Autor Tema: Recesija  (Posjeta: 200642 )

0 Članova i 1 Gost pregledava ovu temu.

JosipJoža

  • Gost
Odg: Recesija
« Odgovori #90 : Prosinac 18, 2009, 09:48:56 prijepodne »
"Zaradila bi i država
Čačić smatra da je model interesantan i za državu jer bi po ovom modelu kroz naplatu PDV-a i drugih poreza država za svaku uloženu kunu dobila 1,40 kuna povrata."

gospon Bilaj u potpunosti se slažem da su cijene prenapuhane i da i one trebaju ići dolje, jer imam uvida koliko investitiori otprilike zarade po m2.
Međutim ako se uzme cijeli ciklus koji se zarotira u ovom procesu onda ovo ima smisla, naročito bi imalo smisla kada bih cijene išle još i dolje, za očekivati je i to, obzirom na situaciju na tržištu.

Govorimo o modelu bez obzira na cijene koje trenutno jesu, dakle model će biti još korisniji ukoliko dođe i do pada cijena stanova na tržištu, primjenjiv je i s trenutnim cijenama a dakako i sa nižim ukoliko one zaista budu niže. Model kao model je dobar koliko ga ja razumijem.

Bilaj

  • Gost
Odg: Recesija
« Odgovori #91 : Prosinac 18, 2009, 10:15:59 prijepodne »
"Zaradila bi i država
Čačić smatra da je model interesantan i za državu jer bi po ovom modelu kroz naplatu PDV-a i drugih poreza država za svaku uloženu kunu dobila 1,40 kuna povrata."

Da mi je vidjet tu računicu.
Ako APN kupuje po jednoj cijeni a prodaje po 20-25% nižoj cijeni onda nema nikakve zarade kroz naplatu PDV-a. A k tome i financira kamate. Kako onda država može biti na dobitku?
Na dobitku su onda samo prodavatelji koji bi defakto prodavali stanove bez plačenog PDV-a.
A taj nedostatak prihoda od PDV-a i subvenciju kamata moramo svi mi platiti kroz ostale poreze.

Po čem su to investitori u građevini specijalni da bi trebali biti oslobođeni PDV-a?

JosipJoža

  • Gost
Odg: Recesija
« Odgovori #92 : Prosinac 18, 2009, 10:31:47 prijepodne »
"Zaradila bi i država
Čačić smatra da je model interesantan i za državu jer bi po ovom modelu kroz naplatu PDV-a i drugih poreza država za svaku uloženu kunu dobila 1,40 kuna povrata."

Da mi je vidjet tu računicu.
Ako APN kupuje po jednoj cijeni a prodaje po 20-25% nižoj cijeni onda nema nikakve zarade kroz naplatu PDV-a. A k tome i financira kamate. Kako onda država može biti na dobitku?
Na dobitku su onda samo prodavatelji koji bi defakto prodavali stanove bez plačenog PDV-a.
A taj nedostatak prihoda od PDV-a i subvenciju kamata moramo svi mi platiti kroz ostale poreze.

Po čem su to investitori u građevini specijalni da bi trebali biti oslobođeni PDV-a?

Tko kaže da su oni oslobođeni PDV-a, gdi ste to pročitali?
razlika koju bi nadomjestio APN bi se nadoknadila obrtnim ciklusom, kroz poreze, kroz materijale, proizvodnju, rad i sve ostalo u tom cijelom ciklusu, gdje izračun onda govori da bi država na takvu 1 kn uloženu preko APN zaradila kroz sve to 1,4 kn. Za razliku, kada sada sve stoji i svi gube, kako investitori, tako i država kao i cijelo društvo, tako i građani koji bi u ovom odnosu tržišta ipak profitirali i jeftinije došli do stana, poglavito kada je riječ o mladim obiteljima, koje su podstanari i plaćaju visoke najamnine umjesto da to pretoče u rate kredita i žive pod vlastitim krovom, svom stanu.

Dakle ovdje se govori o jednom razvojnom modelu, koji je dugoročan i pozitivan.

