Domaće teme => Događaji => Autor teme: Ljudevit Kaj - Listopad 26, 2012, 11:42:46 poslijepodne
Naslov: Recital duhovno-refleksivne poezije „Josip Ozimec“ v Marije Bistrice
Autor: Ljudevit Kaj - Listopad 26, 2012, 11:42:46 poslijepodne
Došel bum v Bistricu - Josip Ozimec
Povodum 790. obletnice spomena imena Bistrica (leta 1999.) zgruntan je duhovno-refleksivni Recital prepoznatlivoga kulturnoga identiteta mesta Marija Bistrica čez ime antologijskoga kajkavskoga pesnika Josipa Ozimca.
Ov recital je prerasel v tradicionalnu kulturno-kniževnu manifestaciju, tera se održava krajom listopada, a sudeluju autori z cele Hrvatske.
Obrađuje duhovno-refleksivnu tematiku, neguje moderni pesnički izričaj, suživlavanje z Bogom, Marijum, prirodum i bližnemi. Neguje pesnički izričaj teromu je v prvomu planu nuterna struktura, bogatstvo slik i misli z znatnem refleksivnem misaonem nabojom.
Združuje pesme v trem kniževnojezičnem kategorijam: kajkavske, čakavske i štokavske, v bogatstvu različitosti hrvatskoga trojezičnoga bitja. Recital je natecatelskoga karaktera ter se sukladno tomu dodeluju po tri nagrade za svaki jezični izričaj a zebrane pjesme za interpreterajne na zaklučne svečanosti ocejnuje i publika.
Saki recital prati i tiskani Zbornik v teroga vujdu pesme zebrane od stručnoga ocejnivačkoga suda. Održani su i okrugli stoli o duhovno-refleksivne tematike, a v sklopu manifestacije održavaju se i prigodne etnografske izložbe (očuvane starine bistričkoga kraja, tradicionalni bistrički suveneri i sl.). Sama večer recitala odvija se krajom listopada, pred Nedelu Zafalnicu, gda v Marije Bistrice službeno okončava sezona hodočašča.
Limena glazba Lovro Ježek Marija Bistrica Tri su dekle, 07:14
Limena glazba Lovro Ježek Marija Bistrica Tri su dekle (http://www.youtube.com/watch?v=owgd2NW7PrM#)
Naslov: Odg: Recital duhovno-refleksivne poezije „Josip Ozimec“ v Marije Bistrice
Autor: Ljudevit Kaj - Listopad 26, 2012, 11:44:04 poslijepodne
Josip Ozimec
MOJA BISTRICA
V zime je Bistrica najlepša razglednica. V letu – gda traje pruščejne – šara je Bistrica kak šara poculica...
V letu je Bistrica douga kikla – štandi – kipci – kalvarija i cierkva... Bistrica je raspele – barjaki i krunica.
V jesen – muokru v meglu skrivena – Bistrica moja sama – puspana čaka lete i ruomare – mučeča – čista – uprana.
________________________________________________________ pruščejne –proštenje (hodočašće), šara –šarena, douga –dugačka, poculica –šareni ukras na glavi žena iz ravničarskih krajeva Hrvatske, kikla –haljina, kipci –mali kipovi svetaca (suverniri iz Bistrice), čaka lete –čeka ljeto, ruomari –hodočasnici, mučeča –šutljiva (tiha)
Zvir: str. 5 sim http://de.scribd.com/doc/23627954/2/SJE%C4%86ANJE-NA-PJESNIKA-JOSIPA-OZIMCA (http://de.scribd.com/doc/23627954/2/SJE%C4%86ANJE-NA-PJESNIKA-JOSIPA-OZIMCA)
Naslov: Odg: Recital duhovno-refleksivne poezije „Josip Ozimec“ v Marije Bistrice
Autor: Ljudevit Kaj - Listopad 26, 2012, 11:45:24 poslijepodne
2008. Božica Pažur
SEČAJNE NA PESNIKA JOSIPA OZIMCA
(Podgorje Bistričko, 1934. – Marija Bistrica, 1981.)
