućer računa banke, ukazuju da su kreditni poslovi zaduženja, u svom bitnom dijelu, a to je ugovoreni rok trajanja kredita, simulirani, te da je ročnost izvora maksimalno do tri godine (ugovoreni rok trajanja kredita iznad tri godine samo je prividan)“, stoji u nalazu Deviznog inspektorata, od 25. srpnja 2003. godine.
Zaključno, inspektori Ministarstva financija, nakon provedene kontrole, jasno su ustvrdili kako ovakav model poslovanja i rizičnog održavanja likvidnosti Hypo Alpe Adria Banke d.d. Zagreb, konstantnim prezaduživanjem i deviznim manipulacijama od strane Hypo Alpe Adria Bank AG Klagenfurt, predstavlja ozbiljni rizik za stabilnost banke, te dugoročno ugrožava stabilno upravljanje bankom: „Sistem prijevremenih otplata kao konstanta, nesumnjivo ugrožava upravljanje banke rizicima, planiranja na dugoročnoj osnovi i općenito strategiju dugoročnog razvoja banke. Pored toga, konstantne prijevremene transakcije otežavaju kontrolu nad bankom“.
Gdje su stvarni gubici u Hypo banci Zagreb: Deviznim manipulacijama stvarana prividna likvidnosti Hypo banke Zagreb dok su sva likvidna sredstva u tajnosti transferirana Hypo banci Klagenfurt
Inspektori deviznog inspektorata Ministarstva financija, zaključno su u svojem izvješću iz srpnja 2003. godine upozorili Hrvatsku narodnu banku kako se radi o rizičnom modelu poslovanja i takvom obliku deviznih transakcija i manipulacija, na temelju kojih se stvara prividna slika o likvidnosti Hypo Alpe Adria Banke d.d. Zagreb, dok je stvarno stanje likvidnosti potpuno drugačije, odnosno, devizni su inspektori upozorili kako ovakvim modelom deviznih manipulacija sva likvidna sredstva Hypo Alpe Adria Banke d.d. Zagreb završavaju na računima kod banke matice u Austriji, kakvim se poslovanjem otvoreno ugrožava stabilnost i tekuća likvidnost banke kćeri u Hrvatskoj.
„Kontrola zaduženja pokazuje da banka formira takvo zaduženje koje joj omogućuje stalne transfere sredstava matici i povratno, da likvidna devizna sredstva završe na računu matice, a kod banke kćeri takve transakcije omogućavaju samo knjigovodstvene evidencije u bilanci banke koje nisu utemeljene na materijalnoj osnovi, što je potvrđeno opisom izvršene kontrole inozemnog zaduženja.
Zbog sumnje da su počinjene povrede odredbi Zakona o bankama opisane u točkama II., stavak 1. i 2. Zapisnika, Zapisnik će se proslijediti Hrvatskoj narodnoj banci na daljnje postupanje iz njihove nadležnosti“, stoji u zaključku izvješća Deviznog inspektorata, od 25. srpnja 2003. godine, pod brojem 513-08-01/0312, klasa 440-08/01-01/306.
Necenzurirano.com
Povezano:
Afera Hypo
http://www.necenzurirano.com/index.php?option=com_content&task=view&id=1674&Itemid=1 (http://www.necenzurirano.com/index.php?option=com_content&task=view&id=1674&Itemid=1)
Autor: shaka zulu - Prosinac 30, 2009, 01:48:18 prijepodne
Dec 20, 2009 at 03:28 PM
Gunter Striedinger već se duže vrijeme u Austriji nalazi pod istragom kriminalitičke policije i austrijskog državnog odvjetništva, posebno u vezi s poslovima Hypo Grupe u Republici Hrvatskoj. Striedinger je zapravo ključni svjedok sa strane Hypo Grupe, o nezakonitim dogovorima Hypo Alpe Adria Banke sa bivšim premijerom Ivom Sanaderom i ministrom Božidarom Kalmetom, oko pogodovanja Vlade Hypo banci, novim Zakonom o turističkom zemljištu, čiji je konačni nacrt izrađen prema dogovoru Striedingera, Naperotića, Kalmete i Sanadera.
Vlada pogodovala Hypo Alpe Adria Banci Zakonom o turističkom zemljištu
Ova korupcijska afera u nezakonitim poslovima Vlade sa Hypo bankom, svakako ozbiljno inkriminira Ivu Sanadera, te dokazuje kako je Vlada određene zakone donosila u dogovoru s Hypo Grupom, kako bi pogodovala Hypo Alpe Adria Banci u njezinom poslovanju u Hrvatskoj.
Kao ključni svjedok ovih Sanaderovih i Kalmetinih kriminalnih aktivnosti, u strogo povjerljivom obavještajnom izvješću iz studenog 2007. godine, navodi se upravo Gunter Striedinger.
Striedinger svjedok pranja novca preko Hypo Consultants grupe
„G. Striedinger je u RH prvu poslovnu suradnju ostvario s Glumina bankom, gdje je financirao neke klijente bliske I. Pašaliću, te je preko njega stekao uvid u financijsko tržište u RH.
U 1998. godini se zaposlio u HAAB i najduže radio na poslovima Hypo leasinga. Velike ovlasti u HAAB-u dao mu je osobno J. Heider iako je imao funkciju zamjenika predsjednika uprave za Istočnu Europu.
Striedinger je s Pašalićem i njegovim najbližim savjetnicima osmislio projekt osnivanja Hypo Consultants Grupe, čije je osnivanje kao i projekt odobrio i podržao osobno J. Heider“, stoji u obavještajnom analitičkom pregledu od 8. studenog 2007. godine.
Striedinger preko Kalmete dogovorio „strateške stvari bitne za Hypo Consultants grupu“
U nastavku dokumenta opisuje se kako je Milan naperotić povezao Guntera Striedingera i Božidara Kalmetu, te je Striedinger preko Kalmete dogovorio strateške stvari bitne za poslovanje Hypo Consultants grupe, vezane uz tzv. istarske projekte Hypo Alpe Adria Banke.
„Neposredno prije svoje smjene u HAAB-u 2006. godine Striedinger je preko Milana naperotića upoznao ministra Božidara Kalmetu te s njim dogovorio strateške stvari bitne za Hypo Consultants grupu, a posebno za istarske projekte koje vode tvrtke „Darija“ i „AB Maris“, navodi se u obavještajnom izvješću iz studenog 2008. godine.
S Kalmetom i Sanaderom dogovoreno pogodovanje Hypo banci kod izrade Zakona o turističkom zemljištu
Kako se navodi u ovom dokumentu, upravo je Gunter Striedinger u ime Hypo Alpe Adria Banke dogovarao s Milanom Naperotićem, Božidarom Kalmetom i Ivom Sanaderom, izradu nacrta Zakona o turističkom zemljištu, na način da je kod izrade toga zakona Vlada pogodovala Hypo Grupi u njenim poslovima s turističkim nekretninama u Hrvatskoj.
Ovo pogodovanje Sanadera i Kalmete Hypo Grupi kod donošenja Zakona o turističkom zemljištu, još je jedna bitna korupcijska poveznica HDZ-ove Vlade sa poslovanjem Hypo Alpe Adria Banke u Hrvatskoj, o čemu je Gunter Striedinger jedan od mogućih izravnih svjedoka.
„S Kalmetom je dogovoreno da u nacrtu Zakona o turističkom zemljištu koje je sačinilo Kalmetino Ministarstvo, se ide na ruku lokalnoj samoupravi.
Tim novoprepravljenim nacrtom su bili iznenađeni čak i članovi radne skupine zaduženi za njegovu izradu.
Naime oni su se začudili što se Kalmeta nije držao uputstva Ive Sanadera nižim državnim dužnosnicima koji su radili nacrt, da država po tom novom zakonu postane vlasnik sveg turističkog zemljišta koje je bilo izuzeto iz pretvorbe i privatizacije, kada su prodane tvrtke koje su ga koristile.
No po novom nacrtu, najbolji dijelovi zemljišta pripali su lokalnoj samoupravi.
Radi se o zemljištu na kojem su izgrađeni hoteli i turistička naselja, a koje nije ušlo u temeljni kapital poduzeća koja na njemu imaju izgrađene objekte.
Za ovakav prijedlog Striedingera i Naperotića, Kalmeta je vrlo brzo pridobio I. Sanadera, pa je zaključeno da trgovačko društvo postaje vlasnik zemljišta ispod objekta kako bi se postigla jedinstvenost nekretnine kako predviđa Zakon o vlasništvu.
No ostatak zemljišta koje je koristilo to društvo, prema nacrtu Zakona, pripao je lokalnoj samoupravi koja bi ga neposrednom pogodbom mogla prodati tvrtki koja je pravni sljednik nekadašnjih društvenih poduzeća koja su ga koristila.
Prema informaciji našeg izvora na radnoj skupini bilo je dogovoreno da to zemljište država daje u koncesiju, kako ne bi privatizirala zemljište koje je po spornom nacrtu zakona bilo od njezinog posebnog interesa i ima posebnu zaštitu.
Dajući ga u vlasništvo lokalnoj samoupravi država je izgubila posljednju vrijednost koja nije privatizirana 1990.-ih godina.
Lokalna samouprava pak može prodati zemljište neposrednom pogodbom po tržišnoj cijeni, samo hotelskoj tvrtki koja se nalazi na tom zemljištu.
Već privatizirana tvrtka što će učiniti s tim terenom (kvalitetno uz more, cijene u stalnom rastu), zakonodavca nije briga iako je država time ostala bez velike zarade.
Sve ovo je napravljeno nakon postignutog dogovora Kalmeta – Striedinger – Naperotić pa su korist izvukli vlasnici turističkih poduzeća koja su se koristila turističkim zemljištem na kojem su izgrađeni njihovi objekti.
Privatizirani su i u lošem stanju, a sada njihovi novi vlasnici dolaze do puno zemljišta velike vrijednosti“, stoji u izvješću o Aferi Hypo iz studenog 2007. godine.
Da su Striedingerova saznanja o poslovanju Hypo Consultants grupe, zapravo, ključna u razrješavanju Afere Hypo, potvrđuju i navodi ovog dokumente iz 2007. godine:
„Sestrinska tvrtka HAAB sa sjedištem u Zagrebu je Hypo Alpe Adria Consultants i preko nje je išlo pranje novca kroz Striedingerove osmišljene makinacije.
Predsjednik uprave od 2000. do 2006. godine bio je Wolfgang Kulterer koji je izuzetno blizak s I. Pašalićem i Ivom Sanaderom.
U ožujku 2007. godine neto dobit HAAC bila je 50 milijuna kuna niža i iznosila je 159 milijuna kuna što je vrlo neobično i traži objašnjenje.
Početkom 2007. godine HAAC je trebao po prijedlogu Striedingera kupiti talijanski poduzetnik Maurizio Zamparini predssjednik nogometnog kluba Palermo, s čime se nije složio pašalić koji je predložio da će to kupiti hrvatski državljanin Nino Pavić i još netko iz bankarskih krugova u Zagrebu.
S tim prijedlogom su se složili Striedinger i Wolfgang Kulterer novi predsjednik nadzornog odbora“.
Striedinger otvarao tajne račune u dogovoru s Pašalićem, Sanaderom i Zagorcem
Da se doista radi o jednom od glavnih igrača Afere Hypo, potvrđuje dio dokumenta analitičkog pregleda Afere Hypo, u dijelu u kojem analizira povezanost pojedinih političara u Hrvatskoj sa pranjem novca preko Hypo Alpe Adria Banke.
U tom dijelu izvješća izrijekom se navodi kako je upravo Gunter Striedinger osoba koja je u dogovoru sa Pašalićem, Sanaderom i Zagorcem otvarala tajne račune preko kojih je izvlačen i „opran“ opljačkani novac iz Hrvatske.
„Nakon što je započela afera Petrač – Zagorec u Hrvatskoj, smijenjen je u Zagrebu i Heinz Truskaller, osoba posebnog povjerenja Guntera Striedingera koja zna sve detalje oko pranja hrvatskog novca preko bankovnih računa u Austriji.
Austrijanci su na kraju inicirali da dobiju od Hrvatske zahtijev za pravnu pomoć što je I. Sanader prihvatio jer nije mogao izbjeći, te dao zeleno svjetlo Mladenu Bajiću.
Sada se istražuje kamo je sve novac iz Hrvatske odlazio (u koje banke, čiji računi, tvrtke u Lichtensteinu i Italiji koje je otvarao G. Striedinger u dogovoru s I. Pašalićem, I. Sanaderom i V. Zagorcem)“, stoji u analitičkom pregledu o Aferi Hypo iz studenog 2007. godine.
Striedinger – glavni povjerenik Vladimira Zagorca za pranje novca s tajnih računa
Prema dosadašnjim nalazima austrijske istrage Gunter Striedinger identificiran je i kao glavni povjerenik Vladimira Zagorca u pranju novca sa tajnih računa kojima je Zagorec raspolagao u Austriji.
„Striedinger je kao zamjenik predsjednika Uprave bio u HAAB-u zadužen za međunarodne poslove te je vodio predstavništva HAAB-a i poslovnice u Austriji, Italiji, Sloveniji, Hrvatskoj, BiH, Srbiji, Crnoj Gori, Lichtensteinu, bavarskoj, Mađarskoj i Velikoj Britaniji.
Striedinger je po funkciji odobravao kredite V. Zagorcu za investicije vrijedne 260 milijuna eura.
U ožujku 2007. godine austrijsko državno odvjetništvo otvorilo je istragu za pranje novca protiv Striedingera i Zagorca.
Prethodno su Austrijanci od Državnog odvjetništva RH dobili informaciju o sumnji u malverzacije novcem za kupnju oružja, te sumnji da je V. Zagorec dio tog novca kroz poslove s nekretninama vratio u RH, tj. da preko HAAB-a pere novac.
Ovo je RH tražila od Austrije na temelju Konvencije o spriječavanju pranja novca. Striedinger se branio da je kao direktor Uprave odobrio Zagorcu 260 milijuna eura kredita, i to bez depozita na temelju vrijednosti njegovih projekata u Zagrebu, Rovinju, Hvaru, Dubrovniku i Puli.
Ovi poslovi su austrijske tužitelje navodili na sumnju o pranju novca, jer Striedinger je dao kredite Zagorcu čak s odgodama vraćanja, a kad dođu na naplatu Zagorec bi mogao prodati sve nekretnine u koje je uložio, vratiti kredite i još zaraditi.
To znači da je Zagorec negdje imao položenu gotovinu koju bi na navedeni način oprao.
To negdje je bilo u Austriji gdje je RH otvorila 77 tajnih računa, s kojih se financirala trgovina oružjem. Preko tih računa je V. Zagorec transferirao oko 460 milijuna američkih dolara u vrijeme ratnih sukoba u RH. Nakon rata na tim računima je ostalo dosta novca.
Taj preostali novac je Zagorec upotrijebio kao osiguranje svojih projekata za nekretnine, i to uz podršku G. Striedingera“, stoji u izvješću iz 2007. godine.
Necenzurirano.com
Povezano:
Afera Hypo
http://www.necenzurirano.com/index.php?option=com_content&task=view&id=1672&Itemid=1 (http://www.necenzurirano.com/index.php?option=com_content&task=view&id=1672&Itemid=1)
Autor: shaka zulu - Prosinac 30, 2009, 01:50:34 prijepodne
Dec 19, 2009 at 03:50 PM
Nakon što je glavni državni odvjetnik Mladen Bajić i javno potvrdio kako Državno odvjetništvo provodi istragu u slučaju Afere Hypo, te kako se provjeravaju navodi medija i dostupne informacije, posebno podaci i informacije objavljeni na istraživačkom novinarskom portalu Necenzurirano.com, u intervjuu objavljenom u prilogu „Magazin“, Jutarnjeg lista, te na internetskom portalu Jutarnjeg lista, u subotu, 19. prosinca 2009. godine, izjavili ste kako policija do sada nije istraživala, niti istražuje Aferu Hypo, te kako nemate nikakve dokaze u tom slučaju na temelju kojih bi pokrenuli istragu. Ništa od onoga što ste izjavili Jutarnjem listu, jednostavno, nije istina. Dana 3. i 8. rujna 2008. godine, o dokumentaciji iz „Dosjea Hypo“ djelatnicima krim policije PU zagrebačke odgovarao sam na njihova pitanja, u nazočnosti odvjetnika Ozrena Tatarca, gotovo tri sata, te sam tom prilikom kriminalističkim službenicima detaljno opisao umiješanost bivšeg premijera Ive Sanadera u organizirani bankarski kriminal i pranje novca preko Hypo banke. U sklopu istrage u kojoj sam ispitan, djelatnicima PU zagrebačke dostavio sam dokumentaciju koja dokazuje umiješanost bivšeg premijera Ive Sanadera u aferu Hypo, te koja opisuje nezakoniti tijek novca i pranje novca kriminalnog podzemlja tajnim financijskim operacijama Hypo banke Klagenfurt preko njenih banaka i poduzeća u Hrvatskoj. Drugim riječima, navodi iz Vašeg razgovora s novinarom Jutarnjeg lista nisu istiniti.
1. Kao ministar unutarnjih poslova vršite pritisak na Državno odvjetništvo
Pritom se Vaša izjava, kojom relativizirate okolnosti i dokaze u Aferi Hypo neistinitim i paušalnim tvrdnjama kako policija ne raspolaže nikakvim dokazima, može protumačiti i kao jasna poruka ministra policije glavnom državnom odvjetniku da u slučaju Afere Hypo ne treba žuriti s istragom.
Odnosno, Vaša se izjava može protumačiti kao svojevrsni politički pritisak na Državno odvjetništvo Republike Hrvatske, i jasna poruka Mladenu Bajiću da odustane od istrage koju je pokrenuo u slučaju Afere Hypo.
Svojom ste skandaloznom izjavom, punom neistinitih tvrdnja, zapravo poručili glavnom državnom odvjetniku Mladenu Bajiću kako policija neće sudjelovati u istrazi Afere Hypo, dok ne dobije nekakvu tobožnju dokumentaciju od austrijskih kolega, iako Vam je jako dobro poznato da su ključni dokumenti Afere Hypo, zapravo, strogo povjerljiva izvješća HNB-a, HANFA-e, Ministarstva financija, POA-e i SOA-e.
2. Vaša tvrdnja kako Hypo banka nije bila predmetom kriminalističke obrade u zadnjih godinu ili dvije je laž
Ipak, lažete u svojoj izjavi Jutarnjem listu, kada tvrdite da se policija nije bavila Aferom Hypo, jer je Sektor kriminalističke policije Policijske uprave zagrebačke provodio istragu Afere Hypo u rujnu 2008. godine, a što je Vama kao ministru izuzetno dobro poznato, kao i činjenica da su operativci ranije Protuobavještajne agencije (POA) danas Sigurnosno obavještajne agencije (SOA) provodili istrage o organiziranom kriminalu i pranju novca u Hypo Alpe Adria Banci.
Prikrivanjem Afere Hypo, i otvorenim pritiskom na Državno odvjetništvo, Vi gospodine ministre unutarnjih poslova još jednom zlorabeći svoj položaj i ovlasti ministra policije, zapravo, pokušavate prikriti vlastitu umiješanost u Aferu Hypo, za koju ste radili određene paraobavještajne poslove, preko svojeg poduzeća Soboli d.o.o., a koje ste poslove sa Hypo Alpe Adria bankom ugovorili posredstvom određenih političkih i insajderskih veza u samom vrhu Hypo banke.
„Mi još ništa nismo dobili od austrijske policije.
Isto tako ništa nije stiglo ni u Državno odvjetništvo.
Ako nešto dođe, ako dobijemo materijale iz Austrije, sigurno ćemo reagirati.
U ovome specifičnom slučaju ne želim se baviti hipotezama“, odgovorili ste novinaru Jutarnjeg lista na postavljeno pitanje istražuje li Policija Aferu Hypo.
Na drugo postavljeno pitanje u svezi Afere Hypo otvoreno ste lagali, obmanjujući javnost svojim neistinitim tvrdnjama kako policija do sada nije imala razloga niti je postupala u slučaju Afere Hypo.
„Je li Hypo banka, u proteklih godinu ili dvije, bila pod bilo kakvom policijskom obradom koja se odnosila na kaznena djela pranja novca ili korupcije?
Nije. Policija mora imati održive pretpostavke i informacije da su počinjena neka kaznena djela.
Mi se ne bavimo filozofskim ili, još bolje, pseudofilozofskim radom nego vrlo konkretnim stvarima.
Ne teorijama.
U ovom trenutku ne mogu ništa više reći“.
3. O kriminalističkoj obradi u slučaju Afere Hypo iz rujna 2008. godine obaviješteni su tadašnji ravnatelj policije Marijan benko i glavni državni odvjetnik Mladen Bajić
Izjavom kako Hypo banka nije bila pod bilo kakvom policijskom obradom vezano uz kaznena djela pranja novca ili korupcije, otvoreno ste lagali hrvatskoj javnosti, obzirom da imate vrlo detaljna saznanja i izvješća Sektora kriminalističke policije, Policijske uprave zagrebačke, o kriminalističkoj obradi u slučaju Afere Hypo, koju je vodila kriminalistička službenica Anita Zorko, početkom rujna 2008. godine, po nalogu tadašnjeg zamjenika ravnatelja policije Ivana Nađa, te tadašnjeg načelnika Sektora kriminalističke policije PU zagrebačke Bože Guve.
Tom prilikom, Sektor kriminalističke policije preuzeo je u obradu opsežnu dokumentaciju, tajna izvješća iz tzv. „Dosjea Hypo“ pohranjenog u Ministarstvu financija Republike Hrvatske, a koje sam dokumente osobno u nazočnosti odvjetnika Ozrena Tatarca, predao policijskim službenicima u sjedištu Sektora kriminalističke policije PU zagrebačke, o čemu su naknadno u pisanom obliku obaviješteni i tadašnji ravnatelj policije Marijan Benko i glavni državni odvjetnik Mladen Bajić, o čemu postoje i pisani tragovi i dokazi.
