Recesija

[kuntakinte]

Porez na njemačku mirovinu

Porez na inozemne mirovine
ZAGREB – Ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić najavio je kako će se idućeg tjedna sastati sa stručnjacima porezne uprave kako bi se dogovorio porez na inozemne mirovine građana kako bi izbjegli da takve poreze plaćaju u zemljama u kojima su ostvarili pravo na mirovinu.

Prema podacima koji stižu iz Njemačke i njihovog mirovinskog fonda, u 2010.godini isplaćeno je 292.5 milijuna eura na računa više od 81 tisuće hrvatskih državljana. Njemačka je pozvala naše državljane koji su mirovine zaradili u Njemačkoj da retroaktivno plate porez na sve mirovine koje su primili od 2007.godine.
http://www.portal53.hr/vijesti/hrvatska-i-svijet/103-hrvatska-i-svijet/1910-porez-na-inozemne-mirovine.html

[kuntakinte]

Standard & Poor's ...tko je iza njih...
http://www.sisak.info/forum/showthread.php?13691-Standard-amp-Poor-s-...tko-je-iza-njih...

[kuntakinte]

U cilju povećanja zaposlenosti
Mirando Mrsić: Uskoro kreće akcija protiv rada na crno
Rad na crno veliki je problem Hrvatske, a mi imamo mjere za njegovo smanjenje – ustvrdio je ministar Mrsić. No, nije bio detaljan o načinu na koji će se vrh države uhvatiti ukoštac sa sivom ekonomijom.
http://www.vecernji.hr/vijesti/mirando-mrsic-uskoro-krece-akcija-protiv-rada-crno-clanak-366887

Banke su se snašle
U prvoj polovini 2011. u usporedbi s istim razdobljem 2010. godine dobit banaka osjetno je porasla (19%). Za to je ponajprije zaslužan zamjetljiv pad kamatnih troškova, a posebice s osnove depozita stanovništva.

Kako navodi HNB u svom Biltenu o bankama, smanjenje pasivnih kamatnih stopa proširilo je kamatnu razliku, a njezina osjetno viša razina u odnosu na prethodne godine pokrila je i nadalje rastuće troškove rezerviranja kao i rast općih troškova poslovanja.

Depoziti stanovništva, čija je stopa rasta tijekom 2010. imala blagi uzlazni trend, u prvoj su polovini 2011. zamjetno sporije rasli, a pad depozita trgovačkih društava bio je snažan.
http://www.hrt.hr/index.php?id=48&tx_ttnews[tt_news]=147967&tx_ttnews[backPid]=38&cHash=0971b3a7f2

Nitko od ministara ne pristaje na bolne rezove u svom ministarstvu
Gdje "rezati"?!?
ZAGREB – Kao što je i najavljivao ministar financija Slavko Linić, rashodovna strana novog proračuna trebala bit biti manja za pet do devet milijardi kuna. Istaknuo je kako će se rezati svugdje po nešto. „Samo na materijalnim troškovima po ministarstvima planiramo uštedjeti oko milijardu kuna", najavio je Linić.
http://www.portal53.hr/vijesti/hrvatska-i-svijet/103-hrvatska-i-svijet/1922-gdje-qrezatiq.html

[kuntakinte]

GUVERNER ROHATINSKI OPET U AKCIJI>>>POTEZ SPASA
HNB spasio tečaj i upozorio: Ako se banke ne promijene, morat ćemo ih sankcionirati!
...Slabljenje kune ide u prilog i hrvatskim izvoznicima, čiji proizvodi sada postaju konkurentniji na svjetskom tržištu. Ipak, za Hrvatsku su veći problem dužnici, i to ne samo građani, nego i tvrtke, koji će pošto-poto morati iznaći novac za vraćanje uvećanih rata kredita. Toga su svjesni i u središnoj banci, koja je danas intervenirala na deviznom tržištu, prodavši 130 milijuna eura po prosječnom tečaju od 7,5463 kune, čime je iz opticaja povukla oko 981 milijun kuna i tako smanjila pritisak na domaću valutu.
 