Josip Ozimec još jen je z nepravom pozableni avutor – bi rekli vukratko – prateč inerciju toga dvojnoga pozablejna, i to od vuobičajene kritičarske marginalizacije spram kajkavskoga stvaralaštva do činenice avutorove nagle smrti pre dvadesetek let.
Z denešnoga stajališča, daklem – po 20. obletnice smrti, 25 let po vundajnu prve kajkavske zbirke “Još sme tu” (ali i posle 25 let marginalizacije) – podsečamo na odrednice prezišle z Ozimčove kajkavske pesničke samozatajnosti tere znače više od književnopovesnoga podatka: vuvrščejne v Panoramu novešoga kajkavskoga pesništva (Kaj 1, 1971.), v Antologiju noveše kajkavske lirike prireditela Mladena Kuzmanoviča (Kaj 3-5,1975.); nesporen poetski vupliv na druge avutore.
Kak je v životopisne bileške spomenute antologije povedal Mladen Kuzmanovič, Josip Ozimec "kajkavsku poeziju piše dost dugo (štokavsku, medtem, vundavle) i tek leta 1970. počimlu v časopisu Kaj zlaziti negve prve pesme na kajkavščine".
Bilingvalnoga, znači, jezično-umetničkoga opredelejna, Ozimec se 70-te let 20. stoletja – označenem vuspešnem početkom revitalizacije kajkavskoga pesništva – nenametlivum pesničkum osobnostju priklajna pokretu suvremene kajkavske literature.
Maker Ozimčov kajkavski poetski opus, jednostavno, ne stigel doživeti kniževno-kritičku ocenu – nit je bil razmatran nuter onodobne strukturno-tipološke zvrstavajni poput semantičkoga shematizma il semantičkoga sintetizma, poezije "novoga izraza", naprimer, il poezije zavičajnoga idioma – važno je des zteknuti nekuliko odrednic / klic negve neosporne suvremenosti: egzistencijalistični svetonazor skazan odmikajnem od antropocentrične slike sveta, i to osobnem, specifičnem, fenomenom poetske animalistike, občenito, kritičko-analitički nedovolno aktualiziranem v suvremenomu hrvatskomu pesništvu; razdroblenost, razbijenost strukture stiha tera kulminera osebujnem"trotočjem": skoro, gubitkom, izostankom teksta kak mogučnostju tvorbenovoga značejna i nove osečajnosti – signirajnem prostora onostranosti i zaumnosti.
Zavuzimajne za stvarjalačke mogučnosti i dignitet kajkavskoga jezika Josip Ozimec povrđival je i nuter Vuredništva časopisa Kaj čiji je član bil od leta 1975. do 1981.
Zvir: str. 7 sim http://de.scribd.com/doc/23627954/2/SJE%C4%86ANJE-NA-PJESNIKA-JOSIPA-OZIMCA (http://de.scribd.com/doc/23627954/2/SJE%C4%86ANJE-NA-PJESNIKA-JOSIPA-OZIMCA)
Naslov: Odg: Recital duhovno-refleksivne poezije „Josip Ozimec“ v Marije Bistrice
Autor: Ljudevit Kaj - Listopad 26, 2012, 11:47:22 poslijepodne
Naslov: Odg: Recital duhovno-refleksivne poezije „Josip Ozimec“ v Marije Bistrice
Autor: Ljudevit Kaj - Listopad 26, 2012, 11:48:29 poslijepodne
4. recital “Josip Ozimec“ v Marije Bistrice – leta 2002. Nagrada publike
Mira Šincek, Varaždin
MATI IDEJU NA BISTRICU
Stali su se jake rano, predi nek kokoti raščehaju kmicu i z Francovog brega vu oblok sončece namigne. Denes mati ideju pešice na Bistricu.