Neistinito, dakle, tvrdite ministre, kako policija nije vodila nikakvu kriminalističku obradu u svezi kaznenih djela pranja novca i korupcije u Hypo Alpe Adria Banci, jer je takva kriminalistička obrada vođena u rujnu 2008. godine, i to po policijskoj službenici Aniti Zorko, a tijekom koje kriminalističke obrade je policiji predana opsežna tajna dokumentacija Ministarstva financija Republike Hrvatske, koja dokazuje kriminalne aktivnosti i operacije pranja novca u Hypo Alpe Adria Banci.
Nakon ove Vaše izjave izjave, kako takve istrage nije bilo i kako policija nije dobila nikakve dokumente koji bi bili trag za policijsku istragu, očito je kako kao ministar unutarnjih poslova otvoreno prikrivate korupcijsku Aferu Hypo, te kako ste, o čemu sam već pisao, naredili Sektoru kriminalističke policije obustavu započete istrage i uništavanje dokumentacije vezane uz kriminalističku obradu, koju je vodila Anita Zorko u rujnu 2008. godine.
4. Dana 3. i 8. rujna 2008. godine ispitan sam u okviru kriminalističke obrade u slučaju Afere Hypo u Sektoru kriminalističke policije PU zagrebačke u nazočnosti odvjetnika Ozrena Tatarca za što postoje dokazi
Početkom rujna 2008. godine, o dokumentaciji iz Dosjea Hypo djelatnicima krim policije PU zagrebačke odgovarao sam, u nazočnosti odvjetnika Ozrena Tatarca, gotovo tri sata, te sam tom prilikom kriminalističkim službenicima detaljno opisao umiješanost bivšeg premijera Ive Sanadera u organizirani bankarski kriminal i pranje novca preko Hypo banke.
U sklopu istrage u kojoj sam ispitan, djelatnicima PU zagrebačke dostavio sam dokumentaciju koja dokazuje umiješanost bivšeg premijera Ive Sanadera u aferu Hypo, te koja opisuje nezakoniti tijek novca i pranje novca kriminalnog podzemlja tajnim financijskim operacijama Hypo banke Klagenfurt preko njenih banaka i poduzeća u Hrvatskoj.
Kako sam već tada stekao dojam kako bi se moglo raditi i o namjeri da se Afera Hypo prikrije, odvjetnik Tatarac uputio je tadašnjem ravnatelju policije Marijanu Benku hitnu i povjerljivu promemoriju o obavjesnim razgovorima u Sektoru kriminalističke policije, te o dokumentaciji koju sam prigodom tih obavjesnih razgovora predao krim službenicima PU zagrebačke, u zagrebačkoj Heinzelovoj ulici.
„Nakon što su tijekom srpnja ove godine policajci u civilu prijeteći tražili novinara Margetića, na svim njima poznatim adresama, moja stranka je dobila obavijest da se u svezi dogovora za obavljanje obavjesnog razgovora javi zamjeniku ravnatelja policije g. Ivanu Nađu.
...
Dana 1. rujna 2008. godine Margetić se telefonom javio u ured g. Nađa, i u poruci ostavio svoje podatke i broj mobitela za kontakt.
Dana 2. rujna 2008. godine zamjenik ravnatelja policije g. Ivan Nađ, kontaktirao je Margetića, te je dogovoreno da se moja stranka sljedećeg dana, dakle 3. rujna 2008. godine javi radi davanja obavijesti u svezi navedenog predmeta g. Boži Guvo ...
Dana 3. rujna 2008. godine u mojoj nazočnosti u svojstvu odvjetnika g. Margetić se u 10.00 sati javio načelniku Guvi, koji nas je primio u svojem uredu.
Tom prilikom načelnik je naglasio da neće razgovarati o samom predmetu jer će taj obavjesni razgovor obaviti njegova zamjenica.
Nakon što je g. Guvo pozvao svoju zamjenicu g. Margetić i ja uputili smo se sa njom u njenu kancelariju na obavjesni razgovor“, stoji u dopisu odvjetnika Tatarca Marijanu Benku, od 8. rujna 2008. godine, upućenom na direktni broj telefaksa glavnog ravnatelja policije.
U nastavku dopisa Benku odvjetnik Tatarac detaljno opisuje sadržaj obavjesnog razgovora sa novinarom Domagojem Margetićem, kojeg je vodila krim službenica PU zagrebačke Anita Zorko.
„S mojom strankom je obavjesni razgovor vodila djelatnica krim policije Anita Zorko, u nazočnosti još jednog svojeg kolege koji se nije predstavio.
U smislu Zakona o kaznenom postupku, moram ovom prilikom naglasiti da je moja stranka neistinito bila informirana o razlozima i temi navedenog obavjesnog razgovora.
Naime, kako sam to ranije naveo, nama je bilo rečeno da se g. Margetića zove na razgovor u svezi njegove kaznene prijave protiv T.R.
Međutim već na početku razgovora sa gospođom Zorko postalo je razvidno da je tema razgovora nešto potpuno drugo, i to istraga krim policije PU zagrebačke o pranju novca u Hypo banci, Privrednoj banci Zagreb, Zagrebačkoj banci, Slavonskoj banci, Ministarstvu financija i Vladi Republike Hrvatske.
...
U svezi navedenog stvarnog predmeta obavjesnog razgovora g. Margetić je više od dva sata davao informacije i podatke kojima raspolaže kao novinar o organiziranom kriminalu i pranju novca u Hypo banci, Privrednoj banci Zagreb, Zagrebačkoj banci, Slavonskoj banci Ministarstvu financija i Vladi Republike Hrvatske“ navodi odvjetnik Tatarac.
„Iako se radi o vrlo osjetljivom predmetu istrage o organiziranom kriminalu u kojeg je moguće umiješana i Vlada Republike Hrvatske, kao i najviši državni dužnosnici, te usprkos činjenici da je novinar Margetić tijekom istraživanja i pisanja o ovoj temi doživio ozbiljne prijetnje visokih državnih dužnosnika, te pokušaje nezakonitih policijskih uhićenja, kao i razne druge oblike zlostavljanja od strane državnog aparata, novinar Domagoj Margetić pristao je 3.9.2008. godine surađivati sa policijom u ovoj istrazi.
Nakon što je na tom obavjesnom razgovoru gospođi Zorko dao usmene obavijesti o navedenom predmetu istrage, dogovoren je novi obavjesni razgovor za ponedjeljak, 8. rujna 2008. godine, u 10.00 sati“, opisuje odvjetnik Tatarac činjenicu da je i policija upoznata sa prijetnjama visokih državnih dužnosnika Margetiću.
Nadalje, odvjetnik Tatarac opisuje i tijek obavjesnog razgovora održanog u krim policiji PU zagrebačke dana 8. rujna 2008. godine, prema ranijem dogovoru sa Anitom Zorko.
„Dana 8.9.2008. godine u 10 sati, novinar Domagoj Margetić u mojoj nazočnosti kao odvjetnika ponovno se javio u Sektor krim policije PU zagrebačke, a prema ranijem dogovoru sa gđom Anitom Zorko.
Ovom prilikom moja je stranka djelatnicima krim policije donijela i određenu dokumentaciju kojom raspolaže o gore navedenom predmetu istrage.
Na zahtjev djelatnika krim policije koji se sa g. Margetićem i sa mnom došao sastati u prizemlju zgrade u Heinzelovoj, a koji je bio nazočan i ranijem obavjesnom razgovoru kojeg je vodila gđa Anita Zorko, g. Margetić je u prizemlju zgrade, tj. u hodniku, a na zahtjev navedenog djelatnika krim policije, izvadio dokumentaciju iz torbe, objašnjavajući krim službeniku o kakvoj se dokumentaciji radi.
Na to je krim službenik, iako je upravo on tražio da novinar Margetić dokumentaciju preda na hodniku, rekao kako se radi o „opasnim imenima“ (nakon što je moj klijent spomenuo imena Bože Prke i Ive Sanadera), te nas je ipak pozvao da primopredaju dokumentacije obavimo u nekoj kancelariji na drugom katu zgrade.
Obzirom da se radi o izuzetno važnoj dokumentaciji, o vrlo osjetljivom predmetu istrage, začudio nas je postupak djelatnika krim policije koji niti mojoj stranci, kao očito svjedoku u ovoj istrazi, niti meni kao odvjetniku g. Margetića nije predao nikakvu potvrdu o zaprimljenim dokumentima.
...
Ovim dopisom, gospodine ravnatelju policije, želim Vas upozoriti na činjenicu da je g. Margetić očito svjedok u ovoj vrlo osjetljivoj istrazi o organiziranom kriminalu i pranju novca, da je kao takav, usprkos opasnosti za vlastitu sigurnost dao policiji sve tražene obavijesti i dokumentaciju, uključujući isprint knjige koja će tek biti objavljena za tjedan dana“ stoji u dopisu odvjetnika Tatarca sada već bivšem ravnatelju policije Marijanu Benku.
Službenim dopisom ravnatelju policije od 8. rujna 2008. godine, odvjetnik Ozren Tatarac upozorio je Marijana Benka kako je moguće da netko cijelu ovu istragu i vodi sa osnovnom namjerom prikrivanja organiziranog kriminala u kojeg je umiješan sam državni vrh, uključujući premijera Sanadera i dio njegovih najbližih suradnika.
„Obzirom na okolnosti u kojima, primjerice, danas nismo dobili niti potvrdu o predanoj dokumentaciji, imamo razloga sumnjati kako bi netko želio cijelu ovu istragu provesti isključivo na način da od moje stranke dođe do vrlo osjetljivih podataka, zbog kojih bi g. Margetiću mogao biti ugrožen i život, a da bi se kasnije ti podatci i dokumenti koristili, moguće, za prikrivanje organiziranog kriminala, korupcije, i pranja novca, s kojim je povezan vrh političke vlasti u Hrvatskoj.
Bojimo se gospodine ravnatelju manipulacija na način da novinar Domagoj Margetić bude još jednom, ne znam koji put, žrtva osvete političkih institucija, umjesto da odgovornost za kriminal o kojem u ovoj osjetljivoj istrazi svjedoči moja stranka, snose Vlada Republike Hrvatske, Ministarstvo financija, Hrvatska narodna banka, te poimence umiješani pojedinci koje inkriminira svjedočenje novinara Margetića, a posebno: Ivo Sanader, Ivan Šuker, Božo Prka, Željko Rohatinski, Franjo Luković, te brojni drugi“ zaključuje svoj dopis glavnom ravnatelju policije odvjetnik Tatarac.
Autor: shaka zulu - Prosinac 30, 2009, 01:51:09 prijepodne
Osim toga, i obavještajno izvješće od 8. studenog 2007. godine, koje sam u cijelosti objavio na istraživačkom novinarskom portalu Necenzurirano.com, na nekoliko mjesta iznosi činjenice o tomu kako je ranije Protuobavještajna agencija (POA), a potom Sigurnosno obavještajna agencija (SOA), kojima ste bili na čelu kao ravnatelj, vodila određene operativne provjere i istrage vezano uz poslovanje Hypo Alpe Adria Banke, te kako o tome postoji dokumentacija unutar Arhiva SOA-e, a što su mi, osim navoda u citiranom dokumentu, potvrdili i brojni djelatnici Sigurnosno obavještajne agencije s kojima sam imao priliku razgovarati o ovoj temi.
„Ne stoji podatak da HAAB nije bila predmet krim obrade.
Sigurno je da je o HAAB-u pisano u operativnim infromacijama kako krim policije, tako i SOA-e i državnog odvjetništva“, navodi se u obavještajnom izvješću izvješću iz studenog 2007. godine.
S druge strane, isto izvješće iz 2007. godine, vrlo detaljno opisuje poslovne veze Vaše nekadašnje tvrtke Soboli d.o.o. sa Hypo Alpe Adria Bankom, za koju je to poduzeće obavljalo niz paraobavještajnih usluga.
Osim toga, vrlo detaljan opis poslovanja tvrtke Soboli d.o.o. sa Hypo Alpe Adria Bankom, dokazuje ili barem upućuje na to kako Vi već godinama imate vrlo opširna i precizna saznanja o organiziranom kriminalu i pranju novca u Hypo banci.
Dokument od 8. studenog 2007. godine, osim što potvrđuje kako je operativnu obradu o kriminalu u Hypo banci vodila Sigurnosno obavještajna agencija, potvrđuje kako su takvu obradu vodili i Ministarstvo unutarnjih poslova, Državno odvjetništvo Republike Hrvatske, HANFA i Hrvatska narodna banka, a iz sadržaja ovog dokumenta jasno je kako su Vama, gospodine Karamarko, detalji ovih spisa, izvješća i službenih informacija bili dostupni kroz duži vremenski period, upravo suprotno Vašim tvrdnjama iznesenim u razgovoru s novinarom Jutarnjeg lista.
Tako u „Završnim napomenama“ ovog obavještajnog dokumenta od 8. studenog 2007. godine, pod točkom (8) autori dokumenta navode: „Većina informacija iz ovog analitičkog pregleda poznata je DORH-u (M. Bajić) i SOA (T. Karamarko) a neke od njih su predmet kriminalističke obrade koje još traju“.
„Ne stoji podatak da HAAB nije bila predmet krim obrade. Sigurno je da je o HAAB-u pisano u operativnim informacijama kako krim policije tako i SOA i Državnog odvjetništva“, stoji na sedamdesetoj stranici citiranog analitičkog pregleda, od 8. studenog 2007. godine.
„Po kazivanju Anite Peršin većinu informacija od Krešimira Starčevića ona je analitički obrađivala u POA, te ih je POA dostavljala S. Mesiću, I. Račanu, a kasnije i Sanaderu.
Prema njenim riječima jedino je Sanader reagirao i tražio da mu POA dostavi sve što ukupno zna o HAAB“, navodi se na četrdeset i četvrtoj stranici ovog analitičkog pregleda iz studenog 2007. godine.
Osim toga, na šestoj stranici navedenog dokumenta jasno se navodi kako ste upravo Vi pomogli bivšem premijeru Ivi Sanaderu u prikrivanju Afere Hypo, neposredno prije parlamentarnih izbora 2007. godine: „U RH uoči parlamentarnih izbora Sanader ne želi razbuktavanje afere HAAB jer je i sam umiješan, dok S. Mesić koji raspolaže dokumentacijom iz Tuđmanova arhiva želi ići do kraja, iako mu neki njegovi „savjetnici“ to ne sugeriraju (npr. T. Karamarko, I. Pukanić, N. Pavić i dr.)“.
Vi ste, dakle, gospodine Karamarko, i kao šef POA-e, potom SOA-e, a nakon toga i kao ministar unutarnjih poslova raspolagali sa strogo povjerljivim izvješćima o Aferi Hypo, koja ste iz Vama poznatih razloga prikrivali, umjesto da pokrenete istragu i procesuirate sve umiješane u organizirani kriminal i pranje novca preko Hypo Alpe Adria Banke.
6. Popis dokaza o organiziranom kriminalu i pranju novca u Hypo Alpe Adria Banci koji su Vam dostupni već godinama
U istom se dokumentu navode i dva ključna izvješća o kontrolama koje su u Hypo Alpe Adria Banci provele Hrvatska narodna banka (HNB) i HANFA, a koja su izvješća dovršena 2006. godine, i bila su dostupna, između ostalih i Vama, gospodine ministre, a u tim se dokumentima, prema navodima iz ovog izvješća iz studenog 2007. godine, jasno identificiraju kriminalne radnje pranja novca preko Hypo Grupe u Austriji i Hrvatskoj.
Drugim riječima, brojni dokumenti koje posjedujete, gospodine ministre, jasno dokazuju organizirani kriminal, korupciju i sustavno pranje novca sumnjivog porijekla preko Hypo Grupe u Hrvatskoj: Izvješće Deviznog inspektorata Ministarstva financija broj 513-08-01/03-12, od 25. srpnja 2003. godine; Izvješće Deviznog inspektorata Ministarstva financija broj 513-08-01/05-3; Izvješće Deviznog inspektorata Ministarstva financija 513-08-01/99-2 od 30. listopada 2000. godine; Rješenje Deviznog inspektorata Ministarstva financija broj 513-08-01/00-12 od 7. kolovoza 2000. godine; dopis Deviznog inspektorata Ministarstva financija broj 513-08-01/01-20, od 11. svibnja 2001. godine; Obavještajno izvješće, tj. Analitički prikaz poslovanja Hypo Grupe od 8. studenog 2007. godine; izvješće o kontroli HNB-a u Hypo Alpe Adria Banci iz 2006. godine (spominje se izrijekom u analitičkom prikazu od 8.11.2007.), izvješće o kontroli HANFA-e u Hypo Alpe Adria Banci iz 2006. godine (spominje se izrijekom u analitičkom prikazu od 8.11.2007.).
Svi su Vam ovi dokumenti, gospodine ministre bili dostupni već godinama, pa potpuno neistinito navodite i tvrdite kako ne raspolažete dokumentacijom ili dokazima na temelju kojih bi pokrenuli istragu u slučaju Afere Hypo, dok sam većinu navedenih dokumenata osobno u nazočnosti odvjetnika Ozrena Tatarca predao djelatnicima Sektora kriminalističke policije PU zagrebačke, na obavjesnom razgovoru 8. rujna 2008. godine, u sjedištu Sektora krim policije, PU zagrebačke, u zagrebačkoj Heinzelovoj ulici.
Iste sam dokumente u ožujku i travnju 2008. godine, predao Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske, o čemu postoji pisani dokaz, te sam o istim dokazima dao iskaz djelatnicima Državnog odvjetništva dana 16. prosinca 2009. godine, u 13.00 sati, u sjedištu Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminala (USKOK), u Uredu ravnatelja USKOK-a gospodina Dinka Cvitana, o čemu također postoji pisani trag.
7. Sudjelovali ste u tajnim pregovorima s Ninom Pavićem, Miroslavom Kultom i Ivićem Pašalićem oko preuzimanja vlasništva poduzeća Hypo Alpe Adria Consultants
Možda se, zapravo, tajna Vašeg sudjelovanja u prikrivanju Afere Hypo, osim u poslovima tvrtke Soboli d.o.o. sa Hypo Alpe Adria Bankom, krije i u činjenici da ste sudjelovali u tajnim pregovorima između Miroslava Kutle i Ninoslava Pavića oko preuzimanja vlasništva nad povezanim poduzećem Hypo Grupe; poduzećem Hypo Alpe Adria Consultants (HAAC), a o čemu govori i Izvješće od 8. studenog 2007. godine, u svojem analitičkom pregledu, na trideset i šestoj stranici ovog dokumenta, koji je u cijelosti dostupan na istraživačkom novinarskom portalu Necenzurirano.com.
Umiješanost Ninoslava Pavića u Aferu Hypo i njegova povezanost s Vama, osobito u svezi tajnih pregovora oko preuzimanja Hypo Alpe Adria Consultants, jasno govori i zbog čega ste se o Aferi Hypo oglasili upravo u mediju u vlasništvu Ninoslava Pavića.
Na taj način, Vi i Pavić, valjda, jedan drugom uzajamno, i zajedno Hypo Alpe Adria Banci, vraćate dugove za koje samo vi znadete kako su nastali i kome je tko i što dužan.
„Prije prodaje HAAC, a kada su Miroslav Kutle i I. Pašalić saznali da bi Pavić bio jedan od kupaca, Kutle je počeo prijetiti Paviću da želi naplatiti od njega dug u iznosu od 40 milijuna eura.
Nakon što se Pavić požalio Mesiću, T. Karamarko je preuzeo obvezu od Mesića da organizira sastanak Kutle i Pavića. Na sastanku je Kutle tražio povrat cijelog duga, a kompromisno su dogovorili da bi Pavić to vraćao kroz mjesečne rate od 700.000 eura.
Kutle je to prihvatio no nakon druge rate Pavić je rekao da to ne može izdržati jer ulazi u investicije. Iza toga je napravljen novi ortački ugovor Pavić – Kutle – Pašalić oko suvlasništva u HAAC-u. Nakon toga je Pavić osigurao od I. Todorića posudbu za učešće u kupovini HAAC“, stoji u dokumentu iz studenog 2007. godine.
Čini se, gospodine Karamarko, kako je upravo Vaša izravna umiješanost u Aferu Hypo, te umiješanost ljudi na bilo koji način povezanih s Vama, jedan od glavnih motiva zbog kojih već godinama, kako to dokazuju citirani dokumenti i činjenice koje sam naveo, aktivno prikrivate Aferu Hypo, te sa pozicija na kojima ste bili u Protuobavještajnoj agenciji (POA) i Sigurnosno obavještajnoj agenciji (SOA), te sa pozicije na kojoj ste danas; ministra unutarnjih poslova Republike Hrvatske, onemogućavate objektivnu i nepristranu istragu organiziranog kriminala, korupcije i pranja novca u slučaju Afere Hypo.
Domagoj Margetić
novinar i glavni urednik Necenzurirano.com
autor knjige „Bankarska mafija“, o Aferi Hypo
P.S.
Gospodine Karamarko, jako mi je žao i ispričavam vam se što sam u ovom otvorenom pismu objavio da lažete i obmanjujete javnost o ulozi policije u i oko Afere Hypo. Time vas nipošto ne želim uvrijediti, kao ni ovim otvorenim pismom u cijelosti i u pojedinostima. Doista mi trenutno ne pada neki drugi izraz koji bi najbolje definirao vaše službeno i neslužbeno ponašanje u svezi sa Hypo Bankom, ali ako vi za takvo ponašanje znate neki vama prikladniji izraz, molim vas, budite toliko ljubazni koliko ste do sada bili prema Hypo Banci, pa mi to javite, da se malo nasmijemo zajedno s mojim čitateljima.