- Mi ćemo i dalje održavati stabilan tečaj, pri čemu ne mislimo da je najbolji način da se to radi na ovakav način, deviznim intervencijama. Ovo je ponajprije signal bankama: ako one iz ovoga ne izvuku određene zaključke, mi ćemo poduzeti puno snažnije mjere, prije svega povećanje obvezne rezerve - kazao nam je nakon današnje devizne intervencije guverner HNB-a Željko Rohatinski .
http://www.jutarnji.hr/zeljko-rohatinski--ako-se-banke-ne-promijene--morat-cemo-ih-sankcionirati-/1000600/

U istraživanje nalazišta Rusi žele uložiti 100 milijuna eura
Ruska naftna kompanija želi uložiti milijardu eura u Hrvatsku
Jedna od najvećih naftnih kompanija u Rusiji zainteresirana je za istraživanje nafte, za Janaf, produktovod i za OMV-ove crpke
 Brunič: Zarubežnjeft je već vlasnik rafinerije nafte u Bosanskom Brodu i tvornice ulja u Modriči
Ruska državna naftna tvrtka Zarubežnjeft želi u Hrvatsku uložiti više od milijarde eura.
...No, Brunič je pritom napomenuo da se Zarubežnjeft i druge ruske energetske kompanije ponekad osjećaju da u Hrvatsku nisu dobrodošle. U poslovima istraživanja udjel Zarubežnjefta je 51 posto, Janafa 10 posto, a ostalo je udio privatnog kapitala, odnosno tvrtke registrirane u Švicarskoj, White Falcon Holding.
http://www.vecernji.hr/biznis/ruska-naftna-kompanija-zeli-uloziti-milijardu-eura-hrvatsku-clanak-367153

Zakaj ne uloži v Srbiju de je taj kapital sigurneši?
Jel to ovi nas * z belemi orli..?

[Sledgehammer]

Nije njihov "osjećaj da nisu baš najdobrodošliji" najvažnija stvar. Puno toga su za taj osjećaj sami krivi - dapače, svaka ruska investicija do sada se piokazala kao promašaj, kao plitki izgovor za pljačkanje i osiromašivanje, da prave volje i prave pomoći i ulaganja nikada i nije bilo, iako su im usta bila prepuna obećanja... kupe firmu, koja se nakon par mjeseci svede na noćno razmontiravanje strojeva i zaliha repormaterijala i utovar u vagone koji voze to sve kao sirovinu na otkup i preradu u vagonima za Rusiju... to kaj je raja ostala bez posla, kriv je ulagač i država koja mu je to dozvolila. Rusi ili lažu, ili debelo ucjenjuju - to je njihov poslovni pristup, i onda se čude što je osjećaj takav kakav je.

[kuntakinte]

Jesu oni konkurencija INAe z Modričum i Brodom? (Čiji su to ono bili prije rata pogoni?)
Mene je zanimlivo pitajne zakaj se ne udruže z INAum a ne z JANAFom? (Pušing Bele noči)

29.07.2002
Naime, prije nekoliko godina kupila ih je za dvadesetak milijuna dolara, a uskoro će ih prodati ruskoj tvrtki Rosneftegas za gotovo četiri puta veći iznos - oko 75 milijuna dolara, što je u četvrtak odobrio i Nadzorni odbor Ine.
http://www.monitor.hr/clanci/ina-ce-ipak-dobro-zaraditi-na-prodaji-bijelih-noci/18207/
+žneranci kaj se vlečeju po tekstu...

