čast nam je i zadovolstvo pozvati Vas na premijeru predstave "JALnuševčani"-Marije Jurić-Zagorke, v režije Romane Rožič i izvođejnu glumcov Pučkoga kazališča Ogranka "Selačke sloge" Buševec.
Premijeru si morete pogledati v Domu kulture Buševec, dana 28.10.2011.petak z početkom ob 20,00 vur.
Komedija se odigrava v hrvatskomu pokrajinskom gradecu, početkom 20.st. Gradonačelnik Furjanič oče pod svaku cenu zadržati vlast v Jalnuševcu gradu. Pri tomu se oslajna na visoku vezu teru je stekel v Zagrebu tak da se pobratil z vuglednum peršonum. I zaizres, te vugledni gospon teroga si zovu Presvetli dohaja v ''pišivi'' Jalnuševec čestitati Furjaniču rođendan. No, dolazi do iznenađejni i obratov. Vuz pomoč poštene i napredne poštarice Višnje, Presvetli pomrsi se načelnikove plane. Na vlast dolaze oni teri su to i zaslužili: pošteni i marlivi.
Komedija ismijava hrvatski jal, nepotizem, korupciju. Napisana pre više od 100 let, ova je Zagorkina lakrdija začuđujuće aktualna još i denes. Posebno v dane zebirajna (izborov). Ke se prinami skoro niš ne premenilo?
Vuz grijanu dvoranu i sloboden vulaz, trebate jedino dojti dovolno rano da zavuzmete najbolša mesta.
čast nam je i zadovoljstvo pozvati Vas na premijeru predstave "JALnuševčani"-Marije Jurić-Zagorke, u režiji Romane Rožić i izvođenju glumaca Pučkog kazališta Ogranka "Seljačke sloge" Buševec.
Premijeru možete pogledati u Domu kulture Buševec, dana 28.10.2011.petak s početkom u 20,00 sati.
Radnja komedije se zbiva u hrvatskom pokrajinskom gradiću, početkom 20.st. Gradonačelnik Furjanić nastoji pod svaku cijenu zadržati vlast u Jalnuševcu gradu. Pri tome se oslanja na visoku vezu koju je stekao u Zagrebu pobratimivši se s uglednom ličnošću. I doista, taj ugledni gospodin kojeg svi zovu Presvetli stiže u ''pišivi'' Jalnuševec čestitati Furjaniću rođendan.No, dolazi do iznenađenja i obrata. Uz pomoć poštene i napredne poštarice Višnje, Presvetli pomrsi sve načelnikove planove. Na vlast dolaze oni koji su to i zaslužili: pošteni i marljivi.
Komedija ismijava hrvatski jal, nepotizam, korupciju. Napisana prije više od 100 godina, ova je Zagorkina lakrdija začuđujuće aktualna još i danas. Posebno u dane Izbora. Zar se kod nas skoro ništa nije promijenilo?
Uz grijanu dvoranu i slobodan ulaz, trebate jedino doći dovoljno rano da zauzmete najbolja mjesta.
Ogranek selačke sloge Buševec pozivle vas na premijeru nove predstave „Jalnuševčani“, naše najpoznateše i najčitaneše kniževnice Marije Jurič Zagorke. Dela se o jedine Zagorkine komedije z večitum temum z(e)birajni (izborov), a dogotki se odvijaju v malomu mestu Jalnuševec.
„Verujemo da bu ova predstava izazvala veliki interes z obzirom da buju se za mesec dan i pri-nami održala z(e)birajna. Ludi buju mogli videti kako se to delalo pretekle sto let i vuočiti da se zaprav niš ne premenilo – veli predsednik Ogranka Nenad Rožič.
Režiju za ov kazališni komad potpisuje Romana Rožič, a izvode ga glumci buševskoga Pučkoga Kazališča. „Jalnuševčane“ na buševski način morete gledati ob 20 vur v mesnom Domu kulture. Vulaz je sloboden.
Spletke i igre, preobrtajna vodeče ludi, tera zgoda i nezgoda i to se vu vrema z(e)birajni (izborov). Poznati nam je scenarij, no ov o teromu pripovedamo senoko je zmišlen. Na tekst Marije Jurič Zagorke v Buševcu, točneše v Ogranku selačke sloge, priredili su zanimlivu kazališnu (i)zvedbu tera je v petek premijerno zvedena. O čemu se točno dela, poglečte v vide(l)o prilogu.
