Autor: Bilaj - Listopad 11, 2009, 11:36:35 poslijepodne
Što Rohatinski kaže:
http://www.hrt.hr/index.php?id=48&tx_ttnews (http://www.hrt.hr/index.php?id=48&tx_ttnews)[tt_news]=50521&tx_ttnews[backPid]=23&cHash=e9a28440c2
Autor: Neo - Listopad 12, 2009, 08:33:31 prijepodne
Autor: Tur - Listopad 12, 2009, 09:03:24 prijepodne
Autor: Bilaj - Listopad 12, 2009, 10:09:53 prijepodne
Autor: Bilaj - Listopad 13, 2009, 12:58:37 poslijepodne
http://www.bankamagazine.hr/default.aspx?TabId=320&View=Details&ItemID=54675 (http://www.bankamagazine.hr/default.aspx?TabId=320&View=Details&ItemID=54675)
Autor: Bilaj - Listopad 16, 2009, 02:45:25 poslijepodne
http://www.tportal.hr/biznis/novaciulaganje/39620/Rohatinski-Ako-se-kriza-ponovic-nemamo-vise-rezervi.html (http://www.tportal.hr/biznis/novaciulaganje/39620/Rohatinski-Ako-se-kriza-ponovic-nemamo-vise-rezervi.html)
i još malo:
http://seebiz.eu/hr/makroekonomija/hrvatska/zeljko-rohatinski-ispucao-sam-sve-adute%2c-ne-vidim-elemente-za-optimizam,58785.html (http://seebiz.eu/hr/makroekonomija/hrvatska/zeljko-rohatinski-ispucao-sam-sve-adute%2c-ne-vidim-elemente-za-optimizam,58785.html)
Autor: Bilaj - Listopad 26, 2009, 01:57:24 poslijepodne
Željko Rohatinski: 2010. bit će godina otrježnjenja, vanjski dug ide na 100% BDP-a
http://seebiz.eu/hr/banke/zeljko-rohatinski-2010.-bit-ce-godina-otrjeznjenja%2c-vanjski-dug-ide-na-100%25-bdp-a,59475.html (http://seebiz.eu/hr/banke/zeljko-rohatinski-2010.-bit-ce-godina-otrjeznjenja%2c-vanjski-dug-ide-na-100%25-bdp-a,59475.html)
Autor: dobola - Listopad 26, 2009, 02:28:09 poslijepodne
S više od 33 milijarde eura službeno priznatoga vanjskoga duga, hrvatski su političari zaista postali taoci svjetskih financijskih i političkih centara moći. Nevjerojatno zvuči podatak da ove godine treba platiti 10 milijardi eura kreditnih obveza. Teško je i zamisliti koliko bi robe u inozemstvu trebalo prodati da se to učini bez uzimanja novih kredita. Sve se još nekako i može trpjeti, ali u slučaju Hrvatske Zapad uopće nije trebao slati nekakvog 'prikrivenog ekonomskog ubojicu'. Ovdje je postojao konsenzus svih socijalnih partnera da sami obave ekonomsko samoubojstvo zaduživanjem.
( John Perkins, 2008, knjiga prikriveni ekonomski ubojice)
Dužničko ropstvo počinje 2009.
Godina koja je pred nama mogla bi biti prijelomna. To je prva godina našeg apsolutnog dužničkog ropstva. U 2009. prenosimo akumulirani vanjski dug od oko 37 milijardi eura. Od toga država duguje sedam, banke osam i poduzeća šesnaest i pol milijarda eura, a četiri i pol milijarde izravne su strane investicije. Odgovornost za to alarmantno, zastrašujuće inozemno zaduženje dijele sve dosadašnje političke, ali i sve poduzetničke elite.
Pritom treba svakako kazati da je naša zemlja iz rata, 1995, izašla s inozemnim dugom koji se danas čini smiješno malim – svega tri milijarde eura.
U petogodišnjem mandatu Zlatka Mateše vanjski je dug porastao za 7,1 milijardi eura; prosječno 1,5 milijardu godišnje.
U četverogodišnjem mandatu Ivice Račana povećan je za 9,7 milijardi; prosječno 2,6 milijardi godišnje.
U prvom četverogodišnjem mandatu Ive Sanadera dug je porastao za oko za 11,4 milijardi; prosječno oko 2,8 milijardi godišnje.
U drugom mandatu vanjski bi dug, prema mojoj prognozi iz prošle godine, mogao premašiti 40 milijardi eura. Uzimajući u obzir nove okolnosti, već danas mogu tvrditi da će do kraja 2009. taj dug premašiti 42 milijarde eura, a ako se ne zaustave neki od već navedenih faraonskih projekata, taj bi dug mogao dosegnuti i 45 milijardi.
Prema preciznom izračunu Hrvatske narodne banke sljedeće godine na naplatu dospijeva glavnica od 9,4 milijarde eura i pripadna kamata od 1,7 milijardi eura. Računica je, dakle, vrlo jednostavna i jasna. Čak i u situaciji da bruto domaći proizvod poraste za 4 posto, to će nam donijeti dodatnu vrijednost od 1,5 milijardi, a to je 200 milijuna eura manje od iznosa koji moramo isplatiti za kamate. Ako se zna da se očekuje rast BDP-a od 0 do 2 posto, onda je situacija itekako dramatična. Još opakijom postaje kad se u račun uključe i preneseni dugovi iz ove godine: zdravstva od 500 milijuna eura i brodogradilišta od 500-700 milijuna.
Upravo zbog toga 2009. bit će godina velikih i teških kušnji za sve hrvatske elite: političku, poduzetničku, diplomatsku, znanstvenu, kulturnu, pa i medijsku – novinarsku. Pred znatno težim iskušenjima naći će se sam narod.
Povijest nas uči da se u teškim i olovnim vremenima najbolje provjerava poslanje vođa. Oni moraju ponuditi intelektualno, političko, moralno, ali i osjećajno (emocionalno) vodstvo. Proračunski deficit, pa i dužničko ropstvo, u doba krize manje su opasni od drugih društvenih deficita koje je dosad pokazivalo hrvatsko društvo; voljni, znanstveni, kreativni, radni, etički, moralni i vodstveni.
( Matica Hrvatska, 2009, komentar Slaven Letica).
Ako je to, to ponovo molim stručnije ekonomiste sa ovog foruma da mi pokušaju objasniti da li smo morali čekati do 2010 godine da shvatimo najave koje smo dobivali 2002 godine? U povijesti se nikada nije dogodilo da kad neka zajednica ( država, zadruga, OUR, SOUR, carstvo, kraljevstvo) dođu u fazu da im ukupni predviđeni prihodi nisu dovoljni da podmire ukupne kreditne obveze ne bukne nekakav oblik revolucije, a da ne pričamo o osobama koje su do toga dovele ( giljotina je i izmišljena da bi se ubrzala pravosudna procedura ).
Kako sad izaći iz problema kad više nemaš kome što prodati, nitko ti ne želi više davati kredit jer se nema gdje zalogom upisati - vidi primjer plemenite i POT-a. Ajmo neka rješenja na stol, dovoljno je bilo utvrđivanja stanja.
Autor: Bilaj - Listopad 26, 2009, 02:37:40 poslijepodne
Ako je to, to ponovo molim stručnije ekonomiste sa ovog foruma da mi pokušaju objasniti da li smo morali čekati do 2010 godine da shvatimo najave koje smo dobivali 2002 godine? U povijesti se nikada nije dogodilo da kad neka zajednica ( država, zadruga, OUR, SOUR, carstvo, kraljevstvo) dođu u fazu da im ukupni predviđeni prihodi nisu dovoljni da podmire ukupne kreditne obveze ne bukne nekakav oblik revolucije, a da ne pričamo o osobama koje su do toga dovele.
Kako sad izaći iz problema kad više nemaš kome što prodati, nitko ti ne želi više davati kredit jer se nema gdje zalogom upisati - vidi primjer plemenite i POT-a. Ajmo neka rješenja na stol, dovoljno je bilo utvrđivanja stanja.
Pa kada staviš žabu kuhati u hladnu vodu, sve je ok i ona će se skuhati i neće iskočiti.
Jednako tako i za npr parkingu zagrebu. Sada svuda moraš plačati isti.
Pa ne treba doči do revolucije. Island nije imao revoluciju.
Kak izaći iz ove situacije. Pravi ekonomisti sigurno imaju 100 prijedloga. Političari sigurno ni jedan jedini.
Autor: dobola - Listopad 26, 2009, 03:22:41 poslijepodne
Ako je to, to ponovo molim stručnije ekonomiste sa ovog foruma da mi pokušaju objasniti da li smo morali čekati do 2010 godine da shvatimo najave koje smo dobivali 2002 godine? U povijesti se nikada nije dogodilo da kad neka zajednica ( država, zadruga, OUR, SOUR, carstvo, kraljevstvo) dođu u fazu da im ukupni predviđeni prihodi nisu dovoljni da podmire ukupne kreditne obveze ne bukne nekakav oblik revolucije, a da ne pričamo o osobama koje su do toga dovele.
Kako sad izaći iz problema kad više nemaš kome što prodati, nitko ti ne želi više davati kredit jer se nema gdje zalogom upisati - vidi primjer plemenite i POT-a. Ajmo neka rješenja na stol, dovoljno je bilo utvrđivanja stanja.
Pa kada staviš žabu kuhati u hladnu vodu, sve je ok i ona će se skuhati i neće iskočiti.
Jednako tako i za npr parkingu zagrebu. Sada svuda moraš plačati isti.
Pa ne treba doči do revolucije. Island nije imao revoluciju.
Kak izaći iz ove situacije. Pravi ekonomisti sigurno imaju 100 prijedloga. Političari sigurno ni jedan jedini.
Napomenuh, nekakav oblik revolucije. Na Islandu se dogodila socijalistička revolucija pa je država ( vlada ili premijer) dala ostavku, pa su pozatvarali banke , dali otkaz managmentu i pokušali vratiti novce građanima, pa su posudili od MMF-a i Sovjetskoz Sojuza lovu itd.itd. Ali Vi sigurno imate jedno od 100 konkretnih prijedloga pa ga napišite da možemo argumentirano raspravljati. Što se tiće Vaše emajl poruke "Giljotina" kao takva spomenuta je tek toliko da se rasprava pokrene, a inače ako Vam nije poznato prvu "sjekaćicu" izmislili su crnogorci jer su bili lijeni dizati ruku u zrak dok su turcima rezeli udove. kasnije je izum usavršen u bosni, tako da je glavni majstor u francuskoj bio od Himze pra, pra djed koji je tamo bio na baušteli, kod poznatog poduzetnika Dartamigaraknemua kojeg su prvog zveknuli kad je izbila Revolucija.
Autor: dobola - Listopad 26, 2009, 03:51:49 poslijepodne
Evo, gosp. Bilaj, vidite kakvog mi guvernera imamo. Čudan čovjek taj Rohatinski. Umjesto da potiče da se naš ministar zaduži barem 10 milijardi eura, dolara ili čega već, da promjeni kurs npr. 1EUR=1KN, da predloži Jadranki hitno uvođenje zabrane vračanja svih oblika kredita pa da vidite kako bi odjednom postali JAKO zanimljiva država za razgovore. Ujedno bi postali nezanimljivi uvoznicima jer bi domaće bilo jeftinije.
Što Vi mislite o ovom prijedlogu? prijedlog se zove: " Ajde braćo da se zadužimo do kraja pa će posle belosvetki kamatari da nam titraju ja.. ".
Autor: Muzh - Listopad 26, 2009, 04:34:30 poslijepodne
Drugo, isto se tak more i trebaju smajniti prevelike plache i beneficije politicharov na seh razina terih isto tak ima prevech. Penzionere ki to nebi trebali biti je treba vugnuti z grbache ljudi ki delaju.
Trejte, famozne managere iliti menadjere je treba skresat. Prvo i vekschinom jedino kaj su ti poslovodje navchili na Bledu i drugem bledem schkolah je da oni moraju biti fest placheni kak bi se privukli najbolschi i najspameneschi ("to attract the best and the brightest"). Si smo imali prilike videti s prvog reda na globalnoj sceni kak su ti "najbolschi i najspametnejschi" uspeli unischtiti kompletni financijski sustav da bolje nisu mogli ni da su schteli. Si su oni a i ovi pri nami dobijali velike plache za i bonuse "odlichan performans" a tvrtke su im stagnirale ili propadale. Se je to treba pochistiti. Ima puno profesionalcov i znalcov kaj nisu basch "the best and the bightest" kaj bi delali uspeschno i dobro za puno mejne penez, no onda bi mafijaschi zviseli.
Autor: plemenitashica - Listopad 26, 2009, 05:07:51 poslijepodne
(http://img203.imageshack.us/img203/8077/pic000b1b.jpg)
Autor: shaka zulu - Listopad 26, 2009, 05:47:03 poslijepodne
Upravo zbog toga 2009. bit će godina velikih i teških kušnji za sve hrvatske elite: političku, poduzetničku, diplomatsku, znanstvenu, kulturnu, pa i medijsku – novinarsku.
Pred znatno težim iskušenjima naći će se sam narod.
( Matica Hrvatska, 2009, komentar Slaven Letica).
1. Ove elite nedu ni teknute ak je ne tekne negdo z PAPovke,oni se obično maste dok je dobro a da je loše šmajhlaju se vuz Raju i dereju se "Kak nam je lošoooooo!!!"
2. Narod je,definitivno,kak god da okreneš i kak god da ispadne,na***al.Kak i navek.Ak je harač-po haraču.Ak je revolucija-po revolucije.Ak je rat-po ratu.
Do ga ***e-ima naroda.
3. Letica je navek zame krivi čovek na krivem mestu.Po nektere kriterije bi ga mogel vrči i v paralelu Letica-Žužul-Pašalič.Neznam zakaj al mi ima takovu duvu...
Autor: Bilaj - Listopad 26, 2009, 08:47:41 poslijepodne
Ali Vi sigurno imate jedno od 100 konkretnih prijedloga pa ga napišite da možemo argumentirano raspravljati.
kad me vučeš za jezik- jedna konkretna i lako provediva mjera:
"Meso može biti smrznuto najviše 6 mjeseci."
pisanje zakona prijepodne, izglasavanje popodne, primjena odmah, pisanje procedura internih kod kontrole jedan dan, a pomoć hrv mesarima nemjerljivo velika.
A kaj se giljotine tiče- to su priče ili stvarno fakti jer su graditelji giljotine Sanson i Schmidt.
A kaj se tiče toga što je vlada preuzela dug banak na islandu. Ona nije preuzela nego je bila prisiljena preuzeti dug. :-\
Autor: dobola - Listopad 26, 2009, 11:10:20 poslijepodne
Naime, jako Vam je poznato da teoriju " meso može biti najviše smrznuto najviše 6 mjeseci" nije teoretski ni praktično moguće sprovesti jer bi u slučaju donošenja takvog zakona došlo do nestašice mesa. Naime, vrlo ste svjesni da se ova država godinama nije zaduživala da bi poticala proizvodnju i stvarala nove vrijednosti već da bi podmirivala troškove administrativnog aparata. Ova mjera u sukobu je sa uvoznim lobijem kojeg je država poticala i stimulirala čime je realni sektor, sektor proizvodnje doslovno uništila. Kad bi danas primijenili Vaš prijedlog cijena takvog mesa bila bi 30% veća jer alternative - domaće proizvodnje jednostavno nemate. Zato se i dozvoljava uvoz mesa kojem je rok valjanosti na granici jer se uvoznici bave uvozom mesa iskljućivo po "dumping modelu" tj. najstarije i neprodano u zemljama koje skladište svoje viškove do krajnjih granica. Ideja je dobra kao teorija ali primjena je najmanje 3-5 godina.
Nekada je Gavrilović bio najjaći otkupljivać žive stoke i peradi na području bivše Juge, odojaka, svinja itd., a danas je najveći uvoznik svinjetine iz Poljske. Zašto? Pa pitajte Škegru i naćin sustava obračuna pdv-a na uvezenu robu. Povrat pdv-a po preambuli propisanoj u pravilniku EU odnosi se samo na države ČLANICE te unije, a mi ju od samog uvođenja primjenjujemo ćime smo uništili domaću proizvodnju.
Dakle, mišljenja sam da se u HR NE ISPLATI proizvoditi jer država STIMULIRA uvoz. To se može promijeniti ujutro, izglasati popodne, procedura protiv bofl robe već postoji i prvenstveno proizvođači, a onda mesari postaju bitan čimbenik koji automatizmom zapošljavaju ljude u svim segmentima od obrade do transporta.
Sanson i Schmit su nadmimci koje su Himzo i Mujo koristili na baušteli.
A zašto bi Islandska vlada bila prisiljena preuzeti dug? Glupost, da ga nije preuzela ne bi se zvala Island već Sjeverna Hrvatska.
Konkretnije bi bilo da se smanji stopa pdv-a, da se zabrani osnivanje d.o.o. bez temeljnog kapitala od 1 mil.kuna ( depozitna varijanta ltd.) i da se država okrene strateškom izvozu prema zemljama koje nisu u Uniji. Tada nema ni limita u količini proizvodnje, ni načinu naplate.
Autor: Bilaj - Listopad 26, 2009, 11:51:14 poslijepodne
Vidite gosp. Bilaj, Vaš prvi prijedlog koji iznosite pada u vodu.
...
Ideja je dobra kao teorija ali primjena je najmanje 3-5 godina.
Što bi se promijenilo u tih 3 ili 5 godina. Neka odredba koja više ne stimulira uvoz nego izjednačava uvoz i izvoz je svakako pohvala. To što će uvozni lobij biti protiv toga - pa naravno da će biti jer više neću biti privilegirani nego tek izjednačeni sa hrvatskim mesarima.
U ostalom kada uđemo u tu EU morati će mo promijeniti taj zakon. Stoga zašto ne odmah promijeniti zakon koji ide hrvatskoj u korist. Meso će poskupiti - pa kaj ona. Zar je jeftinije uvoziti bofl robu i uništavati svoju proizvodnju te na kraju raditi ogromni deficit :-\.
E i da nije rok valjanosti na granici nego je meso za EU prestaro i mora na uništavanje dok hrvatski zakoni kažu da je i dalje takvo meso ok.