2002-08-13
Sretan kraj Inine sibirske avanture
Ina je porazila ruske mafijaše u prodaji Bijelih noći
Prošlog je tjedna Ina nakon dugotrajne borbe uspjela prodati sibirska nalazišta nafte Bijele noći ruskom Rosneftgasu: prodaja za ukupno 74 milijuna dolara ocijenjena je uspješnom u vodstvu domaće naftne kompanije, jer je postignuta profitabilna cijena usprkos nepovoljnim ugovorima koje je sklopila bivša Uprava Ine i pritisku ruskih moćnika i mafijaša
...Do zadnjeg trenutka prodaje Bijelih noći u Ini nisu bili sigurni hoće li prodati svoja sibirska naftna nalazišta, po kojoj cijeni i kako. Uspjeh prodaje nije ovisio o sposobnostima Ininih pregovarača – da jest, sve bi odavno bilo gotovo, vjerojatno i po mnogo povoljnijim uvjetima i za veću cijenu negoli je postignuta. Iako u Ini nevoljko o tome govore, nepobitno je da su na prodaju Bijelih noći ponajviše utjecali ruski lobiji, naftni, politički i bankarski zajedno, ali i nesređena situacija u Rusiji, gdje je tumačenje zakona povezano isključivo s osobnim utjecajem onoga s kim pregovarate. Pa ako je ujutro nešto i dogovoreno, nitko ne jamči da će taj dogovor vrijediti i navečer. Nafta je danas – uz izuzeće oružja –najprofitabilniji biznis, ali baviti se njime u takvom okružju nije nimalo poticajno.
http://www.nacional.hr/clanak/10329/ina-je-porazila-ruske-mafijase-u-prodaji-bijelih-noci

2003-04-15
NOVI SKANDAL U DRŽAVNOJ NAFTNOJ KOMPANIJI
Ina bi mogla izgubiti 74 mil. USD od prodaje 'Bijelih noći'
20 milijuna USD od prošlogodišnje prodaje 'Bijelih noći' ruskom PBS-u leži na računu u Švicarskoj, a Ina ih može podići samo uz ruski supotpis: kako PBS mora 30 milijuna USD platiti za registraciju kupljenih polja kod ruskih vlasti, predložio je Ini dogovorno rješenje spora, ali je državna naftna kompanija radije odabrala skupu međunarodnu arbitražu
http://www.nacional.hr/clanak/10563/ina-bi-mogla-izgubiti-74-mil-usd-od-prodaje-bijelih-noci
Ruski dribleri bi sad v rukavicami i još se žale ko *kice.

[kuntakinte]

Gasi se i MTČ-ova tvornica čarapa
...Postoje zainteresirane pravne osobe i domaće, a i neke iz Europske unije koje su zainteresirane za nastavak ove proizvodnje upravo zbog toga što je ove tvornica poznata po izuzetno kvalitetnim čarapama. U ovom trenutku ne mogu sa sigurnošću reći da li će to biti u stečaju ili kroz neki drugi oblik - zakupa , najma ili neke kooperacije, rekao je Uršulin.
http://www.hrt.hr/index.php?id=48&tx_ttnews[tt_news]=148362&tx_ttnews[backPid]=23&cHash=6561d6753c

Izgovor ili potreba - Čačićev stav prevagnuo jer ne vjeruje izvješćima Jadranke Kosor
Vlada strancima daje 6 milijuna eura da dozna gdje smo
Hitan natječaj: Posao ide stranim konzultantima, domaći – isključeni.
...Članovi nove vlade i vladajuće koalicije nisu ni u Sabor ni u Banske dvore došli s ulice. Većina ih je provela dva i više mandata u Saboru, neki su bili ministri u prethodnoj vladi i argument kako ne znaju što su zatekli priča je za malu djecu ili alibi situacija za neke druge stvari.
...Na posljednjoj sjednici svoje vlade Jadranka Kosor predstavila je detaljan izvještaj sa 30. studenoga 2011., na koji ni nova vlast kod primopredaje nije imala primjedbi.
http://www.vecernji.hr/vijesti/vlada-strancima-daje-6-milijuna-eura-da-dozna-gdje-smo-clanak-367937

[Bilaj]

Hitan natječaj: Posao ide stranim konzultantima, domaći – isključeni.

Ovaj dio mi nije jasan pogotovo kada se dalje navodi sljedeće: "Glavnu riječ u svjetskom revizorskom biznisu čini tzv. velika četvorka: Deloitte, KPMG, Ernst&Young i PWC, koji svi odreda imaju predstavništva ili konzultante u Zagrebu."

[kuntakinte]

Pogodovanje.
Ko da HDZova vlast kupuje škode il passate od Zubaka. Jedino oni zadovole uvete natečaja...