Opaska: v vide(l)u je spomenuto da bu za tjeden dan predstava v Mraclinu. (I)zvedba za parikožare bu senako teri (tje)den kesneše.
Kasna je jesen 2010 godine, naša režiserka Romana Rožić dolazi na probu Pučkog kazališta OSS Buševec i svečano izjavljuje. Za iduću sezonu bumo delali Jalnuševčane. Kaj ti je sad pa to?, a kuliko tu ima teksta?, kuliko traje?, dve vure!!!, ko bude to navčil?, pa to je opet 15-tak glumcov, kakvu bude tu tek scenu zmislila?, pa jel ona normalna? Ta i mnoga druga pitanja su se vrzmala našim glumcima tada u glave, neka su postavili javno, a neka su i prešuteli. Strpljiva Romana im je natanane razjasnila da su oni spremni za tako zahtjevna djela, naravno uz podršku predsjednika i uprave koja stoji iza svojih voditelja i njihovog rada.
I tak vam je se počelo, nabavljena je knjiga prek interneta (Nenad Rožić), skenirana i prebačena u oblik da se more obrađivati tekst (odradil Emil Bobesić), tekst je predan Romani na korekciju i nakon par tjednov i režiserskih zahvata u tekstu, prvobitna verzija je ugledala svetlo dana. Tekstovi su umnoženi i uvezeni (Milenko Tošić), uloge su podeljene većinom prokušanoj ekipi iz Breze i čitanje teksta je moglo početi. Probe su počele u zime 2010, a prvobitno je premijera predviđena za travanj 2011, nekaj prije županijske smotre. Paralelno sa Jalnuševčanima do veljače 2011. ista ekipa je igrala i Brezu i dogurala do 30 prikazivanja, to je rekord u prikazivanju jedne predstave u OSS Buševec. Probe su bile teške, tekst je teško ulazil u glavu, bilo je malo problema i sa glumcima za pojedine uloge, a i glumcima je nekak Breza više ležala. Približavanjem proljeća nervoza je rasla. Pa mi još ni prvi čin nismo uvežbali kak se spada, a o drugom da i ne pripovedamo rekli su glumci. Dobro onda nejdemo letes na županijsku smotru, ali završete predstavu do Ivanja, rekel im je tada predsednik. Bumo probali. Ne baš zvučalo uvjerljivo. Vežbala se predstava i dale, ali ne bila spremna niti za Ivanje. Možda bi i bila, ali radi drugih programa nismo šteli forsirati. Dali smo malo lufta glumcima prek leta, da im se tekst u glave malo slegne.
Krajem osmog meseca su ponovno počele probe. Premijera mora biti prije KAJ-BUŠ-a, krajem desetog meseca, naredil je precednik. I bogme se je stisnulo. Romana je dopelala i svoju kolegicu mladu završenu kostimografkinju i scenografkinju Michelu iz Velike Gorice. Tehnika je polako slagala kulise, kupovali su se rekviziti, materijal za scenu i kostime, obilazil se je i Jakuševec da bi cipele i rekviziti bili kej originalniji. Ljiljana Detelić se prijela šivanja kostima za dekle, a dečke smo oblekli od raznorazne garderobe. Michela se potrudila da napravi i originalne šešire za naše dame. Naravno da se je sve to skupljalo do zadnjeg časa, ali to je normalno pri ovak velikim predstavami. Glumci su stalno nekaj jamrali, pa kad bu scena, pa nemamo još kostime, faliju nam originalni rekviziti. Mislim si ja, njima najviše fali kej tekst vu glavu teško ide. Ali dobro, moji su, pa im moram oprostiti.
Generalnu probu smo odelali 26.10.2011. u sredu, dva dana prije premijere i nije bila obećavajuća. Samoinicijativno su se glumci dogovorili za probu i u četvrtek kaj inače baš ne običaj. Čak su me neki ze strane zvali da kaj nebi odgodili premijeru jer su čuli da predstava još ne spremna. Pa ljudi dragi kaj ste vi ponoreli! Se je priređeno; pozivnice poslane, plakati polepljeni, cirkularno pismo razdieleno i kaj je najbitnije, ketering naručen. Ne odgađamo pa če baš sekire padale.