Pri trepteči petrolejki peneze od ščerašnje dere na tri so kuopčeka deli i šepteči Slava Ocu i Sinu i Duhu Svetomu zmolili – jen kuopček Marijici Bistrički za dara jen bokci pri crkveni vrat jen dečici za medenjake. Slava Ocu i Sinu i Duhu Svetomu.
V črleni so robec zamotali falaček kuoruznega kruha, i tri kisele petruovke. (Za žejo bo dobra voda z zvirnjaka.) Stiha so prekrižili zaspano deco i škripeča priprli vrata.
Mam ih je poguotnola črna kmica. Nikaj zato, mati so išli sigurno, fletno kak da im z neba Marija sveti pota, i med prsti čislo prebirali: Zdravo, Marijo, ti milosti pona…
Vsa ova leta pozabili neso od kud so došli zdravle i smeh i gdo je hude cajte umikal, gdo sozu brisal, betega vračil, Bogeka prosil naj otpusti ves greh.
Ideju mati pešice na Bistricu. Denes niš prosili neju, za nikaj sklapali roke samo stati hočeju pred zlatnoga oltara i Črnoj Marijici za vse povedati: Mati Božja, fala!
Na Bistricu - Adam Končić, 02:24 s Koncerta Kvartea Gubec v Komediji, 2007.
Na Bistricu - Adam Končić (http://www.youtube.com/watch?v=3snELZrPsQY#)
Naslov: Odg: Recital duhovno-refleksivne poezije „Josip Ozimec“ v Marije Bistrice
Autor: Ljudevit Kaj - Listopad 26, 2012, 11:50:09 poslijepodne
14. Recital Josip Ozimec 21.10.2012.
V marijabistričkom Svetišču v sobotu, 20. listopada je održan tradicionalni 14. Recital duhovno-refleksivne poezije „Josip Ozimec“.
Na ovoletni natečaj 71 avutor se-skup je poslal 289 zdelovin, 112 na kajkavskomu, 149 na standardu i 28 na čakavskomu. Stručni sud v zestavu (sastavu) dr. Ivo Kalinski i profesorice Ivančica Tomorad i Marija Lamot, zebral je zdelovine za zvođenje na same konečnice recitala, kak i za vundajne v zborniku ''Došel bum v Bistricu''. V zborniku je vundano 58 pesmi, a za zvođenje je zebrano jne 26: 13 kajkavske, 9 štokavske i 4 čakavske.
Sama konečnica recitala održana je v Kapelice sv. Petra. Verse su povedali Jelena Januš i Josip Klapač, a v glazbenom talu programa nastupila je ŽVG ''Kajda''.
V kategorije pesmi na čakavščine prvu nagradu osvojila je Nevenka Erman z Žminja za pesmu ''Va samine'', drugu Anica Tomašević z Grižana za pesmu ''Čežnja'', a trejtu Marija Maretić z Žminja za pesmu ''Da se ne zabi''.
Med zdelovinam na standardu prvu nagradu osvojila je Branka Jagić z Velike Gorice za pesmu ''Zrnce malo kao da sam'', drugonagrajena je Biserka Marečić z Kašine z pesmum ''Nisi bio tamo'', a trejtu nagradu osvojila je Đurđa Lovrenčić za pesmu ''Na riječi svedeni''.
Prvu nagradu pri pesmam na kajkavskomu osvojil je Vinko Hasnek z Belovara za pesmu ''Vreme leči rane'', drugu Goran Gatalica ze Zagreba za pesmu ''Jena friška duša'', a trejtu Vladimir Šuk z Oroslavja za pesmu ''Če sam same piknja v ajngelovom psalmu''.
Nagrada publike drugo leto za-redom otišla je Karoline Kuljak z Marije Bistrice za pesmu ''Za ustaviti ti nemam niš''.
Pre samoga Recitala organizeran je poset Galerije Hudek, vuz nastup dece Pučke (Osnovne) škole i Osnovne glazbene škole ''Marija Bistrica''.