Bilaj

  • Gost
Odg: Recesija
« Odgovori #93 : Prosinac 18, 2009, 10:32:39 prijepodne »
Jedna ideja o interventnom fondu:
http://www.jutarnji.hr/uvjet-za-pomoc--direktori-na-minimalcu-dok-ne-izvuku-tvrtku/412537/

Ali pročitajte dole komentare nekih analitičara koji se boje da bi upravo taj fond bio ponovo leglo korupcije i nepotizma.

Bilaj

  • Gost
Odg: Recesija
« Odgovori #94 : Prosinac 18, 2009, 10:44:49 prijepodne »
Joj pa zar treba sve crtati.

Graditelj napravi stan koji košta 1630 €/m2 (to je bez poreza). Na to mora platiti porez od 23% odnosno to je onih famoznih 2000€/m2.
Taj stan ne može prodati pa ga kupi APN za 2000€/m2 te smanji za 20-25% oliti oduzme PDV na stan. Taj stan sada kupcu košta recimo 1600€/m2.
Stoga država ne zaradi kroz PDV ama baš ništ. Možda i izgubi. (I to je samo na cijenu ne računajući gubitak na subvencijama kamata).

Tako je investitor našao način kako da proda stanove defakto oslobođene PDV-om.
« Zadnja izmjena: Prosinac 18, 2009, 11:01:19 prijepodne Bilaj »

JosipJoža

  • Gost
Odg: Recesija
« Odgovori #95 : Prosinac 18, 2009, 10:50:48 prijepodne »
Jedna ideja o interventnom fondu:
http://www.jutarnji.hr/uvjet-za-pomoc--direktori-na-minimalcu-dok-ne-izvuku-tvrtku/412537/

Ali pročitajte dole komentare nekih analitičara koji se boje da bi upravo taj fond bio ponovo leglo korupcije i nepotizma.

Jednako tako dobra ideja međutim kao i uvijek kod nas su problem ljudi koji sprovode i sudjeluju, dakle pitanje je odgovornosti.
Slažem se s Vama da i tu postoji opasnost naravno od korupcije, nemože me nitko uvjeriti da u ovoj zemlji nema pametnih i odgovornih ljudi, koji to ne bi činili.
Ima ih i to jako puno, poznajem u mom okruženju dovoljno ljudi koji su etični, moralni, odgovorni, pošteni prije svega ali naš je problem da takvi ljudi nemogu doći u poziciju da to iskažu, nemogu dobiti priliku da dobiju posao koji je tako odgovoran i gdje se ima prostora za korupciju, jer ta mjesta su rezervirana za "specijaliste" i od njih nema nitko šansu da se zaposli negdje, ma bilo gdje u javnoj upravi, lokalnoj samoupravi ili bilo gdje drugo osim realnog, privatnog sektora, u stanju su da se izbore za sebe i bez podobnosti, stričeva i kumova.

Pa imamo mi primjera iz Gorice, Šimunović-Fina, Vidović-HAC, koji su samo kap vode u moru.
Naši građani uporno podržavaju takvu politiku, takvo ponašanje, koje se zapravo sada već u ovoj zemlji skoro pa legaliziralo, postalo trend, in.
Pa Vi Vašu djecu danas učite poštenju, moralu, radu i samo radu.
Ma znate što ponekad pomislim da činim veliku pogrešku što moju djecu tako odgajam, ali opet dođem na to da ima smisla i vrijedi biti takav.


Joj pa zar treba stvarno sve i Vama citirati gospon Bilaj, pa nije u pitanju samo porez na stan, pa imamo mi do poreza na gotovi m2 stana još stotinu poreza,
govorio sam o cijelom ciklusu kada od livade dođete do gotovog m2 stana.
beton
željezo
cigla
fasada
keramika
boje
stolarija
drvenjarija
usluge
rad, zaposlenici, proizvodnja
lokalna samouprava- komunalna i vodna naknada
priključci voda, struja,plin......
itd
itd.