Dan premijere 28.10.2011., petek u 20 vur. Dvorana zagrijana, glumci već na šminkanju od 5 vur popoldan. Dopelala Michela i profesionalnu šminkerku gđu. Zdenku (ona i za filmove i serije šminka). A do bude to se platil pitam se ja? Vele cure ne brini, se je to na dobrovolne baze. Ajd da još neko dela na dobrovolne baze osim nas. Svaka čast. Približavanje naznačenog vremena nervoza i trema med glumcima je polako rasla, a dvorana se punila. Za razbijanje nervoze uletava prec z tri litre domaćega vinčeka (rekle su mi žene ni kapi više-za tremu je dosti) i malo slatkoga za dekle. Mam je atmosfera bolja. Cirkva počinje zvoniti, svetla u dvorane se gasiju, a naš novi lepi centralni zastor je zaprt. Precednik je najprije pozdravil punu dvoranu i povedal malo o predstave, a se ostalo budu glumci povedali. I bogme jesu ! Skoro dve vure su prešle za čas i glumcima i publike. Si su svoj posel odelali vrhunski; šaptači, tehnika, šminka, kostimi, šivanje kostima, snimanje, slikanje, logistika, glumci i režija. Sve skupa je to oko 30 ljudi. Ali splatil se je trud. Publika je bila oduševljena predstavom, a glumci su razbili početnu tremu i bojazan da nesu spremni. Ma kaj nebi bili spremni, samo ih treba na pozornicu poslati i oni glume.
Višestruki aplauz i ovacije nagrada su za skoro cjelogodišnji trud na uvježbavanju ove predstave. Splatilo se ! I ova bu dobra kak i Breza, a morti bu i bolja. Čestitke svima, a osobito njima. Kojim njima? NAMA (mislim Ogranku "Seljačke sloge" Buševec).
Po radiju su poručili i da,samo kaj moj Alzenhajmer ni zapametil.Ali je zapametil,dragi Parikožari,da Vas to bu koštalo 20 kune placovine. Najavlena je prectava i v Lovi... V Kurilovcu.Samo prez datuma.To pe valda v dogledno vreme.
Sreda, 30.11. k sedme vure navečer v Društvenem domu Kurilovcu. Iako se mene čini da je to v Gasilane jel je v Društvenem domu skladišče Poloprerade...
U Kurilovcu, 30.11.2011. u 19,00 u DVD Kurilovec, Horvatova 57 ETNO UDRUGA KURILOVEC je domaćin Ogranku "SELJAČKE SLOGE" BUŠEVEC - PUČKO KAZALIŠTE, koji će odigrati komediju Marije Jurić Zagorke JALNUŠEVČANI. Režiju potpisuje Romana Rožić. Ulaz 20,00kn. Dobrodošli! JALnuševčani ''Gdje smo bili, što smo radili?'', zapitat će se gledatelji nakon komedije ''Jalnuševčani'' koju je još prije 100 godina napisala legendarna hrvatska književnica Marija Jurić Zagorka. Pučko kazalište Buševec izvesti će ovu lakrdiju koja ismijava jal, nepotizam, korupciju. Radnja se zbiva u pokrajinskom hrvatskom gradiću u kojem umjesto sloge i napretka vladaju sukobi i borbe za pojedinačne interese. Tu je sve okrenuto naglavačke: oni koji rade ostaju u sjeni i siromašni, a oni koji varaju su bogati i na vlasti. Ipak, ima nade: jedna pametna djevojka Višnja uspijeva preokrenuti situaciju u korist pravde i istine. Igraju: 1. Martin Furjanić, načelnik grada Jalnuševca : MILENKO TOŠIĆ 2. Regina, njegova kći iz prvog braka : LIDIJA MAJCENIĆ 3. Domicila Furjanić, žena načelnikova : BARICA KOVAČEVIĆ 4. Kuzma Lokvaj, mjernik : DRAGO JURIĆ 5. Anđelija, njegova žena : NADA VNUČEC 6. Mile Sirotanović, učitelj : MATIJA DETELIĆ 7 Višnja Oblaković, poštarica : MARINA VNUČEC 8. Benedikt Packa, bilježnik : DAMIR BREBRIĆ 9. Lacika Petak : BRANKO BERKOVIĆ 10.Josip Ogrizek : NENAD LUKIĆ 11. Bogdan Metež : SAŠA ROBIĆ 12. Tonček, podvornik u čitaonici : FRANJO DETELIĆ 13. Jelka, služavka kod načelnika : VERA PRIBANIĆ 14. Gospođa : MARICA GRĐAN Glazbena pratnja: JURAJ ČRNKO Scenografija: MICHELA Kostimografija: LJILJANA DETELIĆ Tehnika : MARIO DETELIĆ, ZVONIMIR ČRNKO, IVICA ROŽIĆ Organizacija: NENAD ROŽIĆ, ZLATKO BOBESIĆ REŽIJA : ROMANA ROŽIĆ
Dvorec Feštetič v Pribislavcu (po mnogi najlepši i najromantičneši od se dvorcov v Međimurju) http://hr.wikipedia.org/wiki/Dvorac_Fe%C5%A1teti%C4%87_u_Pribislavcu (http://hr.wikipedia.org/wiki/Dvorac_Fe%C5%A1teti%C4%87_u_Pribislavcu)
Povest Pribislavca Podretlo toponima Pribislavec zvodi se prema osobnomu imenu Pribislav. Leta 1367., vu vreme kad je Međimurjem gospodarila familija Lackovič, Pribislavec se navodi kak possessio Pobozlouhaza. Nastavek: http://www.pribislavec.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=43&Itemid=75 (http://www.pribislavec.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=43&Itemid=75)
Buševski Jalnuševčani obišli i susede VukovVi(n)ce
Dan pre nastupa v Međimurju, v petek 2. gruden(jak)a iliti prosinca 2011., buševski pučki teatralci nastupili su v mesnomu domu (v) Vukovine.