Ivo Kalinski, O duhovno-refleksivnom sazrijevanju pjesničke riječi ................................................................. 4 Marija Lamot, Jena friška duša……………………………..6
VELIKA GOSPA
Marta Kakša, Zagreb VELIKA GOSPA.............................................................. 11 Tomislav Šovagović, Zagreb DAH.................................................................................. 12 Terezija Krušec, Martijanec BISTRIČKA MATI............................................................ 13 Davorka Smoković, Pićan ONAJSTA KA NAN JE BILJET ZA DOMA POĆ KUPILA .................................................................. 14 Marija Kovač, Pula OHRIDSKE PERLICE...................................................... 16
FTIČEK
Lidija Gerendaj, Našice SLOVO, RIJEČ, STIH, PJESMA..................................... 20 Ivica Jembrih Cobovički, Varaždin DAJ VIJENCU CVIJET.................................................... 21 Snježana Plevnik, Sesvete OBEĆANJE ..................................................................... 22 Sunčica Orešić, Kalinovac ZLEJALE SE BOJE, SENO V KUPCE DELE…............. 23 Vinko Hasnek, Belovar FTIČEK ............................................................................ 25 Nada Jačmenica, Sveti Križ Začretje BOG, PAG I JA................................................................ 26
I ZOPET
Maja Cvek, Zagreb I ZOPET ........................................................................... 28 Stjepan Kovačec - Štef, Zagreb NE PRIŽGI OGNJA VU KMICE....................................... 29 Anica Tomašević, Grižane ČEŽNJA........................................................................... 30 Biserka Marečić, Kašina NISI BIO TAMO ............................................................... 31 Biserka Težački Kekić, Turčin KADA SE SVE POBROJI................................................ 32
IŠČEM TE
Goran Gatalica, Zagreb DUHOVNO VRELIŠTE .................................................... 34 Vladimir Miholek, Đurđevac ŽEĐAM............................................................................. 35 Davorka Plukavec, Krapina IŠČEM TE ........................................................................ 36 Nevenka Erman, Žminj KOLUOR PODZIMKA….................................................. 37 Ljiljana Lukačević, Ivanec VERONIKIN RUBAC (VERA ICON) ................................ 39 Đurđa Lovrenčić, Sveti Križ Začretje NA RIJEČI SVEDENI....................................................... 40 Ana Krnjus, Pazin ISPUNJENJE................................................................... 41 Ankica Piculek, Donja Bistra JA SAM TEK KAMENČIĆ ............................................... 42
ZRNCE MALO KAO DA SAM
Branka Jagić, Velika Gorica ZRNCE MALO KAO DA SAM......................................... 44 Vladimir Podgajski, Petrovsko SIRUOČINA ..................................................................... 46 Dragutin Kontak, Zagreb ČEMU HARFA................................................................. 47 Slavica Sarkotić, Lekenik ČEŽNJA........................................................................... 48 Lovorka Matijević, Sesvetski Kraljevec TI SI ME VODIO............................................................... 49 Ana Jakopanec, Koprivnica TIHO, POLAKO, NA PRSTIMA....................................... 50 Bernardin Škunca, Split UTJEHA DUHA ............................................................... 51 Nevenka Erman, Žminj VA SAMINE ..................................................................... 53 Snježana Plevnik, Sesvete JESEM I NISEM............................................................... 54 Goran Gatalica, Zagreb JENA FRIŠKA DUŠA...................................................... 55
KEJ ZOVOGA SVETA?