Povezano:
Afera Hypo
http://www.necenzurirano.com/index.php?option=com_content&task=view&id=1670&Itemid=1 (http://www.necenzurirano.com/index.php?option=com_content&task=view&id=1670&Itemid=1)
Autor: shaka zulu - Prosinac 30, 2009, 01:52:11 prijepodne
Dec 18, 2009 at 12:16 PM
Milan Naperotić jedan je od glavnih ljudi tzv. „mreže povjerenika“ Hypo Alpe Adria Banke u Hrvatskoj, za kojeg se smatra kako je predstavljao jednog od glavnih posrednika između Uprave Hypo banke i političkog vrha u Hrvatskoj. Tako i dokumenti koje posjedujemo upućuju na Naperotićevu ulogu u tzv. istarskim projektima Hypo Grupe, ali i na njegovu ulogu u prikrivenom financiranju HDZ-ove izborne kampanje 2003. godine, od strane Hypo banke, preko posrednika, za što se smatra da je dogovarao upravo Milan Naperotić. U obavještajnom izvješću iz studenog 2007. godine navodi se Naperotićeva veza sa Sanaderom u projektu „Brijuni rivijera“, ali i Naperotićevo posredovanje između Hypo Grupe i Milana Bandića.
Čovjek s jakim političkim vezama u HDZ-u, SDP-u i IDS-u: Naperotić odlučivao o ulaganjima Hypo Grupe u Istri
„Milan Naperotić je višegodišnji savjetnik HAAB-a Klagenfurt koji je provjeravao, pregovarao i onda sugerirao centrali da li odobriti kreditiranje bilo kojeg značajnijeg projekta HAAB-a u Istri.
Njegova jaka pozicija u HAAB-u bazirala se na vrlo bliskoj poslovnoj, a posebno privatnoj vezi s G. Striedingerom, a manje s W. Kultererom.
Preko HAAB-a i njegovog novca Naperotić je ostvario i vrlo jake političke veze u HDZ-u, SDP-u, a posebno u IDS-u. Zapaženi su i njegovi vrlo česti boravci u Zagrebu.
U Istri je Naperotić okupio ekipu sebi vrlo odanih osoba koje su imale informacije i mogle utjecati na promjene u generalnim urbanističkim planovima u Istri, pa dijelom i u Zagrebu.
U svojim akcijama Naperotić je neposlušne činovnike intervencijama smjenjivao, financirao lokalne izbore, proizvodio afere i kompromitacije, a sve to je mogao činiti zbog jakih istarskih veza među političarima u pravosuđu i policiji.
Omiljeni Naperotićev obrazac bogaćenja je kupnja jeftinog poljoprivrednog zemljišta u Istri i Dalmaciji, pa i drugdje, koje bi vrlo brzo postajalo urbanističko i vrlo skupo. Neke od ovih poslova je Naperotić radio za HAAB, a neke poslove je napravio osobno za sebe i svoje najbliže suradnike (V. Beneš, Moreno Roberto Novacco, Roberto Bradić i nepoznati tajni partneri)“, navodi se u tajnom izvješću o organiziranom kriminalu i pranju novca u Hypo Grupi, od 8. studenog 2007. godine.
Kombinacije s kupoprodajom zemljišta u Istri
„Većina kombinacija s kupovinom zemljišta u Istri dogovorena je na Naperotićevim sastancima u Austriji i drugdje sa G. Striedingerom, W. Kultererom, I. Pašalićem.
Na ovim sastancima je Naperotić dobio informacije od Striedingera da se neki poslovi odrađuju za V. Zagorca, a od Pašalića da je trebalo pomoći Milanu Lučiću.
U Hrvatskoj je Naperotić povjerljive razgovore vodio na svojoj jahti gdje je povremeni gost bio Božo Prka kojem je u Poreču sredio sve oko njegove vikendice.
Na jahti je dogovarano između Naperotića, odvjetnika Ante Nobila, Miće Carića i svećenika Mije Gabrića kako jeftino otkupiti crkveno zemljište ženskog reda u okolici Zadra, a onda ga pretvoriti u urbanističko.
Poslove s crkvenim zemljištem Naperotić u Istri radi s biskupom Milovanom“, stoji u izvješću iz studenog 2007. godine.
Proviziju za prodaju Rezidencije Skipper Hypo banka isplatila HDZ-u za izbornu kampanju 2003. godine
Iz ovog strogo povjerljivog dokumenta kojeg posjedujemo, razvidno je kako je upravo Milan Naperotić dogovarao kupoprodaju rezidencije Skipper i okolnog turističkog zemljišta, koji je posao, prema navodima iz izvješća Naperotić dogovarao s Franjom Gregurićem i Zlatkom Matešom, a za što je dio provizije u iznosu od dva milijuna kuna isplaćen od strane Hypo Alpe Adria Banke, preko poduzeća Rezidencija Skipper, HDZ-u, u predizbornoj kampanji 2003. godine, neposredno prije dolaska na vlast Ive Sanadera.
„Naperotić je uz pomoć Franje Gregurića sredio da je uz određenu proviziju Zlatko Mateša prodao Rezidenciju Skipper s njenih 20.000 m2 priobalnog urbanističkog zemljišta. Mateša je odobrio tj. Prihvatio i smiješnu cijenu od 16 kn po m2.
Suvlasnik savudrijskog poduzeća Rezidencija Skipper bio je Miro Oblak, austrijski poduzetnik koji je za izbornu kampanju 2003. godine donirao HDZ-u 2 milijuna kuna.
Oblak je inače poslovno vezan na Vl. Zagorca, te su svojevremeno preko Oblakove tvrtke organizirali krijumčarenje oružja koje je u financijskim transakcijama pratila HAAB.
Oblak je u donaciji HDZ-u 2003. godine poslužio samo kao tranzitni punkt kako bi se skrilo da je donaciju za HDZ dala HAAB.
Sa Stevom Žufićem već tada jednim od čelnika IDS-a Naperotić je organizirao da se kupi zemljište preko tvrtke AB Maris d.o.o.
Naperotić je ključna osoba u projektu Adamaris i Dragonera koji u brijunskom priobalju raspolažu sa 1 milijun m2 (5 eura za 1 m2)“, stoji u povjerljivom izvješću iz studenog 2007. godine.
Naperotić posredovao kod Sanadera za projekt „Brijuni rivijera“
U izvješću se opisuje i Naperotićeva posrednička uloga između Ivana Jakovčića i Ive Sanadera u projektu „Brijuni rivijera“, koji je bio od vitalnog interesa za Hypo Alpe Adria Banku.
„Naperotić sa Jakovčićem kod predsjednika Vlade i HDZ-a Ive Sanadera guraju projekt „Brojuni rivijera“ koji predviđa izgradnju objekata turističkog sadržaja na zemljištu koje je na mutan način preimenovano u građevinsko a kupila ga je prethodno HAAB.
Inače Naperotić je u „dobrom“ rapoloženju komentirao da je HAAB zaslužan što se zbližilo Jakovčića i Sanadera.
Također se pohvalio pred Nobilom, Carićem i Gabrićem da je on zaslužan za cijelu karijeru Radojke Olić koja bez njega ne bi napredovala do predsjednice Uprave HAAB-a i u koju ima puno povjerenje u provođenju dogovorenih projekata.
Naperotić je osoba koja bitno utječe i na dodjele donacija u Istri, Dalmaciji, pa i u Zagrebu, što provodi R. Olić, a što je bitno za Naperotićeve „poslove“ ...“, navodi se u dokumentu od 8. studenog 2007. godine.
Naperotić posredovao za kredit Milana bandića u Hypo banci
Posebno je zanimljiv dio koji se odnosi na posredovanje Milana Naperotića u Hypo Alpe Adria Banci za kredit Milanu Bandiću za kupnju stana, te se kao osoba koja je Bandiću „sredila“ kredit Hypo banke navodi upravo Milan Naperotić.
„Naperotić je sredio da se odobri kredit za stan zagrebačkog gradonačelnika M. Bandića pod izrazito povoljnim uvjetima, jer se preko Bandića sređuju poslovi u Zagrebu.
Bandić je pomogao HAAB-u da kupi nedovršeni objekt CIMOS-a na Ljubljanskoj aveniji“, tvrde autori obavještajnog izvješća iz studenog 2007. godine.
Naperotić dogovarao sa Sanaderom da „sugerira Bajiću“ čišćenje negativnih izvješća HNB-a i HANFA-e o stanju u Hypo banci
„Naperotiću je Pašalić dao informaciju da je Ivo Sanader 1993. i 1996. godine uzeo 800.000 DEM provizije od M. Kutle što mu je pomogao da od HAAB-a dobije kredit od 4 milijuna DEM.
U dogovoru s Nevenom Barać sređivao je Naperotić da se 40 milijuna eura iz Dubrovačke banke prebaci u HAAB.
Uz pomoć Božidara Prke iz PBZ, Naperotić je organizirao sastanke HAAB – PBZ – ZABA na kojima je dogovarao strategiju suradnje i međusobne pomoći.
Naperotiću su poznati detalji oko Pašalićevog kredita od 20 milijuna eura i kredita V. Zagorca od 260 milijuna eura.
Također je preko posrednika sređivao da nakon provedenog nadzora u HAAB koje su izvršili HANFA i HNB, Ivo Sanader sugerira M. Bajiću da se izvješće dotjera i „očisti“ zbog eventualnih napada u izbornoj godini ili na HAAB ili na I. Sanadera“, stoji na kraju dijela izvješća koji se odnosi na aktivnosti Milana Naperotića i njegovu umiješanost u Aferu Hypo, u dokumentu iz 2007. godine.
Necenzurirano.com
Povezano:
Afera Hypo
http://www.necenzurirano.com/index.php?option=com_content&task=view&id=1669&Itemid=1 (http://www.necenzurirano.com/index.php?option=com_content&task=view&id=1669&Itemid=1)
Autor: shaka zulu - Prosinac 30, 2009, 01:54:04 prijepodne
Dec 17, 2009 at 04:45 PM
Obavještajno izvješće o Aferi Hypo iz studenog 2007. godine, identificira nekolicinu igrača iz sjene koji su predstavljali svojevrsne „oficire za vezu“ između čelnih ljudi Hypo Grupe i pripadnika političke elite u Hrvatskoj, te kao takvi ne samo da su umiješani u Aferu Hypo, nego i imaju vrlo vrijedna saznanja „iz prve ruke“ o kriminalnim poslovima Hypo Grupe i politički izloženih osoba i državnih dužnosnika u Hrvatskoj. Kao jednog od ključnih ljudi, zbog čijeg je kasnijeg sukoba s čelnim ljudima Hypo Grupe i došlo do međunarodne istrage u ovom slučaju, izvješće identificira Waltera Wolfa. Prema izvješću od 8. studenog 2007. godine, Walter Wolf je tvrdio kako su Ivo Sanader i Božidar Kalmeta tražili od Hypo Alpe Adria Banke da se izvrši prodaja 85 posto dionica Maraske, za vrijednost od pet milijuna eura, kako bi se taj novac transferirao na račune u Austriji za potrebe financiranja HDZ-ove predizborne kampanje 2003. godine.
Ključan trenutak izbijanja Afere Hypo razlaz Uprave HAAB sa Walterom Wolfom
Prema strogo povjerljivom dokumentu kojeg posjedujemo, Walter Wolf bio je jedan od ključnih ljudi u zajedničkim poslovima Hypo Grupe i hrvatskih političara u manipulacijama kupoprodajom nekretnina u Hrvatskoj, te reinvestiranja sumnjivog novca sa tajnih računa u Austriji u poslove Hypo Grupe sa nekretninama u Istri.
„Prvi potresi u HAAB-u počinju nakon njihovog razlaza s Walterom Wolfom 2003/2004. godine, do kada je Wolf kupovao nekretnine i zemljišta za HAAB uglavnom preko Hrvatskog fonda za privatizaciju.
Prije razlaza s HAAB, Wolf je brend „Maraska“ ustupio bez naknade austrijsko lichtensteinskoj tvrtki „Maraska Handels und Vertriebs GMBH“ koja je formalno u vlasništvu austrijskog advokata i lichtensteinske zaklade „Bordium“ bliske W. Wolfu.
Ovaj brand a i tvornicu je W. Wolf namijenio svom sinu za što HAAB nije imao razumijevanja te dolazi do sudskog postupka u kojem HAAB osim za brand „Maraska“ optužuje Wolfa da nije izvršavao kreditne obveze dok je bio većinski vlasnik i upravitelj „Maraske“.
Wolf je bio povrijeđen nerazumijevanjem i ponašanjem HAAB te je to komentirao i među svojim prijateljima od kojih su neki i u Zagrebu. Isticao je da je prevaren i dać e sve učiniti da zagorča život G. Striedingeru i HAAB-u.
HAAB je podcijenio Wolfa u sukobu, ne računajući na njegove izuzetno jake veze u političkom vrhu Austrije, te u Kanadi i USA, gdje je imao obavještajne veze sa CIA u bavljenju poslovima krijumčarenja oružja.
Wolf je plasirao priču u Austriji, Njemačkoj i USA da je HAAB sa nekolicinom hrvatskih političara (Ivić Pašalić, Ivan jakovčić, Stevo Žufić, Božidar Kalmeta, Ivo Sanader, Božo Jusup, Milan Bandić) uništavao gospodarski i financijski Hrvatsku, izvlačio prljavi novac s ratnim profiterima (M. Kutle, B. Glavaš, H. Petrač, V. Zagorec, M. Lučić, T. Horvatinčić, I. Čermak, N. Barać), te ga prao prvenstveno u Hrvatskoj, BiH i Srbiji“, stoji u dijelu izvješća koji se odnosi na odnose Waltera Wolfa i Hypo Alpe Adria Banke.
Wolfu u kupovini poduzeća i nekretnina za Hypo Grupu pomagali Gregurić, Mateša i Linić
U nastavku ovog strogo povjerljivog obavještajnog izvješća od 8. studenog 2007. godine, vrlo se detaljno navode i opisuju poslovi koje je Walter Wolf obavio za Hypo Grupu, a u čemu je, kako to stoji u dokumentu, imao pomoć Franje Gregurića, Zlatka Mateše i Slavka Linića.
Točnije, u izvješću se navodi kako je za Wolfove poslove, koje je obavljao s Hrvatskim fondom za privatizaciju u ime i za račun Hypo Alpe Adria Banke, presudan bio politički utjecaj Gregurića, Mateše i Linića, uz čiju pomoć je i kupovao poduzeća i nekretnine od Hrvatskoj fonda za privatizaciju.
„Uz pomoć ključnih osoba u HDZ-u i SDP-u (Slavko Linić, Franjo Gregurić, Zlatko Mateša) Wolf je od Hrvatskog fonda za privatizaciju za HAAB kupio sljedeće.
Karlovačka banka
U njoj HAAB raspolaže s oko 60% dionica.
Brodoremont Lamjana
Remontno brodogradilište kod Zadra na otoku Ugljanu kupio je za 1 kn u čemu je osobno pomogao S. Linić, a sve je Wolfu proveo Krešimir Starčević.
KIO
Karlovačka industrija obuće, Wolf ju je kupio po nalogu HAAB-a zbog procjene da raspolaže kvalitetnim nekretninama i na dobrim lokacijama. Wolf je za KIO platio 3 milijuna eura za pogone tvornice, 1 milijun eura za strojeve i 35 milijuna eura dugova KIO.
Maraska
Kupljena je zahvaljujući Božidaru Jusupu i Božidaru Kalmeti koji su HAAB doveli u poziciju odlučujućeg gospodara u zadarskog regiji. HAAB je po izjavama Wolfa išao u stečaj tvrtke praveći velike gubitke (preko 10 milijuna eura). Istovremeno je po informacijama Wolfa, HAAB sa Joškom Zavoreo, Zrilićem i B. Jusup prodao na Varaždinskoj burzi 85% dionica za 5 milijuna eura što je ispod cijene. Prodaju je navodno inicirao HDZ tj. I. Sanader i B. Kalmeta kako bi taj novac iz prodaje izvukli u Austriju za potrebe izborne kampanje 2003. godine. Maraska je po procjeni Wolfa bila interesantna HAAB-u zbog 15 000 m2 zemljišta i upravne zgrade na čijem bi mjestu Hypo gradio poslovne i stambene objekte a tvornicu preselio u Gaženicu. B. Kalmeta se u početku protivio ovoj ideji zastupajući stav da Maraska treba biti preuzeta od zadarskih tvrtki.
Borik Zadar
HAAB je Borik Zadar 2004. godine prodao talijanskoj tvrtki za 30% tržišne cijene. U toj talijanskoj tvrtki jedan od vlasnika je i Gunter Striedinger.
Barbariga i Dragonera
Ove objekte je Wolf kupio za HAAB, a u transmisiji su maksimalno pomogli Wolfu Stevo Žufić, Ivan Jakovčić i Milan Naperotić.
Puris Pazin je za HAAB kupio W. Wolf te odmah postao i predsjednik Nadzornog odbora. Umjesto Ivana Rusca, HAAB je instalirao Olava Nemlinga. Ruscu je HAAB ostao dužan preko 100.000 eura.
U 2003. godini prekinuta je suradnja HAAB-a i W. Wolfa te se 58,6% dionica Purisa plus 17% novokupljenih dionica prenijelo na dvije tvrtke i to HAB iz Vilacha i HAAB iz Zagreba, a istovremeno se smijenjuje Nemlinga i njegovog igrača Gerharda Prassera te imenuje na njegovo mjesto Rolanda Mathwiesera. Nakon godinu dana tj. 2004. godine i Roland M. Je smijenjen a na čelo tvrtke dolazi Ivan Hrelja, a predsjednik Nadzornog odbora postaje Roberto Bradić.
U 2005. godini HAAB iz Vilacha prenio je dionice Purisa na tri tvrtke iz Zagreba. Najviše dionica dobila je tvrtka Puris Varwaltungs und Beteilligungs. Krajem iste godine te tri zagrebačke tvrtke prenose dionice na austrijsku HAAB International koja ih nakon tri mjeseca ponovno vraća na tvrtku Puris Varwaltungs und Beteilligungs koja danas traži kupca u Hrvatskoj. U ožujku 2007. godine pregovarano je o kupnji s Podravkom i Agrokorom, ali su ostali zatečeni zbog nerealno visoke cijene Purisa.
DIOKI
Nakon diskretnih razgovora Milana Naperotića, Roberta Ježića i Slavka Linića i postignutih aranžmana, Naperotić je sugerirao centrali HAAB-a da je korisno dati kredit Ježiću i da će usluge biti vraćene. HAAB je dao kredit i upisao se kao vlasnik 25% dionica DIOKI-a. Posao je proveden preko brokerske tvrtke, a dio dionica je nevidljiv tj. glasi na donosioca što je bilo dogovorena provizija u pregovorima s Ježićem.
U Nadzorni odbor DIOKI-a su ušli Urs J. Hausheer, predsjednik, Radojka Olić, zamjenik predsjednika, Robert Ježić, zamjenik predsjednika, Igor Čatić, član, Vladimir Vranković, član, Duško Žurić, član, Josip Pavelić, član“, opisuju se u obavještajnom izvješću iz studenog 2007. godine poslovi koje je za Hypo Grupu u sprezi s hrvatskim političarima obavljao Walter Wolf.
Walter Wolf i Ivo Sanader zajedno posredovali u dovođenju Hypo banke u Hrvatsku
Detalji iz dokumenta kojeg posjedujemo ukazuju na mogućnost kako upravo Walter Wolf raspolaže detaljnim saznanjima o poslovima koje je sa Hypo Grupom radio i u kojima je za Hypo banku posredovao bivši hrvatski premijer Ivo Sanader.
Naime, obojica su, i Wolf i Sanader, od samog početka poslovanja Hypo banke u Hrvatskoj, i sumnjivih poslova pripadnika hrvatske političke elite s Hypo bankom, bili ključni posrednici u dovođenju Hypo banke u Hrvatsku, te posrednici između pripadnika državnog vrha u Zagrebu i Uprave banke u Klagenfurtu.
„Polovinom 1990.-ih godina, Tuđman je odobrio projekt Ivića Pašalića baziran na Tuđmanovoj ideji 200 obitelji koje bi vladale hrvatskom imovinom, te je Pašalić ušao u detaljnije pregovore s Jorge Haiderom i HAAB uz posredovanje Waltera Wolfa, Ivana Jakovčića i Ive Sanadera.
Dogovorena je kao pokriće za Tuđman – Pašalićev projekt suradnja Istarske županije i Koruške, te ulazak HAAB-a u Istru.
Nakon toga je HAAB masovno počeo jeftino kupovati nekretnine i poljoprivredna zemljišta u Istri“, stoji u obavještajnom izvješću iz studenog 2007. godine, u dijelu u kojem se opisuje Sanaderova i Wolfova zajednička posrednička uloga u poslovima Hypo Alpe Adria Banke u Hrvatskoj.
Preko Hypo banke oprane „milijarde dolara isisane iz Hrvatske“
U nastavku, obavještajno izvješće iz 2007. godine, jasno identificira u kakvim su to poslovima Wolf i Sanader posredovali između hrvatskog političkog vrha i austrijske Hypo banke 1990.-ih godina, te se izrijekom kao glavni motiv poslovanja političke elite u Zagrebu s Hypo Grupom navodi pranje „milijardi dolara“ „isisanih“ iz Hrvatske u ratnim godinama, koje su prikrivane na tajnim računima kod Hypo banke, ili je taj isti novac prebacivan iz Hrvatske, preko Hypo banke u treće zemlje ili na tajne račune kod drugih banaka.
„Politički vrh Hrvatske izabrao je HAAB jer je preko te banke vrtio više od milijarde dolara isisanog hrvatskog novca koji je uz pomoć parainvesticijskih fondova koji su osmišljeni u HAAB-u ubacivan kontinuirano u RH, Italiju, Lichtenstein, Švicarsku, a i u ostale države bivše SFRJ. Sve je to rađeno dogovorom između Pašalića i G. Striedingera i W. Kulterera“, navodi se u izvješću iz 2007. godine.
SOA skriva tajne podatke o pranju novca preko Hypo banke
„Kupujući atraktivne lokacije i objekte u Istri, a zatim u Dalmaciji, a kasnije kontinentalnoj Hrvatskoj dugoročno je po odobrenju političkog vrha RH osigurano pranje novca i zarada novoj „državnoj strukturi“.