pa kad to sve stavite na papir za razliku kad sve stoji i ništa se ne događa.
a Vi ste zapeli za PDV gotovog m2 stana.
Po onoj logici daj da sačuvam tu 100 kn svejedno što zbog toga gubim 1000 kn.
« Zadnja izmjena: Prosinac 18, 2009, 11:08:49 prijepodne JosipJoža »

Bilaj

  • Gost
Odg: Recesija
« Odgovori #96 : Prosinac 18, 2009, 11:19:55 prijepodne »
Joj pa stvarno treba sve crtati i objašnjavati. Ako kažemo da je PDV 23 posto i taj stan ovim postupkom APN-a je defakto solobođen PDV-a to znači da je sve ugrađeno u taj stan oslobođeno PDV-a. Ispada da skoro pa ništa se ne plaća porez. Jedini izuzetak su doprinosi radnika.

Znaći ovo crveno sam ja upisao:

Citat: JosipJoža
Joj pa zar treba stvarno sve i Vama citirati gospon Bilaj, pa nije u pitanju samo porez na stan, pa imamo mi do poreza na gotovi m2 stana još stotinu poreza,
govorio sam o cijelom ciklusu kada od livade dođete do gotovog m2 stana.
beton - Bez PDV-a
željezo - Bez PDV-a
cigla - Bez PDV-a
fasada - Bez PDV-a
keramika - Bez PDV-a
boje - Bez PDV-a
stolarija - Bez PDV-a
drvenjarija - Bez PDV-a
usluge - Bez PDV-a
rad, zaposlenici, proizvodnja
lokalna samouprava- komunalna i vodna naknada - Bez PDV-a
priključci voda, struja,plin...... - Bez PDV-a
itd
itd.

pa kad to sve stavite na papir za razliku kad sve stoji i ništa se ne događa.
a Vi ste zapeli za PDV gotovog m2 stana.
Po onoj logici daj da sačuvam tu 100 kn svejedno što zbog toga gubim 1000 kn.

Po jednostavnoj logici, zašto bi ja trebao davati moje novce firmi koja radi skupe poizvode koje nitko ne želi ili može kupiti.
Bolje i pametnije je pustiti da ta firma propadne i da na njeno mjesto dođe firma koja može iskoristiti sve te resurse i napraviti proizvod koji se može prodati. Ili još bolje da sama spusti cijene pa će moći prodati.
« Zadnja izmjena: Prosinac 18, 2009, 04:39:51 poslijepodne Bilaj »

Bilaj

  • Gost
Odg: Recesija
« Odgovori #97 : Prosinac 21, 2009, 11:33:25 prijepodne »
Kako lopovi kradu:

http://www.net.hr/vijesti/hrvatska/page/2009/12/21/0125006.html?pos=n1

Još jedan dobar članak koji govori o tome koliko je bitna nacionalna ekonomija i njen protekcionizam.

http://www.vjesnik.hr/html/2009/12/21/Clanak.asp?r=sta&c=1
« Zadnja izmjena: Prosinac 21, 2009, 11:48:15 prijepodne Bilaj »

Bilaj

  • Gost
Odg: Recesija
« Odgovori #98 : Prosinac 22, 2009, 10:01:52 poslijepodne »
Za sve oni koji misle da nije dosta parafiksalnih nameta- dolaze novi:

http://www.monitor.hr/clanci/od-1-sijecnja-jos-tri-nameta-napacenom-gospodarstvu/27429/

Unatoč pritisku da se smanje sadašnja opterećenja i tako pomogne gospodarstvu, broj parafiskalnih nameta ne smanjuje se, nego povećava.

Dogodine će, piše Lider, država uzimati nove harače i od svih vezanih uz turizam, od poljoprivrednika i web-portala.

Početkom iduće godine tako na snagu stupa Zakon o članarinama u turističkim zajednicama koji obvezu plaćanja članarine nameće velikom krugu djelatnosti, od marketinških agencija, financijskih i računovodstvenih institucija do frizerskih salona, koji će morati izdvajati do 0,25 posto godišnjeg prihoda.

Osniva se Poljoprivredna komora s obveznim članstvom, a o visini članarine još se raspravlja.