Vladimir Šuk, Oroslavje ČE SAM SAME PIKNJA V AJNGELOVOM PSALMU.. 58 Goran Gatalica, Zagreb KEJ ZOVOGA SVETA? .................................................. 59 Branka Jagić, Velika Gorica KAŠTIGA......................................................................... 60 Tatjana Hikec, Gornja Stubica SMISAO I KONAČNI ODGOVORI .................................. 62 Sanja Damjan, Koprivnica PAPERKUJEM SENJE ................................................... 64 Sonja Brčić, Zlatar KRISTUŠ BOGEČKI........................................................ 65
KAM SI PREŠLA – F NIČESNINU
Slavica Sarkotić, Lekenik GDA JEMPUT RAZGRNEŠ MREJNU............................ 68 Ljubica Komljenović, Sveti Križ Začretje HKANIL MI JE ŽIVOT...................................................... 69 Biserka Marečić, Kašina KAM SI PREŠLA............................................................. 70 Đuro Jelović, Donja Višnjica PLAMEN.......................................................................... 72 Marija Brindl, Krapina POD RASPELOM............................................................ 73 Maja Cvek, Zagreb DVIJE SVIJEĆE............................................................... 74 Marija Brindl, Krapina GDJE DA PALIM SVIJEĆE............................................. 75 Mirjana Mikulec, Oroslavje ANĐEO ............................................................................ 76 Željka Čakan, Zagreb *** ..................................................................................... 77
VREME LEČI RANE
Slavica Grgurić Pajnić, Delnice OSTAV JE SPOMEN....................................................... 80 Franko Stipković, Zagreb SPUŠĆAN SE KAMENIN SKALINAMA ......................... 81 Marija Maretić, Žminj DA SE NE ZABI (tetu Maru z Barata) ............................ 82 Vlasta Kuhar, Bednja STARA HIŠKA................................................................. 83 Štefanija Ludvig, Dubravica PRIGNJENA HIŽICA ....................................................... 86 Vera Grgac, Donja Bistra REQIEM ZA HIŽU I DRUŽINU......................................... 87 Vinko Hasnek, Belovar VREME LEČI RANE........................................................ 88 Karolina Kuljak, Marija Bistrica ZA USTAVITI TI NEMAM NIŠ ......................................... 89 Đurđa Lovrenčić, Sveti Križ Začretje NE ZAJDI JOŠ SUNCE................................................... 91 Ivančica Tomorad, „Negdo navek ključa nade oberne“…………………………………………………92
Naslov: Odg: Recital duhovno-refleksivne poezije „Josip Ozimec“ v Marije Bistrice
Autor: Ljudevit Kaj - Listopad 27, 2012, 12:31:13 prijepodne
Ponekad mislim pomoglo bi kad bih popila malo čaja sa Šri Lanke maslinova ulja s juga Lijepe Naše pojela koju sočnu datulju iz Egipta Kad bi mi netko utisnuo u dlan šareni dragi kamen što su ga u tami rudnika iskopale crne ruke Ponekad mislim pomoglo bi kad bi mala ptica kolibrić kraj uha mi krilom zatreperila Kad bih popila malo vina iz Provanse s cimetom s Cejlona Ponekad mislim pomoglo bi kad bih se u svilu što su je dudovi svilci u Kini ispleli ogrnula A onda se dan približi kraju i opet ispadne samo jedna obična samotna večer
Zvir: Zbornik Recitala"Josip Ozimec"2012. DOŠEL BUM V BISTRICU XIV. Recital duhovno-refleksivnoga pesništva Marija Bistrica, 2012.
Naslov: Odg: Recital duhovno-refleksivne poezije „Josip Ozimec“ v Marije Bistrice
Autor: Ljudevit Kaj - Listopad 29, 2012, 09:13:40 poslijepodne
XIV. Recital duhovno-refleksivnoga pesništva “Josip Ozimec” Marija Bistrica, 2012.
Branka Jagić, Velika Gorica
KAŠTIGA
tebe čovek tvoja vuolja / nevolja okuol svega prsta muštra / kaštiga
kak za pruobou daje ti / zemeš si mučke a znoutra vu tebe se ti kriči još si zemi! praf boleče odvikel si se od maleinkosti!