Kada se pogleda struktura vlasništva HAAB-a i njegovih parainvesticijskih fondova banaka i sestrinskih tvrtki vidi se da oko 60 do 70 % kontrolira manja grupa ljudi uglavnom ratnih profitera bliskih I. Pašaliću, a koja se obvezala na „pašalićevski zid šutnje i prodavanja magle“.
Istovremeno HAAB je od početka u RH po zamisli Tuđmana i Pašalića servisni pogon političke, medijske i poslovne tajkunske oligarhije.
S tom bankom mogu poslovati gotovo svi oni koji nešto rade u sprezi s kriminalom ili Pašalićevom grupom (Zagorec, Petrač, Čermak, Žužul, Kutle, Sanader, Bandić, Barać, Horvatinčić, Štrok, N. Pavić, Pukanić, M. Carić, A. Nobilo, Jakovčić, Žufić, Linić i dr.).
Uglavnom su svi oni dobili kredite od HAAB-a, a za protuuslugu pomogli su HAAB-u u realizaciji projekata kroz koje se trebao oprati novac.
Ovakve informacije je prikupila POA-SOA, te znatno šire informirala politički vrh“, navodi se u tajnom izvješću od 8. studenog 2007. godine.
Wolf mogući svjedok o vezama Ive Sanadera, Božidara Kalmete i drugih sa Hypo Grupom
Prema saznanjima kojima Walter Wolf, očito, raspolaže, kako se to detaljno opisuje u tajnom dokumentu kojeg posjedujemo, Wolf bi mogao biti jedan od ključnih svjedoka insajdera o vezama pojedinaca iz političkog vrha Hrvatske sa organiziranim kriminalom i pranjem novca preko Hypo banke Klagenfurt.
Štoviše, Walter Wolf, očito predstavlja jednog od rijetkih svjedoka koji mogu dokazati izvornu posredničku ulogu bivšeg premijera Ive Sanadera u dovođenju Hypo banke u Hrvatsku, te bi upravo Wolf mogao detaljnije opisati tijekove „prljavog“ novca opljačkanog iz Hrvatske 1990.-ih godina, koji se „prao“ tobožnjim investicijama i kreditima preko Hypo banke, a u čemu je kako to stoji u citiranom izvješću, sudjelovao osobno Ivo Sanader.
Nakon Wolfganga Kulterera, Walter Wolf tako bi mogao biti jedan od ključnih svjedoka pokajnika, koji bi obzirom da je i sam uz Sanadera sudjelovao u posredovanju između političkog vrha u Zagrebu i Hypo banke u Klagenfurtu, mogao dokazati korupcijsku spregu hrvatske političke elite, čelnih ljudi Hypo Grupe, i krminalnih financijskih aktivnosti preko Hypo banke.
Necenzurirano.com
Povezano:
Afera Hypo
http://www.necenzurirano.com/index.php?option=com_content&task=view&id=1667&Itemid=1 (http://www.necenzurirano.com/index.php?option=com_content&task=view&id=1667&Itemid=1)
Autor: shaka zulu - Prosinac 30, 2009, 01:55:53 prijepodne
Dec 15, 2009 at 05:33 PM
Ekskluzivno objavljujemo popis osoba koje su pod međunarodnom istragom u slučaju Afere Hypo, a protiv kojih bi njemačko ili austrijsko pravosuđe moglo podignuti optužnice zbog umiješanosti u ovu kriminalnu aferu.
Sanader i Šuker prikrivali tajna izvješća Ministarstva financija
Ivo Sanader i Ivan Šuker znali su još 2006. godine da stvarni, ali prikrivani gubici Hypo Grupe, zbog nezakonitim operacija u Hrvatskoj, posebno zbog transakcija pranja novca preko Hrvatske, iznosi blizu dvije milijarde eura.
O tomu su Šukera i Sanadera upozorili devizni inspektori Deviznog inspektorata Ministarstva financija u svojim izvješćima broj 513-08-01/03-12, od 25. srpnja 2003. godine, te u izvješću broj 513-08-01/05-3, zatim izvješću broj 513-08-01/99-2 od 30. listopada 2000. godine, rješenje broj 513-08-01/00-12 od 7. kolovoza 2000. godine, te dopisa broj 513-08-01/01-20, od 11. svibnja 2001. godine.
U svim tim tajnim dokumentima Ministarstva financija, Ivo Sanader i Ivan Šuker jasno su upozoreni na rizike kriminalnog poslovanja Hypo Grupe u Hrvatskoj, kao i na nezakonite financijske i poslovne operacije koje se obavljaju preko Hypo Alpe Adria Banke d.d. Zagreb i Slavonske banke d.d. Osijek, ali i drugih povezanih osoba Hypo Grupe u Hrvatskoj i Austriji.
Na portalu Necenzurirano.com ekskluzivno smo objavili tajne dokumente Ministarstva financija radno nazvane „Dosje Hypo“, čije su uništavanje naredili Šuker i Sanader, te smo u cijelosti objavili obavještajno izvješće o organiziranom kriminalu i pranju novca u Hypo Grupi iz studenog 2007. godine.
Danas ekskluzivno objavljujemo popis osoba koje su pod međunarodnom istragom u slučaju Afere Hypo, a protiv kojih bi njemačko ili austrijsko pravosuđe moglo podignuti optužnice zbog umiješanosti u ovu kriminalnu aferu.
Tajni „Dosje Hypo“ Ministarstva financija skriva dokaze o gubicima Hypo Grupe u Hrvatskoj
Usprkos saznanjima o organiziranom kriminalu u Hypo Alpe Adria Banci Zagreb, Slavonskoj banci d.d. Osijek i povezanim pravnim osobama Hypo Grupe u Hrvatskoj, zbog kojih nezakonitosti su Hypo Grupi prouzročeni gubici u visini od skoro dvije milijarde eura, Ivo Sanader i Ivan Šuker su prikrili Aferu Hypo, dokumentaciju i saznanja o gubicima Hypo Grupe, zbog vlastite i umiješanosti hrvatskog državnog vrha u organizirani kriminal i pranje novca u Hypo banci.
Dokumenti, koje smo tijekom zadnje dvije godine objavljivali na portalu Necenzurirano.com, ipak dokazuju kako su gubici Hypo Grupe, koji su dosegnuli iznos od oko dvije milijarde eura, nastali isključivo nezakonitim poslovanjem i operacijama pranja novca preko Hrvatske.
Do gubitaka Hypo Grupe došlo u operacijama pranja novca preko Hrvatske: Afera teška 2,8 milijarda eura
Tako je u vremenu od 31. prosinca 2000. godine do 31. kolovoza 2002. godine u financijskim operacijama Hypo Alpe Adria Banke Klagenfurt preko banke kćeri u Zagrebu, „oprano“ više od jedanaest milijarda kuna, i to tajnim kreditnim operacijama između HAAB Klagenfurt i HAAB Zagreb.
Osim kroz takve fiktivne inozemne kredite, te kroz dugoročne devizne depozite o čemu smo opširno pisali na Necenzurirano.com, Hypo Grupa „prala“ je novac sa tajnih računa u Klagenfurtu financijskim operacijama pretvaranja duga po dugoročnim deviznim depozitima u dopunski kapital banke.
Takvim zamjenama kredita za dopunski kapital banke „oprano“ je u HAAB Zagreb više od 200 milijuna eura.
Prema dokumentima, koje posjedujemo, u operacije pranja novca sa čak sedamdeset i sedam tajnih računa u Hypo Alpe Adria Banci Klagenfurt, bile su uključene i povezane pravne osobe unutar Hypo Grupe, pa je tako preko Hypo Leasinga u Hrvatskoj oprano čak 292 milijuna 150 tisuća 243,75 eura, dok je preko poduzeća Hypo Alpe Adria Consultants po nekim procjenama na manipulacijama kupoprodajama nekretnina oprano i do milijardu eura.
Preko tajnih računa u Bayerische Landesbank i Union Bank Switzerland, kako smo to nedavno objavili Hypo Grupa oprala je oko 500 milijuna eura.
U nezakonitim financijskim operacijama preko Slavonske banke d.d. Osijek, o čemu smo objavili i strogo povjerljivi dokument Ministarstva financija Republike Hrvatske, Hypo Grupa oprala je više od 301 milijun eura.
Drugim riječima, Afera Hypo „teška“ je čak oko 2 milijarde i 800 milijuna eura, koliko ukupno iznosi visina nezakonitih financijskih operacija koje su se odvijale u mreži između Hypo Alpe Adria International AG Klagenfurt, Hypo Alpe Adria Zagreb d.d., Bayerische Landesbank Munshen, Slavonske banke d.d. Osijek, te povezanih pravnih osoba Hypo Grupe, prije svega Hypo Leasinga i Hypo Alpe Adria Consultants.
Tko je pod istragom?
Međutim, tko je sve pod istragom u Aferi Hypo?
Istragom u Aferi Hypo obuhvaćeni su brojni poslovi Hypo Grupe u Hrvatskoj, a posebno su na udaru poslovi sa tzv. „politički izloženim osobama“, odnosno poslovi koji zbog veza s vodećim ljudima u državi, upućuju i na moguće korupcijske veze austrijskih bankarskih krugova i pripadnika hrvatske političke elite, povezanih nezakonitim poslovima u Aferi Hypo.
Tako se trenutno pod istragom ili raznim kriminalističkim provjerama zbog povezanosti s Aferom Hypo nalaze: Ivo Sanader, Gunter Striedinger, Wolfgang Kulterer, Ivan Šuker, Božidar Kalmeta, Ivan Jakovčić, Ivić Pašalić, Stevo Žufić, Milan Naperotić, Milan Bandić, Neven Barać, Goran Štrok, Ninoslav Pavić, Mićo Carić, Anto Nobilo, Miroslav Kutle, Branimir Glavaš, Hrvoje Petrač, Vladimir Zagorac, Tomo Horvatinčić, Ivan Čermak, Heinz Truskaller, Zlatko Mateša, Robert Ježić, Vladimir Berneš, Božo Prka, Franjo Gregurić, Radojka Olić, Krešimir Starčević, Igor Kodžoman, Zoran Sikirica, Gerhard Kucher, Thomas Klaus Morgl, Željko Žužić, Dragutin Bašić, Marinko Paić, Andreas Binder, Željko Ratković, Antun Golik, Tilo Berlin, Christian Rauscher, Hermann Gabriel i Mate Granić.
Necenzurirano.com
Povezano:
Afera Hypo
http://www.necenzurirano.com/index.php?option=com_content&task=view&id=1665&Itemid=1 (http://www.necenzurirano.com/index.php?option=com_content&task=view&id=1665&Itemid=1)
Državno odvjetništvo potvrdilo kako provodi istragu o Aferi Hypo
Dec 16, 2009 at 06:08 PM
„Slijedom brojnih upita novinara vezano za navode koje su prenijela sredstva javnog priopćavanja kako je Željko Jovanović, predsjednik Nacionalnog vijeća za praćenje provedbe Strategije suzbijanja korupcije, izjavio da je to vijeće dostavilo "vrlo opsežnu dokumentaciju" o slučaju Hypo banke te da ju je "proslijedilo Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske", odgovaramo kako su Državnom odvjetništvu RH dostavljeni tekstovi koje je Domagoj Margetić objavio na svojem internetskom portalu necenzurirano.com“, stoji u priopćenju Državnog odvjetništva na upite novinara vezano uz Aferu Hypo.
„Osim tih tekstova koji su i ranije bili dostupni napominjemo kako Nacionalno vijeće za praćenje provedbe Strategije suzbijanja korupcije nije Državnom odvjetništvu RH dostavilo nikakvu drugu dokumentaciju.
DORH je već u niz navrata izvješćivao javnost o međunarodnoj pravnoj pomoći prema nadležnim tijelima mnogih država te o izuzetno dobroj suradnji sa nadležnim tijelima Republike Austrije, a u cilju provjere tijekova novca za koje postoji sumnja da je otuđen od strane većeg broja osoba iz sredstava namijenjenih obnovi i obrani suvereniteta Republike Hrvatske.
Ovom međunarodnom pravnom pomoći obuhvaćena je i provjera spornih kreditnih odnosa Hypo Grupe Alpe Adria sa pravnim i fizičkim osobama u Republici Hrvatskoj“, navode iz DORH-a.
„Slijedom navedenog, Državno odvjetništvo Republike Hrvatske je u okviru međunarodne pravne pomoći putem nadležnih tijela Republike Austrije zatražilo i provjeru utemeljenosti medijskih napisa o rezultatima nadzora Hypo Grupe Alpe Adria tijekom kojega su navodno od strane nadležnih austrijskih tijela pronađeni dokumenti koji ukazuju na možebitna kaznena djela povezana sa pravnim i fizičkim osobama iz Republike Hrvatske“, zaključak je priopćenja Državnog odvjetništva o istrazi u Aferi Hypo.
Necenzurirano.com
Povezano:
Afera Hypo
Ekskluzivno: Tko je sve pod međunarodnom istragom u Aferi Hypo
http://www.necenzurirano.com/index.php?option=com_content&task=view&id=1666&Itemid=1 (http://www.necenzurirano.com/index.php?option=com_content&task=view&id=1666&Itemid=1)
Autor: shaka zulu - Prosinac 30, 2009, 02:00:54 prijepodne
Dec 14, 2009 at 02:34 PM
Ekskluzivno: Tko je sve pod međunarodnom istragom u Aferi Hypo?
Otvoreno pismo Tomislavu Karamarku: Lažete da policija nije istraživala Aferu Hypo!
Državno odvjetništvo potvrdilo kako provodi istragu o Aferi Hypo
Ključni igrači Afere Hypo koji mogu inkriminirati Sanadera: Walter Wolf
Ključni igrači Afere Hypo koji mogu inkriminirati Sanadera: Milan Naperotić
Ključni igrači Afere Hypo koji mogu inkriminirati Sanadera: Gunter Striedinger
Devizni inspektorat: Hypo banka krivotvorila poslovne knjige kako bi prikrila pranje novca
Hypo banka prikrivala pranje novca pretvaranjem fiktivnih depozita i kredita u kapital banke
Devizni inspektorat 2003. otkrio operacije pranja novca Hypo banke preko BLB banke
Ekskluzivno: Objavljujemo tajno izvješće ministru Šukeru o Aferi Hypo iz prosinca 2005.
Ekskluzivno: 197,5 milijuna eura iz Hypo banke BLB banka oprala preko Slavonske banke
Gdje je nestalo 1,5 milijarda eura iz Hypo grupe: Pod istragom Kalmeta i Šuker
Tajni dokument dokazuje: BLB banka umiješana u pranje novca preko Hypo banke
Afera Hypo skriva tajnu pljačke Riječke banke: BLB s Vladom planirala i organizirala pljačku
Imamo dokaze: Sanader reketario Kutlu za posredovanje u dobivanju kredita kod Hypo banke
BLB banka nije ispunila obvezu dokapitalizacije HAAB i Slavonske banke sa 250 milijuna eura
Kosoricina ucjena ili zašto je oporba zaustavila saborsku istragu o Aferi Hypo
Bajić može nastaviti prikrivati: Nacionalno antikorupcijsko vijeće odustalo od „Afere Hypo“
Odgovor Ivanu Mikleniću: Velečasna obrana kriminala u „Aferi Hypo“!
Bajiću biraj stranu: Gdje je 5,6 milijarda kuna iz „Afere Hypo“?
Zašto Karamarko skriva dokumentaciju SOA-e o „Aferi Hypo“: Ubojstva potpisana „Hypo“
Afera koja ugrožava tranzicijski poredak moći: Kosor i Bajić prikrivaju „Aferu Hypo“
Domino efekt afere Hypo vodi do Zagreba, Ljubljane i Beograda
Sukob interesa: Sindikat policije koristi kredit Hypo banke u iznosu od 260 tisuća eura
Adriatic Institute traži oštre mjere i istragu u „Aferi Hypo“
Šuker 2004. zabranio istragu o tajnom računu kojim je kod Hypo banke raspolagao Sanader
Ekskluzivno: Preko tajnog računa kod BLB banke „opran“ novac iz Slavonske i Hypo banke
Hrvatska Vlada u središtu je međunarodne istrage zbog „Afere Hypo“
Margetić na OTV-u o "Aferi Hypo"
Mafijaška banka: Hypo Alpe Adria Banka je krovna organizacija transbalkanskog pranja novca
Afera Hypo: Njemačka istraga u BLB-u vodi do Hrvatske
Tajni ugovori o deviznim depozitima dokazuju: Hypo banka nije platila dionice Slavonske banke
Posjedujemo tajne ugovore koji dokazuju kako je Hypo banka prijevarom preuzela Slavonsku banku
Što otkriva tajno izvješće o Hypo banci?
Ekskluzivno: U cijelosti objavljujemo strogo povjerljivo izvješće o Hypo banci
Sanader koordinirao prijevaru Hypo banke oko preuzimanja Slavonske banke
Afera Hypo: Zašto Šuker i Rohatinski nisu izvijestili Austriju o istrazi Deviznog inspektorata
Afera Hypo: Hrvatska prekršila međunarodni ugovor s Austrijom zbog Hypo banke
Tajno izvješće Šukeru: „Opasne igre Hypo banke povećale zaduženje države u inozemstvu“
Tajno izvješće Deviznog inspektorata: Hypo izvršila maligno preuzimanje Slavonske banke
Tajno izvješće: Hypo banka krši Direktivu Europske unije o poslovanju kreditnih institucija
Afera Hypo: Tajno izvješće Deviznog inspektorata ministru Šukeru o pranju novca u Hypo banci
Afera Hypo: Ana Lovrin laže
Afera Hypo: Hoće li Bajić optužiti Sanadera?
Sanaderovu ostavku treba promatrati kroz spregu njegove vlasti s organiziranim kriminalom
Pritisak Bruxellesa i Karamarkova ucjena: Zašto je Sanader morao dati ostavku?
Pranje novca u Hypo banci
Pranje novca u Hypo banci transakcijama na osnovu tajnih ugovora o kreditiranju
Sanader 1995. dogovarao tajno kreditiranje Vlade sa Hypo bankom Klagenfurt
Ugovor kojeg su sa Hypo bankom 1995. dogovorili Granić i Sanader izrazito nepovoljan za Hrvatsku
Afera Hypo razotkriva povezanost Sanaderove Vlade s organiziranim kriminalom
Afera Hypo: Vlada sudjelovala u krivotvorenju bilanca Hypo banke
Pranjem više od 11 milijarda kuna preko Hypo banke nezakonito povećavan vanjski dug Hrvatske
Afera Hypo: Fiktivni krediti Hypo banke Klagenfurt služili kao pokriće za pranje novca
Pranje novca dugoročnim deviznim depozitima Hypo banke Klagenfurt kod Hypo banke Zagreb
Europski domino efekt Afere Hypo
Kroz dopunski kapital Hypo banke Zagreb oprano preko 200 milijuna eura
Hypo banka u Hrvatskoj prala novac transakcijama preko povezanih osoba
Preko tajnih deviznih računa kod stranih banaka Hypo banka Zagreb oprala preko 500 milijuna eura
Sanader onemogućava istragu o pranju novca u Slavonskoj i Hypo banci
Vlada i HNB skrivaju tajne dokumente koji dokazuju pranje novca u Hypo banci
Hypo banka Klagenfurt uz pomoć hrvatske Vlade prikrivala gubitke pranjem novca u Hrvatskoj
Hypo banka Klagenfurt nezakonitim poslovanjem u Hrvatskoj ugrozila stabilnost bankarskog sustava
Dokument DAB-a dokazuje organizirano prikrivanje kriminala u Hypo i Slavonskoj banci
Tajna Šukerove nezakonite nagodbe sa Hypo bankom: Obustava istrage protiv Hypo banke
Istraga zbog pranja novca preko Slavonske banke zaustavila nagodbu s Hypo bankom
Ekskluzivno: Objavljujemo tajni Dosje Hypo čije su uništavanje naredili Sanader i Šuker
Tajna kriminalne nagodbe sa Hypo bankom: Sanaderova Vlada izvlači novac iz Hrvatske
Vlada u tajnosti nezakonito pomagala sanaciju Hypo banke Zagreb
Hypo banka Klagenfurt prala novac preko tajnih računa u BLB, Deutsche Bank i UBS banci
Tajni dokument Ministarstva financija: Rohatinski i Šuker prikrivali pranje novca u Hypo banci
Ekskluzivno: Tajno izvješće ministru Šukeru o pranju novca u Hypo banci
Načelnica u Ministarstvu financija uništila dokaze o pranju novca u Hypo banci
Austrijanci traže tajne zapisnike o istragama o pranju novca u Hypo banci
Tajni dopis Deviznog inspektorata otkriva: Rohatinski prikrivao pranje novca u Hypo banci
Krizni tim BLB banke odlučio: Hypo banka se povlači iz Hrvatske?
Hypo banci prijeti financijski slom: Gubici Hypo banke u Hrvatskoj prešli 5 milijarda eura
Korupcija u Ministarstvu financija: Šukerova pomoćnica dobila kredit za prikrivanje Afere Hypo
Policija bez komentara o istrazi o pranju novca u Aferi Hypo
Prešućeno tajno izvješće: Hypo banka dobila spor protiv RH zbog propusta HNB-a
Autor: Tur - Prosinac 31, 2009, 09:06:20 prijepodne
Analitički pregled informacija o Aferi Hypo, iz studenog 2007. godine, otkriva zakulisne igre i korupcijsku spregu organiziranog kriminalnog podzemlja, Hypo Alpe Adria Banke, te visokih državnih dužnosnika u preuzimanju vlasništva nad dionicama DIOKI-a, u kojem je poslu kao jedan od ključnih posrednika koje je angažirao Hrvoje Petrač sudjelovao i kasnije ubijeni Ivo Pukanić. Osim Pukanića u pregovorima između Roberta Ježića i Darka Ostoje, prema ovom dokumentu, sudjelovao je i Miomir Žužul, kao osobni predstavnik Ive Sanadera, u zamjenu za čije posredovanje je Ježić, navodno, na račun HDZ-a trebao uplatiti milijun eura provizije.