-

MMF traži još 500 milijardi USD za stabilizaciju globalne ekonomije
Iz MMF-a traže 500 milijardi USD za stabilizaciju globalne ekonomije i navode kako je to "tek početak".
...Ali iz MMF-a navode kako je to "tek početak", tijekom idućih godina vjerojatno će trebati i dodatnih trilijun USD (1000 milijardi).
 
"U ovoj fazi istražujemo mogućnosti putem kojih ćemo nabaviti novac. Po ovom pitanju više nećemo davati komentare dok se ne obave razgovori i konzultacije unutar organizacije", navela je glasnogovornica MMF-a.
...Kritičari također navode kako je MMF kao takav u rukama SAD-a i za konačan cilj ima pogodovanje američkim međunarodnim kompanijama.
 
MMF ima 187 članica. Najzaduženija zemlja kod MMF-a je Rumunjska (13,9 milijardi USD, podaci iz 2010.)
 
Države koje nisu članice: Sjeverna Koreja, Andora, Monako, Lihtenštajn, Nauru (otočna država u Tihom oceanu), Cookovo Otočje.
 Jedina država koja je bila članica i kasnije istupila svojom voljom (1964.) je Kuba.
 
Nakon neslaganja u UN-u, Fidel Castro je formalno najavio kako Kuba prekida suradnju 1964.
 Da je jedan od glavnih ciljeva Kubanske revolucije bio izaći iz sustava MMF-a možemo naslutiti i u slijedećem citatu:
 
 "MMF zastupa interese američkog krupnog kapitala koji je danas koncentriran na Wall Street-u"
 - Ernesto Che Guevara (govor na argentinskoj radio stanici "Radio Rivadavia", 3.studeni 1959.)
http://www.advance.hr/vijesti/mmf-trazi-jos-500-milijardi-usd-za-stabilizaciju-globalne-ekonomije/

[Sledgehammer]

Iako mi nikad ni bilo jasno zakaj ova tema nije u Gospodarstvu, svejedno je - jer ekonomija je politika, i politika je ekonomija...

===================

http://www.poslovnipuls.com/2011/11/28/oecd-svjetska-ekonomija-ubrzano-propada-a-eurozona-je-vec-vjerojatno-usla-u-novu-recesiju/

OECD: Svjetska ekonomija ubrzano propada, a eurozona je već vjerojatno ušla u novu recesiju

Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) danas je objavila novo pesimistično izvješće u kojem se eurozoni prognozira daljnje ubrzano propadanje ukoliko ne dođe do hitnog saniranja dužničke krize…

Na globalnoj razini rast će dogodine iznositi 3,4 posto, što je prilično manje od prijašnje prognoze OECD-a kada se predviđao globalni ekonomski rast od 4,6 posto. Ali čak ni tako male brojke neće biti rezultat oporavka europske i američke ekonomije, već poticaja kojeg će globalna ekonomija dobiti od nadolazećih ekonomija poput Brazila i Indije, prenosi Index.

OECD tvrdi kako je situacija najgora u eurozoni, koja se već nalazi u recesiji. Porazno zvuči podatak da je za narednu godinu predviđen rast od mizernih 0,2 posto na razini eurozone, ali i to bi se moglo dodatno smanjivati ako se uzme u obzir trend da se svako tri mjeseca prognoze dodatno krešu. Usporedbe radi, OECD je u svibnju predviđao kako će eurozona dogodine imati rast od 2,1 posto.

U OECD-u smatraju kako su političari napravili mnogo grešaka pri traženju odgovora na krizu, što je dovelo do  toga da su i najjače ekonomije postale ugrožene. “Situacija s nemogućnošću da proda svoje obveznice jasno je pokazala da se zaraza širi i da  je stigla i pred vrata Njemačke”, kazao je OECD-ov ekonomist Pier Padoan za Reuters. “Prva stvar  koju treba učiniti, a to je apsolutni prioritet, jest povećati ulogu jedinog faktora koji ima moć zadržati širenje krize, a to je Europska centralna banka. ECB mora uspostaviti ograničenje na obvezničke prinose, što bi zasigurno umirilo strasti na tržištu”, kazao je.

http://www.poslovnipuls.com/2011/11/23/lancana-reakcija-sp-ce-u-slucaju-recesije-u-eurozoni-odmah-sniziti-cijeli-niz-kreditnih-rejtinga/