Novi Zakon o elektroničkim medijima propisuje da će i internetski portali imati obvezu financiranja Agencije za elektroničke medije u iznosu od 0,5 posto ukupnoga godišnjeg bruto prihoda. Međutim, još se ne zna kako će država razrezati taj namet ako je portal sporedna, često i neprofitabilna djelatnost tvrtke.


I još malo: http://www.poslovni.hr/135215.aspx

Država je odobrila novi parafiskalni udar na telekomunikacijski sektor. Nakon što je ljetos mobilnim operaterima nametnula šest posto kriznog nameta na razgovore, SMS i MMS, sada je omogućila povećanje i uvođenje niza davanja, i to za sve telekome u Hrvatskoj.

Zaštita filmaša
Tako je Hrvatski audiovizualni centar (HAVC), nova institucija koja promiče filmsku umjetnost, svim telekomima poslao ugovor prema kojem od njih traži jedan posto ukupnih bruto prihoda iz 2008. ili ih u idućih mjesec dana šalje na sud. Država je prema Zakonu o audiovizualnoj djelatnosti dala pravo HAVC-u da od svih operatera ubire jedan posto koje ostvare od audiovizualnih usluga. Predsjednik Udruženja za telekomunikacije pri HGK Petar Čavlović kaže da su upravo stoga ugovori koje je HAVC poslao operaterima činjenično netočni. “Traže da platimo jedan posto prihoda iz 2008., i to ukupnih, a većina operatera tada se uopće nije bavila audiovizualnom djelatnošću”, kaže Čavlović te dodaje da su dosad bezuspješno tražili sastanak s ravnateljem HAVC-a Nikšom Sviličićem. Neslužbeno doznajemo da je HAVC ipak razgovarao, i to s mobilnim operaterima. Sviličić kaže da su s telekomima održali niz sastanaka i da su usuglasili većinu otvorenih pitanja. “Čeka se samo mišljenje, odnosno definicija audiovizualne djelatnost, koju bi trebalo dati Ministarstvo kulture nakon čega će se moći zaključiti ugovori”, kaže Sviličić. U međuvremenu, operateri već pregovaraju sa ZAMP-om, koji im je raskinuo ugovore i od početka iduće godine traži povećanje naknada za glazbena prava na četiri posto prihoda od novih digitalnih usluga poput MAXtv-a. Nadalje, Sabor je prije desetak dana usvojio Zakon o elektroničkim medijima prema kojem će operateri za rad Agencije za elektroničke medije morati plaćati dodatnih 0,5 posto prihoda od medijskih usluga na zahtjev kakva je, primjerice, virtualna videoteka. Direktorica odnosa s javnošću grupe T-HT Maja Weber kaže da oni poštuju zakone pa će tako poštovati i novu naknadu za filmaše, ali da je broj davanja koje operateri plaćaju vrlo velik. Ukupno, parafiskalni nameti odnose godišnje 12,5 milijardi kuna te su sustigli najizdašniji državni porez PDV. Ove godine država je na taj način posebno snažno pritisnula telekome.

Dodatni teret
Maja Weber iz T-HT-a dodaje da, između ostalog, već plaćaju i 0,32 posto ukupnog prihoda za rad HAKOM-a kao i visoke naknade za frekvencije, adrese i numeraciju. Država je samo od frekvencijskih naknada u 2007. ubrala 263,2 milijuna kuna, što je 28,5 posto više nego godinu prije. Čelnik B.Neta Adrian Ježina ističe da čak ni u slučaju “filmskog” nameta nije riječ o sitnim iznosima te da pitanje parafiskalnih davanja postaje sve važnije. S tim se slažu i u Metronetu i Optimi. Predsjednica Udruge pokretnih komunikacija Sarita Bukovčan-Kvaternik naglašava da je svaki namet koji se naknadno uvodi u vrijeme krize dodatan teret za mobilne operatere koji već plaćaju krizni namet od 6%.“Parafiskalni nameti su velik problem za telekome i njima će se Udruženje za telekomunikacije posebno pozabaviti u idućoj godini”, zaključuje Čavlović iz HGK.