Tajni sastanak Žužul – Ježić u Trstu: Žužul za posredovanje između Ostoje i Ježića tražio uplatu milijun eura provizije na račun HDZ-a
„Prilikom posla s DIOKI i pregovora s Robertom Ježićem, Starčević je većinu informacija prenio Franji Tureku, a on je o tome informirao Željka Bagića i Hrvoja Petrača.
Problem je bio Darko Ostoja i njegove dionice koje nije htio prodati.
Petrač se prihvatio posla i „uvjerio“ Ostoju da to mora učiniti, a I. Pukanić je imao posredničku ulogu.
Istovremeno je Miomir Žužul ponudio R. Ježiću da će srediti stvar s D. Ostoja te se na sastanku u Trstu s Ježićem dogovorio da 1 milijun eura se uplati na tajni račun HDZ-a što je Ježić prihvatio.
Nakon što je prevaren Petrač je u par navrata slao Ježiću ozbiljna upozorenja a potom i Žužulu. Sa svime ovime je upoznat K. Starčević.
Po dolasku u HAAB Starčević je od Tureka dobio dosta informacija o HAAB-u i pojedincima a istovremeno je i sam dao informacije Tureku koje su završile kod Stjepana Mesića. Istovremeno je Turek kontaktirao i s Darkom Ostojom s kojim je i danas u vezi što mu je pomogao Starčević“, stoji u obavještajnom izvješću o Aferi Hypo, iz od 8. studenog 2007. godine.
Petrač, Turek, Pukanić, Šelendić i Starčević prijetili ostoji da proda dionice DIOKI-a
„Od listopada 2003. godine Krešimir Starčević, Franjo Turek i Željko Bagić su upoznati s operacijom R. Ježića da neeksponiran kupi DIOKI.
Tehnički i drugi problemi oko kupovine rješavali su se po nalogu Slavka Linića sa Krešimirom Starčevićem iz HFP koji je Ježića servisirao sa svim bitnim informacijama sugerirajući pri tom načine na koje riješiti problem i preko koga.
DIOKI koji je bio procijenjen na 520 milijuna kuna odlučio je 2001. godine kupiti Robert Ježić. Svoju namjeru je od početka skrivao angažirajući HAAB i njihov investicijski fond da oni budu službeni kupac tako da se njegovo ime do 2004. godine nije spominjalo.
U ime HAAB-a glavni pregovarač za DIOKI bio je Gabriel Delacher iz fonda Wienna Capitals partners iz Beča.
Obzirom da je vlasnička struktura DIOKI-a bila nepodobno raspoređena za manipuliranje te međusobno neovisna, Ježić je na temelju informacija Krešimira Starčevića i na njegov prijedlog preko Ive Pukanića angažirao Hrvoja Petrača da za honorar od 1 milijun eura uvjeri Darka Ostoju iz „Dom fonda“ da proda svoj udjel u DIOKI-u 51 % što je on odbijao.
Istovremeno je Slavko Linić preuzeo obvezu da će HFP i Krešimir Starčević prodati Ježiću samo 25 % vlasništva DIOKI-a kojim raspolažu u HFP.
Petraču su u slamanju Ostojinog otpora pomogli I. Pukanić i Šelendić (uz prijetnje). Istovremeno su Franjo Turek i Krešimir Starčević sugerirali ostoji da se je bolje ne konfrontirati s Petračem. Ostoja je bio ključan za Ježića, jer je kao većinski vlasnik zastupao 3 fonda s ukupno 51 % vlasništva.
Prve posredničke i uvjeravajuće razgovore s Ostojom obavio je po nalogu Petrača Ivo Pukanić koji mu je po Petračevom scenariju „objasnio“ da je druga strana spremna ako on ne prihvati ponudu dizati aute u zrak, rezati uši, rasturiti brak i obitelj, ugroziti djecu. Nakon Pukanića je s Ostojom razgovarao Šelendić te je Ostoja pristao na sastanak s Robertom Ježićem u Petračevom lokalu „Cantineta“.
Na ručku u „Cantineti“ je Ostoja prihvatio Ježićevu ponudu i obećao prodati 51 % vlasništva DIOKI-a“, stoji u analitičkom pregledu Afere Hypo, iz studenog 2007. godine.
Nakon Petračevog bijega iz Hrvatske Sanader zadužio Žužula da posreduje između Ostoje i Ježića
Prema navodima iz obavještajnog izvješća o Aferi Hypo, nakon što je zbog istrage otmice sina Vladimira Zagorca Hrvoje Petrač napustio Hrvatsku, Ivo Sanader je zadužio Miomira Žužula za posredovanje između Ostoje i Ježića oko kupoprodaje dionica DIOKI-a.
„U „Cantineti“ je između Ostoje i Ježića realizirano 4 sastanka i sve je dogovoreno oko prodaje. Tada je izbila afera s otmicom sina Vladimira Zagorca, a Petrač napustio RH.
Ostoja se počeo kolebati i savjetovati s Franjom Turekom, no ubrzo je Ježić dobio ponudu od Miomira Žužula da će HDZ riješiti njegov problem i sa HFP i sa D. Ostojom te da je Ivo Sanader njega zadužio da to sve provede povoljno po Ježića.
Kada je došla Sanaderova vlada odmah su se oko DIOKI-a počeli kolebati, pa je Sanader poslao Žužula na dogovor s Ježićem da dogovori proviziju i gdje će se uplatiti. Sastanak Ježić – Žužul održan je 1. svibnja 2004. godine u Trstu gdje je i isplaćena provizija.
Priču oko uloge Sanadera plasirao je u javnost Šelebaj koji je komentirao da Sanaderu za provedbu operacije DIOKI u korist Ježića nije bio bitan I. Šuker već Andrija Hebrang koji je bio predsjednik Nadzornog odbora HFP.
Preko Hebranga je Ježić pokušao umanjiti vrijednost DIOKI-a sa 520 milijuna kuna što je iskazano u elaboratu kada su se odvajali od INE, ističući da je INA prenapuhala vrijednost.
Dana 19. travnja 2004. godine Robert Peša iz HFP i Darko Ostoja otputovali su u Moskvu gdje su imali sastanak s Hrvojem Petračem, kojem je Ostoja tada sve ispričao oko pregovora s Ježićem i ulogom M. Žužula i Sanadera.
Nakon 1. svibnja 2004. godine H. Petrač je u par navrata iz inozemstva nazivao R. Ježića i tražio isplatu svoje provizije izražavajući nezadovoljstvo zbog kašnjenja“, stoji u izvješću iz studenog 2007. godine.
U operaciji DIOKI Pukanić se kao Petračev posrednik našao suprotstavljen Sanaderu i Žužulu
Operacija DIOKI, tako je još jedna poveznica koja s jedne strane povezuje pokojnog Ivu Pukanića s Aferom Hypo, dok s druge strane s Pukanićem povezuje ne samo njegovog očito prijatelja Hrvoja Petrača, nego i Ivu Sanadera i Miomira Žužula.
U operaciji Ježićevog preuzimanja vlasništva nad dionicama DIOKI-a, Pukanić je kao Petračev posrednik očito bio na suprotnoj strani od Sanadra i Žužula.
Dok je Petrač, s jedne strane dogovorio s Ježićem da će mu odraditi preuzimanje dionica od Ostoje, te kao posrednika Ostoji poslao Ivu Pukanića, Ivo Sanader je namjerio, barem kako navodi ovo izvješće iz studenog 2007. godine zaraditi na ovom posredovanju pa je i sam ponudio Ježiću rješenje kupoprodaje dionica DIOKI-a, a za svog osobnog posrednika u pritiscima na Ostoju postavio je Miomira Žužula.
Necenzurirano.com
Autor: Tur - Siječanj 05, 2010, 09:06:55 prijepodne
„U prosincu 2004. godine Leopold Spitzbart podnio je kaznenu prijavu protiv Antuna Golika, Željka Žužića, stečajnog suca Raoula Dubravca i Hypo Alpe Adria Banke zbog prijevare, krađe, pronevjere, krivotvorenja isprava, prouzročenja stečaja, davanja lažnih podataka, prijetnje smrću, te zbog zataškavanja“, stoji u dokumentaciji o Slučaju Spitzbart, koju posjedujemo u cijelosti. Dokumentacija koju posjedujemo vrlo detaljno opisuje i dokazuje tehnologiju prijevare koju su organizirali i izveli bliski prijatelj i financijer predsjednika Mesića Željko Žužić i Uprava Hypo Alpe Adria Banke. prema podacima iz dosjea Slučaja Spitzbart, razvidno je kako su Žužić i Hypo banka oštetili austrijskog investitora Leopolda Spitzbarta i njegovo poduzeće za iznos od 42 milijuna 997 tisuća 786,78 eura, zbog čega je protiv Wolfganga Kulterera, Guntera Striedingera, Thomasa Klausa Morgla, Željka Žužića, Dragutina Bašića, Marinka Paića, Andreasa Bindera, Željka Ratkovića, Antuna Golika i Henza Truskallera austrijsko državno odvjetništvo pokrenulo istragu i kazneni postupak.
Kako je počela poslovna suradnja Spitzbarta i Žužića
„Tijekom 2002. godine Spitzbart Gruppe je htjela unajmiti šljunčaru od tvrtke Velkom d.o.o., a poslije je i kupiti, no Željko Žužić je spriječio taj najam, te je njegova firma unajmila tu šljunčaru.
No, Žužić je svakako htio surađivati sa Spitzbart Grupom, i to zato što su imali i iskustva i sredstva (prvenstveno u strojevima) ili mogućnost da odmah nabave sve potrebne strojeve.
Dakle, Spitzbart se dao nagovoriti na joint venture projekt, a kako bi dva najjača interesenta zajednički nastupila na tržištu (kasnije su izigrani i u poslu s Velkomom, obzirom da je Žužić naknadno pokrenuo stečajni postupak Velkoma).
Tako je Spitzbart Beton d.o.o. (Spitzbartova firma u Hrvatskoj) dana 29.4.2002. godine sa društvom Solidum Žužić d.o.o. zaključila Osnovni ugovor o poslovnom povezivanju, prema kojem su oba ugovaratelja imala zajednički poslovni interes na području srednje i jugoistočne Europe.
Prema navedenom ugovoru, ugovaratelji su ugovorili da će se kroz poslovnu udrugu realizirati kupnje i koristiti koncesije raznih oblika materijalne imovine (šljunčare, kamenolome i slično), ustrojiti i voditi razne proizvodne programe, osnivati nove firme, zajednički nastupati na tržištu, te financijski ulagati u pojedine zanimljive poslovne poduhvate, sve na načelima poslovnog morala, na neodređeno vrijeme (do istupa jednog od ugovaratelja).
Sve odluke su se trebale donositi jednoglasno i potvrditi zapisnikom. Prva aktivnost trebala je biti vađenje i separacija šljunka i pijeska, te proizvodnja betona u okviru šljunčare u Velikoj Gorici, koju je zakupio Žužić, za što je ugovoreno da se odmah osnuje novo trgovačko društvo (u kojem će obau govaratelja biti vlasnici udjela u omjeru 50:50), a imati će i dva člana uprave koji će zastupati društvo skupno.
To novo društvo je prema ugovoru trebalo nadoknaditi Žužiću sve izdatke koje je imao u vezi s početnim aktivnostima na preuzimanju kompleksa šljunčare, nakon čega su oba ugovaratelja trebala zajednički i ravnopravno otkupiti cijeli kompleks i tako izvršiti dokapitalizaciju novog društva.
Za slučaj sporova ugovorena je nadležnost arbitražnog vijeća i primjena hrvatskog prava.
Nakon zaključenja navedenog osnovnog ugovora, ugovorne strane su dana 29.4.2002. godine osnovale novo društvo Beton i Asfalt Union d.o.o. u Novom Čiču, te su za direktore imenovani Antun Golik (od strane Žužića) i Karl Hermann Frisch iz Austrije (od strane Spitzbarta)“, opisuje se u kronologiji Slučaja Spitzbart, koja je sastavni dio dokumentacije koju posjedujemo.
Kreditna prijevara Žužića i Hypo banke
U nastavku dokumenta detaljno se opisuje kreditna prijevara koju su izveli Željko Žužić i Hypo Alpe Adria Banka, prilikom ugovaranja kredita za kupnju dodatne opreme zajedničkog poduzeća od poduzeća Ratraco – Gradnja d.o.o. i stečaju.
„U tijeku 2002. godine je društvo Beton i Asfalt Union d.o.o. (BiAU) sa društvom Ratraco – Gradnja d.o.o. u stečaju iz Zagreba (stečajni upravitelj Marinko Paić) zaključilo ugovor o kupoprodaju pokretnina (koji je u ime kupca potpisao samo jedan direktor Antun Golik) i to po sistemu viđeno – kupljeno, za postrojenje za drobljenje i separaciju kamena, asfaltnu bazu, kontejnere, bager utovarivač, uredski namještaj, uredska oprema i 4 cisterne, sve po cijeni od 1.029.935,36 eura u kunskoj protuvrijednosti.
Navedenim je ugovorom potvrđeno da je prethodno isplaćena ukupna cijena na žiro račun prodavatelja, a u nastavku ugovora se navodi da će kupac preuzeti posjed kupljenih pokretnina kad isplati cjelokupnu cijenu, o čemu će se sastaviti posebni zapisnik.
Navedena je kupnja financirana putem kredita Hypo Alpe Adria Bank d.d. od 28.5.2002. godine, broj ugovora 900/02 (dužnik samo BiAU), u iznosu od 1,5 milijuna eura, za namjenu kupnje obrtnih sredstava, a s rokom korištenja kredita do 1.6.2003. godine. Osiguranje navedenog kredita bile su mjenice i zadužnice društva BiAU, Solidum Žužić d.o.o., Spitzbart Handels HmbH, te osobno željka Žužića i Leopolda Spitzbarta.
Dana 3.6.2002. godine Ratraco Gradnja d.o.o. u stečaju piše dopis BiAU, u vezi s doznakom Hypo Alpe Adria Bank d.d. dana 31.5.2002. godine, obzirom da je uplaćeno više sredstava nego što je ugovorena kupovina (ugovorena kupovina bila je 7.580.324,69 kn, a uplaćeno je bilo 11.039.073,65 kn, dakle uplaćen je višak od 3.458.748,96 kn), pa je stečajni upravitelj pozvao BiAU da ga upute kamo da se vrati uplaćeni višak.
Dana 4.6.2002. godine društvo Solidum Žužić d.o.o. se pismeno obraća Marinku Paiću, stečajnom upraviterlju Ratraco Gradnje d.o.o. u stečaju, te traži da se izvrši povrat greškom uplaćenih sredstava, jer da je greškom po nalogu BiAU s računa Hypo banke doznačena kupovina za poslovne prostore Astra Marijane d.d. u stečaju (opet stečajni upravitelj marinko Paić) u iznosu od 1.797.707,40 kn, pa se moli da se taj iznos prebaci na račun Astra marijane, a višak od 1.661.041,56 kn da se vrati na račun Solidum Žužić d.o.o.
Žužić u svom dopisu napominje kako to sve piše kao suvlasnik društva BiAU i kao garant kredita kod Hypo banke. taj dopisu ime BiAU supotpisuje i jedan od direktora BiAU Antun Golik (ponovno sam bez drugog direktora iako je po osnovnom ugovoru zastupanje trebalo biti skupno), kao znak suglasnosti sa traženjem Žužića.
Napominje se kako su i Banka i stečajni upravitelj Paić uporno ignorirali činjenicu da je uprava društva BiAU imala dva direktora koji su društvo skupno zastupali. Tako je i ugovor o kupoprodaji pokretnina, a i kreditni ugovor s Bankom, te sve kasnije dopise (npr o povratu viška novca) potpisao samo Antun golik, direktor odabran od Željka Žužića, a ne i direktor Frisch, odabran od Leopolda Spitzbarta“, stoji u kronološkoj analizi Slučaja Spitzbart.
Golik po Žužićevom nalogu krivotvorio ugovore
Tehnologiju prijevare, kojom je Žužić pokušao očito prikriti sumnjive kreditne poslove i prijevaru s Hypo bankom, opisuju detalji kronologije slučaja Spitzbart, koji se odnose na neovlašteno sklapanje ugovora kojim se poduzeće BiAU u Spitzbartovom suvlasništvu zadužilo kod Žužićevog poduzeća Poljoprivredna stanica d.o.o. Velika Gorica, na temelju čega je kasnije, na prijevaran i kriminalan način, Žužić izazvao otvaranje stečaja nad Spitzbartovim poduzećem.
„Dana 20.2.2003. godine je sklopljen Ugovor o kreditu sa društvom Poljoprivredna stanica d.o.o. iz Velike Gorice, s rokom otplate 90 dana i kamatom po stopi od 6% i to za iznos od 850.000,00 kuna. Navedeno je društvo u vlasništvu Željka Žužića.
Dana 21.2.2003. godine sklopljen je sporazum o prijenosu vlasništva radi osiguranja navedene novčane tražbine (fiducij) u iznosu od 850.000,00 kuna za korist društva Poljoprivredna stanica d.o.o. i to na opremi betonara Stetter (knjigovodstvena vrijednost 5.288.447,78 kn) i teretno vozilo Iveco (knjigovodstvena vrijednost 109.653,35 kuna). Taj sporazum nije ovjeren kod javnog bilježnika.
Dana 4.7.2003. godine Spitzbart Handels GmbH je podnio kaznenu prijavu protiv Antuna Golika, a radi krivotvorenja isprave (navodno da je Golik krivotvorio potpise direktora Spitzbart handels, Leopolda Spitzbarta na naprijed navedenim ugovorima, kako bi omogućio iznajmljivanje te opreme Solidum Žužiću, što je stvarno i učinjeno, čime je Žužić stekao znatnu imovinsku korist), izradom lažne isprave s ciljem da je upotrijebi kao pravu, a počinio je i kazneno djelo prijevare, jer da je drugome omogućio pribavu znatne imovinske koristi“, navodi se u kronologiji slučaja Spitzbart.
Stečajnu prijevaru vodio Marinko Paić
„U međuvremenu je dana 6.10.2003. godine Poljoprivredna stanica d.o.o. iz Velike Gorice (u vlasništvu Željka Žužića) podnijela prijedlog radi pokretanja stečajnog postupka nad BiAU, radi potraživanja u iznosu od 850.000,00 kuna, temeljem ugovora o kreditu od 20.2.2003. godine, koji dug zajedno s kamatama na dan podnošenja prijedloga iznosi 869.504,77 kuna. Društvu je postavljen privremeni stečajni upravitelj u osobi Marinka Paića, kojem je dano u zadatak da ispita postoje li uvjeti za pokretanje stečajnog postupka.
Dana 2.3.2004. godine Spitzbart Beton d.o.o. po svom punomoćniku odvjetniku Marku Kernu podnosi tužbu protiv BiAU i Solidum Žužića, a radi predaje u posjed strojeva i to betonare Stetter, separacije Finlay, automobil mješalice Iveco, automobil mješalice Mercedes, utovarivača Fiat Kobelco, cestovnog tegljača Iveco, rabljene poluprikolice Prestel i utovarivača Liebherr, te radi naknade štete zbog izgubljene zarade u iznosu od 1.943.515,11 eura“, stoji u kronološkom pregledu slučaja Spitzbart, koji je danas predmet istrage austrijskog pravosuđa protiv nekolicine austrijskih i hrvatskih državljana.
„Dana 11.5.2004. godine Trgovački sud u Zagrebu po sucu Dubravcu donosi rješenje o otvaranju stečajnog postupka nad BiAU, br. St-581/03, kojim je rješenjem Marinko Paić imenovan za stečajnog upravitelja.
Dana 1.7.2004. godine Spitzbart Handels je poslao dopis Marinku Paiću, kao stečajnom upravitelju Ratraco gradnje d.o.o. u stečaju i naveo da ne prihvaća potraživanja Poljoprivredne stanice, pa nema niti temelja za pljenidbu betonare i šlepera.
Navodi se da pravo korištenja tih strojeva ima samo Spitzbart Beton d.o.o., a BiAU nikada nije stekao pravo vlasništva tih strojeva. Također je BiAU izgubila pravo na posjed tih strojeva i to u veljači 2003. godine, Spitzbart je naveo kako će se morati ispitati i Paićeva odgovornost, obzirom na sukob interesa“, stoji u dokumentu kojeg posjedujemo.
Spitzbart upozorio sud na Paićevo pogodovanje Žužiću, te na kreditnu prijevaru u dogovoru s Hypo bankom
Zaključno se u ovom dokumentu, koji predstavlja kronološki pregled događanja i svih mjerodavnih okolnosti u slučaju Spitzbart, detaljno navodi kako je austrijski investitor Leopold Spitzbart upozorio Trgovački sud u Zagrebu na nezakonito postupanje marinka Paića, njegovo pogodovanje Žužiću u stečajnom postupku, te na kraju njihovu spregu s Hypo bankom u kreditnoj prijevari.
„Dana 14.7.2004. godine Spitzbart Handels GmbH je ponovno pisao Paiću, ovaj put kao stečajnom upravitelju BiAU, kojim ponovno navode kako svi strojevi nisu u vlasništvu BiAU, jer nisu plaćeni, te da Žužić te strojeve drži protupravno i bez ikakve naknade za korištenje, iako je u izvješću kojim je Paić predložio otvaranje stečajnog postupka jasno navedeno kako ti strojevi nisu u vlasništvu BiAU, a sada paić te strojeve iznajmljuje svom prijatelju i partneru Žužiću.
Dana 27.7.2004. godine Spitzbart podnosi sudu zahtjev za smjenu Marinka Paića, zbog prijevare i pronevjere u stečaju Ratraco gradnje, zbog neopravdanog bogaćenja njega i Žužića, zbog ignoriranja izjava g. Frischa i cjelokupne dokumentacije u stečaju BiAU, radi nepokretanja postupaka protiv Ratraco gradnje na ispunjenje ugovora, protiv Astra marijane radi povrata novca, protiv Žužića radi neispunjenja joint venture ugovora, bespravnog korištenja strojeva i slično, protiv Hypo banke radi kreditne prijevare, te traže ispitivanje svih stečajeva koje je vodio Paić, te podnošenje kaznenih prijava protiv Paića, Žužića, Uprave Hypo banke i Hypo Consultants, te Golika.