To je onaj veliki hrvatski problem normi. Poslušaj što o tome govori Fedelji.
A kaj se tiče PDV-a on nikak ne može ili dole- samo gore.
A kaj se tiče giljotine- ja sam očekivao ozbiljnu temu a ne sprdačinu.
Autor: Tur - Listopad 27, 2009, 08:41:45 prijepodne
Hrvatska će ovu godinu završiti sa 42,2 milijarde eura duga, koji će 2010. narasti na 45,5 milijardi
ZAGREB - Vanjski dug zemlje sljedeće će godine najvjerojatnije doseći ukupnu vrijednost robe i usluga koji se tijekom godine proizvedu u hrvatskom gospodarstvu, što bi moglo dodatno otežati život kako državi, tako i građanima i poslodavcima.
- Nakon pada bruto domaćeg proizvoda (BDP) u ovoj i stagnacije u sljedećoj godini, vanjski dug će nam u 2010. doseći razinu od 100 posto BDP-a. Naravno da nam to neće poboljšati kreditni rejting - upozorio je na jučerašnjoj konferenciji “Dan velikih planova” Željko Rohatinski, guverner Hrvatske narodne banke. Guverner je pritom upozorio da Hrvatskoj u 2010. na naplatu dolazi 10 milijardi eura glavnice i kamata na kredite koje je uzimala proteklih godina. Taj će dug trebati refinancirati, a kada se tome pridoda i potreba financiranja proračunskog manjka, Hrvatska bi se u sljedećoj godini mogla suočiti s potrebom zaduženja od čak 13 milijardi eura.
Izvor i nastavak na: http://www.jutarnji.hr/svaki-hrvat-iduce-godine--dugovat-ce-10-000-eura/318255/ (http://www.jutarnji.hr/svaki-hrvat-iduce-godine--dugovat-ce-10-000-eura/318255/)
Autor: Bilaj - Listopad 27, 2009, 09:14:12 prijepodne
Hrvatska bi se u sljedećoj godini mogla suočiti s potrebom zaduženja od čak 13 milijardi eura.Grozno...
A znate kaj je još strašno. Sada dolaze problemi sa dizanjem kredita. Holdingu ni jedna banka ne želi dati kredit. Dati će im sigurno sa velikom kamatom.
Kakva če biti kamata ovisi, ali sigurno moramo biti svjesni da će krediti stanovništvu biti sa kamatom višom od ovoga kaj će dobiti holding. :o
Autor: dobola - Listopad 27, 2009, 10:39:38 prijepodne
Gosp. Bilaj, na Vas očito drastično utječe neooptimizam koji se javlja u Partijskom okruženju zadnjih 8 godina. Zar Vam zaista treba matematikom - kao egzakntnom znanošću, dokazivati da NEMA TEORIJE skoro da se i naše dupe u Uniji nađe. Pa zar zaista mislite da oni vape za državama koje su 45 milijardi duga na 4 miliona stanovnika? Ionako su vlasnički ušli u sistem, ionako diktiraju pravila ponašanja i zaista ne vidim ni jedan opravdani razlog da požuruju sa našim ulaskom u tu zajednicu ili udrugu.
To vam je i odgovor na teoriju smrznutog krmića ne starijeg od 6 mjeseci. Kome bi oni, kao posrednici, plasirali mesurdu kojoj je istekao rok valjanosti ako bi nas, srbe i bosance uveli pod svoje inspekcijske nadzore? Prestanite biti naivni, sanjati o nekakvim 2011 ili 2012 godinama, to isto ste sanjali 2004 kad se uporno ponavljala teorija ulaska u Uniju najkasnije do 2008 godine.
Ekonomska kolonizacija koju su uspješno sproveli na ovim područjima iziskuje puno truda i donosi veliki profit pa je zaista suludo očekivati da će nekakava Unija odustati od iste. Zadnji kredit koji su našem ministru uvalilil imao je kamatu od 7% na više, pa si zamislite koliku će kamatu imati Bandijeras za Holding. Takvu kamatu Unija nije u mogućnosti natovariti čak ni Islandu, a da ne komentiramo ostale.
Dakle, postojano i dalje stojim kod teorije smanjenja pdv-a, izvoza van Unije ( voda tamo gdje je nema, pšenica u kompenzaciju itd.), te prestanka obračuna povrata pdv-a na uvezenu gotovu robu svih oblika. Naravno, ZERP čuvam za kraj balade.
Autor: Bilaj - Listopad 27, 2009, 06:30:07 poslijepodne
Dakle, postojano i dalje stojim kod teorije smanjenja pdv-a...Joj svašta si napisao...
Nemam ti sada vremena objašnjavati razlike zašto viši ili niži PDV. Ali hint za razmišljanje. PDV je porez na potrošnju.
Manji PDV više potrošnje- a kaj nismo do sada i previše trošili :-\
Autor: domovinesin - Listopad 29, 2009, 10:54:43 prijepodne
ako pada potrošnja smanjuje se i naplata poreza. daklem, viši pdv, manja potrošnja, manje novaca u državnoj blagajni, niži pdv, veća potrošnja, više novaca u državnoj blagajni. kaj se pak eu dotikavle, oni su već prije par godina izmislili konstrukciju "zemlje regije" i tu su uvrstili i nas i većina njihovih razgovora danas se odvija na razini "zemalja regije". ovo upućuje na zaključak da nas doista eu ne vidi u svome sastavu još neko vrijeme. pa, hvala im.Dakle, postojano i dalje stojim kod teorije smanjenja pdv-a...Joj svašta si napisao...
Nemam ti sada vremena objašnjavati razlike zašto viši ili niži PDV. Ali hint za razmišljanje. PDV je porez na potrošnju.
Manji PDV više potrošnje- a kaj nismo do sada i previše trošili :-\
Autor: dobola - Listopad 29, 2009, 01:18:10 poslijepodne
Bosna i Hercegovina - 17 %, Crna Gora 17%, Srbija 18%, Makedonija 18%, Albanija 20%
PDV u članicama EU-a
Belgiija – 21 %, Bugarska 20%, Danska 25%, NJEMAČKA 19%, Estonija 18%, Finska 25%, FRANCUSKA 19,6%, Grčka 18%, VELIKA BRITANIJA 17,5%,
ITALIJA 20%, IRSKA 21%, Latvija 18%, Litva 18%, Luxemburg 15%, Malta 15%, Nizozemska 19%, Austrija 20%, Poljska 22%, PORTUGAL 19%,
Rumunjska 19%, Švedska 25%, Slovačka 20%, SLOVENIJA 20% ( 8,5%), ŠPANJOLSKA 16%, Češka 22%, Mađarska 25%, Cipar 15%.
Mini države u Europi
Monaco - 22 %, Andorra 4%, Liechtenstein 7%, San Marino 0%, Vatikan 0%
Zaključak:
U Balkanskim zemljama u našem okruženju žive primitivni glupi ekonomski stručnjaci koji su ocijenili da je bolje imati manji pdv. Hitno trebaju savjete sa ovog foruma.
U vodećim državama i osnivačkim jezgrama EU financije vode totalno tupi ekonomisti koji su makroekonomske seminare završili u Tirani i Hitno im trebaju savjeti sa ovog foruma.
Svi su oni zapravo pred bankrotom, zar ne?
Recimo Španjolski proračun se puni na mješalicama, proizvodnji požara i dobrovoljnim davateljima organa. Imaju besplatno školovanje do 65 godine, a uđbenici su zadnji put štampani nakon II svjetskog rata. Kralj se vozi u Škodi, a princ na kineskom biciklu. Fakat mi nije jasno kako onda mogu sa takvim malim pdv-om pokriti te troškove kad ih ima po broju stanovnika boli glava.
Autor: JosipJoža - Listopad 29, 2009, 03:03:35 poslijepodne
Kralj se vozi u Škodi, a princ na kineskom biciklu. Fakat mi nije jasno kako onda mogu sa takvim malim pdv-om pokriti te troškove kad ih ima po broju stanovnika boli glava.
Dobola,fakat ste me nasmijali do bola.
A da mi pojačamo izvoz u Španjolsku, da tamo izvezemo sve ove, prepametne i domoljubne adezejce, kako prepostavljate, za koliko brzo bi njihov PDV skočio sa 16% na 23%?
Od 16 do 23% je 7 milijardi kuna/100 milijardi koje se otprilike kod nas domoljubno spreme u vlastite džepove ili nisam u pravu?Ili i više?
Autor: Mlačanin - Listopad 29, 2009, 03:46:23 poslijepodne
Autor: dobola - Listopad 29, 2009, 03:52:21 poslijepodne
Kralj se vozi u Škodi, a princ na kineskom biciklu. Fakat mi nije jasno kako onda mogu sa takvim malim pdv-om pokriti te troškove kad ih ima po broju stanovnika boli glava.
Dobola,fakat ste me nasmijali do bola.
A da mi pojačamo izvoz u Španjolsku, da tamo izvezemo sve ove, prepametne i domoljubne adezejce, kako prepostavljate, za koliko brzo bi njihov PDV skočio sa 16% na 23%?
Od 16 do 23% je 7 milijardi kuna/100 milijardi koje se otprilike kod nas domoljubno spreme u vlastite džepove ili nisam u pravu?Ili i više?
Gosp.Joža, pa zar niste čitali prijedlog Gosp. Bilaj-a da se uvede zakon o zabrani uvoza smrznutog mesa starijeg od 6 mjeseci? Pa zar Vam je ekonomski nejasno da Unija ne uvozi bofl proizvode ko mi. EU PROIZVODI BOFL ROBU. I to u 3 smjene. Automobile proizvode u Kini i sklapaju ih na tankerima, a u Munchenu ugrađuju mašinu.Znate kak se zovu? Mercedes, narodski poznat kao Merđan. Znate gdje se šiva Benetton, Robo di capa i ostali talijanski glamur proizvodi? U Laosu. Imate li uopće spoznaju ko proizvodi mobitele i baterije za EU šatro proizvođaće? Vijetnam - sjeverni dio.
Francuski Čobanković ima istih problema sa mljekarima ko i mi, zaštopala mu se kanalizacija od mlijeka domaćih proizvođača jer mu je jeftinije iz Brazila, a višak ionako prodaje nama.
Teško da bi na izvozu političara iz bilo koje stranke mogli balansirati uvoz bofl proizvoda. Najbolje bi bilo da povećamo pdv na 40%, da budemo vodeća zemlja u regiji, a da na domaći proizvod uvedemo stopu 1%. Bar bi zaradili na prepakiravanju.
Autor: dobola - Listopad 29, 2009, 04:16:52 poslijepodne
Zaista kad se pogledaju podaci usporednog pdv-a (dobola) ispada da mi stvarno ne vidimo drugog izlaza nego hitno ,sve naše vrsno strućno osoblje koje uspješno vodi ovu našu zemlju blagostanja ,meda i mlijeka poslati u pomoč tim jadnim zemljama. I neka ostanu tamo slobodno što duže da i kod njih urede sve tako divno ,kao što su kod nas uredili.
Pa, nas je vodio poznati austrijski menager koji je izgradio stabilnu monetarnu politiku dok je radio u Austriji. Imao je dvije firme i vozio merđana. Ili golfa? Sad je postao savjetnik multinacionalne korporacije iz Kanade koju vodi šatro doktorica ekonomije čije bogatstvo je nastalo udajom. Dakle poslodavac je globalno obrazovan i suradnici su takvi. Nemojte se zamarati izvozom stručnih kadrova. Mala smo sredina. Kad bi rasprodali zadnji bedem obrane nacionalne stabilnosti ko bi nam ostao?
Linić?
Pa taj lik je svom prijatelju u brodogradilištu izdao toliko garancija da je ovaj skoro riknuo jer se zamalo ugušio od papira. Toliko se zadužio da mu se ruka počela kočiti od svakodnevnog brojanja love i potpisivanja mjenica i zadužnica. Pa rasprodaja banaka i povećanje vanjskog duga do jaja. pa zar se više ne sjećate tih događaja iz bliskije povijesti?
Čačo varaždinski lav?
Pa taj je samo na akontacijama od 1991/2 do autocesta 2000/03 u svom mandatu skoro dobil infarkt jer su mu "odvjetnici" preuzeli upravljanje firmama koje su bile registrirane na familiju( užu i širu). Zvuči poznato? To se na zadnjem seminaru spominjalo kao "sindrom kerum", a zapravo je davno prije nastalo.
Na kraju su sudski procesi otišli u zastaru, on i danas za ovu vlast adaptira na gornjem gradu i nikom ništa.
Istarska udarna brigada?
Hebate, pa njihov glavni čovjek je kupil cijelo selo bez natječaja i dogradil 2 kata bez građevinske dozvole na svojem objektu, proklamira talijanski jezik kao dvojni službeni u svojem kantonu i razmišlja o osamostaljenju i stvaranju nekakve sjevernojadranske integracije? Ovog njegovog stranačkog kandidata za Predsjednika je žena tolko zavalila da je skoro ostal na cesti jer šatro nije znao da je dužna za robu u buticima. Moš mislit. On se bavio multinacionalnim pitanjima i zaštitom manjina u zoni svoje odgovornosti veličine 50 km.U tvornici duhana mu švercaju pljuge, sve je to regularno prijavljeno ali očito i tamo pravosuđe ima " sindrom kerum".
Nemamo mi baš puno kvalitetnog materijala. Ono malo što vrijedi je u Remetincu ili već negdje drugdje ( čitaj Kamen Ingrad and Co.), neki su odselili u Srbiju ( Guco stariji - po zanimanju veletrogovac zlata iz SFRJ), a nekima se više ne da ( Ko je jamio consalting d.o.o.). Slaba nam je i sezonska i vansezonska ponuda.
Autor: Mlačanin - Listopad 29, 2009, 05:53:18 poslijepodne
Škole su za veliku većinu njih, samo velike zgrade koje puno koštaju i gdje ostvaruju ekstra profite.Nikada prosjaci i sinovi nisu ništa napravili, sagradili, ostavili drugima da koriste i stvaraju, jer sve uvijek ima novu cijenu i podložno je prodaji.Ne vapim za bilo kojom spomenutom osobom ,a još manje za njihovim uspješnicama, koje zorno govore o njima kao ljudima sa debelom potplatom koje se nikako ne troše.Dali smo prednost politici pred strukom,dali smo pohlepi da nadvlada razum i poštenje,pa sad svi na žalost kusamo.
Ne mogu si pomoći kao i mnogi drugi,ali se pitam kako su mogli uništiti ovu zemlju bez imalo grižnje savjesti?Pa mi ne možemo toliko zaraditi ,koliko oni nerazumno troše smijući nam se u lice , strašno.
Autor: shaka zulu - Listopad 29, 2009, 06:22:58 poslijepodne
PROSJEČNA NETO PLAĆA
--------------------------------------------------------------------------------
Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za kolovoz 2009. iznosila je 5 267 kuna.
Utjecaj posebnog poreza na prosječnu mjesečnu isplaćenu neto plaću po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za kolovoz 2009. bit će, uz redovite podatke, objavljen 28. listopada 2009. u Priopćenju 9.1.1/8 Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća zaposlenih u 2009.
PROSJEČNA BRUTO PLAĆA
--------------------------------------------------------------------------------
Prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za kolovoz 2009. iznosila je 7 627 kuna.
MINIMALNA PLAĆA
--------------------------------------------------------------------------------
Na temelju članka 4., stavka 3. i 4. Zakona o minimalnoj plaći (Narodne novine, br. 67/2008.),
minimalna plaća za razdoblje od 1. lipnja 2009.
do 31. svibnja 2010. u Republici Hrvatskoj
iznosi 2 814,00 kuna. (objavljeno u Narodnim novinama br. 65/2009.)
STOPA REGISTRIRANE NEZAPOSLENOSTI
--------------------------------------------------------------------------------
Stopa registrirane nezaposlenosti za rujan 2009. iznosi 14,7%.
--------------------------------------------------------------------------------
ANKETA O RADNOJ SNAZI
--------------------------------------------------------------------------------
Jedan od ciljeva usklađivanja službene statistike Republike Hrvatske sa statistikom Europske unije jest i skraćivanje rokova objavljivanja rezultata Ankete o radnoj snazi. U tu svrhu objavljuju se prvi rezultati o ekonomskoj aktivnosti stanovništva u Hrvatskoj tijekom drugog tromjesečja 2009.
Prvi rezultati Ankete pokazuju da je radno sposobno stanovništvo Hrvatske, definirano samo donjom granicom starosti od 15 godina (15+), u drugom tromjesečju 2009. u Hrvatskoj činilo 3 685 000 osoba. Među njima je 1 768 000 osoba koje su na tržištu rada sudjelovale kao zaposlene ili nezaposlene, odnosno činile su radnu snagu u Hrvatskoj. Zaposlenih osoba bilo je 1 611 000, a nezaposlenih 157 000. Preostalih 1 918 000 osoba nije sudjelovalo na tržištu rada, odnosno ekonomski je neaktivno.
Analiza relativnih odnosa među tim glavnim kategorijama stanovništva prema ekonomskoj aktivnosti, pokazuje sljedeće: udio aktivnog stanovništva u radno sposobnom (stopa aktivnosti) iznosi 48%, istovremeno 43,7% radno sposobnih osoba je zaposleno (stopa zaposlenosti), a 8,9% radne snage je nezaposleno (stopa nezaposlenosti).
Rezultati Ankete o radnoj snazi za drugo tromjesečje 2009. bit će objavljeni u Priopćenju Državnog zavoda za statistiku br. 9.2.7/2 od 20. listopada 2009., u tiskanom obliku i na internetskim stranicama Zavoda.
--------------------------------------------------------------------------------
INDEKSI POTROŠAČKIH CIJENA
--------------------------------------------------------------------------------
Cijene dobara i usluga koje se koriste za osobnu potrošnju, mjerene indeksom potrošačkih cijena,
- u rujnu 2009. u odnosu na kolovoz 2009.
u prosjeku su niže za 0,2%,
- u odnosu na rujan prošle godine
više su za 1,0%.
BRUTO DOMAĆI PROIZVOD
--------------------------------------------------------------------------------
Procjena tromjesečnog obračuna
bruto domaćeg proizvoda:
- bruto domaći proizvod u drugom
tromjesečju 2009. realno je manji za 6,3%
u odnosu na isto razdoblje 2008.