4% ZAMP-u za glazbena prava

1% HAVC-u za filmska prava

0,32 % od ukupnih prihoda za HAKOM

6% od mobilnih razgovora, SMS-a i MMS-a

0,5% Agenciji za elektroničke medije

+ naknade za frekvencije, adrese, numeraciju i bazne wstanice
« Zadnja izmjena: Prosinac 22, 2009, 10:06:11 poslijepodne Bilaj »

Bilaj

  • Gost
Odg: Recesija
« Odgovori #99 : Prosinac 23, 2009, 11:04:29 prijepodne »
Kaj se tiče ovih naknada zgodno je jednom rekao neko iz B-net-a. ZAMP-u moraju plačati harač samo zato što oni prenose programe. Bez obzira što su ti programi već plačani i što su sve TV kuće platile ZAMP-u sve naknade još i samo firma koja distribuira sadržaj mora plačati harač ZAMP-u.

Ali više nije samo ZAMP nego i sada za Filmove, pa evo sada i za elektroničke medije ... i tko zna koliko još nameta. Inače prihodi po ovakvim stavkama su usporedivi sa PDV-om.  :o


Koliko će nam biti gore u 2010- fest. Ovo su tri nacrnije prognoze. http://slobodnadalmacija.hr/Hrvatska/tabid/66/articleType/ArticleView/articleId/84789/Default.aspx
Iako su to samo prognoze napomenimo, da ako radimo prognoze one sada idu od -6% pada BDP-a do samo 0,5% porasta, pa bi neka sredina bila neki debeli minus.

Citat:
CRNA 2010. Stići će nam novi porezi, plaće će pasti, a 350.000 ljudi ostat će bez posla

Najcrnju gospodarsku prognozu za 2010. do sada je, ne računajući SDP-ovu “političku“ prognozu o padu bruto domaćeg proizvoda od šest posto, dao Gordan Družić, voditelj Odsjeka za ekonomska istraživanja Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, koji je nedavno ustvrdio: “Ako Hrvatska zadrži postojeću ekonomsku politiku, u 2010. možemo očekivati pad BDP-a od tri posto, daljnji rast nezaposlenosti i deficita, kao i vanjskog i unutarnjeg duga.”

Najbliži Družiću jest Hrvoje Stojić, glavni ekonomist Hypo banke, koji je predvidio pad bruto domaćeg proizvoda u idućoj godini od dva posto, dok je brončanu medalju u ulozi dežurnog pesimista ponio Goran Šaravanja, glavni ekonomist Zagrebačke banke, prema kojemu će BDP pasti za 1,5 posto u 2010.

Manje kredita

Ako pesimističnu makroekonomsku prognozu glede pada BDP-a od tri posto “prevedemo“ na konkretniji jezik, to bi značilo da će iduće godine bez posla ostati još 40 tisuća radnika, odnosno da će nezaposlenih biti više od 330 tisuća.

To nadalje znači da bi plaće nastavile realni pad, da bi kupovna moć građana bila manja, a da bi loša otplata kredita sektora stanovništva bankama zadala dodatne probleme, što bi uzrokovalo još manju ponudu povoljnih kredita.

Pad BDP-a od tri posto bi u grdne nevolje odnio i državni proračun koji je baziran na rastu gospodarstva od 0,5 posto, pa bi drastičniji pad gospodarstva značio i jako loše punjenje prihoda državnog proračuna. Tada bi Vlada dodatni manjak u proračunu mogla financirati ili još većim zaduživanjem ili prodajom preostalog “obiteljskog srebra“ ili - podizanjem poreza.

Analitičari tvrde kako bi u tom slučaju Vlada proračunski deficit djelomično financirala dodatnim zaduživanjem, a djelomično povećanjem poreza, jer ne bi bilo vremena ni prilike za prodaju (dijela) neke veće državne tvrtke poput Croatia osiguranja.

A povećanje poreza bi dodatno utjecalo na manje prihode građana, manji standard i pad potrošnje, što bi poduzeća dovelo u stanje totalne panike. Pad BDP-a od tri posto bi za gospodarstvo značio da će pad dobiti poduzetnika, koja je u prvih devet mjeseci ove godine bila za 30 posto manja nego u isto vrijeme 2008., nastaviti jako padati, što bi sasvim “utihnulo“ investicijske projekte.