čovek imaš tak velike širuoke oči kak od gumilaštike i još ti respouzle rastejou kak sočne rezrasli mladi drač
čovek stra me gda me pogledaš bojim se da se ne ftopim vu tei očui da ne prepanem se nemam na čem zastaviti / za kaj se prijeti nema ruožice ni grajnjčice se tak prazne / ogolieli puonor bez mere i dena ti vu očui kak da imaš niš same ječi praznina-znina-znina gladna mrzla praznina gledi me vofkina nejnja dehnoula me po obrazou
praznine praznuoča sama z suobo kuštrave bezdne zaigrana je sam sebe lovi mrzline deh vu traftor ljufteni / vu vrtulj mrazni preobrnjen potegne / pogoutne ledvene bere si i jemlje žrtvuvane kak šerepce
čovek zažmieri dek pobiegnem od tvoi prazni uoči vu svuoj mali topli kout tebe nek tvuoj veliki veter nesi nesi i vietraj i sebe vietraj / glibuoke išči se / do sebe duojdi dek oči ti se “spounijou” vu kuglice čisla ounda na sebe zase molitvou si zmoli
bujaju zelenostaklasti dani-biljke razbujano neobuzdano zelenilo kao lasom straha misli hvata valjajući grohot divljine preplavljuje me kao veliki valovi / odu i vrate se teško mi je ići / hodati / prolaziti valovljem kao da sam zrnce malo! nezamjetno a otporno na kostrijet kao grmlje u gustišu ali niklo je toliko “bogova” i drvlja i kamenja i sva sila “rogova” staze od njih neprohodne nužan oprezan je hod a ja kao pravo malo zrnce da sam!
mraz mi lice omrazio / opario pribrano i sa strahom ulazim u svoju kožu i pitam je / sebe je li se sva ljubav životu prosijala kroz prste nature pješčanog sata i gdje mi je ljubav za Tebe osvrnem se u / na svoje krugove gledam što je niklo pogleda ponikla šutim
kao neprimjetna / neprimjetno malo zrnce polako“zaranjam” u svoj vir osjećam snagu i težinu tereta vode je li prošlo vrijeme oseka i plima / plivanja sada samo ponirem u meni rijeka ponornica traži put ispliva brzacom u pregršti obećanja - sutra ću - i na sve olovnih suza iskapano pokajanje traži pomoć anđela
misao mi shrvana šćućurena zatvorena drhturi u kutu obješene tame u mreži od straha osluškuje pjev dalek ili je već blizu kao oživljen san usamljenosti tišine samog trena pitam se što ću reći kad se budemo gledali oči u oči ja i Ti ... hoću li moći izdržati ...
oholost rijeke ponornice odnosi mi korake još pokušavam izgovoriti molitvu u strpljivosti iskonska mi nada ponavljam molbu bez odluke? bez odlike grijeha? kao malo nedozrelo zrnce nemoć ponavljam sjeti se da sam samo čovjek ... samo čovjek a Bog da si ti ...
izgovoreno pokajanje vapi milost ja sama / mi svi / jednaki isti ... ja i Ti jedan čovjek i njegov Bog
na križu življenja naših vlastita nas htijenja razapinju i jad naš zasjenio nam križ Tvoj
oči u oči ... pitam se što ću reći ... pitam se ... što ću reći ... što ću reći
* B. Bošnjaković, Oči u oči
Zvir: Zbornik Recitala"Josip Ozimec"2012. DOŠEL BUM V BISTRICU XIV. Recital duhovno-refleksivnoga pesništva Marija Bistrica, 2012.
Senjam Te, Mati - Daria Kinzer - Krapina 2011, 04:07
Senjam Te, Mati - Daria Kinzer - Krapina 2011 (http://www.youtube.com/watch?v=1fnwTgyF3rs#)
Naslov: Odg: Recital duhovno-refleksivne poezije „Josip Ozimec“ v Marije Bistrice
Autor: Ljudevit Kaj - Listopad 30, 2012, 10:37:07 poslijepodne
XIV. Recital duhovno-refleksivnoga pesništva “Josip Ozimec” Marija Bistrica, 2012.
Trejta nagrada za kajkavsku pesmu
Trejtonagrajeni na kajkavskomu, pesnik Vladimir Šuk z Oroslavja smatra dovolnem da duša bu „same piknja v ajngelovom psalmu“. (Marija Lamot, prof.)