Navodno je već i podnesena tužba u Austriji protiv Hypo banke i to za naknadu štete u vrijednosti od 25 milijuna eura, kao i odgovarajuće kaznene prijave. S cijelim slučajem je navodno upoznato i austrijsko državno odvjetništvo, upravo zbog umiješanosti Hypo banke“, stoji u kronološkom pregledu slučaja Spitzbart.
„Dana 2.9.2004. godine Leopold Spitzbart, Spitzbart Handels, Horny Handels i Spitzbart Beton podnose prijavu zahtjeva i zahtjev za smjenom Marinka Paića i to u ukupnom iznosu od 42.997.786,78 eura (dodan zahtjev u iznosu od 14.577.232,00 eura za izgubljenu zaradu na poslu s Velkomom).
U prosincu 2004. godine Leopold Spitzbart podnosi kaznenu prijavu protiv Antuna Golika, Željka Žužića, stečajnog suca Raoula Dubravca i Hypo Alpe Adria Banke zbog prijevare, krađe, pronevjere, krivotvorenja isprava, prouzročenja stečaja, davanja lažnih podataka, prijetnje smrću, te zbog zataškavanja“, stoji u zaključku dokumenta o slučaju Spitzbart.
Necenzrurirano.com
Autor: Bilaj - Siječanj 12, 2010, 11:12:57 poslijepodne
Najavili su i drugi tjedan još malo istraživanja tko je sve dobivao kredite.
Autor: shaka zulu - Siječanj 14, 2010, 08:03:02 poslijepodne
“Istraga protiv bivših šefova Hypa zbog lažnih poslova u Hrvatskoj”
“Kurier” navodi da su Hypo banku na Balkan uveli bivši guverner Koruške pokojni Jörg Haider i njegov suradnik Wolfgang Kulterer.
Autor: Snježana Herek15.12.2009 19:08 Austrijski mediji pišu o rizičnim ulaganjima u Hrvatskoj (Foto: Arhiva VL)
Austrijski mediji danas su pisali kako su u raščišćavanju poslovanja Hypo banke na površinu isplivali novi detalji o sumnjivim poslovima u jugoistočnoj Europi. Pod naslovom “Hypo-krimi postaje slučaj za državno odvjetništvo”, bečki “Kronen Zeitung” piše da će državna tužiteljstva u Klagenfurtu i Münchenu imati pune ruke posla s raščišćavanjem Hypovih rizičnih investicija na Balkanu.
Jahte, auti, nestali krediti
“Kurier” pod naslovom “Jahte, automobili, nestali krediti” prenosi potvrdu glasnogovornika austrijskoga državnog odvjetništva Helmuta Jamniga o pokretanju istrage protiv odgovornih čelnika Hypa.
Navodi da su banku na Balkan uveli bivši guverner Koruške pokojni Jörg Haider i njegov suradnik i član uprave Hypo grupe Wolfgang Kulterer, koji je u međuvremenu u Austriji osuđen zbog lažiranja bankovnog proračuna. “Kurier” piše i da treba istražiti zašto je tvrtka kći Hypo banke Hrvatski konzalting holding, teška 1,5 milijardu eura, prodana za samo 160 milijuna eura.
Pod naslovom “Dubiozni političari, general i kovčeg s draguljima” piše da je Hypo banka u Klagenfurtu financirala najveći dio hrvatskih projekata Vladimira Zagorca. Ističu se više nego sumnjiva ulaganja u poslove sa Zagorčevim nekretninama, čije je projekte u Rovinju, Puli, Dubrovniku i na Hvaru Hypo banka kreditirala sa 260 milijuna eura te upitno ulaganje 70 milijuna eura u luksuzni Kempinski hotel s hrvatske strane granice u Savudriji.
Austrijski list u cijeloj priči o rizičnim investicijama spominje Wolfganga Kulterera ne samo kao bivšeg predsjednika uprave Hypo grupe nego ga dovodi i u vezu s tajanstvenim “crnim kovčegom” koji je on zbog čuvanja poslovne tajne preuzeo nakon napada na šefa trezora koruške banke.
- Špekulacije o tome da su se u tom kovčegu nalazili ukradeni dijamanti bivšeg generala Zagorca nisu prestale - piše “Kurier”. “Österreich” piše da će protiv bivših šefova Hypa Wolfganga Kulterera i Tila Berlinsa biti pokrenuta istraga zbog “dubioznih novčanih tokova i lažnih poslova koje je Hypo vodio i s mafijaškim krugovima u Hrvatskoj”.
“Bankarstvo je rizično”
Kulterer, koji nije dostupan austrijskom pravosuđu jer živi i radi u Londonu kao bankar specijaliziran za ulaganja, kazao je za ORF da su “bankarski poslovi uvijek vezani uz rizik” te da se ne osjeća krivim za slom Hypo banke.
http://www.vecernji.hr/vijesti/istraga-protiv-bivsih-sefova-hypa-zbog-laznih-poslova-hrvatskoj-clanak-67543 (http://www.vecernji.hr/vijesti/istraga-protiv-bivsih-sefova-hypa-zbog-laznih-poslova-hrvatskoj-clanak-67543)
-
Očekuje se izdvajanje leasinga iz Hypo grupe, hrvatski Hypo stabilan
Austrijanci nacionalizirali Hypo banku, Zagreb odahnuo
Hypo je u proteklom desetljeću postao šesta po veličini banka u Austriji zahvaljujući svom prodoru prema Balkanu i jugoistoku Europe, a od 2007. u vlasništvu je njemačkog BLB-a.
Autor: Ljubica Gatarić14.12.2009 10:23
zadnja izmjena: 14.12.2009 23:55 (Foto: Arhiva VL)
Olakšanje i u Zagrebu nakon što je austrijski ministar financija objavio da će Austrija nacionalizirati Hypo banku i sanirati njezine gubitke koji su dosad dosegnuli 1,5 milijardu eura.
Šesta banka u Austriji
Hypo je u proteklom desetljeću postao šesta po veličini banka u Austriji zahvaljujući svom prodoru prema Balkanu i jugoistoku Europe, a od 2007. u vlasništvu je njemačkog BLB-a.
Da je znala koliki ih loši plasmani čekaju u Klagenfurtu, Bayerische LandesBank vjerojatno ne bi toliko pritiskala Hrvatsku da 2007. podrži to preuzimanje. Tada je hrvatski guverner Rohatinski bio rezerviran te je pred BLB postavio dosta čvrste uvjete jer se bojao da će se u slučaju krize BLB povući iz austrijske banke, kao što su 2002. pobjegli iz Riječke banke, prodavši je Hrvatskoj za 1 kunu.
Tada je Rohatinski tražio od BLB-a da dokapitalizira hrvatski Hypo, što se i dogodilo, pa su rezerve Hypo banke u Zagrebu sada visokih 21 posto, za razliku od centrale u Klagenfurtu čije su se rezerve spustila na 4 posto, te je vlada donijela odluku o nacionalizaciji banke da izbjegne slom. Izvlačenjem BLB-a iz Hypo banke, pokazalo se da su sumnje guvernera Rohatinskog bile opravdane. – Zadovoljni smo što je Austrija stala iza grupe – kaže Davor Holjevac, viceguverner Hrvatske narodne banke, koji dodaje da ne postoji nijedan razlog zbog kojega bi HAAB u Hrvatskoj imao problema.
– Ta je banka samostalna pravna osoba, ima velike rezerve, visoku adekvatnost kapitala, a u prvih 11 mjeseci iskazala je 255 milijuna kuna dobiti – kaže Holjevac. Optimist je i Marcus Ferstl, predsjednik uprave hrvatskog Hypa, koji kaže da promjena vlasničke strukture nema izravan utjecaj na poslovanje banke u Hrvatskoj, ali im daje dodatnu sigurnost. Nagađa se da austrijska vlada izlaz iz krize vidi u rasprodaji zdravih dijelova Hypo banke, među ostalim i banke u Hrvatskoj, no Holjevac kaže da o tome nije bilo razgovora s HNB-om.
Grupacija iz Klagenfurta vlasnik je i Hypo Leasing Kroatien, vodećeg leasinškog društva u zemlji, koje je prošlu godinu iskazalo gubitak.
Godinama se iza Hypo grupe vuku repovi i brojne afere koje se u Hrvatskoj povezuju s Vladimirom Zagorcem, Pašalićem, Sanaderom, Bandićem, Glavašem, o čemu su se ovih dana raspisali njemački i austrijski mediji. Dopisnik njemačke novinske agencije DPA iz Zagreba Thomas Brey u današnjem tekstu spominje svjedočenje Wolfganga Kulterera.
800.000 maraka provizije
Kulterer je do 2006. bio na čelu banke HGAA i u međuvremenu je osuđen u Austriji zbog krivotvorenja poslovnih knjiga. Brey je spomenuo nepotvrđene medijske napise da je Sanader za posredovanje u davanju kredita u iznosu od četiri milijuna njemačkih maraka dobio proviziju od 800 tisuća maraka.
Dodaje kako je banka pomagala bivšem generalu Zagorcu, Branimiru Glavašu, izbornoj kampanji HDZ-a te da je zagrebački gradonačelnik Milan Bandić dobio kredite po ‘nevjerojatno povoljnim uvjetima’.
Moguće je da će gubici Hypo grupe biti i veći nakon što se prekontroliraju svi ugovori na istoku Europe. Holjevac kaže da Hypo banka drugu godinu čisti svoj kreditni portfelj, što se ove godine vidi i po 463 milijuna rezervacija za gubitke.
http://www.vecernji.hr/vijesti/austrijanci-nacionalizirali-hypo-banku-zagreb-odahnuo-clanak-66322 (http://www.vecernji.hr/vijesti/austrijanci-nacionalizirali-hypo-banku-zagreb-odahnuo-clanak-66322)
Autor: shaka zulu - Siječanj 19, 2010, 11:41:29 prijepodne
May 24, 2008 at 11:10 AM
Od same umiješanosti Franje Gregurića, Hrvoja Šarinića i ostalih u međunarodno krijumčarenje nuklearnih materijala, plutonija i urana, preko Hrvatske, zanimljiviji je trag novca koji je od ovog nezakonitog posla polagan na tajne račune u Njemačkoj i Austriji.
Trag financijskih operacija novcem stečenim od krijumčarenja urana i plutonija, vodi natrag u Hrvatsku. većina financijskih sredstava sa tajnih računa u Njemačkoj i Austriji, vraćala se u Hrvatsku kroz kredite samoj državi. Bio je to najsigurniji način „pranja“ novca od krijumčarenja nuklearnih materijala islamističkih režimima.
Uloga Hypo banke
Kako su to utvrdile američke obavještajne službe u Izvješću za Kongres SAD-a, novac od međunarodnog krijumčarenja urana i plutonija, za hrvatske sudionike u mreži balkanske nuklearne mafije, polagan je na tajne račune u Njemačkoj i Austriji.
Novac je prvo prebacivan na tajne račune kod Deutsche bank i Dresdner Bank AG u Njemačkoj, te kod Erste Osterreichische Sparkasse Bank u Austriji.
Sa tih je računa novac prebacivan na tajne račune kod trećih banaka, od kojih je veći dio novca završavao na tajnim računima kod Hypo banke Klagenfurt.
Hypo banka – sigurna financijska zona balkanske nuklearne mafije
Hypo banka je tada predstavljala sigurnu bankarsku zonu za hrvatske pripadnike balkanske nuklearne mafije.
U Hypo banci njihov je novac bio na sigurnom, a tajnost financijskih transfera, podataka o potpisnicima računa, podataka o prebacivanju novca i financijskim operacijama novcem koji je sjedao na račune od krijumčarenja nuklearnih materijala, bila je zajamčena.
Upravo je u suradnji sa ključnim ljudima Hypo banke, sredinom 1990.-ih godina osmišljen i način pranja novca sa tajnih računa.
Tajni udjeli u kreditima Hypo banke Klagenfurt
Novac je jednostavno, kroz kreditne programe Hypo banke u Klagenfurtu reinvestiran u Hrvatsku, kroz poduzetničke kredite i kredite u turizmu, kao i kredite hrvatskim poslovnim bankama.
Bio je to najsigurniji način novca stečenog organiziranim kriminalom, međunarodnim krijumčarenjem urana i plutonija preko Hrvatske.
Kod potpisivanja ugovora o kreditima između hrvatskih investitora i poduzetnika sa Hypo bankom Klagenfurt, vlasnici tajnih računa u Klagenfurtu sudjelovali su u tim kreditnim poslovima sa tajnim udjelima u kreditu, kako bi kroz kreditne linije Hypo banke što sigurnije, anonimnije i brže oprali nezakonito stečeni novac.
Novcem od urana i plutonija Hypo banka Klagenfurt kreditirala Banske dvore
Dio novca sa tajnih računa, stečenog od međunarodnog krijumčarenja urana i plutonija, završio je i u kreditnim plasmanima Hypo banke Klagenfurt samoj državi.
Tako su Gregurićevi ljudi u Vladi i nakon njegovog formalnog odlaska iz politike, sa svojih pozicija moći, a radi se o premijerima Nikici Valentiću i Zlatku Mateši, omogućili nezakonito zaduživanje Republike Hrvatske kod Hypo banke Klagenfurt, čime je omogućeno pranje prljavog novca stečenog od organiziranog kriminala krijumčarenja urana i plutonija.
Trojac Granić, Prka i Sanader ugovarao aranžmane sa Hypo bankom
U dogovaranju nekih od ovih kreditnih aranžmana Banskih dvora sa Hypo bankom Klagenfurt sudjelovali su i Mate Granić, kao ministar vanjskih poslova; Božo Prka, kao ministar financija i Ivo Sanader, kao tadašnji pomoćnik ministra vanjskih poslova.
Ovakve tvrdnje našeg izvora u Klagenfurtu, potvrđuju dijelom i kreditni ugovori, kao i financijski transferi po tim kreditnim ugovorima, koje su sa Hypo bankom u Klagenfurtu potpisivala ova trojica bivših i sadašnjih visokih dužnosnika Republike Hrvatske.
Dio novca opran preko Adria Bank AG u Beču i LHB International Handelsbank Frankfurt
Dio novca ipak je završavao i u poslovnim operacijama Zagrebačke banke i to preko tajnih računa u Adria Bank AG u Beču i LHB International Handelsbank u Frankfurtu.
Preko tajnih računa kod te dvije banke u Austriji i Njemačkoj, novac je završavao u kreditnim plasmanima Zagrebačke banke d.d. Zagreb, po jednakom modelu kao i u slučaju Hypo banke Klagenfurt.
FBI istraživao povezanost ZABE sa pranjem novca za teroriste
Naime, kako je Zagrebačka banka osnivač i dioničar ove dvije banke, novac je sa tajnih računa u Adria Bank AG u Beču i LHB Internationale Handelsbank u Frankfurtu, plasiran kroz tajne udjele u kreditima, u kreditne investicije Zagrebačke banke d.d. u Hrvatskoj, što je osim pranja preko Hypo banke Klagenfurt predstavljalo drugi siguran model pranja novca stečenog krijumčarenjem urana i plutonija.
Upravo zbog ovakvih kriminalnih operacija, te pranja novca za Visoki saudijski komitet, Zagrebačka se banka svojevremeno i našla na udaru američkog FBI-a i SAD-ove istrage o pranju novca za teroriste i aktivnosti vezane uz terorizam.
Svjedok financijskih operacija 1990.-ih godina
Naš izvor, koji je 1990.-ih godina sudjelovao u Austriji u operacijama pranja novca, kojeg su Gregurić i njegovi suradnici zaradili međunarodnim krijumčarenjem urana i plutonija, svakako je vjerodostojan svjedok ovih financijskih operacija ratnoprofiterske hrvatske političke elite.
Razgovor s nama zaključuje mučnom tvrdnjom kako je kriminalni novac, nakon što je Franji Greguriću i ostalima polagan na tajne račune u Austriji i Njemačkoj, prošao kroz financijske operacije, u kojima je „opran“ upravo kreditiranjem hrvatske države preko nekih poslovnih banaka.
Prema njegovom svjedočenju upravo su ove financijske operacije razlog zbog kojeg se političkim nalozima na najvišoj razini u Hrvatskoj štiti i prikriva organizirani bankarski kriminal u Hrvatskoj i spriječavaju istrage o kriminalu u najvećim poslovnim bankama u Hrvatskoj.
Povezano:
Franjo Gregurić i Hrvoje Šarinić organizirali šverc urana i plutonija Sadamu Huseinu
Gregurićeva „Sirijska veza“: Kontrolor balkanske nuklearne mafije
Gregurićev klan
Povezanost financijske elite u Hrvatskoj sa islamističkim terorizmom
Pad zapadnobalkanskih kriminalnih elita
Uloga zapadnobalkanskih kriminalnih elita u iranskoj nuklearnoj strategiji
Ratni zločini u Sisku
Domagoj Margetić
http://www.necenzurirano.com/index.php?option=com_content&task=view&id=857&Itemid=1 (http://www.necenzurirano.com/index.php?option=com_content&task=view&id=857&Itemid=1)
Autor: Tur - Siječanj 22, 2010, 07:54:17 prijepodne
Austrijski istražitelji koji provode istragu u slučaju Afere Hypo, uskoro bi, kako doznajemo, mogli započeti i s istragom sumnjive prodaje vlasništva poduzeća iz sustava Hypo Grupe u Hrvatskoj; Hypo Alpe Adria Consultants.
Hypo Grupa oštećena za 750 milijuna eura?
Naime, prema nekim podacima, poduzeće je u trenutku prodaje novim, za sada i dalje tajnim vlasnicima, u vlasništvu imalo nekretnine vrijedne oko milijardu eura, dok je novi kupac HAAC kupio za iznos od svega 250 milijuna eura, pa istražitelji smatraju kako je tim sumnjivim poslom Hypo Alpe Adria Group iz Klagenfurta oštećena za oko 750 milijuna eura.
Tragovi ove sumnjive kupoprodaje, prema našim izvorima, vode prema Ivi Sanaderu, Iviću Pašaliću, Tomislavu Karamarku, Miroslavu Kutli, Ninoslavu Paviću, Gunteru Striedingeru i Wolfgangu Kultereru, a ključni svjedoci za koje se smatra da znaju tajne detalje oko prodaje Hypo Alpe Adria Consultants mogli bi biti Radojka Olić, Krešimir Starčević i Milan Naperotić.
Tajna prodaja – tajni vlasnici
Naime, iako se radilo o povezanom poduzeću Hypo Grupe, prodaja Hypo Alpe Adria Consultants provedena je u tajnosti, netransparentno, bez bilo kakve javne procedure, ili raspisanog javnog natječaja, a novi vlasnici tog poduzeća do danas su ostali tajnima, iako su ovim poslom stekli vlasništvo nad nekretninama u Hrvatskoj, vrijednima oko milijardu eura.
Istražitelji smatraju kako se, zapravo, radilo o tajnom dogovoru bivše Uprave Hypo banke Klagenfurt sa politički istaknutim osobama u Republici Hrvatskoj, za koje je prema njihovom mišljenju Hypo banka cijelo vrijeme i vodila poslovno financijske operacije preko Hypo Alpe Adria Consultants.
Poduzeće Hypo Alpe Adria Consultants osnovano za operacije pranja novca sa tajnih računa u Klagenfurtu
Smatra se, naime, kako je poduzeće Hypo Alpe Adria Consultants i osnovano s glavnim ciljem pranja novca sa tajnih računa u Klagenfurtu, kojima su raspolagali pripadnici hrvatske političke elite, koji su tim novcem sa tajnih računa, preko HAAC kupovali vrijedne nekretnine u Hrvatskoj, i na taj način prali novac opljačkan iz Hrvatske.
To je ujedno i jedan od osnovnih razloga zbog kojeg je Uprava Hypo banke kasnije bilao bvezna u tajnosti prodati Hypo Alpe Adria Consultants tajnim kupcima iz Hrvatske, jer se, zapravo, radilo o novcima s tajnih računa kojima je Hypo banka raspolagala kao punomoćnik politički istaknutih osoba iz Hrvatske.
Temeljem takvih dogovora, Hypo banka je samo figurirala kao vlasnik poduzeća Hypo Alpe Adria Consultants, dok su stvarni vlasnici bili vlasnici tajnih računa na koje je prebacivan novac iz Hrvatske.
Međutim, kako je poduzeće vođeno kao vlasništvo Hypo Alpe Adria Banke Klagenfurt, i vođeno u svim bilancama banke, prodajom ovog poduzeća po znatno nižoj cijeni od stvarne vrijednosti, austrijski istražitelji smatraju kako je Hypo Grupa ostala oštećena za iznos od oko 750 milijuna eura.
Obavještajno izvješće iz 2007. godine potvrđuje: Hypo Alpe Adria Consultants služilo za pranje novca sa tajnih računa
Obavještajno izvješće o Aferi Hypo, od 8. studenog 2007. godine, uvelike potvrđuje sumnje austrijskih istražitelja o sumnjivim poslovima oko osnivanja, poslovanja i kasnije prodaje poduzeća Hypo Alpe Adria Consultants.
„Nakon ultimatuma Beča i Amerikanaca, HAAB je započeo prodaju svog biznisa s nekretninama u Hrvatskoj i sveg onog što se ne odnosi na bankarstvo i leasing poslovanje, vrijednog oko 1 milijardu eura i to kupcima u RH koji će tako sačuvati kontrolu nad svojim novcem što je osmislio G. Striedinger koji je u HAAB-u prisutan i dalje kao siva eminencija.
Sestrinska tvrtka HAAB sa sjedištem u Zagrebu je Hypo Alpe Adria Consultants d.o.o. i preko nje je išlo pranje novca kroz Striedingerove osmišljene makinacije“, navodi se u izvješću o Aferi Hypo iz studenog 2007. godine.
Tajni dogovor Pašalića, Striedingera i Kulterera: Nino Pavić u tajnosti kupio Hypo Alpe Adria Consultants
Tajno obavještajno izvješće o Aferi Hypo, iz studenog 2007. godine, također prvi puta jasno identificira tajnog kupca poduzeća Hypo Alpe Adria Consultants, te detaljno opisuje tko je dogovorio prodaju vlasništva ovog poduzeća upravo tom, tajnom kupcu.