U tom bi slučaju male i srednje građevinske tvrtke doživjele “ledeno doba“, dok će velike opstati tako što će otpuštati dobar dio radnika.

Zbog pada potrošnje tekstilna bi industrija došla u još veće nevolje, drvna industrija je ionako već gotovo “nokautirana“, prehrambeno-trgovačka industrija bilježila bi značajni pad prodaje delikatesnih i luksuznih proizvoda, dok bi rasla potrošnja “kruha i paštete“.
Škverovi na muci

Crni scenarij bi značio i da će privatizacija brodogradnje, svejedno hoće li uspjeti ili neće (jer uspjeti u ovom slučaju za svaku stranu znači različitu definiciju), dovesti do toga da će državi na naplatu doći tri milijarde kuna kreditnih jamstava i da će 20 tisuća ljudi dodatno ostati bez posla.

To bi onda dovelo do još veće rupe u državnom proračunu, što bi podrazumijevalo još veće poreze za sve manji broj zaposlenih u Hrvatskoj. Uglavnom, ako se u 2010. obistine crne gospodarske prognoze, tada ćemo 2009. pamtiti kao ne baš tako lošu godinu.

10 najgorih stvari
•• Pad BDP-a od najmanje tri posto
•• Porast nezaposlenosti na 330 tisuća ljudi (s brodogradnjom 350.000)
•• Pad realnih plaća, pad standarda
•• Povećanje deficita državnog proračuna na 12 milijardi kuna
•• Veći porezi (PDV, krizni porez, trošarine)
•• Pad potrošnje od pet do 10 posto
•• Pad dobiti poduzeća za 10-ak posto
•• Pad investicija
•• Gašenje dvaju ili triju velikih brodogradilišta i otpuštanje 20-ak tisuća ljudi
•• Mala bankarska ponuda skupih kredita

Nesigurnost diljem Europe

“Vlade diljem Europe moraju pojačati napore u rješavanju pitanja kašnjenja naplate potraživanja kao i pristup kreditima“, riječi su Andrea Benassija, glavnog tajnika UEAPME, udruge za mala i srednja poduzeća, koji je tako potvrdio da problemi s kojima se suočava domaće malo i srednje gospodarstvo nisu samo naše autohotne nevolje.

Naveo je da se mala i srednja poduzeća boje recesije u obliku slova “W“ s obzirom na to da javni deficit raste, a nervozni potrošači radije štede. Prema Benassiju, nezaposlenost i mogućnost daljnjeg gubljena posla utječu na smanjenje potrošačke moći u Europi, te izazivaju osjećaj nesigurnosti kod radnika zbog mogućeg gubitka radnoga mjesta.

Nisko povjerenje u poslovni sektor U Europi je zabilježeno i rekordno nisko povjerenje u poslovni sektor u 2009. godini, a predviđanja za 2010. su sumorna ako zemlje članice EU-a ne pojačaju svoje napore u poticanju malog i srednjeg poduzetništva kreditiranjem preko banaka (lakši pristup sredstvima), te redovitost naplate potraživanja.

U Hrvatskoj Vlada taj problem namjerava riješiti otvaranjem većih kreditnih linija HBOR-a, interventnim fondom ili izravno u aranžmanu s komercijalnim bankama.

shaka zulu

  • Gost
Odg: Recesija
« Odgovori #100 : Prosinac 23, 2009, 11:27:16 prijepodne »
Za sve oni koji misle da nije dosta parafiksalnih nameta- dolaze novi:

http://www.monitor.hr/clanci/od-1-sijecnja-jos-tri-nameta-napacenom-gospodarstvu/27429/

Unatoč pritisku da se smanje sadašnja opterećenja i tako pomogne gospodarstvu, broj parafiskalnih nameta ne smanjuje se, nego povećava.

Dogodine će, piše Lider, država uzimati nove harače i od svih vezanih uz turizam, od poljoprivrednika i web-portala.