- na temelju tromjesečnih procjena
godišnji BDP za 2008. realno je
veći za 2,4% u odnosu na 2007.
Prva procjena BDP-a
--------------------------------------------------------------------------------
Tromjesečni bruto domaći proizvod za drugo tromjesečje 2009. - prva procjena:
- Tromjesečni bruto domaći proizvod za
drugo tromjesečje 2009., prema prvoj
procjeni, realno je manji za 6,3% u
odnosu na isto tromjesečje 2008.
Jedan od ciljeva usklađivanja službene statistike Republike Hrvatske sa statistikom Europske unije jest i skraćivanje rokova obračuna tromjesečnog bruto domaćeg proizvoda te ranija objava prvog rezultata obračuna tromjesečnog bruto domaćeg proizvoda.
Procjena bruto domaćeg proizvoda za drugo tromjesečje 2009. godine bit će objavljena u Priopćenju Državnog zavoda za statistiku broj 12.1.1/2., 25. rujna 2009. u tiskanom obliku i na internetskim stranicama Zavoda.
PRIRODNO KRETANJE STANOVNIŠTVA REPUBLIKE HRVATSKE U 2008.
--------------------------------------------------------------------------------
Živorođeni
43 753
Umrli
52 151
Prirodni prirast
-8 398
Sklopljeni brakovi
23 373
Razvedeni brakovi
5 025
Podaci o prirodnom kretanju stanovništva za 2008. na razini županija i gradova/općina bit će objavljeni u priopćenju 17. srpnja 2009.
http://www.dzs.hr/ (http://www.dzs.hr/)
Autor: dobola - Listopad 29, 2009, 11:26:38 poslijepodne
MINISTAR financija Ivan Šuker novinarima u New Yorku se pohvalio kako je Amerikancima uspio "utopiti" obveznice u vrijednosti od čak 1,5 milijardi dolara! Rok dospjeća državnih obveznica je 10 godina, a ukupna kamata je 6,75 posto - Index.hr. 29.10.2009./ 23.00h
MOLIM HITAN EKONOMSKI KOMENTAR I ANALIZU tko je u pravu!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!
( sigurno će gosp. Bilaj znati objasniti, naravno ako bude imao vremena).
Autor: Rožica-ljutibijes - Listopad 30, 2009, 12:02:47 prijepodne
Željko Rohatinski na nedavnom je skupu "Dan velikih planova" rekao kako je "Šukerov povratak iz SAD-a s milijardu dolara, eura ili čega već" najgora moguća stvar koja nam se može dogoditi!
MINISTAR financija Ivan Šuker novinarima u New Yorku se pohvalio kako je Amerikancima uspio "utopiti" obveznice u vrijednosti od čak 1,5 milijardi dolara! Rok dospjeća državnih obveznica je 10 godina, a ukupna kamata je 6,75 posto - Index.hr. 29.10.2009./ 23.00h
MOLIM HITAN EKONOMSKI KOMENTAR I ANALIZU tko je u pravu!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!
( sigurno će gosp. Bilaj znati objasniti, naravno ako bude imao vremena).
Odgovor: ROHATINSKI,neupitno!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!! 8) :(
Autor: Bilaj - Listopad 30, 2009, 12:45:25 prijepodne
Gosp.Joža, pa zar niste čitali prijedlog Gosp. Bilaj-a da se uvede zakon o zabrani uvoza smrznutog mesa starijeg od 6 mjeseci? Pa zar Vam je ekonomski nejasno da Unija ne uvozi bofl proizvode ko mi. EU PROIZVODI BOFL ROBU.
Upravo sa ovako podcjenjivačkim stavom nikada niti nećemo postati bogati.
Možda je bolje ugledati se na ljude poput Fedlejija koji su izvoznici i se upravo za ovakve stvari zalažu.
Očito se opet treba govoriti o ovom problemu jer neki ne shvačaju dugoročne posljedice.
Imamo hrvatskog mesara i imamo EU mesara. U jednom trenutku EU mesar nakon 6 mjeseci ne može prodati meso.
EU mesar mora nakon 6 mjeseci uništiti meso. A to košta. Zato brže bolje utrpa meso u hrvatskoj po izuzetno niskim cijenama. Sada hrvatskih mesar se mora boriti sa ogromnom količinom prejeftinog mesa.
U jednom trenutku hrvatski mesar ima 6 mjeseci staro meso- ali on ne može utrpati to meso u EU, nego se mora boriti na lokalnom tržištu da to proda. I tako svako malo se hrvatsko tržište mesa zatrpa sa starim EU mesom. Sada hrvatski mesar uopće ne može prodati svoje meso bez obzira kako je staro jer je najbolje kupiti prestaro EU meso koje je jeftinije od domaćeg mesa. I tako nakon nekog vremena domaći mesar više uopće ne može prodavati svoje meso jer je preskupo i zatvori mesnicu.
Ali običnim ljudima je svejedno- oni sada imaju jeftinije meso. Ali koliko dugo to traje. Meso se uvozi, domaće ne proizvodi i živi na kredit. Koliko dugo. Tko će kredit vratiti- mesar neće jer bo on je propao i više ne radi.
I tako se sustavno uništava hrvatska proizvodnja. Može biti jedno vrijeme veselo jer je meso jeftino- ali dugoročno- meso se uvozi, domaće ne proizvodi ali za uvoz nešto treba i izvesti. Ako se uništi domaća proizvodnja nema se što dati zauzvrat. Pa ti je svejedno koliko košta meso jer ako ništa ne zarađuješ i možeš izvesti nemaš čime kupiti to meso iz uvoza.
Pitajte svakog mesara koji se bavi prizvodnjom mesa koliko im toj uvoz mesa uništava proizvodnju.
Što se tiče PDV-a.
@mlačanim tvoj primjer bi bio točan za potpuno elastične proizvode - ali proizvodi su dijelom eleastični a djelom neelastični. Ono što je bitno kod PDV-a jest da je to porez na potrošnju. Tako opterečuje sve proizvode koje se proizvode u zemlji ali i one koje je uvoze.
Ako ukinemo PDV- onda otvaramo da se sve kupuje bez problema.
No ako smo ukinuli PDV onda moramo opteretiti plače radnika i neke poreze na firme da nadoknade nedostatak PDV-a. Taj trošak plača se onda prenosi na proizvod bez obzira na to dali je taj proizvod za izvoz ili za domaće tržište. Time izvozni proizvod postaje skuplji i nestaje izvoz.
Otvoren je uvoz bez ograničenja a izvozni je opterečen i to dosta.
Zato da se pomogne izvoz trebalo bi smanjiti opterećenja na plače kako bi izvozni proizvod bio čim jeftiniji i lakše se izvozio. Nedostatak sredstava do poreza na plače treba nadoknaditi PDV-om. Sa manjom opterečenjem na plaće one rastu i veliki PDV onda više nije tako veliki.
Govori se da hrvatskoj treba veći izvoz. PDV ne utječe na izvoz (utječe minimalno, skoro pa ništa), stoga zašto ne povećati PDV. Opterečenje plača utječe na izvoz zato treba smanjiti opterećenje plača.
Drugi je problem iznos proračuna ali to je duga tema.
Meni bi bilo draže da se dobola umjesto političkih pamfleta pročita Santijev prijedlog za poreznu reformu ili Fedeljev problem monetarnih škara. Do tada bi bolje bilo da :-X s uvredama.
Autor: Bilaj - Listopad 30, 2009, 12:59:16 prijepodne
Pa, nas je vodio poznati austrijski menager koji je izgradio stabilnu monetarnu politiku dok je radio u Austriji. Imao je dvije firme i vozio merđana.
Najgore je kada se ide govoriti fest puno gluposti samo u dnevno političke svrhe a da se ne znaju ni osnove financija. Stoga bi najbolje bilo da dobola više :-X i manje vrijeđa.
Monetarnu politiku definira Hrvatska narodna banka a ne Vlada/Sabor
Fiskalnu politku definira Vlada/Sabor a ne Hrvatska narodna banka.
Stoga očito ću ja morati dati komentar doboli jer očito da dobola nezna ni dali je šukerov potez fiskalna ili monetarna politika.
Ja se slažem sa Rohatinskim jer će samo nova zaduženja odgađati nužno potrebne reforme da se napravi gospodarski zaokret.
Jedna stvar koja je bitna tu. kamata je 6,75%. To bi značilo da svaki kredit koji diže običan građanih treba biti viši od ove kamate jer je država sigurniji platiša od običnog građanina.
A to što ne nemam baš vremena za javiti se- to je zato što radim u stranim zemljama na izvozu da ne laprdam sa političkim pamfletima.
Autor: dobola - Listopad 30, 2009, 09:58:20 prijepodne
Tvoje objašnjenje monetarne i fiskalne politike ukomponirano sa mesarskim modelom uvozno izvozne politike evidentno pokazuje da se u praksi, prilikom rasprava koristiš ekonomskim pojmovnikom i misliš da si popio svu pamet ovog svijeta. Bez obzira na temu imaš takav stav i komentar.
Ako tebi danas nije jasno da monetarnu politiku NE definira HNB već netko drugi onda je žalosno sa tobom ulaziti u dublje rasprave. Zapravo si svojim odgovorima i pokazao da si teoretičar koji sa praksom nema blage veze ili barem glumi da je tako.
Dugoročne posljednice čega? Uništavanje domaće proizvodnje čega? Dodatna opterećenja na prihode građana?
Daj malo usporedi realnu sliku današnjeg društva i prestani izvoditi maglene teorije što bi bilo kad bi bilo i što će biti kad će biti.
Pitanje ti je bilo postavljeno vrlo konkretno i na njega do danas nisi odgovorio nego si počeo teoriju nepoznanica uvezivati u političke pamflete.
To što ti radiš u stranim zemljama na izvozu trebalo bi nama u domaćim zemljama koji zapošljavamo i plaćamo sve namete i haraće, kojima domaće zemlje ne podmiruju obveze i kojima se kamate za projektna financiranja penju na nevjerojatnih 16% trebao biti pokazatelj da slušamo takve ko ti koji radi u stranim zemljama i ima ista takva iskustva.
Bolje da sa tobom više ne komentiramo realnu situaciju jer je evidentno da konkretne odgovore nikada nećemo dobiti.
Izvućeš rečenicu iz konteksta i onda lupaš pojmove i njihovo objašnjenje koda smo svi mi na forumu završili 5 razred osnovne škole.
Austrijski menager je kreirao i monetarnu i fiskalnu politiku, diktirao pozicije plasmana poticajnih sredstava za uvoz, određivao cijenu otkupa , sklapao međunarodne ugovore o prodaji strateških kompanija i udjela u njima, opraštao obveze poduzetnicima u segmentu poreza na dobit i pdv-a, zaustavljao i preusmjeravao istražne postupke..... To je realna slika, a ne tvoje nebulozne teorije.
Stoga se ti lijepo primi posla na izvozu u stranim zemljama i komentiraj na INdex.hr ili VŠO blog.
Autor: JosipJoža - Listopad 30, 2009, 08:46:09 poslijepodne
Kralj se vozi u Škodi, a princ na kineskom biciklu. Fakat mi nije jasno kako onda mogu sa takvim malim pdv-om pokriti te troškove kad ih ima po broju stanovnika boli glava.
Dobola,fakat ste me nasmijali do bola.
A da mi pojačamo izvoz u Španjolsku, da tamo izvezemo sve ove, prepametne i domoljubne adezejce, kako prepostavljate, za koliko brzo bi njihov PDV skočio sa 16% na 23%?
Od 16 do 23% je 7 milijardi kuna/100 milijardi koje se otprilike kod nas domoljubno spreme u vlastite džepove ili nisam u pravu?Ili i više?
Gosp.Joža, pa zar niste čitali prijedlog Gosp. Bilaj-a da se uvede zakon o zabrani uvoza smrznutog mesa starijeg od 6 mjeseci? Pa zar Vam je ekonomski nejasno da Unija ne uvozi bofl proizvode ko mi. EU PROIZVODI BOFL ROBU. I to u 3 smjene. Automobile proizvode u Kini i sklapaju ih na tankerima, a u Munchenu ugrađuju mašinu.Znate kak se zovu? Mercedes, narodski poznat kao Merđan. Znate gdje se šiva Benetton, Robo di capa i ostali talijanski glamur proizvodi? U Laosu. Imate li uopće spoznaju ko proizvodi mobitele i baterije za EU šatro proizvođaće? Vijetnam - sjeverni dio.
Francuski Čobanković ima istih problema sa mljekarima ko i mi, zaštopala mu se kanalizacija od mlijeka domaćih proizvođača jer mu je jeftinije iz Brazila, a višak ionako prodaje nama.
Teško da bi na izvozu političara iz bilo koje stranke mogli balansirati uvoz bofl proizvoda. Najbolje bi bilo da povećamo pdv na 40%, da budemo vodeća zemlja u regiji, a da na domaći proizvod uvedemo stopu 1%. Bar bi zaradili na prepakiravanju.
Gospon Dobola,
šta bi ja, da mi niste ovako lijepo prosvijetlili vidike, o nekim općenitim činjenicama koje su u ovoj zemlji i vrapcima poznate, međutim moram priznati da mi se sviđa Vaš stil, pomalo tragikomičan u objašnjavanju tih istih činjenica.
S mog skromnog znanja o ekonomiji, rekao bi da raspravu o PDV-u treba sagledati s puno više strana, nego je to samo uvoz - izvoz, po meni jedan od ključnih faktora je upravljanje državnim proračunom, koji je napuhan do te mjere kao balon, samo je pitanje trenutka kada će puknuti.
Dakle, savki proračun treba biti i razvojni a ne mehanizam za isisavanje novaca, raznim oblicima malverzacija i korupcije u privatne džepove, zapošljvanjem i zbrinjavanjem vojske "zaslužnika" u javnoj upravi, koji sjedaju na teret proračuna, pogodovanju u javnoj nabavi, itd., gdje se zapravo ogromna količina sredstava proračuna odlijeva u privatne džepove a da za to nitko ne odgovara. Koliko je to novca koji se mogao uložiti u razvoj, koji sutra stvara novu vrijednost, za koliko se mogao smanjiti PDV, kako bi se građanima podigao standard i bolji uvjeti života?
Da, pa naravno mi svi plaćamo kako bi se samo neki obogatili, nama je nametnut "harač" kako bi se pokrile rupe u proračunu, koje su nastale pretakanjem novca u privatne džepove, pa naravno svi smo jednaki pred zakonom, neki su čak i jednakiji, svi imamo iste šanse, mogućnosti, da naravno pitanje je da li smo svi poduzetni?Hm...poduzetni, ta hrvatska riječ mi se jako sviđa, posebno kada imate podatak da u godinu dana tri ministra: Šuker, Milinović i Pankretić u svojim ministarstvima zaposle 1000 poduzetnih Hrvata, domoljuba, kojima su godišnja primanja cca 160.000.000 kn, naravno na teret tog istog proračuna,
a država i proračun su u totalnoj banani, zamislite mozgove tih poduzetnih Hrvata, ali nemojte s metnuti s uma da su oni samo "kap vode u moru", e sada dolazimo do toga, kada bi se državom upravljalo pošteno, časno, savjesno, odgovrno, i naš PDV bi mogao biti na razini 15-16% kao u Španjolskoj npr., puno više novaca bi ostalo za ulaganje u razvoj, imali bi bolju, učinkovitiju, efikasniju javnu upravu, građani bi imali bolji i viši standard, manje obolijevali te indirektno bi imali manje troškove HZZO-a i tako bi se začarani krug zatvorio u pozitivnom smjeru.
Ali to sve vjerojatno, u nekoj drugoj državi i u neko drugo vrijeme.
Autor: dobola - Listopad 30, 2009, 09:57:36 poslijepodne
S obzirom da ja sebe, za razliku od nekih, ne smatram doktorom ekonomije podržat ću temu Dr. Mate Babića na temu pdv-a koji je vrlo plastično objasnio da je Škegrinim načinom obračuna i prava na povrat istog naša država ubrzano krenula prema bankrotu. Na tu temu smo već diskutirali.
Mi već jednom moramo sami sebe pogledati u ogledalo i realno početi razmišljati.
Ako zaista želimo krenuti prema bolje moramo tražiti konkretne odgovore i objašnjenja u svim segmentima našeg društva, od toga da je statistički dokazano da je prošli mjesec stopa nezaposlenih u EU najveća u zadnjih 10 godina do toga da postavimo pitanje porijekla imovine. U međuprostoru ima toliko posla da Vas glava boli.
Pa vidite da nam najbolji poduzetnici stalno bježe u razvijene države. Evo, i Golemović pobježe u Federaciju, a gradio je kuće po Istri. Ako je platio porez i građevinsku uopće mi nije jasno zašto je on kriv? Razbježe se raja, ostadosmo sami.
Nego, jel ima neko neku štelu da i ja uzmem to državljanstvo. Di se mogu kupiti ti obrasci, biljezi i koliko to košta ali ono po sistemu: "štela vrti di burgija neće".
Moram pitat ove iz POT-a, možda bi oni znali.
Autor: Mlačanin - Listopad 31, 2009, 08:22:46 poslijepodne
Ali gospođo premijerko,zar to znači da ste i svih ovih godina do sada mogli bez toga?
Dali to znači da ste do sada svjesno lagali i obmanjivali javnost i bezdušno trošili ono što niste nikako i nikada zaslužili,a narod je grcao u dugovima.
Zar to znači da ste nas svjesno doveli u ovu današnju situaciju i prisilili nas ,da vračamo vaše dugove koje ste vi nama učinili svjesni i namjerno. I još mi uz sve to oduzeli od plaće ,ukrali i ispraznili fondove –mirovinski fond, u kojeg sam cijeli svoj radni vijek morao ulagati da bi ga vi tako bezdušno ispraznili,i sada mi rekli da ste nešto učinili za mene.