„Predsjednik uprave od 2000. do 2006. godine bio je Wolfgang Kulterer koji je izuzetno blizak s I. Pašalićem i Ivom Sanaderom.
U ožujku 2007. godine neto dobit HAAC bila je 50 milijuna kuna niža i iznosila je 159 milijuna kuna, što je vrlo neobično i traži objašnjenje.
Početkom 2007. godine HAAC je trebao po prijedlogu Striedingera kupiti talijanski poduzetnik Maurizio Zamparini, predsjednik nogometnog kluba Palermo, s čime se nije složio Pašalić koji je predložio da će to kupiti hrvatski državljanin Nino Pavić i još netko iz bankarskih krugova u Zagrebu.
S tim su se prijedlogom složili Striedinger i Wolfgang Kulterer novi predsjednik Nadzornog odbora“, stoji u izvješću.
Krešimir Starčević zna detalje o tajnim vlasnicima i imovini poduzeća Hypo Alpe Adria Consultants
Izvješće kao posebno informiranu osobu unutar Hypo banke, o poslovima i vrijednosti, te tajnim vlasnicima i imovini poduzeća Hypo Alpe Adria Consultants identificira upravo Krešimira Starčevića, koji je o svojim saznanjima više puta informacije proslijedio bivšem ravnatelju Protuobavještajne agencije Franji Tureku.
„Krešimir Starčević je oko prodaje nekretnina HAAB-a bio involviran na neobičan način i to tako što je povlaštenim i vrlo povjerljivim informacijama servisirao Ninu Pavića, Miću Carića i Antu Nobila.
Vrlo detaljno ih je upoznao sa strukturom vlasništva i projektima konzalting tvrtke HAAC d.o.o. gdje su koncentrirane nekretnine vrijedne oko 1 milijarde eura a koje neće sve biti prodane.
Krešimir Starčević je prvo Mići Cariću a zatim i Nini Paviću objasnio da će iz portfelja HAAC za prodaju biti izuzeti tzv. istarski projekti koji su obuhvaćeni kao vlasništvo tvrtki „AB Maris“ i „Darija“ u kojima HAAB ima vlasništvo 26%, a 50% vlasništva zastupa odvjetnik iz Klagenfurta Gerhard Kucher, dok preostalih 24% vlasništva pripada HDZ-u i SDP-u.
Po informacijama Krešimira Starčevića odvjetnik Kucher zastupa Pašalića, Striedingera, Jakovčića, Žufića, Naperotića i Berneša“, navodi se u obavještajnom izvješću o Aferi Hypo iz studenog 2007. godine.
Mesić o aferi šutio zbog umiješanosti svojeg zeta Renata Obranovića i financijera Željka Žužića
Iako je Krešimir Starčević o ovim podacima detaljno informirao bivšeg šefa POA-e Franju Tureka, a Turek informacije proslijedio Ivi Pukaniću, koji ih je proslijedio Stjepanu Mesiću, Mesić, prema navodima iz izvješća nije o navedenoj aferi pokretao nikakvu istragu niti je o tome javno govorio, zbog umiješanosti svojeg zeta Renata Obranovića i prijatelja i financijskog sponzora Željka Žužića.
„Sve ove informacije je Krešimir Starčević iznio i Franji Tureku tako da ih je saznao i I. Pukanić koji o tome ne smije pisati ali je informirao S. Mesića koji također o tome za sada šuti zbog svojeg zeta Renata Obranovića i zbog svojeg financijera prijatelja Željka Žužića“, stoji u izvješću.
Tajni vlasnici Hypo Alpe Adria Consultants: Pašalić, Pavić i Kutle
„Prije prodaje HAAC-a kada su Miroslav Kutle i I. Pašalić saznali da bi Pavić bio jedan od kupaca, Kutle je počeo prijetiti Paviću da želi naplatiti od njega dug u iznosu od 40 milijuna eura.
Nakon što se Pavić požalio Mesiću, T. Karamarko je preuzeo obvezu od Mesića da organizira sastanak Kutle i Pavića.
Na sastanku je Kutle tražio povrat cijelog duga, a kompromisno su dogovorili da bi Pavić to vraćao kroz mjesečne rate od 700.000 eura.
Kutle je to prihvatio no nakon druge rate Pavić je rekao da to ne može izdržati jer ulazi u investicije.
Iza toga je napravljen novi ortački ugovor Pavić – Kutle – Pašalić oko suvlasništva u HAAC-u“, stoji u izvješću o Aferi Hypo, od 8. studenog 2007. godine.
Devizni inspektorat Ministarstva financija u istrazi 2003. godine otkrio pranje novca preko Hypo Alpe Adria Consultants
Osim obavještajnog izvješća iz studenog 2007. godine, i Devizni inspektorat Ministarstva financija utvrdio je sumnje na operacije pranja novca preko poduzeća Hypo Alpe Adria Consultants, svojim izvješćem broj 513-08-01/03-12, od 25. srpnja 2003. godine.
„Značajnu ulogu u deviznoj likvidnosti banke imaju povezane osobe banke.
Od povezanih osoba kontrolom su obuhvaćene devizne transakcije Hypo Leasing d.o.o. Zagreb i Hypo Alpe Adria Consultants d.o.o. Zagreb.
Devizni računi ove dvije pravne osobe vode se kod Hypo Alpe Adria d.d. Zagreb. Na te račune ove tvrtke povlače devizna sredstva pribavljena „dugoročnim deviznim kreditima“ banke Hypo Alpe Adria AG Klagenfurt.
Promet računa pokazuje česta parcijalna povlačenja kredita i česte otplate ranije zaključenih kredita, kao i plaćanje kamata.
Sve transakcije dokazuju da povlačenje i povrat kredita povezanih osoba imaju određenu poziciju u likvidnosti Hypo Alpe Adria Bank d.d. Zagreb, a onda svi zajedno u likvidnosti matice.
Izravnim nadzorom deviznih računa pravnih osoba Hypo Leasing d.o.o. Zagreb i Hypo Alpe Adria Consultants d.o.o. Zagreb, kao i deviznog tekućeg računa banke Hypo Alpe Adria Bank d.d. Zagreb inspektori su uočili povezanost transakcija povlačenja kredita otplate kredita sa bankom i povezanim osobama“, stoji u izvješću Deviznog inspektorata Ministarstva financija.
Drugim riječima, Devizni inspektorat tada je utvrdio kako su sumnjive transakcije iz Klagenfurta dolazile kao fiktivni krediti iz središnjice u Klagenfurtu na račune Hypo Alpe Adria Consultants, te postoji sumnja kako se tim transakcijama, zapravo prikrivalo financijske operacije novcem sa tajnih računa u Klagenfurtu preko poduzeća Hypo Alpe Adria Consultants.
Necenzurirano.com
Autor: Tur - Siječanj 24, 2010, 07:46:31 prijepodne
EPH, kako doznajemo, predvodi medijsku kampanju protiv Mladena Bajića i njegovog ponovnog imenovanja za glavnog državnog odvjetnika, zbog istraga koje su, navodno, pokrenute protiv Ninoslava Pavića, suvlasnika i predsjednika Uprave EPH. Pavić, inače umiješan u Aferu Hypo, kampanjom protiv Bajića, želi izvršiti medijski pritisak kako bi pokušao zaustaviti istragu u slučaju Afere Hypo. Upravo zbog toga, Pavićevi su se interesi u kampanji protiv Bajića poklopili s interesima Ive Sanadera, Ivića Pašalića, Božidara Kalmete, Luke Bebića, Ivana Šukera, Zorana Milanovića, Slavka Linića, Vladimira Zagorca, Hrvoja Petrača, Tomislava Karamarka, Ivana Jakovčića, Milana Bandića, Branimira Glavaša, Ivana Čermaka i drugih.
Pavić dao „zeleno svjetlo“ EPH-ovim medijima za medijsku kampanju protiv Bajića
Nakon što je Vlada Jadranke Kosor odlučila Saboru uputiti prijedlog ponovnog imenovanja Mladena Bajića na dužnost glavnog državnog odvjetnika mediji u vlasništvu Europapress holdinga i Ninoslava Pavića, krenuli su u kampanju protiv Bajića prozivajući ga za višegodišnju neučinkovitost i nedjelotvornost Državnog odvjetništva u borbi protiv korupcije.
Mnoge tvrdnje EPH-ovih medija i novinara, naravno, i stoje, ali nameće se pitanje zbog čega su EPH, te Pavićevi mediji i novinari godinama o toj temi šutjeli, da bi progovorili upravo sada, EPH-ovom kampanjom protiv Mladena Bajića.
Razlog tomu treba tražiti u istragama koje je Državno odvjetništvo, prema tvrdnjama našeg izvora, pokrenulo protiv Ninoslava Pavića, suvlasnika EPH.
Istrage protiv Pavića
Prema navodima našeg izvora, protiv Ninoslava Pavića, Državno odvjetništvo pokrenulo je nekoliko istraga, prije svega vezano uz sumnjivu kupnju vlasničkih udjela u Hypo Alpe Adria Consultants, zatim uz privatizaciju Slobodne Dalmacije, a Pavić je pod istragom u Aferi Hypo zbog sumnjivih poslova sa Hypo Alpe Adria Bankom.
Osim navedenog, u pogledu pojedinih istraga protiv Pavića, Državno odvjetništvo, navodno, vrši i određene izvide o mogućim utajama poreza i pranju novca preko EPH, odnosno Pavićevim sumnjivim financijskim operacijama preko nekih inozemnih računa, a o čemu je Državno odvjetništvo, prema tvrdnjama našeg izvora, dobilo i određena saznanja od austrijskih istražitelja u sklopu istrage u Aferi Hypo.
Upravo potaknut saznanjima o ovim istragama, Ninoslav Pavić pokušao je, kako doznajemo, tijekom proteklih nekoliko tjedana razgovarati s Mladenom Bajićem o mogućem odustajanju od ovih istraga, ali se Bajić, prema tvrdnjama našeg sugovornika, odbio osobno sastati s Pavićem.
Sastanak u Buldogu, 5.1.2010., uz posredovanje Prodanovića: Pavić poslao Plešea na sastanak sa Bajićem
Nakon toga, Nino Pavić je, preko Čede Prodanovića organizirao kraći sastanak glavnog urednika Jutarnjeg lista Mladena Plešea sa Bajićem, u zagrebačkom kafiću Buldog, dana 5, siječnja 2010. godine, oko 14.00 sati, kada su se Bajić i Prodanović sastali kako bi razgovarali o mogućem statusu pokajnika za Josipa Protegu, uhićenog i pritvorenog bivšeg predsjednika Uprave Hrvatske poštanske banke.
Bajić tom prilikom Plešeu, tijekom skoro dvosatnog razgovora u zagrebačkom „Buldogu“, navodno, nije niti potvrdio niti demantirao informacije o istragama Državnog odvjetništva protiv Ninoslava Pavića, te se Pleše svojem gazdi Paviću, zapravo, vratio „praznih rukava“, odnosno bez ikakvih konkretnih informacija, te bez ikakvog dogovora sa Bajićem oko navodnih istraga protiv predsjednika Uprave i suvlasnika EPH.
Austrijanci traže rasvjetljavanje sumnjive kupoprodaje Hypo Alpe Adria Consultants
Međutim, preko svojih veza u Državnom odvjetništvu, Mladen Pleše i Gordan Malić za Pavića su doznali kako je sasvim sigurno pod istragom zbog sumnjive kupoprodaje većinskog vlasničkog odjela u nekadašnjem poduzeću Hypo Alpe Adria Banke; Hypo Alpe Adria Consultants, u kojem se slučaju istražuju okolnosti tajnog preuzimanja vlasništva nad ovim poduzećem, te se istražuje i utvrđuje osnovanost sumnja kako je prilikom prodaje Hypo consultants Hypo banka oštećena za čak 750 milijuna eura, o čemu smo već pisali na Necenzurirano.com.
Sudeći, prema informacijama kojima raspolažemo, Državno odvjetništvo i USKOK, zapravo, istražuju umiješanost Ninoslava Pavića u Aferu Hypo, te njegovu moguću povezanost sa nezakonitim operacijama u Hypo banci, i financijskim operacijama Vladimira Zagorca, Ive Sanadera, Ivića Pašalića, Guntera Striedingera, Wolfganga Kulterera i drugih aktera Afere Hypo.
Zajednički interes Pavića i Sanadera
Ninoslav Pavić je, nakon ovakvih informacija iz Državnog odvjetništva, odlučio krenuti s medijskom kampanjom napada na Mladena Bajića, kako bi pokušao spriječiti njegovo ponovno imenovanje na dužnost glavnog državnog odvjetnika.
U tome je, kako doznajemo Nino Pavić pronašao saveznika u bivšem HDZ-ovom premijeru Ivi Sanaderu, koji također smatra kako Bajića treba ukloniti s dužnosti glavnog državnog odvjetnika, prije svega, zbog pokretanja istrage u slučaju Afere Hypo, ali i u slučajevima HAC-a i Podravke, gdje bi korupcijska hijerarhija prije ili kasnije mogla dovesti do bivšeg HDZ-ovog premijera.
Međutim, upravo u Aferi Hypo, pod istragom su se našli i Nino Pavić i Ivo Sanader.
Zato su se, kako doznajemo, početkom ove godine, Pavić i Sanader sastali u tajnosti, kako bi dogovorili moguću zajedničku strategiju oko onemogućavanja daljnjih istraga u Aferi Hypo, točnije kako bi dogovorili aktivnosti kojima bi onemogućili da istraga u slučaju Afere Hypo obuhvati i njih dvojicu.
Upravo je Pavić bio detaljno upoznat sa Sanaderovim planom povratka i reaktiviranja u HDZ-u, što je navodno trebalo biti dio njihove zajedničke strategije oko onemogućavanja Bajićevih istraga.
Dogovor Sanadera i Bebića o rušenju Bajića
Sanader je tada i sa Lukom Bebićem dogovorio plan, prema kojem kod mogućeg glasovanja o novom mandatu Mladenu Bajiću u Hrvatskom saboru, Vlada Jadranke Kosor sa svojim prijedlogom ne bi dobila većinu, jer bi neki HDZ-ovi saborski zastupnici, Sanaderovi spavači, na poticaj i prema Bebićevom planu, mogli glasovati protiv Bajićevog imenovanja.
Bebić je Sanaderu tvrdio kako za takvu akciju ima dovoljan broj zastupnika, uz pomoć kojih može onemogućiti Bajićev izbor, te je takav plan prvi puta testiran prilikom imenovanja novih članova Državnoodvjetničkog vijeća.
Sanader – Bebićev scenarij rušenja Bajića isproban prilikom imenovanja članova Državnoodvjetničkog vijeća
Tada je Bebić uspio demonstrirati provedbu ovog dogovora sa Sanaderom, kada je uz pomoć nekolicine saborskih zastupnika HDZ-ove većine, onemogućio izbor članova Državnoodvjetničkog vijeća koje je Saboru predložio glavni državni odvjetnik Mladen Bajić.
Tako je u prosincu 2009. godine, HDZ-ova većina u Odboru za pravosuđe Hrvatskog sabora, glasovala protiv većine kandidata za Državnoodvjetničko vijeće, koje je Saboru predložio Mladen Bajić, te su tako od šest predloženih Bajićevih kandidata, saborski zastupnici prihvatili tek dvojicu Darka Kliera i Darka Karlovića.
Generalna proba prije glasovanja o izboru novog glavnog državnog odvjetnika
Drugim riječima, tada, u prosincu 2009. godine, na primjeru izbora članova Državnoodvjetničkog vijeća, koje je predložio Mladen Bajić, pokazalo se kako je ovakav dogovor Sanadera i Bebića u praksi funkcionirao, te je rezultat toga bio praktički Bajićev prvi ozbiljan poraz u Hrvatskom saboru.
Bila je to „generalna proba“ Sanader – Bebić – Pavićevog plana, čija bi završnica, kako doznajemo, mogla biti prilikom glasovanja o Kosoricinom prijedlogu novog imenovanja Mladena Bajića za glavnog državnog odvjetnika.
Tada, sredinom prosinca 2009. godine, imali smo iz vrha HDZ-a, insajdersku informaciju o tomu kako u planu rušenja Mladena Bajića sudjeluje i HDZ-ov potpredsjednik Sabora Vladimir Šeks.
Šeks sudjelovao u planu rušenja Bajića?
„Ivo Sanader, nakon što je Državno odvjetništvo Republike Hrvatske potvrdilo kako pokreće istragu u slučaju Afere Hypo, u kojoj je bivši premijer i u Austriji i u Hrvatskoj i Njemačkoj, jedan od glavnih osumnjičenika, nije rasplet afere prepustio slučaju.
Tijekom zadnjih tjedan dana Sanader se u tajnosti sastao s nekolicinom „lojalnih“ saborskih zastupnika HDZ-a, među koje spadaju i Luka Bebić i Vladimir Šeks, te je pripremio kontraudar, kojem je glavni cilj onemogućiti nastavak istrage u slučaju Afere Hypo, i to na način da HDZ-ova saborska većina najkasnije do ožujka 2010. godine sruši Mladena Bajića s mjesta glavnog državnog odvjetnika, te na to mjesto postavi u ovom trenutku poslušnijeg i „lojalnijeg“ kandidata“, tvrdio nam je sredinom prosinca 2009. godine visokopozicionirani HDZ-ovac i nekadašnji visoki dužnosnik Sanaderove Vlade.
„Kao kandidat za Bajićevog nasljednika u kontekstu unutarstranačkih HDZ-ovih dogovora najčešće se spominjao zamjenik glavnog državnog odvjetnika s najdužim stažem i jedan od najdužih djelatnika Državnog odvjetništva Dragutin Novosel“, tvrdi naš izvor iz HDZ-a.
Osim što bi rezultat takve Sanaderove i Bebićeve akcije bio smjena Bajića, obzirom da je imenovanje Mladena Bajića prijedlog Vlade Jadranke Kosor, u slučaju ostvarenja ovakvog Sanader – Bebićevog plana, Jadranka Kosor doživjela bi prvi ozbiljan udarac u Saboru, i to od vlastite većine, odnosno od pojedinih zastupnika HDZ-a, koje je u ovom trenutku teško posebno imenovati, ali bi ih svakako trebalo tražiti i među onima koji su u prosincu 2009. godine glasovali protiv Bajićevih prijedloga kandidata za Državnoodvjetničko vijeće.
Za Sanadera ovakav scenarij, kojem se sada i aktivno pridružio Nino Pavić sa svojom medijskom mafijom, predstavlja posljednji pokušaj spriječavanja podizanja optužnice i kaznenog procesuiranja u slučajevima Afere Hypo, Podravka i HAC, u kojima se bivšeg premijera izravno povezuje s organiziranim kriminalom i korupcijom, te sudjelovanjem u međunarodnom pranju novca sumnjivog i kriminalnog porijekla.
Zajednički interes Pavića i Luke Bebića
Međutim, Bebićevo sudjelovanje u planu kojeg su navodno razradili Sanader i Pavić, nije motivirano isključivo Bebićevom lojalnosti prema bivšem premijeru Ivi Sanaderu.
Bebićev motiv za sudjelovanje u rušenju Mladena Bajića krije se, zapravo, u najavi kaznenog procesuiranja i istrage Državnog odvjetništva protiv trenutnog ravnatelja Carinske uprave Ministarstva financija Mladena Barišića, inače političkog štićenika Luke Bebića, predsjednika Hrvatskog sabora.
Barišić nezgodan svjedok povezanosti izvršne vlasti i međunarodnog šverca cigareta
Barišić je, prema mišljenju mnogih, ali i prema brojnim dokazima, jedna od ključnih karika HDZ-ove korupcijske hijerarhije, te predstavlja ključnog igrača državne administracije koji je u tajnosti koordinirao aktivnosti Sanaderove Vlade na međunarodnom krijumčarenju cigareta preko Hrvatske.
To su brojnim dokazima, dokumentima, informacijama, prijavama i predstavkama najbolje dokazali djelatnici Carinske uprave udruženi u Nezavisni sindikat carinika Hrvatske, koji godinama upozoravaju kako Vladu i državne institucije, tako i Državno odvjetništvo i USKOK, na nezakonitosti i političku korupciju u Carinskoj upravi Ministarstva financija.
Sanader Barišiću povjerio vođenje tajnih HDZ-ovih financija
Barišića su, međutim, godinama od kaznenog procesuiranja i smjene štitili upravo bivši premijer Ivo Sanader i predsjednik Sabora Luka Bebić.
Sanader je Barišiću povjerio i vođenje tajnih HDZ-ovih financija, točnije računa na koje se, prema nekim insajderskim informacijama transferirao dio novca iz državnih poduzeća i državnih institucija, korupcijskim i kriminalnim aktivnostima Sanaderove Vlade, a koji se novac kasnije koristio za financiranje stranačkih aktivnosti HDZ-a.
Nedavno je, prema informacijama iz HDZ-a, upravo na tu činjenicu premijerku Jadranku Kosor upozorio ministar financija i potpredsjednik Vlade Ivan Šuker.
Barišić bi mogao biti svjedok pokajnik i razotkriti kriminalni karakter HDZ-a
Prema izvorima iz HDZ-a tijekom sastanaka u zgradi sjedišta HDZ-a, dana 4. siječnja 2010. godine, premijerka je sa svojim suradnicima razgovarala i o pokretanju istraga protiv bivših i sadašnjih visokih državnih i stranačkih dužnosnika, a situaciju je, prema insajderskim informacijama dodatno zakomplicirala poruka Mladena Barišića, ravnatelja Carinske uprave, koji je poručio kako je, bude li protiv njega pokrenuta istraga i nađe li se u istražnom pritvoru, voljan USKOK-u ponuditi suradnju u zamjenu za status pokajnika.