Početkom iduće godine tako na snagu stupa Zakon o članarinama u turističkim zajednicama koji obvezu plaćanja članarine nameće velikom krugu djelatnosti, od marketinških agencija, financijskih i računovodstvenih institucija do frizerskih salona, koji će morati izdvajati do 0,25 posto godišnjeg prihoda.

Osniva se Poljoprivredna komora s obveznim članstvom, a o visini članarine još se raspravlja.

Novi Zakon o elektroničkim medijima propisuje da će i internetski portali imati obvezu financiranja Agencije za elektroničke medije u iznosu od 0,5 posto ukupnoga godišnjeg bruto prihoda. Međutim, još se ne zna kako će država razrezati taj namet ako je portal sporedna, često i neprofitabilna djelatnost tvrtke.


I još malo: http://www.poslovni.hr/135215.aspx

Država je odobrila novi parafiskalni udar na telekomunikacijski sektor. Nakon što je ljetos mobilnim operaterima nametnula šest posto kriznog nameta na razgovore, SMS i MMS, sada je omogućila povećanje i uvođenje niza davanja, i to za sve telekome u Hrvatskoj.

Zaštita filmaša
Tako je Hrvatski audiovizualni centar (HAVC), nova institucija koja promiče filmsku umjetnost, svim telekomima poslao ugovor prema kojem od njih traži jedan posto ukupnih bruto prihoda iz 2008. ili ih u idućih mjesec dana šalje na sud. Država je prema Zakonu o audiovizualnoj djelatnosti dala pravo HAVC-u da od svih operatera ubire jedan posto koje ostvare od audiovizualnih usluga. Predsjednik Udruženja za telekomunikacije pri HGK Petar Čavlović kaže da su upravo stoga ugovori koje je HAVC poslao operaterima činjenično netočni. “Traže da platimo jedan posto prihoda iz 2008., i to ukupnih, a većina operatera tada se uopće nije bavila audiovizualnom djelatnošću”, kaže Čavlović te dodaje da su dosad bezuspješno tražili sastanak s ravnateljem HAVC-a Nikšom Sviličićem. Neslužbeno doznajemo da je HAVC ipak razgovarao, i to s mobilnim operaterima. Sviličić kaže da su s telekomima održali niz sastanaka i da su usuglasili većinu otvorenih pitanja. “Čeka se samo mišljenje, odnosno definicija audiovizualne djelatnost, koju bi trebalo dati Ministarstvo kulture nakon čega će se moći zaključiti ugovori”, kaže Sviličić. U međuvremenu, operateri već pregovaraju sa ZAMP-om, koji im je raskinuo ugovore i od početka iduće godine traži povećanje naknada za glazbena prava na četiri posto prihoda od novih digitalnih usluga poput MAXtv-a. Nadalje, Sabor je prije desetak dana usvojio Zakon o elektroničkim medijima prema kojem će operateri za rad Agencije za elektroničke medije morati plaćati dodatnih 0,5 posto prihoda od medijskih usluga na zahtjev kakva je, primjerice, virtualna videoteka. Direktorica odnosa s javnošću grupe T-HT Maja Weber kaže da oni poštuju zakone pa će tako poštovati i novu naknadu za filmaše, ali da je broj davanja koje operateri plaćaju vrlo velik. Ukupno, parafiskalni nameti odnose godišnje 12,5 milijardi kuna te su sustigli najizdašniji državni porez PDV. Ove godine država je na taj način posebno snažno pritisnula telekome.

Dodatni teret
Maja Weber iz T-HT-a dodaje da, između ostalog, već plaćaju i 0,32 posto ukupnog prihoda za rad HAKOM-a kao i visoke naknade za frekvencije, adrese i numeraciju. Država je samo od frekvencijskih naknada u 2007. ubrala 263,2 milijuna kuna, što je 28,5 posto više nego godinu prije. Čelnik B.Neta Adrian Ježina ističe da čak ni u slučaju “filmskog” nameta nije riječ o sitnim iznosima te da pitanje parafiskalnih davanja postaje sve važnije. S tim se slažu i u Metronetu i Optimi. Predsjednica Udruge pokretnih komunikacija Sarita Bukovčan-Kvaternik naglašava da je svaki namet koji se naknadno uvodi u vrijeme krize dodatan teret za mobilne operatere koji već plaćaju krizni namet od 6%.“Parafiskalni nameti su velik problem za telekome i njima će se Udruženje za telekomunikacije posebno pozabaviti u idućoj godini”, zaključuje Čavlović iz HGK.