Tu je ona pomalo ironizerajuča poetizacija vlastitoga ovozemalskog života, al i onoga onostranskoga gda se, prema veruvajnu, pred svetem Petrom za sva dobra i loša dela v životu on zajni put distribuera: iti nam je v raj ili v pakel. (Dr. sc. Ivo Kalinski)
Vladimir Šuk, Oroslavje
ČE SAM SAME PIKNJA V AJNGELOVOM PSALMU
Tie veliki vierniki, pobožniki, mali ljudi, ob zornicam ponizne poslušaju glibuoke miešne propovedi, kriepčinu tere ljudiem hasnovitu daju, pak na tešče splaženom jeziku Jezušovo tielo jemlju, žmahnu hostiju.
Gda znuca se človečji zemalski raspored, doderu se na riti krvavi hermelini ej poscani canjki, pri Petru svetamu gda dojde se na red, za jene vražji, a za druge buju Buožji ganjki.
Dek v prec duša cvetu vražji stric, em glog, popieval rad bi rajsku štimu v Buožjem podrumu, v moje se nutrine rajta ljiljan i Otec Buog i če sam same piknja v ajngelovom psalmu.
Z erato-duše zmetuljil se pesmohlepeči stvor, gda cajt bu onie zadnji došel, naj me k sebi zeme upevani rajski zbor.
Zvir: Zbornik Recitala"Josip Ozimec"2012. DOŠEL BUM V BISTRICU XIV. Recital duhovno-refleksivnoga pesništva Marija Bistrica, 2012.
Naslov: Odg: Recital duhovno-refleksivne poezije „Josip Ozimec“ v Marije Bistrice
Autor: Ljudevit Kaj - Listopad 31, 2012, 09:36:15 poslijepodne
XIV. Recital duhovno-refleksivnoga pesništva “Josip Ozimec” Marija Bistrica, 2012.
Druga nagrada za kajkavsku pesmu
Tu je i on pesnički simbol neba, zapraf stalna žudna čovekova tera ga kak prebivališče više stvorejni nigdar nabu mogla do kraja, potpuno dosegnuti. Tu je i raspelo, križ, kak simbolička i stvarna slika spasejna i muke Spasitelove. (Dr. sc. Ivo Kalinski)
Najbolneše iskustvo duševnoga preživlavajna izrekel je v ove pesme drugonagrajeni na kajkavskoma izvustju, pesnik Goran Gatalica. On razotkrivle dušu tera se dopela do samouništejna v bolesne samoče, bez svetlosti i topline... Ova postmodernistička pesma, izriče patnu zgublene duše, tera v očaju napušča sebe, jer ne nahaja mira, al teži k nebu kak bi se smirila. (Marija Lamot, prof.)
Goran Gatalica, Zagreb
JENA FRIŠKA DUŠA
Na strmcu beli nauk kak bdenje, jena friška duša Samehništenje čkomi vu kamenu, gliboko i điple Poprhava kak imperfekt vu vetru, ruoke vu ljušturi Betežne samoče i zgorene respele Vgasle su luči i toplina, jen listjek sence Šumeče kak Savez z Isusekom Do kosti suoza negdi znutra, poganstvo Respeto telo vtrnu za grehe jene friške duše Ledveni dežđ dežđi na trunek svetla Na strmcu friška duša prosi h nebe Vu hudi megli, pred koustanjevim respelom
Zvir: Zbornik Recitala"Josip Ozimec"2012. DOŠEL BUM V BISTRICU XIV. Recital duhovno-refleksivnoga pesništva Marija Bistrica, 2012.