Barišić bi tako, kako to smatraju izvori unutar HDZ-a, mogao biti nezgodan izvor USKOK-u o korupcijskim vezama visokih državnih dužnosnika i dužnosnika HDZ-a sa pripadnicima kriminalnog podzemlja, te bi mogao svjedočiti o organiziranom krijumčarenju cigareta, nafte i drugih proizvoda preko Republike Hrvatske, ali i o tajnim računima HDZ-a i financiranju HDZ-a prihodima od nezakonitih aktivnosti u državnim poduzećima i državnoj upravi, obzirom da se smatra kako je upravo Barišić godinama bio zadužen za upravljanje tim tajnim financijama HDZ-a.
Šuker o mogućoj istrazi protiv Barišića: „Onda smo gotovi!“
Pokretanju postupka protiv Barišića, navodno se protivi potpredsjednik Vlade i ministar financija Ivan Šuker, koji je premijerki kratko komentirao mogućnost pokretanja istrage protiv aktualnog ravnatelja Carinske uprave riječima „Onda smo gotovi!“.
Za Jadranku Kosor procesuiranje Barišića i ostalih moglo bi biti poprilično nezgodno, jer bi se u takvim istragama i postupcima sasvim sigurno razotkrili paralelni, kriminalni kanali financiranja HDZ-a, tijekom zadnja dva mandata HDZ-ove Vlade, što bi i samu Vladu Jadranke Kosor prokazalo kao dio korupcijske mreže na čijem se vrhu nalazio Ivo Sanader.
Upravo je istraga protiv Barišića, jedan od glavnih motiva predsjednika Hrvatskog sabora Luke Bebića, zbog čega se još u prosincu 2009. godine Sanaderu izrazio spremnost na sudjelovanje u bilo kakvom planu rušenja Mladena Bajića s mjesta glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske.
Zajednički interes Pavića i Milanovića
Jednako tako, nije tek slučajnost činjenica kako je intervju šefa oporbe Zorana Milanovića u kojem traži Bajićevu smjenu, osvanuo upravo u jednom od Pavićevih medija, i to upravo onom kojeg uređuje Mladen Pleše: Jutarnjem listu.
Milanovićevim intervjuom, pod naslovom „Bajić mora otići“, Pavićevi mediji tek otvaraju svoju medijsku kampanju protiv Mladena Bajića, i za sada, još uvijek, imaju karakter blagog upozorenja koje Nino Pavić ovakvim vulgarnim medijskim reketom, šalje Mladenu Bajiću.
Ovaj početak EPH-ove kampanje protiv Bajića, tek je najava mogućeg, vješto orkestriranog medijskog linča, kakav Pavićevi mediji mogu provesti, ukoliko glavni državni odvjetnik ne shvati pravovremeno Pavićevu poruku, i ne povuče se iz istraga protiv Ninoslava Pavića.
Slučajno ili ne, upravo se u tome poklopio i zajednički interes Nine Pavića i Zorana Milanovića, jer šef SDP-a želi bajićev odlazak ne zbog toga što nije radio svoj posao, nego što je sada, kad je iz nekog samo njemu poznatog razloga odlučio početi raditi svoj posao u Državnom odvjetništvu, ugrozio pripadnike ne samo HDZ-ove političke elite, nego i pojedine visokopozicionirane pripadnike SDP-ove političke elite, vrlo bliske Zoranu Milanoviću.
Slavko Linić umiješan u Aferu Hypo
Radi se, prije svega, o Slavku Liniću, bliskom suradniku Zorana Milanovića, čovjeku kojeg mnogi smatraju Milanovićevom sivom eminencijom u SDP-u, te jednim od rijetkih SDP-ovaca koji na Milanovića mogu imati presudan utjecaj.
Neki tvrde kako je upravo Linićeva podrška bila presudna za Milanovićev brzi uspon u vrh SDP-a, te je upravo iz tih razloga Zoranu Milanoviću potpuno neprihvatljiva ideja kako bi u istrazi Afere Hypo jedan od osumnjičenih na kraju mogao biti upravo SDP-ov Slavko Linić.
Međutim, prema podacima iz istrage, upravo je Linić jedan od pripadnika hrvatske političke elite, koji bi se u Aferi Hypo mogao naći na optuženičkoj klupi, što bi šef SDP-a Zoran Milanović želio spriječiti odlaskom Mladena Bajića.
Upravo u nekim dokumentima Afere Hypo, posebno u obavještajnom izvješću iz studenog 2007. godine, spominju se, osim HDZ-ovih dužnosnika, i neka imena SDP-ovih stranačkih prvaka umiješanih u Aferu Hypo, te sumnjive veze nekih SDP-ovaca s ključnim osobama Afere Hypo.
Ključna poveznica Linića i Hypo banke, kako to opisuju neki dokumenti, ali i upućeni insajderi, je upravo Krešimir Starčević, nekadašnji Linićev štićenik na mjestu vršitelja dužnosti čelnog čovjeka Hrvatskog fonda za privatizaciju, koji je prema nekim izvorima, prešao u Hypo Alpe Adria Banku upravo na intervenciju Slavka Linića.
Austrijski kancelar Gusenbauer 2007. godine dao Milanoviću neke dokumente o Aferi Hypo i Vladimiru Zagorcu ali ih Milanović nije iskoristio u predizbornoj kampanji
Osim toga, prema informacijama iz strogo povjerljivog obavještajnog izvješća o Aferi Hypo, sačinjenog 8. studenog 2007. godine, može se zaključiti kako je predsjednik SDP-a Zoran Milanović, tijekom posjeta Austriji, prije parlamentarnih izbora u Hrvatskoj 2007. godine, od austrijskog kancelara dobio dokumente o Vladimiru Zagorcu, koji se odnose na Aferu Hypo i na povezanost političke elite u Zagrebu s organiziranim kriminalom i pranjem novca preko tajnih računa u Hypo Alpe Adria Banci.
Austrijski je kancelar očito očekivao kako bi Milanović ovu dokumentaciju u predizbornoj godini mogao iskoristiti protiv HDZ-ove Vlade Ive Sanadera, što se međutim nije dogodilo.
Drugim riječima, prema ovom dokumentu, vidljivo je da Zoran Milanović dokumente o Aferi Hypo posjeduje već pune dvije godine, ali je o tome dosljedno šutio, pomažući tako HDZ-ovoj Vladi u prikrivanju ove afere.
„Nedavno je prenijetio Zoranu Milanoviću predsjedniku SDP-a da prilikom posjeta Gusenbaueru pita zašto je rečeno Lanskom da se makne od Zagorca.
Gusenbauer će dati Milanoviću na uvid informacije o Zagorcu a to se može koristiti pred izbore kao prava „bomba“, ali Milanović to za sad ne namjerava koristiti“, stoji u obavještajnom izvješću iz studenog 2007. godine.
Linić i Crkvenac lobirali za BLB banku
Dodatno, ovo izvješće razotkriva kako su upravo Slavko Linić i Mato Crkvenac lobirali u korist BLB banke, odnosno da se omogući BLB banci preuzimanje Hypo Grupe u Hrvatskoj, i to uz znanje i suglasnost predsjednika SDP-a Zorana Milanovića.
Drugim riječima, upravo je SDP-ov dvojac Linić – Crkvenac lobirao protiv odluke guvernera HNB-a Željka Rohatinskog da se BLB banci ne odobri ponovni ulazak na hrvatsko financijsko tržište.
Linićevo i Crkvenčevo lobiranje za interese Bayerische Landesbank zabrinulo je Rohatinskog zbog podjele unutar Savjeta Hrvatske narodne banke, te je o tom incidentu izvijestio i Mesića i Sanadera, kako to prenosi obavještajno izvješće iz studenog 2008. godine.
„Rohatinski je upoznao Mesića i Sanadera da BLB vrši veliki pritisak i da snažno lobira kod pojedinih članova Savjeta HNB-a da negativna odluka o indirektnom stjecanju vlasništva ne bude donijeta što je podijelilo Savjet.
IZVOR I NASTAVAK NA: http://www.necenzurirano.com/index.php?option=com_content&task=view&id=1711&Itemid=1 (http://www.necenzurirano.com/index.php?option=com_content&task=view&id=1711&Itemid=1)
Autor: De Loren - Siječanj 24, 2010, 12:18:36 poslijepodne
Danas je na Z1 bilo o dobivanju kredita. I uglavnom zapitali su se zašto se samo sanader, pašalić i zagorec prozivaju kada je fest puno novaca dato i drugima koji isto tako imaju čudne račune...
Najavili su i drugi tjedan još malo istraživanja tko je sve dobivao kredite.
Ovi na Z1 mogu samo šutjeti, barem što se rukovodstva tiče, a u svezi kreditiranja od strane poštanske banke...
Autor: De Loren - Siječanj 26, 2010, 09:35:28 prijepodne
Alaj mi je lipo,
Malo ukra, malo dobija,
Smijesi mi se robija,
Letija san ja do neba,
Joj sto san se zajeba,
Dok san novce prebacivo,
Zaboravili tko je Ivo,
Da to ne bi bilo tako,
Odlucija san ja ovako,
U politiku se vracan,
Da maznuto ne vracam,
Poduzimam odsad mjere,
Da me sudstvo ne odere,
Hypo, Hypo, Hypo,
Alaj mi je lipo!
DrIvoS
Hypo, Hypo, Hypo,
Dok je trajalo,
Bilo mi je lipo,
Kosorica, majka Jaca,
Iz HDZ-a mene baca,
Celicna je ona dama,
U nakanama nije sama,
Mesic iz Austrije torbu donio,
Odmah kopirao, Jaci poklonio,
Tek toliko, da se nade,
Da se meni smije slade,
Gle nema sefova oporbe,
Tko preuzima sadrzaj torbe?,
Sunce njima milo, zarko,
Mladen Bajic, Karamarko,
Sad povratka vise nema,
Remetinec mi se sprema.
Hypo, Hypo, Hypo,
Dok je trajalo,
Bilo mi je lipo.
DrIvoS
P.S. sad još samo čekam da se nađe koji moderator da premjesti ovo u rubriku KULTURA ....
Autor: plemenitashica - Siječanj 26, 2010, 09:34:00 poslijepodne
nije za ovu temu nego za viceve.
No, ja sam nevidljiva za ovog forumaša pa se mogu samo smijati. :P ^-^ :P ::)
Autor: De Loren - Siječanj 27, 2010, 08:24:33 prijepodne
Ova hrpa nabacanih rima koja opet nema link, kao niti slova da je stigla u mail pošti,
nije za ovu temu nego za viceve.
No, ja sam nevidljiva za ovog forumaša pa se mogu samo smijati. :P ^-^ :P ::)
ovaj striček koji je napisao "hypo pjesmicu" nema link, ima nešto drugo ... a da nema to, bio bi teta ...
Autor: shaka zulu - Svibanj 08, 2010, 11:30:26 poslijepodne
May 06, 2010 at 06:04 PM
Necenzurirano.com je u posjedu strogo povjerljivog dokumenta, na temelju kojeg su austrijski istražitelji sastavili listu sumnjivih kredita, koje je Hypo Alpe Adria Grupa odobravala fizičkim i pravnim osobama u Hrvatskoj, Srbiji, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Austriji, Bugarskoj, Sloveniji, Italiji, Njemačkoj, Mađarskoj, Ukrajini i Makedoniji. Ekskluzivno objavljujemo neke od najstrože čuvanih bankarskih tajni Hypo Alpe Adria Banke. Kome su dodjeljivani sumnjivi povlašteni krediti? Preko kojih fizičkih i pravnih osoba, kreditnim poslovima, je Hypo Alpe Adria Grupa prala novac sumnjivog porijekla? Koje kreditne transakcije su trenutno predmet istrage austrijskih istražitelja?
„Projekt Fokus“
Tajni dokument nastao je 13. studenog 2009. godine, a odnosi se na „Projekt Fokus“, interni plan Hypo Alpe Adria Grupe, nakon što je nacionalizirana od strane austrijske države, restrukturiranja i reorganizacije poslovanja grupacije čiji je središnji dio Hypo Alpe Adria Banka.
Popis sumnjivih kredita sadrži listu fizičkih i pravnih osoba kojima su pod sumnjivim okolnostima, netransparentno, pod izvanrednim uvjetima i s povoljnostima dodjeljivana kreditna sredstva Hypo banke, a koji su krediti u međuvremenu svrstani u tri rizične kreditne grupe.
Raskid ugovora i prisilna naplata sumnjivih kredita
Za kredite s ovog popisa sumnja se kako bi mogli predstavljati ključni trag operacija pranja novca sumnjivog porijekla preko kreditnih poslova Hypo Alpe Adria Grupe.
Austrijske vlasti mogle bi, kako doznajemo, uskoro prisiliti Hypo Alpe Adria Banku na pokretanje postupaka prisilne naplate ovih kreditnih potraživanja, a u uvjetima sanacije Hypo Grupe, svi bi sumnjivi kreditni ugovori izvanredno mogli biti raskinuti i otkazani, a plasirana kreditna sredstva mogla bi biti proglašena dospjelima.
Hypo Grupi u Hrvatskoj prijete gubici od 5,9 milijarda eura
Samo u Hrvatskoj, prema ovom tajnom dokumentu, Hypo Grupi prijete gubici od 5,9 milijarda eura, zbog sumnjivih i rizičnih kreditnih plasmana fizičkim i pravnim osobama.
Ekskluzivno objavljujemo popis fizičkih i pravnih osoba kojima je Hypo Alpe Adria Grupa plasirala sumnjive kredite, za koje se sumnja da su predstavljali samo fiktivno pokriće za međunarodne nezakonite operacije pranja novca.
Popis pravnih i fizičkih osoba u Hrvatskoj kojima su dodjeljivani sumnjivi krediti Hypo Alpe Adria Grupe
Tako se na popisu kojeg istražuju austrijski istražitelji Afere Hypo nalaze:
...
Tko će pokriti gubitke Hypo Grupe u Hrvatskoj?
Umjesto prethodno predviđenih oko tri milijarde eura, Austrija će morati izdvojiti čak sedam milijarda eura za sanaciju rizičnih kreditnih plasmana Hypo Alpe Adria Grupe.
U taj paket, kako doznajemo, ipak, neće biti uključene povezane osobe Hypo Grupe na Balkanu, točnije u Hrvatskoj, BiH, Srbiji, Makedoniji i Crnoj Gori, a možda i Sloveniji.
Sanacija povezanih osoba Hypo Grupe u tim zemljama mogla bi, sudeći prema sadržaju „Projekta Fokus“ pasti na teret državnih proračuna navedenih zemalja, nakon što matična Hypo Grupa u Klagenfurtu donese konačnu odluku o sanaciji austrijskog i njemačkog, te vrlo vjerojatno talijanskog dijela grupacije.
Sasvim je sigurno, naime, prema izvorima bliskim istrazi Afere Hypo, kako Hypo Grupa u Hrvatskoj i Hypo Alpe Adria Bank Zagreb d.d. više neće biti dio Hypo Alpe Adria Grupe, nego se trenutno vode pregovori sa španjolskim investitorima oko prodaje Hypo banke u Hrvatskoj. Ne uspiju li ti pregovori, sanacija hypo Grupe u Hrvatskoj gotovo sigurno će se morati financirati iz proračunskih sredstava Državnog proračuna Republike Hrvatske.
Domagoj Margetić/Necenzurirano.com
Povezano:
Afera Hypo http://www.necenzurirano.com/index.php?option=com_content&task=view&id=1664&Itemid=1 (http://www.necenzurirano.com/index.php?option=com_content&task=view&id=1664&Itemid=1)
http://www.necenzurirano.com/index.php?option=com_content&task=view&id=1853&Itemid=1 (http://www.necenzurirano.com/index.php?option=com_content&task=view&id=1853&Itemid=1)
Autor: kuntakinte - Prosinac 19, 2011, 10:12:53 poslijepodne
Hypo banka se ne povlači
ZAGREB – Iako su danas neki strani mediji prenijeli informaciju predsjednika Uprave Hypo banke Gottwalda Kranebittera kako se Hypo banka povlači s Balkana, uključujući i Hrvatsku, stiže demantij. Hypo Alpe Adria Banka opovrgnula je pisanje inozemnih novinskih agencija kako se banka planira povući iz zemalja bivše Jugoslavije. Hypo banka će nastaviti poslovati u Hrvatskoj, kao jednom od ključnih tržišta, priopćila je banka.
http://www.portal53.hr/vijesti/hrvatska-i-svijet/103-hrvatska-i-svijet/1626-hypo-banka-se-ne-povlaci.html (http://www.portal53.hr/vijesti/hrvatska-i-svijet/103-hrvatska-i-svijet/1626-hypo-banka-se-ne-povlaci.html)
Pa-pa!
Ak piše vane... ova vest je samo hitanje megle.
Autor: Jaguar - Prosinac 20, 2011, 10:00:21 prijepodne
Činjenica je kako je upravo ta Banka bila najviše povezana sa svim kriminalom koji se dogodio zadnjih godina a u kojem su sudjelovali ZNA SE koji elementi.
Samo treba profunkcionirati pravna država, DO i Pravosuđe, na adekvatan način, primjeren uljuđenim zemljama.
Autor: kuntakinte - Prosinac 20, 2011, 08:37:55 poslijepodne
Nemreju razmotati ni domače a budu se klali z nemačko-austrijskem lobijem...
0.
Nekak mi se čini da je bitneje pitajne zakaj su najavili da ideju.
Oprani su si penezi?
Se kaj je pokrađeno se vrnulo kak kredit?
Lešina pokojne Hrvacke jem više ni interesantna?
Autor: kuntakinte - Ožujak 28, 2013, 11:34:21 poslijepodne
http://tacno.net/novosti/popis-tajnih-racuna-u-lichtensteinu-preko-kojih-je-hypo-prao-novac-iz-hrvatske/ (http://tacno.net/novosti/popis-tajnih-racuna-u-lichtensteinu-preko-kojih-je-hypo-prao-novac-iz-hrvatske/)
Izvadak iz teksta...
"Prema ovom obavještajnom dokumentu, lista uključenih u ove operacije pranja novca, ili pak u operacije prikrivanja pranja novca u ovim poslovima Hypo Grupe na razne načine je podugačka: Franjo Tuđman, Ivić Pašalić, Gunter Striedinger, Joer Heider, Pero Jurković, Marijan Hanžeković (pokojni ministar financija), Jozo Martinović, Walter Wolf, Ivan Jakovčić, Ivo Sanader, Milan Naperotić, Miroslav Kutle, Vladimir Zagorev, Hrvoje Petrač, Ivan Čermak, Miomir Žužul, Neven Barać, Milan Bandić, Tomislav Horvatinčić, Goran Štrok, Ninoslav Pavić, Mićo Carić, Anto Nobilo, pokojni Ivo Pukanić, Božidar Kalmeta, Božo Jusup, Branimir Glavaš, Heinz Truskaller, Volfgang Kulterer, Odvjetnički ured Hoop & Hoop u Lichtensteinu, u vlasništvu odvjetnika Geralda Hoopa, Zdenko Zrilić, Krešimir Starčević, Joško Zavoreo, Robert Ježić, Vladimir Berneš, Radojka Olić, Božidar Prka, Franjo Gregurić, Zlatko Mateša, Miro Oblak, Igor Kodžoman, Zoran Sikirica, Gerhard Kucher, Željko Žužić, Ivica Todorić, Mate Granić, Tilo Berlin, Christian Rauscher, Thomas Morgl, Roman Binder, Thomas Sami, odvjetnik iz New Yorka blizak Katoličkoj crkvi, Hedwig Sazma i Davor Gnjatić, Ivan Tolj, tvrtka Soboli i tadašnji vlasnik tvrtke Tomislav Karamarko."
-
AFERA HYPO
Ekskluzivno: Popis svih kredita Hypo banke na Balkanu koji su pod istragom
http://www.seebiz.eu/ekskluzivno-popis-svih-kredita-hypo-banke-na-balkanu-koji-su-pod-istragom/ar-53124/ (http://www.seebiz.eu/ekskluzivno-popis-svih-kredita-hypo-banke-na-balkanu-koji-su-pod-istragom/ar-53124/)
http://www.sisak.info/forum/showthread.php?15648-Hypo-Austrijanci-istra (http://www.sisak.info/forum/showthread.php?15648-Hypo-Austrijanci-istra)žuju-naši-pute-sad-je-vidljivo-i-zašto
Autor: Sledgehammer - Svibanj 11, 2013, 09:43:22 poslijepodne
Ex-Yu Warlords & EU banksters EXPOSED! (http://www.youtube.com/watch?v=WXpfWDQNpKc#)
Autor: kuntakinte - Srpanj 14, 2014, 12:36:19 prijepodne
Tri su glavna ponuđača u utrci za kupnju mreže ogranaka nacionalizirane austrijske banke Hypo Alpe Adria u jugoistočnoj Europi, kazali su upućeni izvori
...Hypovu mreža ogranaka u jugoistočnoj Europi čini šest banka i tri leasing društava u Sloveniji, Hrvatskoj, Srbiji, Bosni i Hercegovini te Crnoj Gori. Smatra se prvorazrednom imovinom tog zajmodavca koji rasprodaje i druge dijelove poslovanja. Banka je nacionalizirana 2009. kako bi se izbjegao njezin kolaps i posljedični negativni učinci diljem regije, podsjeća Reuters.
Europska komisija lani je naložila vladi u Beču da pronađe kupca za balkansku mrežu Hypoa do sredine 2015. u zamjenu za odobrenje državne pomoći tome zajmodavcu.
OBVEZUJUĆE PONUDE
Dva kupca žele Hypo banku u Hrvatskoj i regiji
SPRIJEČEN KOLAPS
Austrija odlučila uspostaviti 'lošu banku' za Hypo
RUPA BEZ DNA
Prava noćna mora s austrijskom Hypo bankom
TUŽNA PRIČA IZ VARAŽDINA
Propao šoping centar u kojem je Hypo izgubio milijune eura
http://www.tportal.hr/vijesti/biznis/341885/Tri-glavna-ponudaca-za-Hypovu-mrezu-na-Balkanu.html (http://www.tportal.hr/vijesti/biznis/341885/Tri-glavna-ponudaca-za-Hypovu-mrezu-na-Balkanu.html)