Ne ništa vi niste za mene ušparali,vi ste gospodo mene i mnoge druge u ovoj Hrvatskoj svjesno doveli u ovu šah-mat poziciju. A mi opetovano moramo plaćati vaše neznanje i nesposobnost ministara i vlade. Od '91 do danas uništena su ,pokradena i izbrisana sa ovih prostora mnoga poduzeća i radne organizacije koje su nešto značile u ovom našem okruženju. Prodano je sve što je moglo biti prodano,danas u vrijeme građevinske ekspanzije mi nemamo ni jednu građevinsku firmu koje su ranije nešto značile u svijetu,sve je uništeno i još se danas uništava,primjer Industrogradnje,koja se još nije do kraja urušila jer vjerojatno prvo treba podijeliti brojne nekretnine na moru i po cijeloj Hrvatskoj.
Grade se i otvaraju samo prodajni centri u kojima se troši, i naše se radnike pod vašim patronatom svjesno izrabljuje .Gdje da naš narod radi,stvara nova materijalna dobra,u kojem poduzećima ili firmama? Ne toga nema ,to se ne otvara.Poduzetne osobe treba uništiti,kada nešto ipak uspiju ostvariti jer to očito nikome u vlasti ne odgovara.
Lako se hvaliti dok se drugima otima pod bilo koju cijenu izmišljajući zakone koji pogoduju samo vladajućima.
Pitam se ,mada znam bezuspješno,do kada,kad će doći vrijeme da ovaj narod shvati da ste učinili i previše ,ali lošega nikako dobrog, a imali ste priliku?
Autor: Bilaj - Studeni 02, 2009, 11:46:18 prijepodne
Bilaj, evidentno je da ti treba u prosjeku 72 sata da izbaciš komentar na konkretna pitanja, a evidentnije je da nikada ne odgovoriš na ista.
Da naravno i više u slučaju kada sam van zemlje. Na žalost tebi treba samo par trenutaka da kažeš glupost poput ove:
Citat:
Ako tebi danas nije jasno da monetarnu politiku NE definira HNB već netko drugi onda je žalosno sa tobom ulaziti u dublje rasprave. Zapravo si svojim odgovorima i pokazao da si teoretičar koji sa praksom nema blage veze ili barem glumi da je tako.
Jer ovakvo omalovažavanje dugoročno, uporno i dobro upravljanje Željka Rohatinskog monetarnom politikom već dugo nisam čuo. Očito nije ti poznato koliko je dugo Rohatinski spremao HNB na udar krize koja došla prošle godine. Koliko je dugo bilo pritisaka na njega. Koliko je puno truda i novaca potrošio da Hrvatska ne bankrotira i doslovno propadne.
I onda da ga netko ovako omalovažava.
I onda još povrh svega niti ne prepozanješ ovu glupost:
Citat:
Austrijski menager je kreirao i monetarnu i fiskalnu politiku, diktirao pozicije plasmana poticajnih sredstava za uvoz, određivao cijenu otkupa , sklapao međunarodne ugovore o prodaji strateških kompanija i udjela u njima, opraštao obveze poduzetnicima u segmentu poreza na dobit i pdv-a, zaustavljao i preusmjeravao istražne postupke...
A to je da su to isključivo postupci fiskalne politike a ne monetarne.
Citat:
To što ti radiš u stranim zemljama na izvozu trebalo bi nama u domaćim zemljama koji zapošljavamo i plaćamo sve namete i haraće, kojima domaće zemlje ne podmiruju obveze i kojima se kamate za projektna financiranja penju na nevjerojatnih 16% trebao biti pokazatelj da slušamo takve ko ti koji radi u stranim zemljama i ima ista takva iskustva.
Nažalost i ja plaćam sve namete, poreze, harače i doprinose za kojekakve komore, kao i tečajne razlike kao i svi izvoznici u hrvatskoj i borim se na izvoznom tržištu unatoč tome što se hrvatska država mačehinski ponaša prema izvoznicima a pogoduje uvoznicima. I ljudi poput mene pokušavaju stvoriti trgovinski balans a na podržavati status pretjeranog uvoza svega i svačega.
Nažalost tvoje je samo da vrijeđaš i daješ političke pamflete ustrajavajući na evidentnoj gluposti poput omalovažavanje monetarne politike Rohatinskog.
Stoga je najbolje da od sada na dalje tebe stavljam na ignore.
Autor: Bilaj - Studeni 02, 2009, 11:52:58 prijepodne
Stoga optimistične najave rasta BDP-a u 2010 od 0,5% bi mogle biti utopija.
A sada jedan link na razmišljanje o tome koliko imamo ljudi na državnom proračunu:
http://www.monitor.hr/clanci/ako-otpusti-10-posto-birokrata-vlada-moze-odmah-ukinuti-krizni-porez/25996/ (http://www.monitor.hr/clanci/ako-otpusti-10-posto-birokrata-vlada-moze-odmah-ukinuti-krizni-porez/25996/)
Citat:
Ako otpusti 10 posto birokrata Vlada može odmah ukinuti krizni porez
Državna administracija ‘pojede’ gotovo 12 posto BDP-a i treba je smanjiti. Do kraja godine Ministarstvo uprave trebalo bi napraviti analizu i započeti reformu
Piše: Sergej Trajković
Državni pogon je segment države koji snažno opterećuje proračun, a njegovi efekti su iznimno niski. Smatram da se otpuštanjem 30 posto kadrova iz državne uprave te državnih i javnih tvrtki ne bi narušio sustav djelovanja. Uvođenjem sustava kvalitete i jasnim definiranjem ovlasti, odgovornosti i kompetencije svakog pojedinica te sa zadanim rokovima izvršenja poslova sustav bi polučio iznimne efekte jer sadašnji sustav u prosjeku za svakog djelatnika osigurava dnevno maksimalno tri do četiri sata rada - predložio je Mario Bajt iz Osijeka za portal mojahrvatska.jutarnji.hr.
Prevelik trošak
U državnoj i lokalnoj upravi, zajedno s javnim službama, ukupno je 250.000 zaposlenih. Samo državnih službenika koji rade po ministarstvima, agencijama i zavodima u Hrvatskoj, ne računajući djelatne vojne osobe, ima oko 65.000. Međutim, još je 185.000 zaposlenih u javnim službama, a riječ je o zdravstvu, školstvu, socijalnoj skrbi i kulturi. Za njihove plaće ove će se godine iz proračuna izdvojiti astronomska 21 milijarda kuna!
Dakle, kada bi se državni aparat srezao za trećinu, godišnje bi se uštedjelo čak 7 milijardi kuna, što odgovara ukupnoj šteti koja je tijekom rata nanesena Vukovaru.
No, to bi značilo i dodatnih 80.000 nezaposlenih, koji bi se sručili na burzu, gdje bi također primali naknadu, ovisno o visini svoje plaće i radnom stažu. Prema sadašnjem tempu zapošljavanja preko burze, oko 50 posto otpuštenih bi se zaposlilo za najviše šest mjeseci, ali pod uvjetom da ne biraju previše što će raditi.
Previše gradova i općina
No, dobra bi se ušteda ostvarila i s mnogo skromnijim otpuštanjem. Primjerice, kada bi se državna uprava riješila 20 posto zaposlenih, u godini dana bi se uštedjele 4,2 milijarde kuna. Smanjenjem glomazne birokracije za samo 10 posto, uštedjela bi se 2,1 milijarda kuna što je iznos koji se u deset mjeseci skupi od kriznog poreza. To je i milijardu i 100 milijuna kuna manje od iznosa koji je rebalansom proračuna ove godine uzet zdravstvu.
Tolika birokracija je dijelom i posljedica ogromnog broja županija, gradova i općina u Hrvatskoj, odnosno čak 20 županija plus grad Zagreb, 126 gradova i 429 općina.
Dr. sc. Dubravka Jurlina Alibegović, znanstvena suradnica na Ekonomskom institutu, smatra da županije nisu dovoljno financijski bogate da efikasno koordiniraju razvitak na svom području, što im je osnovna zadaća. Uspostava optimalnog broja lokalnih jedinica u Hrvatskoj, smatra ona, za cilj treba imati efikasno pružanje javnih usluga stanovništvu.
Mala efikasnost
Drugi je, pak, izlaz uz smanjenje birokracije i poboljšanje učinkovitosti njihova rada.
Prema istraživanju koje je provedeno na 45 tvrtki, a koje je prije nekoliko mjeseci objavio Jutarnji list, Hrvati u prosjeku rade samo 3,8 sati na dan, a mnogi zaposleni u državnoj službi niti ne skrivaju da rade i mnogo manje - samo dva do tri sata.
Temeljem te činjenice, smanjivanjem glomaznog državnog aparata za trećinu ne bi se poremetio rad države.
U prosincu bi, prema najavi ministra uprave Davorina Mlakara, trebala biti gotova analiza državne uprave na osnovu čijih podataka bi trebala početi dugo najavljivana reforma.
Međutim, razlog postojanja tog ministarstva je već sada sumnjiv jer na tri upita novinara Jutarnjeg lista o dosadašnjem učinku, postavljena u posljednjih desetak dana, nije stigao nikakav odgovor.
Poljska je za 10 posto srezala svoju birokraciju i izbjegla globalnu krizu
Poljska je prije pet godina, s ciljem sprečavanja propasti svojih javnih financija, počela s rezanjem državne potrošnje za oko 32 milijarde zlota (8,3 milijarde američkih dolara) u razdoblju između 2004. i 2007. Taj je plan iznio zamjenik poljskog premijera i ministar gospodarstva Jerzy Hausner, a cilj je bio spasiti oko 4 posto poljskog bruto domaćeg proizvoda (BDP) tijekom tri godine.
U godinu dana smanjili su broj zaposlenih u državnim službama za oko 10 posto.
Do danas su srezali javnu potrošnju za 19,7 milijardi zlota (5,5 milijardi dolara), što je 22 milijardi zlota manje nego je planirano, ali je ipak nešto.
Previše je šefova i radnika s niskim obrazovanjem
Stručnjaci tvrde da nije problem samo previše zaposlenih te da se jednostavnim rezanjem neće mnogo postići.
Tvrde da je u upravi premalo visokoobrazovanih ljudi, a previše kadrova sa srednjoškolskom spremom i previše šefova.
- Mi u ovom trenutku imamo situaciju da u jednom ministarstvu na razini odjela, gdje bi trebalo biti barem devet, deset ljudi, imate odjel s jednim izvršiteljem, jednim načelnikom i jednim ravnateljem, što je apsurdno. U reformu državne uprave ne može se ići bez pomno osmišljene strategije, a za to treba i nekoliko godina. I druge tranzicijske zemlje bore se s istim problemima. Nije poanta da mi sada smanjimo broj ministarstava ili smanjimo broj ljudi, nego da se strukturalno uđe u taj problem i vidi koji su poslovi potrebni. Do danas mi nismo napravili analizu poslova u hrvatskoj upravi da vidimo koji posao koliko teži, jesu li nam svi potrebni - upozorava Gordana Marčetić s Pravnog fakulteta u Zagrebu.
Plan za uštede
- Kada bi se državna uprava riješila 20 posto zaposlenih, ostvarile bi se 4,2 milijarde kuna uštede u godini dana što je, primjerice, milijardu i 200 milijuna kuna više od ukupnog trenutačnog duga države za lijekove
- Kada bi se državni aparat srezao za trećinu, samo na njihovim plaćama uštedjelo bi se oko 7 milijardi kuna
- Smanjenjem glomazne birokracije za samo 10 posto uštedjela bi se 2,1 milijarda kuna
Autor: Bilaj - Studeni 02, 2009, 11:59:21 prijepodne
http://www.vecernji.hr/vijesti/adrovic-banke-ce-2010-godini-izgubiti-cak-1-6-milijardi-kuna-clanak-41868 (http://www.vecernji.hr/vijesti/adrovic-banke-ce-2010-godini-izgubiti-cak-1-6-milijardi-kuna-clanak-41868)
Bankama će sigurno biti puno gore neko prije ali pošto im je do sada bilo izuzetno super, vjerujem da će preživjeti. (Pogotovo nakon što ih je Rohatinski zaštitio od prvog udara krize). Ali ono što je zanimljivo za malog čovjeka: "Adrović kaže da ne treba očekivati smanjenje kamatnih stopa koje su jedan oblik zaštite banaka od rizičnosti domaćeg klijenta."
Edit: još jedan link- ove zime bi nam moglo biti fest zima :-(
http://www.monitor.hr/clanci/putin-upozorava-eu-na-moguce-prekide-dostave-plina/26059/ (http://www.monitor.hr/clanci/putin-upozorava-eu-na-moguce-prekide-dostave-plina/26059/)
Autor: Bilaj - Studeni 02, 2009, 12:16:34 poslijepodne
S mog skromnog znanja o ekonomiji, rekao bi da raspravu o PDV-u treba sagledati s puno više strana, nego je to samo uvoz - izvoz, po meni jedan od ključnih faktora je upravljanje državnim proračunom, koji je napuhan do te mjere kao balon, samo je pitanje trenutka kada će puknuti.
Upravo tako. U hrvatskoj se govori samo da bi se smanjio PDV. A malo kada se govori o bilo kakvom drugom obliku smanjenja davanja državi.
A glede veze proračuna i PDV-a. Postoji jedna stvar koja je jako bitno a dosta je ljudi krivo interpretira. Kada se uveo PDV, uveden je sustav obračuna PDV-a i na zalihe/skladišta a ne samo na krajnju prodaju. To je bio dosta veliki udar na gospodarstvo jer bo je onako od oka 1/3 prihoda u skladištu. I od tada se govori da sve i gore. To je udar koji je bio veliki ali je bio jednokratan i nakon jedno dvije godine sve je opet došlo na svoje.
No ono što se generiralo tim udarom je puno gore. Državni proračun je najednom dobio jako puno novaca jer je lupio sav porez na sve zalihe. Tako da je 98 proračun imao jako puno novaca. I sada dolazimo do velikih problema zvan upravljanje državnim proračunom. Umjesto da su se ti novci dali za krpanje rupa i vračanje dugova, prava su povećana i trošeno je na sve strane.
No to povećanje prihoda je bilo jednokratno. Prihodi su 99 zbog tog efekta i zbog rata na kosovu su bili smanjeni u odnosu na 98. Ali trošenje proračuna nije zaustavljeno. I od tada započinje veliki val zaduženja hrvatske države.
To bi još bilo u redu da se zaduže, ali najgore je bilo to što se unatoč tome što fali novaca u proračunu svaki sljedeći proračun oko 10% veći o prethodnog.
Združeno sa velikom nesposobnošću države da se riješi korupcije i lopovluka dolazimo do danas kada je dug jednak BDP-u i što je najgore nema tendenciju zaustavljanja. Tak da samo bog zna kako će nam biti 2010. A tada kreator monetarne politike - Rohatinski- više neće moći zadržavati udare krize.
Autor: dobola - Studeni 02, 2009, 02:48:00 poslijepodne
Pojam Rohatinski zaista se u djelu mozga gosp. Bilaja manifestira kao nedodirljiva osoba koja je svoje akcije započela, kako on tvrdi, puno prije nego što je do krize došlo. Pa dobro, gosp. Bilaj, da li to znači da su se akcije zvale:
1.Guverner Hrvatske narodne banke Željko Rohatinski, još od 2003. godine, nije odobrio provođenje niti jedne izravne kontrole HNB-a nad poslovanjem banaka u Hrvatskoj ( Gospodarstvo.kolovoz 2009)
- Bilaj, imaš drugačije saznanje i molim tvoj komentar iz kojeg razloga nakon više od 100 prijava ???
2. Od travnja 2008. godine do kraja listopada 2009. godine Državno odvjetništvo nije riješilo aferu organiziranog kriminala, pranja novca, utaje poreza i krivotvorenja bankarskih bilanca u Slavonskoj banci d.d. Osijek i Hypo Alpe Adria Banci, „tešku“, prema kaznenoj prijavi iz travnja 2008. godine više od 5 milijarda 600 milijuna kuna.Štoviše i dokument otkriva kako je guverner Hrvatske narodne banke Željko Rohatinski još 2006. godine predao izvješća Hrvatske narodne banke i HANFA-e o provedenim kontrolama u Banci. ( Gospodarstvo, rujan 2009.)
- Bilaj, imaš li možda spoznaja dok vršiš uvoz ili izvoz da je Rohatinski počeo internu istragu kako bi zaštitio štediše, te istu objavio javno ??? Ako je njegovo izvješće koje je predao falš zašto do danas on kao takav nije odgovarao za netočne podatke i izvještaju ???
Evo, postavljena su Vam dva pitanja, za sada nismo dodirivali monetarnu i fiskalnu strategiju i politiku, nećemo dodirnuti ni pdv i Škegru ( za to nam treba 200 sati na forumu ) pa Vas molim kad uhvatite vremena za KONKRETNO komuniciranje da se javite. Ovakva Vaša diskusije na forumu gdje Vi kopirate članke sa raznih web portala uz napomenu: I još jedan link; ove zime bi nam moglo biti..;još jedan link za razmišljanje; svodi se na programirano izbjegavanje iznošenja vlastitog mišljenja, zar ne?
I nema tu nikakve "političke parole" već se pojavljuje osnovana sumnja da zapravo Vi koristite politički egzibicionizam kako bi izbjegli KONKRETNE odgovore.
Čak, kad zagusti, počinjete lagano i sa malim uvredicama jer ste očito stjerani pred zid.
Za kraj, molim da ne spominjete više Vašu teoriju PDV-a i skladišta jer je svima jasno da se uvođenjem istog proračun u datom momentu " umjetno napuhnuo" ali se sredstva nisu usmjeravala na proizvodni sektor i stvaranje novih vrijednosti već su se trošila na "skladištenje". Ako vam to do danas nije jasno, nakon toliko dokazanih stvari, onda je zaista vrijeme za neku drugu temu.
Autor: Bilaj - Studeni 02, 2009, 03:32:40 poslijepodne
http://www.vecernji.hr/vijesti/iduce-godine-industriji-jos-51-000-otkaza-clanak-43576 (http://www.vecernji.hr/vijesti/iduce-godine-industriji-jos-51-000-otkaza-clanak-43576)
Autor: De Loren - Studeni 02, 2009, 07:31:35 poslijepodne
Autor: shaka zulu - Studeni 02, 2009, 07:49:13 poslijepodne
...