LANČANA REAKCIJA: S&P će u slučaju recesije u eurozoni odmah sniziti cijeli niz kreditnih rejtinga

Američka rejting agencija danas je upozorila na lančanu reakciju koja će se dogoditi u slučaju da eurozona iduće godine uđe u novu recesiju…

David Breers, šef S&P-ovog nacionalnog rejting odjela i čovjek koji je osobno “odgovoran” za sniženje američkog AAA kreditnog rejtinga, u govoru u Dublinu je rekao kako vlade zemalja eurozone i Europska središnja banka (ECB) moraju hitno postići dogovor o rješavanju dužničke krize koja prijeti svjetskom gospodarstvu. Beers je kazao kako ECB i politički lideri eurozone moraju postići hitan dogovor oko zauzdavanja novog ekonomskog pada.

“Takav potez morao bi sadržavati tijesnu koordinaciju i političku odlučnost na svim razinama euro grupe i EU-a”, rekao je Beers i upozorio kako će eurozona možda teško izbjeći ulazak u novu recesiju ukoliko prinosi na državne obveznice nastave probijati rekordne razine, a bankovne bilance nastave se zužavati. Posljednji podaci pokazuju kako dramatično brzo raste rizik od nove recesije u eurozoni.

Beers je zaključio kako će u slučaju nove recesije u zemljama eurozone S&P odmah pokrenuti novu procjenu kreditnih rejtinga zemalja članica eurozone.

U prijevodu – možemo očekivati cijeli niz novih rezova kreditnih rejtinga.

Beersovi komentari dolaze u trenutku kada šef Europske komisije (EK) Portugalac Jose Manuel Barroso u Bruxellesu predstavlja prijedlog EK-a o izdavanju zajedničkih euro-obveznica koje su mnogi zbog snažnog protivljenja iz Njemačke i Francuske već unaprijed proglasili velikim promašajem.

Kriza u Europi nastavlja se punom parom…

[Bilaj]

Iako mi nikad ni bilo jasno zakaj ova tema nije u Gospodarstvu, svejedno je - jer ekonomija je politika, i politika je ekonomija...

Pa tada još nije bilo podforuma Gospodarstvo, zato sam tu otvorio.

Mislim da je prvi potez relativno dobar. Ja sam uvijek za podizanje PDV-a a smanjivanje nameta na plače.
Ali pod uvijetom da će ukupno porezno opterećenje biti manje ili jednako.

Ali se planira za nešto više od miliardu kuna više porezno opteretiti ljude, te tak nešto ne podržavam.

Druga je stvar što se planira smanjivanje rashoda. Rashodi se moraju agresivno smanjiti. A to sada se baš i ne vidi osim u zdravstvu i poljoprivredi.

Treba srezati državnu i lokalnu upravu. Ako to ne napravi onda rezanje u poljoprivredi i zdravstvu će na kraju više štetiti nego koristiti cijeloj državi.

Zgodno je Sever rekao: Država se raslojava na državnu elitu i obične građane koji plačaju ogromne poreze.

[kuntakinte]

2. veljače: prvi veliki test Kukuriku-vlade
Financijski dan D
U Zagreb dolaze predstavnici Fitcha, a ubrzo potom i drugih dviju glavnih američkih i svjetskih bonitetnih agencija, da, u razgovoru s ministrom financija i guvernerom HNB-a te bankarima i sindikatima, prikupe informacije za ocjenu sposobnosti države da se zadužuje
...Ocjenu kreditnog rejtinga Hrvatske treba očekivati krajem veljače. Prije nego što ocjena kreditnog rejtinga bude objavljena, agencije će o svojoj odluci obavijestiti hrvatsku Vladu i HNB. Kakvu će ocjenu dobiti Hrvatska, to će ovisiti prije svega o hrvatskoj Vladi, odnosno o njenoj spremnosti da provede uštede i reforme.

Jedno je sigurno: sadašnji kreditni rejting BBB- (što je ocjena koju Hrvatska sada ima kod agencija Fitch i Standard&Poor’s) neće biti popravljen. Hrvatsku čeka ili njegovo očuvanje ili pad rejtinga među financijsko smeće.

