Obzirom iz kojih sve krajeva dolaze pametovati i određivati novopečeni veliki Hrvati - ništa ne čudi... netko reče da se ne može iz opanaka u salonke preko noći, no ove to ne tangira, oni deru po svome... kakav 'rvacki, kakva gramatika, kakvi bakrači!
Sjetim se odmah Bosanaca, koji su drugi nakon Nišlija po neshvaćanju elementarnih gramatičkih pravila, i kojima su padeži i glasovne promjene jedna velika tabula rasa. Auto je auto u svim oblicima, a kada se i mijenja - onda je obavezno krivi samoglasnik na kraju... a takvih slučajeva ima milijun...
Ono kě jě «nepismeno» na jenomu hrvackomu jeziku, morě biti pismeno na drugomu (i obratno). Hrvâti su višějězični nârod (imaju hrvatištan.dardni i gradiščansko-hrvacki, ter nestandardizérani kajkavski i čakavski jězek).
Kak primer «nepismenosti» spomenut jě izraz s vrtićom.
POzadina morě (al i němûra) biti kajkavska deklinâcija zvirno štokavskě réči (vumajnenicě) vrtić (kajkavski nâziv bi bil vrtek ili vrtec). Kajkavski instrumentâl navedenoga izraza glâsi: z vrtičom.
Sviesni smo viševrsne podsmiehov keaj nas idu i nie ih moči zbeči. Nu, gdo v stroavu mira s prđom mu zvone. Sekak, podsmieh nie liepo trpeti nu ak vere imaš more se zdržati. A more se i ovak reči, pametneši su uz nas, lenčine seh vrst su protiv. Nu, od lenuga protivlejna more biti štete al nie opoasnosti.
Ne vuči se čoviek govoru iz čitajna neg od slušajna. Načitani znoaju čitajuči čuti misleni govor piscov. Čita se z mozgom (velikem)a ne z vusnicami. To je samo v početku kad se sriču slova.
Kajkavski je bogat z gloasi i glazben je, more se reči, kreativen je tvorbeno i pravopisno, bogat je z mogučnosti. Pisajne je tomu podložno. Zbog toga bute videli različitosti. S pisajnem, z roazgovori i rasprava se bu došlo do osnovne pa i detalneše pravilnosti. Onda se one budu mogle ustaliti.
Kajkavski nie jezik zapoviedajna, stroge močnosti i birokratske jednoznačnosti. Vu jnom je duhovitosti lagodno, ironija cvete, pametna rieč liepo zvuči. Vu jnemu ak je v duše duha sloboda prebiva.
Kak su me fino nasmijale novinarke RVG Reportera! :D :D :D
Poznatu Šekspirovu Sve je dobro što se dobro svrši (All's Well That Ends Well) one su za svoje čitatelje ovako priredile (Reporter 300, str. 7):
Sve je dobro kad se dobro svrši, kaže naš narod.
Ma one su iskusne novinarke :)
Naslov: Odg: Malo pismenosti, molim!
Autor: Ljudevit Kaj - Ožujak 14, 2013, 09:03:05 poslijepodne
Forumsko pisajne gustokrat dozvolava (neki ŠTAndardni puristi bi rekli : trpi) nerablejne il “pogrešno“ rablejne slov z interpunkcijam (č, ć, ž, š). Kajkavci se po pitajnu č il ć preveč ne sekeraju, jer h(o)rvatski kajkavski (izgovorno) pozna samo jen č (bil on pisan (i kajkavski) č ili ŠTAndardno ć).
Se dobe (koli leta 2008.), pri migracije informatičkoga oblika forum.gorice z jene var(var)ijante v drugu, slova z interpukcijami su tak "deformerana", da su normalno čitlivi ostali samo teksti gospona Muzha, teri ni rabil č, ć, ž, š, neg ch, zh, sh.
Vuto ime je, ne samo z kajkavskoga gledišča, deplaserano vuporno kokodakavsko, ko štal-majstorsko špilajne lektografa, vuz više neg očitu deficitarnost istoga po pitajnu ŠTAndardne pismenosti.
A upravo se ovakve i sliĆne stvari kriju u sadašnjem ZO! ČČČČČČČČČČČČČČČČČČ !
... A s kojim pravom bilo tko pokušava naturati svoj izbor i mišljenje da je samo njegovo ispravno i u redu ?
1) Tri točke, a moraju biti v zagrade, stavlaju se samo nutar teksta ili rečenice (v ovom slučaju kak znak da je del rečenice izostavlen).
2) Mesto "bilo tko" bi ispravno pisano bilo "itko".
3), 4), 5), 6), 7) Mesto "naturati svoj izbor i mišljenje da je samo njegovo ispravno" bi trebalo pisati "nametati svoj izbor i mišljenje kao jedino ispravne". "Naturati" je s(v)rbizem. Bolše je rabiti izraz "nametati".
8 ) Pred upitnikom nesme biti prazno mesto (ili prazen grafički znak).
Ak se bu picajzleralo, onda vredi i sledečo.
9) Ak ne vokativ od “koka”, nadimek “koko” treba pisati z velikem slovom („Koko”).
10) Hrvatski ŠTAndard nema rada spojnice poput one v nadimku “koko-vg“. V ovomu slučaju moguča zamjena za “-“ je “iz”.
11, 12) Velika Gorica išče i vel(i)ke in(i)cijale (VG).