Istraga protiv Hypo i BLB banke brzo će razotkriti igre oko hrvatskog vanjskog duga kao veliku prijevaru i falsifikat
Ova istraga, smatra se u kuloarima stranih diplomatskih predstavništava u Zagrebu, vrlo brzo će pokazati da je HAAB sudjelovala u sustavnom pranju novca i lažiranju, napuhavanju poslovnih knjiga, pri čemu je fiktivno prikazivala domaći, hrvatski kapital, koji je bio iznašan iz zemlje i vraćan natrag u vidu fiktivnih kredita kao strani kapital kojim se kreditira Hrvatska.
Na taj način je sudjelovala u stvaranju mita o hrvatskom vanjskom dugu, te je znatno doprinijela lažno prikazanom iznosu od trideset i četiri milijarde dolara navodnog vanjskog duga Hrvatske.
Stoga će istraga protiv BLB i HAAB vrlo brzo "razotkriti priču o hrvatskom navodnom vanjskom dugu" kao "veliku prijevaru i falsifikat".
...
http://www.necenzurirano.com/index.php?option=com_content&task=view&id=1585&Itemid=1 (http://www.necenzurirano.com/index.php?option=com_content&task=view&id=1585&Itemid=1)
http://www.forumgorica.com/politika/hypo-alpe-adria-banka-je-krovna-organizacija-transbalkanskog-pranja-novca/msg4924/#msg4924 (http://www.forumgorica.com/politika/hypo-alpe-adria-banka-je-krovna-organizacija-transbalkanskog-pranja-novca/msg4924/#msg4924)
Kaj mislite..?
Autor: JosipJoža - Studeni 02, 2009, 07:51:02 poslijepodne
međutim prokletstvo kapitala ga je dovelo do ovoga u čemu je sada, očito je da je i ovaj put očekivao pomoć države koja je sada izostala.
Što mu je trebala takva ekspanzija na tržištima na koje Europske Companije vrlo oprezno ulaze, kada uzmete preveliki zalogaj obično se davite, zar ne?
I to se Pevecu upravo dogodilo. Da na žalost jedan dio djelatnika će ostati bez posla ali obzirom na sve nadolazeće Prodajne centre to i nije tragično, svi će oni dobiti opet šansu za posao, jer otvaraju se nove trgovine i prodajni centri, tako da ni dobavljači neće biti zakinuti, oni su čak i sretni da ne rade sa Pevecom koji nije plaćao i tako, za razliku od stranih Companija koji svoje obveze podmiruju na vrijeme, što se toga tiče.
Obzirom da se u ovoj zemlji još uvijek otvaraju samo trgovine ne vidim problem za Pevecove djelatnike, koji i tako nisu plaćani niti korektno niti na vrijeme u Pevecu.
Autor: Bilaj - Studeni 03, 2009, 02:29:16 poslijepodne
Na taj način je sudjelovala u stvaranju mita o hrvatskom vanjskom dugu, te je znatno doprinijela lažno prikazanom iznosu od trideset i četiri milijarde dolara navodnog vanjskog duga Hrvatske.
Moguće, da paće vrlo vjerojatno da se to radilo o svakakvim mutnim radnjama.
No ipak ne vjerujem da je vanjski dug hrvatske fiktivan. Kada pogledam Macelj ili breganu i kolonu šlepera kako ulazi u hrvatsku puni a iz hrvatske izlaze prazni...
Jedna stvar koja je jako zanimljiva za primjetiti. Vanjskotrgovinski deficit je ogroman. Tipa 50% uvoza je pokriveno izvozom (ne znam konkretno brojke). No nije sve tak crno, ali ipak je. Hrvatska nadoknađuje taj deficit trgovinski turizmom. No čak i sav turizam nije dovoljan da se nadoknadi deficit nego i sa ukupnim turizmom mi i dalje imamo ogroman deficit -a to je strašno... umjesto da nam je turizam nešto gdje zarađujemo, ispada da je turizam samo krpa rupe da nam ne bude još gore.
Edit: jeste li znali koliko se potpora daje... uff.. ja sam ostal paf...
http://www.tportal.hr/biznis/gospodarstvo/41816/Za-potpore-gubitasima-dajemo-6000-kuna.html (http://www.tportal.hr/biznis/gospodarstvo/41816/Za-potpore-gubitasima-dajemo-6000-kuna.html)
"Izračun raspodjele državnih potpora po svakom zaposlenom u pojedinim sektorima razotkriva da je brodogradnja po svakom zaposlenom radniku godišnje od države dobivala 228.488 kuna, poljoprivreda 93.214 kuna, a sva ostala prerađivačka industrija po zaposleniku je od države u prosjeku dobila tek po 10.943 kune."
Za brodogradnju je strašno- pa ispada da bi bolje bilo da novce radnicima izravno damo i oni vrte prstima a ne da još rade i stvaraju dodatne gubitke.
Za poljoprivredu nisam siguran točno u brojke- zašto - jer zaposleni u poljoprivredi nisu svi koji dobivaju potpore. Npr možeš raditi negdje neki drugi posao ali svejedno dobiti potporu za poljoprivredu.
Autor: Bilaj - Studeni 05, 2009, 09:58:45 prijepodne
Za jabuke je situacija kompliciranija. Hladnjače za jabuke drže uglavnom trgovci jabukama a ne proizvođaći. Te onda uvezu stare jabuke iz EU koje su tamo višak a domaća svježe ubrana jabuka ima problem s plasiranjem na tržište. više na ovom linku:
http://www.vjesnik.hr/html/2009/11/05/Clanak.asp?r=gos&c=2 (http://www.vjesnik.hr/html/2009/11/05/Clanak.asp?r=gos&c=2)
tamo kažu i riještenje. Nek država subvencionira izgradnju hladnjača ali iste nek budu upravljanje od strane proizvođaća a ne trgovaca jabukama.
Ista stvar u jutarnjem: http://www.jutarnji.hr/trgovine-pune-jeftinih--starih-jabuka-iz-europe-/333291/ (http://www.jutarnji.hr/trgovine-pune-jeftinih--starih-jabuka-iz-europe-/333291/)
"Te /uvozne, stare/ su jabuke kupljene po cijeni ispod jedne kune, a prodaju se po 5 i više kuna u hrvatskim trgovinama, kažu voćari. Trgovci s druge strane tjeraju voćare da svoje jabuke jeftino prodaju jer drže monopol kad je riječ o hladnjačama. Ove godine urod jabuka je oko 45.000 tona što je dovoljno za 65 posto domaćih potreba. Otkupna cijena je 2,5 kune, pri čemu trgovci dobivaju 50 lipa od države, a ne voćari. S druge strane država im je subvencionirala i izgradnju hladnjača."
Autor: Bilaj - Studeni 08, 2009, 10:54:24 prijepodne
http://www.jutarnji.hr/slovenci--cesi--slovaci-i-estonci--ispred-nas-po-razvoju-i-standardu/338841/ (http://www.jutarnji.hr/slovenci--cesi--slovaci-i-estonci--ispred-nas-po-razvoju-i-standardu/338841/)
Autor: Bilaj - Studeni 09, 2009, 12:57:11 poslijepodne
http://www.monitor.hr/clanci/kriza-ogolila-hrvatski-glib/26236/ (http://www.monitor.hr/clanci/kriza-ogolila-hrvatski-glib/26236/)
Autor: Bilaj - Studeni 13, 2009, 11:41:58 prijepodne
Lovrinčević: Kriza će sada svakom zakucati na vrata
Možemo očekivati povećanje PDV-a na kruh i mlijeko na deset posto, smanjivanje broja županija na samo deset te upola manje općina.
Autor: Ljubica Gatarić
12.11.2009 17:51
Željko Lovrinčević, Ekonomski institut
Željko Lovrinčević, Ekonomski institut (Foto: Mišo Lišanin)
Slijedi šest teških mjeseci. Dosad je kriza bila samo po novinama i internetskim portalima, ali sad će osobno doći svakome na vrata – izjavio je analitičar Ekonomskog instituta Željko Lovrinčević na godišnjem savjetovanju ekonomista u Opatiji na kojemu je predstavljen kao osobni savjetnik premijerke Jadranke Kosor.
Iduće godine Lovrinčević očekuje stagnaciju, uz veću vjerojatnost da rezultat bude lošiji, dok bi 2011. donijela 3,5 posto rasta. Banke imaju veliku zadršku prema kreditiranju tvrtki, njima nije problem novac, ali trenutačno čiste bilance jer su bile orijentirane na trgovinu i graditeljstvo. Javna poduzeća ne posluju dobro, za što nisu krivi samo direktori, već i ministri koji ih ne nadziru kako treba. – Pitanje je mogu li stari ljudi naučiti nove trikove, rekao je Lovrinčević.
Pad zaposlenosti
Lovrinčević očekuje velik pad zaposlenosti, a teško razdoblje potrajat će sve do ljeta iduće godine i početka sezone. Vjeruje da će ove godine doći do pada od 6 posto jer industrijska proizvodnja dugo pada, a i veliki naručitelji građevinskih projekata dolaze u krizu i probleme. Zagreb je, primjerice, jedan od njih.
No, kada kriza završi, tada će se vidjeti još veće razlike u razvijenosti između glavnog grada i ostatka Hrvatske jer Zagreb i u krizi bolje prolazi od drugih. Replicirao je ministru financija Šukeru koji je dan prije ponovio da je 87 posto proračuna zadano. – Zadano je samo u nečijim glavama, rekao je Lovrinčević te ustvrdio da pojedinim ministarstvima nedostaje 50 do 100 kvalitetnih ljudi za provedbu i nošenje s reformama.
Hitno treba napraviti registar zaposlenih u javnom sektoru s popisom i njihovim karakteristikama. Novi ministar gospodarstva mora odmah provesti početno restrukturiranje brodogradnje, poljoprivrede i petrokemijske industrije. Lovrinčević je, inače, spominjan i kao jedan od kandidata za ministra gospodarstva, a danas se i u njegovom izlaganju indirektno moglo čuti objašnjenje zašto se nije upustio u takav zahvat.
“Nisam čarobnjak”
– Ja nisam u svijetu Davida Coperfielda. Ovo je krvav posao koji treba raditi organizirano – kazao je Lovrinčević najavivši da treba očekivati i povećanje stope PDV-a na kruh i mlijeko te ostale proizvode na 10 posto, što će sigurno pogoditi najugroženije slojeve. Hoće li do ukidanja nulte stope PDV-a doći već 2010. nije rekao.
Racionalizacija javne uprave trajat će dvije godine, a prema Lovrinčeviću na kraju bi trebalo ostati 10 županija i upola manje općina. U drugoj polovini 2010. doći će do priljeva stranog kapitala jer se očekuje privatizacija državnih poduzeća.
Autor: Bilaj - Studeni 16, 2009, 11:10:56 prijepodne
http://www.novilist.hr/Vijesti/Novosti/interesne-skupine-u-hdz-u-koce-p.aspx (http://www.novilist.hr/Vijesti/Novosti/interesne-skupine-u-hdz-u-koce-p.aspx)
Nezaposlenost je 20% veća od prošle godine a crne prognoze se samo nižu. :-[
http://www.monitor.hr/clanci/nezaposlenih-20-posto-vise-nego-prosle-godine/26418/ (http://www.monitor.hr/clanci/nezaposlenih-20-posto-vise-nego-prosle-godine/26418/)
Autor: Bilaj - Studeni 17, 2009, 12:58:21 poslijepodne
http://www.poslovni.hr/132147.aspx (http://www.poslovni.hr/132147.aspx)
Autor: Bilaj - Studeni 19, 2009, 11:38:03 prijepodne
http://www.vecernji.hr/vijesti/porezna-reforma-predlozeno-je-povecanje-pdv-a-25-posto-clanak-52808 (http://www.vecernji.hr/vijesti/porezna-reforma-predlozeno-je-povecanje-pdv-a-25-posto-clanak-52808)
Ono što neki samo vide tu jest povečanje PDV-a sa 23% na 25%.
Ono bitnije je ovaj dio članka:
"Santini je predložio da se od 1. siječnja uvedu i tri porezne stope na dohodak – od 5001 kune do 15.000 kuna – 10 posto, od 15.001 kune do 30.000 kuna – 20 posto, a iznad 30.001 kune stopa od 30 posto."
Odnosno fest puno bi se smanjili troškovi plača oliti imali bi veće plaće.
Autor: Bilaj - Studeni 20, 2009, 11:02:06 prijepodne
http://www.limun.hr/main.aspx?id=530653 (http://www.limun.hr/main.aspx?id=530653)
Autor: Mlačanin - Studeni 20, 2009, 11:55:22 prijepodne
U 2010. na naplatu dolazi 9,2 milijarde eura inoduga, od čega je lavovskih 8,3 milijarde kamata, a tek 900 milijuna eura glavnice, projekcija je HNB-a.
http://www.limun.hr/main.aspx?id=530653 (http://www.limun.hr/main.aspx?id=530653)
Tak se vodi monetarna politika!!
Sad još samo treba nagraditi ministra financije i premijera-ku!
Svaka im ćast.
Sada vidimo koliko nas koštaju da bi bili na vlasti. Bravo narode samo ih i dalje birajte.
Autor: lostcase - Studeni 20, 2009, 02:16:25 poslijepodne
Pevec je tipičan primjer hrvatskog tajkunskog prokletstva, uvijek je imao potporu lokalnih i državnih struktura, uspio je izrasti u renomiranu Companiju,
međutim prokletstvo kapitala ga je dovelo do ovoga u čemu je sada, očito je da je i ovaj put očekivao pomoć države koja je sada izostala.
Što mu je trebala takva ekspanzija na tržištima na koje Europske Companije vrlo oprezno ulaze, kada uzmete preveliki zalogaj obično se davite, zar ne?
I to se Pevecu upravo dogodilo. Da na žalost jedan dio djelatnika će ostati bez posla ali obzirom na sve nadolazeće Prodajne centre to i nije tragično, svi će oni dobiti opet šansu za posao, jer otvaraju se nove trgovine i prodajni centri, tako da ni dobavljači neće biti zakinuti, oni su čak i sretni da ne rade sa Pevecom koji nije plaćao i tako, za razliku od stranih Companija koji svoje obveze podmiruju na vrijeme, što se toga tiče.
Obzirom da se u ovoj zemlji još uvijek otvaraju samo trgovine ne vidim problem za Pevecove djelatnike, koji i tako nisu plaćani niti korektno niti na vrijeme u Pevecu.
Pevec je znao robu prodavat jeftinije nego si ju mogo dobit od eksluzivnog uvoznika za RH. Cisti damping s kojim je on mislio unistit konkurenciju a unistio je sebe.
Autor: Bilaj - Studeni 24, 2009, 10:07:30 poslijepodne
Jurčić: Kriza u Hrvatskoj 20 posto posljedica svjetske krize
Hrvatska se sada suočava s istinom - ima veću potrošnju od proizvodnje, veći uvoz od izvoza i visok vanjski dug, stalno joj se smanjuje konkurentnost a zbog deindustrijalizacije više nema vlastitih proizvoda, upozorio je ekonomist Jurčić.
Kriza u Hrvatskoj tek je 20 posto uzrokovana "prelijevanjem" svjetske krize na našu zemlju, a ostalih 80 posto je posljedica hrvatskih grešaka, ocijenio je ekonomski stručnjak Ljubo Jurčić na današnjoj tribini Saveza samostalnih sindikata Hrvatske o novoj ekonomskoj politici koja bi trebala Hrvatsku izvući iz krize.
Hrvatska se sada suočava s istinom - ima veću potrošnju od proizvodnje, veći uvoz od izvoza i visok vanjski dug, stalno joj se smanjuje konkurentnost a zbog deindustrijalizacije više nema vlastitih proizvoda, upozorio je Jurčić.
Kriza će ove godine uzrokovati pad BDP-a od oko 5,5 posto, a u idućoj godini bio bih sretan da taj pad iznosi dva posto, kaže Jurčić te ističe kako će to izazvati veliku nezaposlenost.
Države se obično razvijaju od manufakture prema industriji, no kod nas je obrnuto - uništili smo industriju koja je bila izgrađena u socijalizmu, a ništa novo je nije nadomjestilo. Od investicija svega 12 posto ide u prerađivačku industriju, što je najniže u Europi, naglašava Jurčić.
Ono što su kod drugih instrumenti ekonomske politike u Hrvatskoj su postali ciljevi, pa je tako stabilan tečaj postao sam sebi svrhom iako poskupljuje domaće proizvode i ruši im konkurentnost, a nulti deficit državnog proračuna i dalje se forsira u vrijeme kada se druge države služe deficitom kako bi zaustavile krizu (npr. u SAD-u je deficit ove godine 13,3 posto).
Time smo se doveli u poziciju da nemamo ni proizvoda niti radnih mjesta - Hrvatska predstavlja svega 0,2 posto proizvodnje u Europi, a to je manje od statističke greške, zaključuje Jurčić.
On se, zajedno s drugim ekonomskim stručnjakom koji je sudjelovao na tribini Damirom Novotnyem, založio za novu ekonomsku politiku koja će, prije svega, utvrditi što Hrvatska može proizvoditi te potom osigurati povoljne uvjete za to.
Novotny pritom upozorava da Hrvatska mora uskoro početi s modernizacijom, inače će živjeti u stagnaciji idućih 10 do 15 godina.
To mora učiniti Vlada jer se izlazak iz krize neće "preliti" k nama iz Europske unije, kaže Novotny te ističe kako Vlada mora "prekinuti prazne priče" da je većina proračuna unaprijed zadana pa se tu ne može učiniti ništa.
Moramo privući strana ulaganja radi otvaranja novih kvalitetnih radnih mjesta, pa makar "na koljenima" molili strane investitore da nam dođu, naglašava Novotny.
Autor: Bilaj - Studeni 27, 2009, 11:56:02 prijepodne
http://www.vecernji.hr/kolumne/hrvatska-se-zove-kriza-kolumna-57163 (http://www.vecernji.hr/kolumne/hrvatska-se-zove-kriza-kolumna-57163)
Hrvatska se zove – kriza
Kriza u Hrvatskoj ne traje ni od 2008. ni od 2009. godine nego više od desetljeća, a iz nje nećemo ni ove godine ni dogodine nego će potrajati.
Nadvikivanja i nadmudrivanja između oporbe i Jadranke Kosor o tome hoćemo li i kada ćemo izaći iz krize mogla bi potrajati desetljećima. U hrvatskoj političkoj eliti i medijima kriza je kao trenutačno stanje pretvorena u mit, u ideologiju, pa je u mit i ideologiju pretvoren i skori izlazak iz nevolja.