4% ZAMP-u za glazbena prava

1% HAVC-u za filmska prava

0,32 % od ukupnih prihoda za HAKOM

6% od mobilnih razgovora, SMS-a i MMS-a

0,5% Agenciji za elektroničke medije

+ naknade za frekvencije, adrese, numeraciju i bazne wstanice

Gledim Otvoreno jenu večer i veli nam naš potencijalni Precednik Josipovič da je on zaslužen (il krif) za ZAMPov namet.Zato kaj je to tak v Jevrope...
***la te Evropa a de smo mi!?

Bilaj

  • Gost
Odg: Recesija
« Odgovori #101 : Prosinac 23, 2009, 02:57:06 poslijepodne »
Gledim Otvoreno jenu večer i veli nam naš potencijalni Precednik Josipovič da je on zaslužen (il krif) za ZAMPov namet.Zato kaj je to tak v Jevrope...
***la te Evropa a de smo mi!?
Sjeti se toga svaki put kada uzmeš mobitel u ruke. Ali nečeš vjerovati čak i na fotoaparat plačaš ZAMPovu naknadu! A zamisli apsurda kada na svu informatičku opremu moraš isto plačati. Čak i na tvoj glupi modem na stolu/zidu ili gdje već.

Bilaj

  • Gost
Odg: Recesija
« Odgovori #102 : Prosinac 31, 2009, 01:30:41 prijepodne »
Budiša u interview-u kaže da be u travnju biti rebalans i da će faliti u proračunu čak 20 miliardi kuna!!!  :o  :o  :o

http://www.vecernji.hr/vijesti/drazen-budisa-treba-nam-koalicija-hdz-a-sdp-a-clanak-73885

Bilaj

  • Gost
Odg: Recesija
« Odgovori #103 : Siječanj 02, 2010, 10:43:32 prijepodne »
Jedan hint kako svoja gospodarstva štite velike zemlje. SAD koji promovira slobodnu trgovinu - samo onda kada im paše jednako tako uvodi carine kada im paše. Nakon carine na gumu sada imaju i carine na čelične cijevi. toliko o modelu slobodne trgovine kojeg se Hrvatska mora striktno pridržavati.

http://www.vecernji.hr/vijesti/sad-uveo-carinu-celicne-cijevi-koje-uvozi-kine-clanak-73950

Offline Mlačanin

  • Global Moderator
  • Jezerača
  • *****
  • Postova: 3550
  • Karma: +3/-1
  • Spol: Muški
  • Još uvijek ne znam neke važne stvari, o voću, ženi
Odg: Recesija
« Odgovori #104 : Siječanj 02, 2010, 06:12:08 poslijepodne »
Jedan hint kako svoja gospodarstva štite velike zemlje. SAD koji promovira slobodnu trgovinu - samo onda kada im paše jednako tako uvodi carine kada im paše. Nakon carine na gumu sada imaju i carine na čelične cijevi. toliko o modelu slobodne trgovine kojeg se Hrvatska mora striktno pridržavati.

http://www.vecernji.hr/vijesti/sad-uveo-carinu-celicne-cijevi-koje-uvozi-kine-clanak-73950

To vrijedi samo za one koji imaju svoj stav i bezobrazno ponašanja,bez obzira na to što ostali misle.

Normalan svijet misli da rat nije ništa dobro,a oni uredno žive i zarađuju na ratovima!!??
Naše selo Mlaka je ,nekad kršteno
Jer u njemu bilo je bara,močvara
Al se sinci rodili,bare su zavozili
Nema više močvara ,bara nit blata....