Ovak je zgledala najava (kurilovečke i) vukovinske predstave na city portalu: http://www.cityportal.hr/vijesti/jalnusevcani-sutra-u-kurilovcu/ (http://www.cityportal.hr/vijesti/jalnusevcani-sutra-u-kurilovcu/)
Vide(l)o: Vice Vukov - Za falu kaj bili smo skup, 04:11
Vice Vukov - Za falu kaj bili smo skup (http://www.youtube.com/watch?v=AOCYcKGZxcA#)
Drugi dan iza Božića (26. prosinca) na Štefanje dan je slavlja i čestitanja svim Stjepanima. Na taj dan nije bilo poldanje mise u župnoj crkvi u Vukovini, već samo u selu Kuče. Tu je svećenik išao "z križecom", tj. blagoslivljati kuće. Većina Buševčana pa i Kovačevići na taj dan na konjskim zapregama išla je masovno na "poldešnu mešu", tj. poldanicu u susjednu župu Peščenica, a manji broj u Kuče.
Josip Kovačevič: Obitelska zadruga plemenite Kovačevičov IV. DIO / OBIČAJI / Predbožićno doba http://www.forumgorica.com/tradicija/zivlejne-v-turopolske-obitelske-zadruge/ (http://www.forumgorica.com/tradicija/zivlejne-v-turopolske-obitelske-zadruge/)
Pučko kazališče Ogranka Selačke sloge Buševec bu još jemput zvelo “Jalnuševčane” Marije Juričove Zagorke, v režije Romane Rožičove. Komedija zesmejava horvatski jal, nepotizem, korupciju. Maker je napisana pre više od 100 let, ova je Zagorkina lakrdija začuđujuče aktuelna još i denas.
Predstavu morete gledeti v Ognogasnomu (Vatrogasnomu) domu Velika Buna v petek 23. ožujka ob 19,30 vur, a za vulaznicu bute z šetoflina zvadili 20 kun.
Zvir: lačni i siti POr(ik)tal http://www.cityportal.hr/vijesti/jalnusevcani-u-velikoj-buni/ (http://www.cityportal.hr/vijesti/jalnusevcani-u-velikoj-buni/)
Naslov: 30.03. NA TUROPOLU – PREDSTAVA PUČKOGA KAZALIŠČA OSS-A BUŠEVEC
Autor: Ljudevit Kaj - Ožujak 29, 2012, 10:29:48 poslijepodne
V petek, 30. ožujka 2012., ob 19,30 vur
Jalnuševčani na (kul)Turopolu ...*
... na puškomet iliti pučkomet od doma
Pučko kazališče Ogranka Selačke sloge Buševec bu još jemput zvelo “Jalnuševčane” Marije Juričove Zagorke, v režije Romane Rožičove. Komedija zesmejava horvatski jal, nepotizem, korupciju. Maker je napisana pre više od 100 let, ova je Zagorkina lakrdija začuđujuče aktuelna još i denas.
Predstavu morete gledeti v Društvenomu domu v Turopolu v petek 30. ožujka ob 19,30 vur, a za vulaznicu bute z gertašlina/geltašlina (morti morali) zvadili (oko) 20 kun.
Zvir: OSS Buševec * (informacija od 23.03.2012. - nebi bilo zgorega proveriti da se morti ke v medvremenu ne spremenilo)