Tako se postiže dvojak učinak. Prvo, nismo za krizu krivi mi nego objektivne okolnosti u svijetu, i drugo, baš mi ćemo vas iz te krize izvesti, a do izlaza je još nekoliko koraka, eno ga odmah iza onog prvog ugla.
Sve je to obmana, neistina. Kriza u Hrvatskoj ne traje ni od 2008. ni od 2009. godine nego više od desetljeća, a iz nje nećemo ni ove godine ni dogodine nego će potrajati. Jer ona u Hrvatskoj nije posljedica prolaznih potresa u gospodarstvu i financijama nego posljedica trajne naopake politike.
Prvo, kako može izaći iz krize zemlja u kojoj se već dugo iz godine u godinu u ukupnom radu i zaradi smanjuje udio proizvodnje, industrije, a povećava udio usluga, ponajviše turizma? Kako može izaći iz krize država koja je rasprodala svoje strateške tvrtke – Plivu, T-HT, Inu..., a sprema se rasprodati, to jest uglavnom dokinuti još jednu stratešku nacionalnu proizvodnju – brodogradnju?
Kako može izaći iz krize zemlja koja je izgubila financijsku suverenost rasprodavši gotovo sve svoje banke čije poslovanje danas do maksimuma iscrpljuje i giospodarstvo i građane?
U nedavnom razgovoru za naš list predsjednik saborskog Odbora za financije i državni proračun Goran Marić spomenuo je podatak da su banke u stranom vlasništvu u Hrvatskoj u posljednjih osam godina imale dobit od 23,5 milijarde kuna.
Da su se zadovoljile prosječnom dobiti, ona bi bilo dvostuko manja, što će reći da su enormno visokim kamatama za građane i gospodarstvo ostvarile više od 11 milijardi kuna ekstraprofita.
Koliko se razmeću hrvatskim novcem pokazuje činjenica da menadžeri u tim bankama imaju godišnja primanja od tri do pet milijuna kuna!
S efektivnom kamatom od 13 posto, kažu stručnjaci, razvoj je hrvatskog gospodarstva nemoguć. Pritom valja reći da toliko slavljeni guverner Hrvatske narodne banke Željko Rohatinski ne ide naruku ni građanima ni privredi, jer je po odredbama HNB-a za sve kredite – i za proizvodnju, tehnologiju, kupnju stanova, kao i za kupnju dionica – obvezna pričuva 14 posto, što automatski znači visoke kamate.
Za proizvodnju i stanove ta je pričuva u EU samo dva posto! Kad govore o izlasku iz krize, ni Vlada ni oporba ama baš nikada ne govore o tome kako hrvatsko gospodarstvo i građane osloboditi porobljivačkih uvjeta koje im nameće strani kapital.
Spremni su mjesecima i godinama jahati na nekoj aferi teškoj nekoliko milijuna kuna a istodobno prešućivati desetke miljardi kuna koje stranac iznosi kao dobit iz ove zemlje, dobit iza koje ne stoje poslovni rezultati koji su donijeli boljitak građanima ove zemlje, nego im donose samo teret i nevolje.
Zašto se i vlast i oporba boje tih tema? Boje se krupnoga kapitala, boje se dirnuti u interese moćnih zemalja Europske unije.
Prvi iz visoke politike tko bi u te interese dirnuo mogao bi se pozdraviti sa svojom karijerom. Sukob pak neke jake hrvatske stranke s tim interesom lišio bi je svake mogućnosti da na vlasti ostane ili da je osvoji.
Stoga je ponašanje Jadranke Kosor s jedne te Zorana Milanovića, Vesne Pusić i drugih oporbenih čelnika s druge strane lako objasniti: svi su pristali na to da u koloniji Hrvatskoj budu namjesnici Europske unije, da strategiju za ovu zemlju prepuste Bruxellesu, a da se oni glože oko marginalija. Nema, dakle, izlaza iz krize, jer se ova zemlja zove – kriza.
Autor: dobola - Studeni 27, 2009, 04:09:40 poslijepodne
Predlažem da im se pod hitno pošalju iskusni članovi vlade i savjetnici ( Škegro, Popijačko and Co.) jer meni je nemoguće da država koja ima naftu posuđuje pare i moli banke da malo ohanu sa dugom.
Mi samo toliko ekonomski napredni i iskusni da i bez nafte pušimo skoro 50 milijardi. Dakle, poticati izvoz ekonomskih stručnjaka koji drže stabilnost za nas je strateški cilj.
Zamisli kad šeiku pošaljemo Škegru, pa ovaj predloži da se na deve uvede krizni ili klizni porez, dozvoli cugu, dozvoli ženama da mašu sa miladojkama i oporezuje koze po principu kao što je i monetarna i fiskalna politika u nas.
Vidite ljudi da je Jadro-linija u pravu. MI NISMO U KRIZI. U krizi su šeici. Možda da im ponudimo naše obveznice kao sudužnici pa da nam pošalju malo sirove nafte da se grejemo ko pravi bratski narodi.
Autor: Bilaj - Studeni 30, 2009, 09:11:11 prijepodne
"U 2010. na naplatu dolazi 2,150 milijardi eura duga."
I koliko pamtim iz starijih novinskih članaka najveći dio tog duga dolazi u prvom tromjesečju.
Autor: Mlačanin - Studeni 30, 2009, 09:25:10 prijepodne
Citat:
"U 2010. na naplatu dolazi 2,150 milijardi eura duga."U slučajevima poput ovog zaista je vrijeme da se preispita država i njezini službenici.Ako su nas do ovoga doveli stručnjaci ,upitna je njihova stručnost. Da su moja baka i deda ovak gospodarili sa svojom imovinom možda bi i ja imal ovoliki dug.Ali oni nisu bili toliko pismeni i učeni poput naših političara .
Još jedna razlika je u tome što roditelji i rodbina naših političara raspolaže sa tolikim dobrima da jadni ni sami ne znaju otkuda im sve to.
Ah ,kaj oni jadni mogu kad se zetovi i muževi brinu za njih.
Zato predlažem da se mi lijepo riješimo naših mudrozboraca i dajmo da ekonomiju vodi neki seljak koji sigurno više zna od njih. A svakako bi uštedjeli i na tako visokim plaćama .
Koliko se vidi,a i davno zna, nema za ovu našu Hrvatsku skoro ne boljih nego normalnih dana.
Autor: Bilaj - Studeni 30, 2009, 08:14:29 poslijepodne
http://www.monitor.hr/clanci/ove-se-godine-uvozi-rekordnih-600-000-komada-odojaka/26815/ (http://www.monitor.hr/clanci/ove-se-godine-uvozi-rekordnih-600-000-komada-odojaka/26815/)
Autor: Bilaj - Prosinac 01, 2009, 11:23:48 prijepodne
Cijenu sukoba proizvođača voća i trgovaca plaćaju kupci. Voćari procjenjuju da je od 30.000 tona uvezenih jabuka, 20.000 tona prošlogodišnjih
http://www.vjesnik.hr/html/2009/12/01/Clanak.asp?r=gos&c=1 (http://www.vjesnik.hr/html/2009/12/01/Clanak.asp?r=gos&c=1)
Citat:
Pokušaj Hrvatske voćarska zajednice (HVZ) da upozori na teško stanje u kojem se nalazi domaće voćarstvo, naglašavajući da uvoz starih jabuka u vrijeme berbe dovodi do pada potrošnje i cijena domaće jabuke, izazvao je nezadovoljstvo trgovaca voćem.
Željko Banjavčić, predsjednik HVZ-a, kaže da je nemoralno potrošačima u vrijeme berbe nuditi staru jabuku.
Prema procjenama HVZ-a, od 30.000 tona uvezenih jabuka, 20.000 tona se odnosi na stare jabuke. Na kraju najveću cijenu plaćaju kupci koji jedu sve manje skupog voća od kojeg je jabuka još i najjeftinija.
Glasnogovornik HVZ-a Frane Ivković kaže da mjerodavne institucije trebaju utvrditi tko je uvezao jabuke u razdoblju od 15. kolovoza do 15. rujna te kako velik problem predstavlja to što je u bescarinsko skladište ušla jabuka koja se sada prodaje kao domaća, jer to nitko ne kontrolira.
To je legalno sivo tržište, upozoravaju voćari. Spornim smatraju uvoz jabuke sorte 'granny smith'. A zbog kaosa na domaćem tržištu, ove je godine ostalo neobrano oko 25.000 tona jabuka.
Ivković kao problem navodi i smanjenje poticaja za poljoprivredu za iduću godinu, kao što je najavljeno novim proračunom. Poljoprivreda će, kaže, dobiti 700 milijuna kuna manje, pri čemu voćarstvo oko 200 milijuna kuna manje, a investicije u voćnjake koje su započete neće se moći dovršiti.
Direktor razvoja tvrtke Agrofructus (članice Agrokora) Dragan Ćosić kaže da se kao glavni krivci lošeg stanja u domaćem voćarstvu prozivaju otkupljivači, tj. trgovci koji nude 'staru' jabuku.
Kaže kako proizvođači žele tržište prilagoditi domaćoj proizvodnji koja je nedostatna, kako je Agrofructus uvezao i uvest će na proljeće sorte koje nedostaju na domaćem tržištu. Ističe i kako tržište traži europsku kvalitetu jabuka.
Što se 'starih' jabuka tiče, kaže kako je bitno da je ta jabuka pravilno deklarirana odnosno da na sebi ima znak odakle je i kada je proizvedena, a odluka je kupca hoće li je kupiti ili ne. Smatra da treba napraviti inventuru onoga što je u posljednjih 20 godina napravljeno u hrvatskom voćarstvu te je poručio proizvođačima da proizvode za tržište, a ne za Konzum, ako im ne odgovaraju njegovi uvjeti otkupa jabuke.
U kolovozu je uvezeno 100 tona zlatnog delišesa. Godišnji uvoz u prosjeku je ukupno oko 1100 tona, a sad u hladnjačama drže oko 15.000 tona domaće jabuke.
U HVZ-u ponavljaju kako su nužna ulaganja u kvalitetu, modernizaciju, te veću organiziranost i edukaciju proizvođača kako bi se stvorili preduvjeti za veću konkurentnost domaćih voćara.
Samo trećina voćnjaka spremna za EU
Direktor razvoja tvrtke Agrofructus (članice Agrokora) Dragan Ćosić proziva čelne ljude HVZ-a da nisu ništa napravili za voćarstvo. S čime ćemo u EU, kaže, te je možda vrijeme da se povuku. Tvrdi, naime, da sadašnja koncepcija voćarstva nema prolaznu ocjenu te da će se samo 30 posto hrvatskih voćnjaka moći uhvatiti u koštac s tržištem Europske unije.
Odnosno uvozi se stara jabuka iz EU koja bi inače išla na otpad a ovogodišnja hrvatska jabuka ostaje na stablu.
Autor: plemenitashica - Prosinac 01, 2009, 03:34:05 poslijepodne
Cijenu sukoba proizvođača voća i trgovaca plaćaju kupci. Voćari procjenjuju da je od 30.000 tona uvezenih jabuka, 20.000 tona prošlogodišnjih
Odnosno uvozi se stara jabuka iz EU koja bi inače išla na otpad a ovogodišnja hrvatska jabuka ostaje na stablu.
Ne na stablu, nego na travi ispod jabuke.
Često osuđujem naše ljude jer za mnoge stvari smo si sami krivi.
Bitno da je jeftino, to je mnogima vodič kroz dućane.
Ajde pokušajmo ne kupovati stranjsko, idemo provjeriti od kud je roba koju uzimamo s police, ajmo kupovati koliko god je moguće Hrvatsko, pa taman i za kunu, dvije skuplje.
Vrlo brzo će naši domaći proizvodi biti povoljniji i biti će ih, dok sada na policama negdje niti nisu prisutni.
Inače, Bilaj, hvala na tim linkovima, pročitam i zapitam se - što li nas čeka u novoj godini?
I dalje sam u strahu, i dalje ne vidim dobro, samo loše, tj tek dolazi. ???
Autor: domovinesin - Prosinac 02, 2009, 08:49:58 prijepodne
Autor: Bilaj - Prosinac 02, 2009, 10:42:55 prijepodne
da su domaće jabuke jeftinije, svi bi ih kupovali. ovako...Protiv ovih uvoznih prošlogodišnjih jabuka ništa ne može biti jeftinije.
Stavi se u situaciju proizvođača iz EU. Ima jabuka na skladišu. Te jabuke nema nikome prodati a stoje mu samo u hladnjaći. Dolazi nova berba i treba osloboditi hladnjaču tako da prime ovogodišnje jabuke u istu. Stare jabuke treba baciti- treba platiti odvoz i bacanje starih jabuka na neko smetlište. One su mi samo trošak. Ako da nekome da ih odveze besplatno (ili za siću) negdje daleko (van njihove zemlje i tržišta, npr. u hrvatsku) - to je pravi poslovni potez.
Trgovci u hrvatskoj kupe tu jabuku za smiješne novce ali kada je stave na police cijena im nije nimalo zanemariva nego naprotiv jako skupa a većina te cijene je samo zarada trgovca. Ali to nije sve, takvim uvozom unište proizvođače u hrvatskoj i one koje unište nadomjeste sljedeće godine sa svojim uvozom. Em zarade em si osiguravaju biznis dugoročno.
Jednako tako sam čuo jednu priču jednog hrvatskog proizvođača jabuka. Ove godine je proizveo 55,000 kila jabuka. Kada je došao otkup dobio je samo 46,000 kuna.
E sada treba pogledati financije detaljno. Dobio je ukupno 46.000 kuna što je 83 lipe po kili. U dučanu se te jabuke prodaju po 6, 7, 8 kuna ili koliko već. Ali to nije sve. Država daje trgovcu za otkupljenu jabuku još 50 lipa po kili odnosno trgovac je sve jabuke otkupio za tek 33 lipe po kili!!! Jedna kuna tri kile!
Ali koliko to nakaradno izgleda nije tak strašno dok se ne sazna ovo. Jabuke se sortiraju u tri kategorije. Ako proglase jabuku trećom kategorijom onda oni otkupljuju jabuku za -1 kunu. Odnosno proizvođač mora dati trgovcu jednu kunu za svaku kilu jabuka i s tom da mora to dati. Ne može reći daj ti meni rađe te jabuke natrag. Ovom konkretnom proizvođaću su proglasili čak 34% jabuka da su III klase. To je manja zarada za čak 18700 kuna.
Znači trgovac ukupno dobije za tu jabuku 1,5 kunu. da ima deponij on ih sve pobaca i zaradi 1,5 kunu. Ali te jabuke se najčešće prodaju bolnicama i tak nekim ustanovama i opet na tome dosta zaradi.
Jabuke su skupe ne zato kaj proizvodnja je skupa nego zato što trgovci puno zarađuju.
To je onaj nakaradni sustav u hrvatskoj da se pogoduje trgovcima i uvoznicima a ne proizvođačima.
Autor: Mlačanin - Prosinac 02, 2009, 10:55:57 prijepodne
Kod davanja poticaja uzmeš sto više zemlje u zakup podigneš poticaje,a kad dođe vrijeme berbe ,ili žetve ne predaš ništa jer nisi ni sijao. Ali si zato poticaje podijelio pola- pola i sve je u redu.
Tvrdim da mi nismo nimalo siromašna zemlje po pitanju rada ili ideja ,nismo lijeni narod i znamo raditi. Ali sve dok je vlada u sprezi sa bilo kakovim sumnjivcima nema napretka ni izlaza iz krize.
Ovaj narod može i hoće ,ali ne na ovakav način.
Autor: domovinesin - Prosinac 02, 2009, 02:08:25 poslijepodne
Citat:
Jabuke su skupe ne zato kaj proizvodnja je skupa nego zato što trgovci puno zarađuju.
To je onaj nakaradni sustav u hrvatskoj da se pogoduje trgovcima i uvoznicima a ne proizvođačima.
još mi se nije dogodilo da kupujem jabuke od proizvođača a da on kaže "gle, u otkupu su jabuke po jednu kunu, prodat ću ih tebi po dvije kune". proizvođač želi pet i više kuna po kili. nisu ni proizvođači nevini ni naivni u ovoj priči.
Autor: Bilaj - Prosinac 02, 2009, 02:34:12 poslijepodne
još mi se nije dogodilo da kupujem jabuke od proizvođača a da on kaže "gle, u otkupu su jabuke po jednu kunu, prodat ću ih tebi po dvije kune". proizvođač želi pet i više kuna po kili. nisu ni proizvođači nevini ni naivni u ovoj priči.Prodajom na malo oni malo i zarade. Prodajom na veliko to je biznis ili bi barem trebao biti u normalnoj državi.
Autor: Točkica - Prosinac 06, 2009, 12:10:54 poslijepodne
Veli Jutarnji list:
"I božićni blagdani u Vladi Jadranke Kosor biti će obilježeni recesijski. Premijerka je danas najavila kako Banski dvori ove godine neće nikoga darivati u povodu blagdana, a neće biti niti božićnog domjenka.
Na prigodno druženje predsjednica Vlade i HDZ-a ipak će pozvati svoje koalicijske partnere iz HSS-a, HSLS-a, SDSS-a i manjina, ali neće biti čašćenja na račun državne blagajne. - Dogovaramo se da koalicijski ručak organiziramo tako da svatko od partnera u koaliciji donese ponešto za taj ručak - primjerice, kolače, hranu ili vino - otkrila je premijerka."
Pa to je krasno!!! Jedino što premijerka nije precizirala iz kojih će se izvora namaknuti novci za tako skromno koalicijsko druženje?
Možda iz novaca koje svaka od parlamentarnih stranaka svake godine dobija iz državnog proračuna? :P
I opet će bagra žderati i lokati za novce iz našeg džepa!!! I usput nam se ispod brka smijati kako je naivna raja po tko zna koji put "popušila" jeftinu foru o brizi za narodni standard.
(http://i165.photobucket.com/albums/u44/koskisa/burn.gif)
Autor: JosipJoža - Prosinac 06, 2009, 12:15:19 poslijepodne
Autor: Bilaj - Prosinac 06, 2009, 01:09:43 poslijepodne
Možda iz novaca koje svaka od parlamentarnih stranaka svake godine dobija iz državnog proračuna? :P
E ovo si dobro spomenula. Ove je godine bilo govora da će stranke smanjiti dotacije iz proračuna.