Ocjena BBB- zapravo je donja granica koliko-toliko prihvatljivog, srednjeg rizika. Svaka ocjena ispod toga  spada u visoki kreditni rizik i za Hrvatsku će značiti pad u veliku financijsku neizvjesnost. Hrvatska će se u tom slučaju, slikovito rečeno, vratiti na financijski Balkan jer rejtinzi svih ostalih zemalja jugoistočne Europe već spadaju u smeće.

Apsolutno najlošiji rejting ima Grčka čija je ocjena CC dno dna. Ali u crvenom su još dvije članice EU iz ove regije, Rumunjska i Mađarska, te Srbija, Makedonija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora i Albanija.

Ako krajem veljače Hrvatskoj bude smanjen kreditni rejting, postat ćemo dio kluba napola bankrotiranih država koje su morale zatražiti pomoć MMF-a ili Europske komisije.

Neki analitičari čak smatraju da se naša regija uopće neće moći izvući iz ekonomske krize bez ozbiljnije i koordinirane akcije MMF-a i EU. To su najcrnje prognoze koje Hrvatska još može izbjeći.  Ali, kako?
...Poruka rejting-agencija je jasna: samo smanjivanje javne potrošnje neće povećati konkurentnost gospodarstva i neće osigurati gospodarski rast u budućnosti.
...Među domaćim ekonomistima mogu se čuti i radikalna razmišljanja kako bi bilo dobro da agencije Hrvatskoj sruše rejting jer bi u tom slučaju Vlada bila prinuđena na to da prestane posuđivati novac.

Umjesto da traži kredite počela bi tražiti način kako da pokrene proizvodnju i izvoz.
 
Dođe li do rušenja kreditnog rejtinga, najizvjesnije je da će Hrvatska zatražiti pomoć MMF-a kao što su to učinile i druge zemlje u regiji. MMF već pomaže Srbiji, Rumunjskoj i BiH, Mađarskoj pomažu i MMF i Europska komisija.
http://globus.jutarnji.hr/hrvatska/financijski-dan-d

[Bilaj]

Još nema nikakvihvijesti od MMF-a.

Jedna druga vijest:

http://www.vjesnik.hr/Article.aspx?ID=91FE25B0-1D68-4F7F-84A8-33FCB88CF7DE

Industrijska proizvodnja i treću godinu uzastopce zabilježila je pad. Tako je u 2011. na godišnjoj razini pad iznosio ukupno 1,2 posto u odnosu na godinu prije.

[Bilaj]

Jedan članak o tome koliko je proizvodnja piča u hrvatskoj ugrožena:

http://www.poslovni.hr/vijesti/od-litre-soka-drzava-prisvoji-256-kn-proizvodacu-ostane-12-lipa-196293.aspx

Slika iz članka govori koliko nam je skupa država:

[Bilaj]

Malo o reformama poreza.
Ja se slažem sa večim PDV-om ali da se istovremeno smanji opterečenje plača.

E sada to je problematično. Naime govori se u vladi da će se najviše plače više oporezivati a najniže će se dodatno osloboditi plačanja poreza.

Ali što to u realnosti znači najviša plača.
Kada tako netko kaže očekivali bi da se najviše oporezuju više, srednje ostanu tu negdje a najmanje da se oporezuju najniže plače.

Ali u realnosti je naša vlada uzeli sebi za pravo da one prosječne plače svrsta u najviši platni razred te po njima da odere najviši porez od 40%.

Kada se zna da prosječna plača ne osigurava preživljavanje 4 člane obitelji zaključak je još strašniji.
Odokativno prosječno jedna mirovina i jedna plača pokrivaju minimalne troškove života 4člane obitelji - a tako nekako je i struktura - jedan radi jedan u mirovini i 2 ne rade (čisto kada se raspodijeli broj umirovljenika, radnika i stanovnika).

Tako ispada da vlada smatra da itko tko to zarađuje više od minimalnih troškova za život je ekstra bogat te ga treba svrstati u najskuplji porezni razred.


Tako se u realnosti poreznom politikom uništava srednji sloj koji treba biti oslonac svakog društva.