Tak je HDZ govoril da će vratiti 10% novaca u proračun, a SDP je rekel da će dati 10% Vukovaru. Jel netko zna da su tak napravili ili su samo govorili...
Dodatno jel u 2010 godini će biti manje novaca za stranke ili su si opet povećali primanja?
Autor: Bilaj - Prosinac 06, 2009, 07:25:21 poslijepodne
Prodaja novih automobila u Hrvatskoj prepolovila se u odnosu na isto razdoblje lani. Prema podacima agencije Promocija plus, zaključno sa studenim registrirano je 41.758 novih osobnih vozila u odnosu na lanjskih 82.872.
Autor: Bilaj - Prosinac 11, 2009, 09:52:37 prijepodne
http://www.jutarnji.hr/kriza-srezala-prihode-za-750-milijuna-eura/396604/ (http://www.jutarnji.hr/kriza-srezala-prihode-za-750-milijuna-eura/396604/)
http://www.jutarnji.hr/bajs-je-lagao--sezona-ipak-nije-zavrsila-u-plusu/394919/ (http://www.jutarnji.hr/bajs-je-lagao--sezona-ipak-nije-zavrsila-u-plusu/394919/)
Autor: Bilaj - Prosinac 14, 2009, 11:27:40 prijepodne
http://www.monitor.hr/clanci/suker-krece-u-novo-rezanje-drzavna-je-kasa-prazna/27212/ (http://www.monitor.hr/clanci/suker-krece-u-novo-rezanje-drzavna-je-kasa-prazna/27212/)
Autor: plemenitashica - Prosinac 14, 2009, 11:42:21 prijepodne
Kasica prasica je prazna:
"....a Ivan Šuker, ministar financija, poručio im je i da mogu zaboraviti na petogodišnji sporazum o povećanju plaća nakon što gospodarstvo počne rasti."
http://www.monitor.hr/clanci/suker-krece-u-novo-rezanje-drzavna-je-kasa-prazna/27212/ (http://www.monitor.hr/clanci/suker-krece-u-novo-rezanje-drzavna-je-kasa-prazna/27212/)
Kak prazna, pa rekao je jučer:
"...dok je potpredsjednik Vlade RH Ivan Šuker rekao, kako unatoč krizi, novca za kvalitetne projekte ima, samo je potrebno potruditi se i u prvi plan staviti interese građana."
http://www.gorica.hr/2009/12/obiljezen-dan-grada/#more-2034 (http://www.gorica.hr/2009/12/obiljezen-dan-grada/#more-2034)
Ili isplata plaće nije interes građana?
Ili VG ima poseban status - pogotovo kad se drži prodika na Dan grada?
Autor: shaka zulu - Prosinac 15, 2009, 12:32:44 prijepodne
Petak, 11 Prosinac 2009 12:41
Oštar pad maloprodaje ponajviše je posljedica rasta nezaposlenosti, uvođenja kriznog poreza, povećanja PDV-a, kao i pada kreditiranja stanovništva, ističu analitičari.
U listopadu je trinaesti mjesec zaredom nastavljen trend pada maloprodaje u Hrvatskoj. Promet od trgovine na malo u listopadu je u odnosu na rujan nominalno bio manji za 4,1 posto, a realno za 4,4 posto, dok je prema prošlogodišnjem listopadu nominalno bio manji 15,1 posto, a realno 15,4 posto, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).
Taj je pad potrošnje znatno veći nego što se očekivalo. Šest analitičara, koje je anketirala Hina, procjenjivalo je da je potrošnja pala između 10 i 13 posto u odnosu na listopad prošle godine.
Oštar pad maloprodaje ponajviše je posljedica rasta nezaposlenosti, uvođenja kriznog poreza i povećanja PDV-a te pada kreditiranja stanovništva, kažu analitičari. "Snažan pad potrošnje pokazuje da pesimizam potrošača raste, što je posljedica rasta nezaposlenosti. Struktura potrošnje pokazuje da se stanovništvo brzo prilagođava recesijskim uvjetima, pa kupuju samo ono nužno za život", kaže Zrinka Živković-Matijević, direktorica Direkcije za ekonomska istraživanja Raiffeisen Consultinga. Ističe i kako kontinuirani pad potrošnje pokazuje da se rast gospodarstva više neće moći temeljiti na potrošnji, ni osobnoj, ni državnoj.
Najveći pad po strukama zabilježen je u trgovini motornih vozila - čak 63,7 posto. Velik pad zabilježile su i ostale nespecijalizirane prodavaonice (31,5 posto) kao i prodaja rabljene robe te prodaja izvan prodavaonica (31,2 posto). Ostale trgovine na malo u specijaliziranim prodavaonicama bilježe pad prodaje za 24,9 posto, alkoholna i druga pića za 18,9 posto, prodaja motornih goriva i maziva za 18,7 posto, a trgovine namještajem, opremom za rasvjetu i drugim proizvodima za kućanstvo - 16,4 posto.
Na godišnjoj razini rast maloprodaje bilježe tri trgovačke struke. Promet u nespecijaliziranim prodavaonicama živežnim namirnicama, koje čine trećinu hrvatske maloprodaje, blago je povećan za 0,7 posto, no u listopadu je u odnosu na rujan promet pao za 1,6 posto. Najveći porast na godišnjoj razini, za 7,2 posto, registriran je kod kruha, peciva, tjestenine i slatkiša, no u odnosu na rujan i tu je došlo do pada prometa za 14,5 posto. Maloprodaja kozmetičkih i toaletnih proizvoda bilježi gotovo simboličan godišnji rast od 0,1 posto, a u odnosu na rujan zabilježen je pad od 9 posto.
Iako su podaci o maloprodaji u listopadu gori od očekivanja ne treba izgubiti iz vida da su krajem prošlog tjedna iz HUP-ove Udruge trgovine istaknuli da je na terenu u studenom ipak zabilježen pozitivan trend te da se očekuje da će u prosincu promet biti na razini prethodnih godina. Tome bi trebala pogodovati brojna sniženja kao i najave banaka o sniženju kamatnih stopa na kredite, kao i isplata božićnica.
Druga granska udruga - Sektor za trgovinu Hrvatske gospodarske komore - nedavno nije iznijela tako optimistične prognoze. Njihova je procjena da će hrvatski građani tijekom prosinca potrošiti između 9 i 10 milijardi kuna, što je u odnosu na prošlogodišnji prosinac za oko milijardu kuna manje.
Proteklih godina potrošnja građana u prosincu je uglavnom bilježila rast - oko milijardu kuna više svake godine, no prošle je godine potrošnja građana stagnirala jer su građani u prosincu 2007. potrošili oko 11 milijardi.
izvor:posao.hr
http://www.velikagoricaplus.com/index.php/Aktualnosti/pad-maloprodaje-154-posto.html (http://www.velikagoricaplus.com/index.php/Aktualnosti/pad-maloprodaje-154-posto.html)
Autor: Bilaj - Prosinac 16, 2009, 10:41:54 prijepodne
Znate ali da odokativno svaki zaposleni u hrvatskoj daje hrvatskom željeznicama oko 1000 kuna godišnje!!! :o
A još sam čuo da godišnje da zbog korupciju svaki građanin (svi od djece i penzionera) ostane kraći za 26,500 kuna :o :o :o :o
Oliti svake godine bi 4.člana obitelj mogla kupiti običan auto samo da nema korupcije :o :o :o
Autor: dobola - Prosinac 16, 2009, 10:09:11 poslijepodne
http://www.index.hr/images2/dugine_index_glavna.jpg (http://www.index.hr/images2/dugine_index_glavna.jpg)
Autor: JosipJoža - Prosinac 17, 2009, 02:39:41 poslijepodne
PREDSTAVLJEN REVOLUCIONARNI MODEL PRODAJE STANOVA POS PLUS
nešto se sprema i priprema, izgleda.
Autor: Bilaj - Prosinac 17, 2009, 04:18:57 poslijepodne
http://www.hns.hr/modules/news/article.php?storyid=1138 (http://www.hns.hr/modules/news/article.php?storyid=1138)
PREDSTAVLJEN REVOLUCIONARNI MODEL PRODAJE STANOVA POS PLUS
Ovo samo i liči na Čačića. Napravio je skupe stanove na groznoj lokaciji i sada kada mu ne ide prodaja želi državne subvencije za kupnju. Riješenje u neprodaji stanova jest da se cijene spuste pa će i ljudi biti u mogučnosti kupiti stan a ne da drži cijene visokima i onda traži pomoć države da zadrži visoki profit.
Autor: JosipJoža - Prosinac 17, 2009, 04:47:03 poslijepodne
http://www.hns.hr/modules/news/article.php?storyid=1138 (http://www.hns.hr/modules/news/article.php?storyid=1138)
PREDSTAVLJEN REVOLUCIONARNI MODEL PRODAJE STANOVA POS PLUS
Ovo samo i liči na Čačića. Napravio je skupe stanove na groznoj lokaciji i sada kada mu ne ide prodaja želi državne subvencije za kupnju. Riješenje u neprodaji stanova jest da se cijene spuste pa će i ljudi biti u mogučnosti kupiti stan a ne da drži cijene visokima i onda traži pomoć države da zadrži visoki profit.
gospon Bilaj, mene zanima ako zanemarimo Čačića, da li je model dobar?
Autor: Muzh - Prosinac 17, 2009, 06:47:08 poslijepodne
Autor: JosipJoža - Prosinac 17, 2009, 08:34:49 poslijepodne
u svemu se slažem s Vama, međutim ponuda i potražnja definiraju tržište, slažem se da i u maloj potražnji investitori drže previsoke cijene i sve je precijenjeno kako stanovi tako i gradilišta.
Međutim ovdje je riječ o jednom modelu financiranja koji bi u konačnici trebao pojeftiniti kredite potencijalnim kupcima koji se odluče kupiti i ići u kredit u usporedbi sa kreditima koje mogu sada ostvariti sami kod banaka na tržištu. Pojeftinjenje kredita mjesečno do 150 euro što nije nikako malo.
Zanemarimo sada i tržište, trenutne cijene, Čačića nego razmislimo o modelu financiranja.
Znam da će neki kazati upravo kao i gospon Bilaj, nije usamljen, Čačić to radi radi sebe i svojih stanova, ja sada neznam koliko Čačić ima neprodanih stanova 5, 10 ili 20 ali samo u Zagrebu je čini mi se oko 20000 neprodanih stanova( koji nisu Čačićevi), cijene su previsoke, slažem se, ovdje treba pogledati model kreditiranja bez obzira koja je trenutna cijena, kako je ona niža niže su i rate, ovaj model je dakakao primjenjiv i kod nižih cijena naravno.
Dakle riječ je o jednom pozitivnom primjeru jednog modela kako pojeftiniti kredite, onima koji se ipak odlučuju za kredite i kupovinu stana.
Autor: Muzh - Prosinac 17, 2009, 09:01:44 poslijepodne
Kad smo vech pri reschavajnu stambenoga pitajna vevo josch i informacija z jene male srednoamerichke zemle. Tam saki mladi brachni par dobije od drzhave na dar parcelu (teru ne smije prodati) za hizhu si zdichi. kam chesch lepsche pomochi mladem.
Autor: JosipJoža - Prosinac 17, 2009, 09:23:23 poslijepodne
a o gubitku posla na samo par meseci da i ne govorim. V interesu drzhave i seh nas je da kaj mejne ljudi mora iti v bankrot i zgubiti nekretninu teru je vech i dosta otplatil............se mora i dodatno osigurati za sluchaj gubitka posla ili nemoguchnosti obavlajna istoga.
Ovaj model upravo pokriva i to, ako netko ostane bez posla jedno kraće vrijeme, premosti se s APN-om, proučite malo model detaljno da ga ne prezentiram cijelog.
A radi se i na tome da ljudi ne ostaju bez posla i kako da ih se više zaposli, neki timovi rade na tome već, Vama za kratki i brzi info samo.
Neke mjere neće možda biti ni popularne, na njima se ne dobivaju glasovi naših glasača ali dugoročno donose uspjeh, sigurnost i rezultat.
Primjer sa podjelom zemlje je jednako tako dobar, samo mi ( Grad ) smo ne tako davno upravo takvo zemljište poklonili domaćem tajkunu.
Zemljište koje vrijedi 30 mil eur, neki na vlasti su poklonili za cca 3,5 mil kuna. Sajmište. Za toliko novaca se kanalizacija Donje Turopolje mogla napraviti već odavno. Dragi gospon Muzh to Vam je dobro upravljanje imovinom i dobro gospodarenje, kak i u državi danas. Pod motom " strpaj u privatne džepove".
Autor: dobola - Prosinac 17, 2009, 10:21:50 poslijepodne
Ali, zar stvarno mislite da će strane banke ( jer hrvatske sigurno nisu) dozvoliti da ovaj model profunkcionira i da one neće biti u mogućnosti kamatariti do beskrajnih granica, slati opomene i naplaćivati ih 350,00 kn, dodatno zarađivati na proviziji od osiguravajućih društava jer uvjetuju i dodatne police i na sve te dodatne "akcije" NE plaćati porez. Banke na području ove zajednice udruženo su posuđivale novac državi unaprijed znajući da će morati refinancirati svaki kredit ali da ih nitko neće moći natjerati da građanima postave realne uvjete, a ne da živimo u apsurdnom svijetu. U Njemačkoj je prosječni dohodak 1.200,00 eura, a prosječna kamata za stambeni kredit 2-3%. Kod nas je prosječni dohodak 500-600 eura, a prosječna kamata stambenog 9%-12%. Tzv. "košarica" za četveročlanu obitelj prešišala je prosječnu plaću i po kojem bi sad modelu takva obitelj mogla biti kreditno sposobna kad joj jedna od dvije plaće u obitelji nije dovoljna ni za elementarne stvari. kakav još stambeni kredit ili auto. A klinci rastu. Kako tek oni koji imaju troje djece ili četvero ili nemoćnu majku i oca sa penzijama od 900,00 kn?
sad tek polako ali bolno izlaze na površinu svi oni elementi dogovorenog raspada bivšeg sistema radi nekih drugih namjera. " Za ideale ginu budale" veli jedna pjesma, a lopine nisu poginule. Lopine su se množile, multiplicirale, zavladale i založile tuđu imovinu pa se zadnjih par godina samo bave opravdanjima: nismo mi to, to smo naslijedili od onih prije, da ste nas slušali.........
Jednom sam već rekao da je Dužničko ropstvo zavladalo prošle godine na ovim prostorima i svjestan sam da je to teška riječ ali budimo realni.
Ili barem probajmo biti realni.
Autor: JosipJoža - Prosinac 18, 2009, 08:27:33 prijepodne
u potpunosti se slažem s Vama u svim činjenicama koje ste iznijeli, ali to je jedna mnogo šira tema koja je odavno trebala doći na dnevni red a ne dolazi. Zašto? Zato jer imamo vlast koja zemlju vodi u nered i sivu zonu, u svakoj sferi života a to izgleda da ipak odgovara velikoj većini građana ove zemlje, jer im takva situacija odgovara, u mutnom svi ponešto love, te na taj način i daju podršku toj istoj vlasti, sve to ide na uštrb i preko leđa onih poštenih i radišnih građana, kada će se taj odnos promijeniti ostaje nam da vidimo, kada će se stvoriti kritična masa za smjenu vlasti, kako bi se eventualno spasilo što se još dade spasiti. Jer što je netko u stanju upropastiti za 1 god, ponekad je potrebno i 10 god da se ispravi.
Banke? Jedan kalsičan primjer.
Trebali ste 10000 eur za završetak hiže, da smjestite obitelj pod krov. Banka Vam je tražila čudesa od papira da Vam odobri takav kredit, sve dok ne odustanete od kredita, međutim kada ste otišli u Autokuću i kupili Auto, ta ista Banka Vam je dala i 15000 eur u sekundi, potpis i gotova stvar.
Nemojte me samo pokušati uvjeriti da pametna država nije mogla stvoriti preduvjete za upravo obrnuto ponašanje Banaka.
Dakle država može i treba stvarati preduvjete i okvire u makro i mikro ekonomiji, ako je pametna i vodi državu u dobrom smjeru zadovoljavajući interese svojih građana a ne sebe samih. Kod nas je naprotiv sve suprotno i loše, međutim uporno glasamo za tu i takvu vlast i taj fenomen si pokušavam već duže vrijeme objasniti. Ne nalazim još uvijek suvisli odgovor, osim da velikoj većini građana ove zemlje nered i lopovluk i odgovara.
Vesna Pusić: "Vlada opstruira POS" (http://www.youtube.com/watch?v=ghF_gVa_paE&feature=related#)
naletih baš na jedan interesantan podatak po pitanju POS-a. Za zamisliti se ipak.
Autor: Bilaj - Prosinac 18, 2009, 09:24:31 prijepodne
Naime APN bi kupio nekretninu od graditelja/investitora koji ne može prodati svoju nekretninu. Spustila u 20-25% te onda dala ljudima da kupe tu nekretninu s tim da bi financirala dio kamata.
Kakva je situacija kakvu imamo. Investitori su godinam imali jako jako dobre zarade na ekstra visokim cijenama nekretnina. I sada kada je došla kriza i kada su ljudi došli u situaciju da više ne mogu kupovati ovako skupe stanove i zaglibiti u doživotno dužničko robstvo, profiti investitora su došli pod pitanje.
Stavili su previsoku cijenu za proizvod koji ne mogu prodati.
I sada umjesto da gledaju kako mogu prodati stan oni traže državu da im da novce za te iste stanove. I ništa se ne mijenja. Sa ovim prijedlogom, oni zadržavaju previsoke cijene i velike zarade za proizvode koji nemaju ekonomsku opravdanost.
Riješenje je da snize cijene stanova te tako sami potaknu prodaju stanova (a ne kao što je npr zaba napravila sa reklamom a zaista je samo smanjila trošak obrade kredita i 2 godine uvela fixnu kamatu te nije mijenjala cijene stanova).
Ideja da APN da 20-25% novaca za sniziti cijenu stana + da još financira kamatnu stopu nije baš pametna. Onaj koji kupi stan će zaista platiti manje ali svi ostali građani onda moraju financirati tu kupovinu stana.
Na taj način bi se financiralo da investitori i dalje grade skupe stanove koji se ne mogu prodati a kažnjavalo ove ostale radnike koji moraju financirati ekstra profite investitora u graditeljstvu. To dugoročno samo vodi u kolaps cijelog društva.
Ovo što je muž rekao da tri godišnja primanja treba biti cijena stana. Ta relacija je u americi bila skoro sto godina i poremetila se jedino kod velike depresije i u zadnjih par godina ogromnog nekretninskog balona.
Neki će reći da ako investitori ne mogu prodati stanove da će onda otpustiti radnike i ljudi će završiti kao nezaposleni. Ali to je upravo riješenje. Ako neki investitor napravi proizvod koji ne valja, odnosno kojeg nitko ne želi ili može kupiti onda on mora propasti. Ljudi će završiti na burzi ali neće tamo ostati zauvijek. Doći će neki drugi investitor koji će znati kako napraviti proizvod koji se može prodati te zaposliti te ljude.
Ako će država davati novce tim nesposobnim investitorima ona neće davati svoje novce nego će uzimati novce sposobnim investitorima i davati ih nesposobnim. Tako će se stvarati još jedan sloj društvenih parazita a ubiti i ono malo ljudi koji žele i znaju raditi, a to nam je zadnje što treba.
Autor: JosipJoža - Prosinac 18, 2009, 09:48:56 prijepodne
Čačić smatra da je model interesantan i za državu jer bi po ovom modelu kroz naplatu PDV-a i drugih poreza država za svaku uloženu kunu dobila 1,40 kuna povrata."
gospon Bilaj u potpunosti se slažem da su cijene prenapuhane i da i one trebaju ići dolje, jer imam uvida koliko investitiori otprilike zarade po m2.
Međutim ako se uzme cijeli ciklus koji se zarotira u ovom procesu onda ovo ima smisla, naročito bi imalo smisla kada bih cijene išle još i dolje, za očekivati je i to, obzirom na situaciju na tržištu.
Govorimo o modelu bez obzira na cijene koje trenutno jesu, dakle model će biti još korisniji ukoliko dođe i do pada cijena stanova na tržištu, primjenjiv je i s trenutnim cijenama a dakako i sa nižim ukoliko one zaista budu niže. Model kao model je dobar koliko ga ja razumijem.
Autor: Bilaj - Prosinac 18, 2009, 10:15:59 prijepodne
"Zaradila bi i država
Čačić smatra da je model interesantan i za državu jer bi po ovom modelu kroz naplatu PDV-a i drugih poreza država za svaku uloženu kunu dobila 1,40 kuna povrata."
Da mi je vidjet tu računicu.
Ako APN kupuje po jednoj cijeni a prodaje po 20-25% nižoj cijeni onda nema nikakve zarade kroz naplatu PDV-a. A k tome i financira kamate. Kako onda država može biti na dobitku?
Na dobitku su onda samo prodavatelji koji bi defakto prodavali stanove bez plačenog PDV-a.
A taj nedostatak prihoda od PDV-a i subvenciju kamata moramo svi mi platiti kroz ostale poreze.
Po čem su to investitori u građevini specijalni da bi trebali biti oslobođeni PDV-a?
Autor: JosipJoža - Prosinac 18, 2009, 10:31:47 prijepodne
"Zaradila bi i država
Čačić smatra da je model interesantan i za državu jer bi po ovom modelu kroz naplatu PDV-a i drugih poreza država za svaku uloženu kunu dobila 1,40 kuna povrata."
Da mi je vidjet tu računicu.
Ako APN kupuje po jednoj cijeni a prodaje po 20-25% nižoj cijeni onda nema nikakve zarade kroz naplatu PDV-a. A k tome i financira kamate. Kako onda država može biti na dobitku?
Na dobitku su onda samo prodavatelji koji bi defakto prodavali stanove bez plačenog PDV-a.
A taj nedostatak prihoda od PDV-a i subvenciju kamata moramo svi mi platiti kroz ostale poreze.
Po čem su to investitori u građevini specijalni da bi trebali biti oslobođeni PDV-a?
Tko kaže da su oni oslobođeni PDV-a, gdi ste to pročitali?
razlika koju bi nadomjestio APN bi se nadoknadila obrtnim ciklusom, kroz poreze, kroz materijale, proizvodnju, rad i sve ostalo u tom cijelom ciklusu, gdje izračun onda govori da bi država na takvu 1 kn uloženu preko APN zaradila kroz sve to 1,4 kn. Za razliku, kada sada sve stoji i svi gube, kako investitori, tako i država kao i cijelo društvo, tako i građani koji bi u ovom odnosu tržišta ipak profitirali i jeftinije došli do stana, poglavito kada je riječ o mladim obiteljima, koje su podstanari i plaćaju visoke najamnine umjesto da to pretoče u rate kredita i žive pod vlastitim krovom, svom stanu.
Dakle ovdje se govori o jednom razvojnom modelu, koji je dugoročan i pozitivan.
Autor: Bilaj - Prosinac 18, 2009, 10:32:39 prijepodne
http://www.jutarnji.hr/uvjet-za-pomoc--direktori-na-minimalcu-dok-ne-izvuku-tvrtku/412537/ (http://www.jutarnji.hr/uvjet-za-pomoc--direktori-na-minimalcu-dok-ne-izvuku-tvrtku/412537/)
Ali pročitajte dole komentare nekih analitičara koji se boje da bi upravo taj fond bio ponovo leglo korupcije i nepotizma.
Autor: Bilaj - Prosinac 18, 2009, 10:44:49 prijepodne
Graditelj napravi stan koji košta 1630 €/m2 (to je bez poreza). Na to mora platiti porez od 23% odnosno to je onih famoznih 2000€/m2.
Taj stan ne može prodati pa ga kupi APN za 2000€/m2 te smanji za 20-25% oliti oduzme PDV na stan. Taj stan sada kupcu košta recimo 1600€/m2.
Stoga država ne zaradi kroz PDV ama baš ništ. Možda i izgubi. (I to je samo na cijenu ne računajući gubitak na subvencijama kamata).
Tako je investitor našao način kako da proda stanove defakto oslobođene PDV-om.
Autor: JosipJoža - Prosinac 18, 2009, 10:50:48 prijepodne
Jedna ideja o interventnom fondu:
http://www.jutarnji.hr/uvjet-za-pomoc--direktori-na-minimalcu-dok-ne-izvuku-tvrtku/412537/ (http://www.jutarnji.hr/uvjet-za-pomoc--direktori-na-minimalcu-dok-ne-izvuku-tvrtku/412537/)
Ali pročitajte dole komentare nekih analitičara koji se boje da bi upravo taj fond bio ponovo leglo korupcije i nepotizma.
Jednako tako dobra ideja međutim kao i uvijek kod nas su problem ljudi koji sprovode i sudjeluju, dakle pitanje je odgovornosti.
Slažem se s Vama da i tu postoji opasnost naravno od korupcije, nemože me nitko uvjeriti da u ovoj zemlji nema pametnih i odgovornih ljudi, koji to ne bi činili.
Ima ih i to jako puno, poznajem u mom okruženju dovoljno ljudi koji su etični, moralni, odgovorni, pošteni prije svega ali naš je problem da takvi ljudi nemogu doći u poziciju da to iskažu, nemogu dobiti priliku da dobiju posao koji je tako odgovoran i gdje se ima prostora za korupciju, jer ta mjesta su rezervirana za "specijaliste" i od njih nema nitko šansu da se zaposli negdje, ma bilo gdje u javnoj upravi, lokalnoj samoupravi ili bilo gdje drugo osim realnog, privatnog sektora, u stanju su da se izbore za sebe i bez podobnosti, stričeva i kumova.
Pa imamo mi primjera iz Gorice, Šimunović-Fina, Vidović-HAC, koji su samo kap vode u moru.
Naši građani uporno podržavaju takvu politiku, takvo ponašanje, koje se zapravo sada već u ovoj zemlji skoro pa legaliziralo, postalo trend, in.
Pa Vi Vašu djecu danas učite poštenju, moralu, radu i samo radu.
Ma znate što ponekad pomislim da činim veliku pogrešku što moju djecu tako odgajam, ali opet dođem na to da ima smisla i vrijedi biti takav.
Joj pa zar treba stvarno sve i Vama citirati gospon Bilaj, pa nije u pitanju samo porez na stan, pa imamo mi do poreza na gotovi m2 stana još stotinu poreza,
govorio sam o cijelom ciklusu kada od livade dođete do gotovog m2 stana.
beton
željezo
cigla
fasada
keramika
boje
stolarija
drvenjarija
usluge
rad, zaposlenici, proizvodnja
lokalna samouprava- komunalna i vodna naknada
priključci voda, struja,plin......
itd
itd.
pa kad to sve stavite na papir za razliku kad sve stoji i ništa se ne događa.
a Vi ste zapeli za PDV gotovog m2 stana.
Po onoj logici daj da sačuvam tu 100 kn svejedno što zbog toga gubim 1000 kn.
Autor: Bilaj - Prosinac 18, 2009, 11:19:55 prijepodne
Znaći ovo crveno sam ja upisao:
Citat: JosipJoža
Joj pa zar treba stvarno sve i Vama citirati gospon Bilaj, pa nije u pitanju samo porez na stan, pa imamo mi do poreza na gotovi m2 stana još stotinu poreza,
govorio sam o cijelom ciklusu kada od livade dođete do gotovog m2 stana.
beton - Bez PDV-a
željezo - Bez PDV-a
cigla - Bez PDV-a
fasada - Bez PDV-a
keramika - Bez PDV-a
boje - Bez PDV-a
stolarija - Bez PDV-a
drvenjarija - Bez PDV-a
usluge - Bez PDV-a
rad, zaposlenici, proizvodnja
lokalna samouprava- komunalna i vodna naknada - Bez PDV-a
priključci voda, struja,plin...... - Bez PDV-a
itd
itd.
pa kad to sve stavite na papir za razliku kad sve stoji i ništa se ne događa.
a Vi ste zapeli za PDV gotovog m2 stana.
Po onoj logici daj da sačuvam tu 100 kn svejedno što zbog toga gubim 1000 kn.
Po jednostavnoj logici, zašto bi ja trebao davati moje novce firmi koja radi skupe poizvode koje nitko ne želi ili može kupiti.
Bolje i pametnije je pustiti da ta firma propadne i da na njeno mjesto dođe firma koja može iskoristiti sve te resurse i napraviti proizvod koji se može prodati. Ili još bolje da sama spusti cijene pa će moći prodati.
Autor: Bilaj - Prosinac 21, 2009, 11:33:25 prijepodne
http://www.net.hr/vijesti/hrvatska/page/2009/12/21/0125006.html?pos=n1 (http://www.net.hr/vijesti/hrvatska/page/2009/12/21/0125006.html?pos=n1)
Još jedan dobar članak koji govori o tome koliko je bitna nacionalna ekonomija i njen protekcionizam.
http://www.vjesnik.hr/html/2009/12/21/Clanak.asp?r=sta&c=1 (http://www.vjesnik.hr/html/2009/12/21/Clanak.asp?r=sta&c=1)
Autor: Bilaj - Prosinac 22, 2009, 10:01:52 poslijepodne
http://www.monitor.hr/clanci/od-1-sijecnja-jos-tri-nameta-napacenom-gospodarstvu/27429/ (http://www.monitor.hr/clanci/od-1-sijecnja-jos-tri-nameta-napacenom-gospodarstvu/27429/)
Unatoč pritisku da se smanje sadašnja opterećenja i tako pomogne gospodarstvu, broj parafiskalnih nameta ne smanjuje se, nego povećava.
Dogodine će, piše Lider, država uzimati nove harače i od svih vezanih uz turizam, od poljoprivrednika i web-portala.
Početkom iduće godine tako na snagu stupa Zakon o članarinama u turističkim zajednicama koji obvezu plaćanja članarine nameće velikom krugu djelatnosti, od marketinških agencija, financijskih i računovodstvenih institucija do frizerskih salona, koji će morati izdvajati do 0,25 posto godišnjeg prihoda.
Osniva se Poljoprivredna komora s obveznim članstvom, a o visini članarine još se raspravlja.
Novi Zakon o elektroničkim medijima propisuje da će i internetski portali imati obvezu financiranja Agencije za elektroničke medije u iznosu od 0,5 posto ukupnoga godišnjeg bruto prihoda. Međutim, još se ne zna kako će država razrezati taj namet ako je portal sporedna, često i neprofitabilna djelatnost tvrtke.
I još malo: http://www.poslovni.hr/135215.aspx (http://www.poslovni.hr/135215.aspx)
Država je odobrila novi parafiskalni udar na telekomunikacijski sektor. Nakon što je ljetos mobilnim operaterima nametnula šest posto kriznog nameta na razgovore, SMS i MMS, sada je omogućila povećanje i uvođenje niza davanja, i to za sve telekome u Hrvatskoj.
Zaštita filmaša
Tako je Hrvatski audiovizualni centar (HAVC), nova institucija koja promiče filmsku umjetnost, svim telekomima poslao ugovor prema kojem od njih traži jedan posto ukupnih bruto prihoda iz 2008. ili ih u idućih mjesec dana šalje na sud. Država je prema Zakonu o audiovizualnoj djelatnosti dala pravo HAVC-u da od svih operatera ubire jedan posto koje ostvare od audiovizualnih usluga. Predsjednik Udruženja za telekomunikacije pri HGK Petar Čavlović kaže da su upravo stoga ugovori koje je HAVC poslao operaterima činjenično netočni. “Traže da platimo jedan posto prihoda iz 2008., i to ukupnih, a većina operatera tada se uopće nije bavila audiovizualnom djelatnošću”, kaže Čavlović te dodaje da su dosad bezuspješno tražili sastanak s ravnateljem HAVC-a Nikšom Sviličićem. Neslužbeno doznajemo da je HAVC ipak razgovarao, i to s mobilnim operaterima. Sviličić kaže da su s telekomima održali niz sastanaka i da su usuglasili većinu otvorenih pitanja. “Čeka se samo mišljenje, odnosno definicija audiovizualne djelatnost, koju bi trebalo dati Ministarstvo kulture nakon čega će se moći zaključiti ugovori”, kaže Sviličić. U međuvremenu, operateri već pregovaraju sa ZAMP-om, koji im je raskinuo ugovore i od početka iduće godine traži povećanje naknada za glazbena prava na četiri posto prihoda od novih digitalnih usluga poput MAXtv-a. Nadalje, Sabor je prije desetak dana usvojio Zakon o elektroničkim medijima prema kojem će operateri za rad Agencije za elektroničke medije morati plaćati dodatnih 0,5 posto prihoda od medijskih usluga na zahtjev kakva je, primjerice, virtualna videoteka. Direktorica odnosa s javnošću grupe T-HT Maja Weber kaže da oni poštuju zakone pa će tako poštovati i novu naknadu za filmaše, ali da je broj davanja koje operateri plaćaju vrlo velik. Ukupno, parafiskalni nameti odnose godišnje 12,5 milijardi kuna te su sustigli najizdašniji državni porez PDV. Ove godine država je na taj način posebno snažno pritisnula telekome.
Dodatni teret
Maja Weber iz T-HT-a dodaje da, između ostalog, već plaćaju i 0,32 posto ukupnog prihoda za rad HAKOM-a kao i visoke naknade za frekvencije, adrese i numeraciju. Država je samo od frekvencijskih naknada u 2007. ubrala 263,2 milijuna kuna, što je 28,5 posto više nego godinu prije. Čelnik B.Neta Adrian Ježina ističe da čak ni u slučaju “filmskog” nameta nije riječ o sitnim iznosima te da pitanje parafiskalnih davanja postaje sve važnije. S tim se slažu i u Metronetu i Optimi. Predsjednica Udruge pokretnih komunikacija Sarita Bukovčan-Kvaternik naglašava da je svaki namet koji se naknadno uvodi u vrijeme krize dodatan teret za mobilne operatere koji već plaćaju krizni namet od 6%.“Parafiskalni nameti su velik problem za telekome i njima će se Udruženje za telekomunikacije posebno pozabaviti u idućoj godini”, zaključuje Čavlović iz HGK.
4% ZAMP-u za glazbena prava
1% HAVC-u za filmska prava
0,32 % od ukupnih prihoda za HAKOM
6% od mobilnih razgovora, SMS-a i MMS-a
0,5% Agenciji za elektroničke medije
+ naknade za frekvencije, adrese, numeraciju i bazne wstanice
Autor: Bilaj - Prosinac 23, 2009, 11:04:29 prijepodne
Ali više nije samo ZAMP nego i sada za Filmove, pa evo sada i za elektroničke medije ... i tko zna koliko još nameta. Inače prihodi po ovakvim stavkama su usporedivi sa PDV-om. :o
Koliko će nam biti gore u 2010- fest. Ovo su tri nacrnije prognoze. http://slobodnadalmacija.hr/Hrvatska/tabid/66/articleType/ArticleView/articleId/84789/Default.aspx (http://slobodnadalmacija.hr/Hrvatska/tabid/66/articleType/ArticleView/articleId/84789/Default.aspx)
Iako su to samo prognoze napomenimo, da ako radimo prognoze one sada idu od -6% pada BDP-a do samo 0,5% porasta, pa bi neka sredina bila neki debeli minus.
Citat:
CRNA 2010. Stići će nam novi porezi, plaće će pasti, a 350.000 ljudi ostat će bez posla
Najcrnju gospodarsku prognozu za 2010. do sada je, ne računajući SDP-ovu “političku“ prognozu o padu bruto domaćeg proizvoda od šest posto, dao Gordan Družić, voditelj Odsjeka za ekonomska istraživanja Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, koji je nedavno ustvrdio: “Ako Hrvatska zadrži postojeću ekonomsku politiku, u 2010. možemo očekivati pad BDP-a od tri posto, daljnji rast nezaposlenosti i deficita, kao i vanjskog i unutarnjeg duga.”
Najbliži Družiću jest Hrvoje Stojić, glavni ekonomist Hypo banke, koji je predvidio pad bruto domaćeg proizvoda u idućoj godini od dva posto, dok je brončanu medalju u ulozi dežurnog pesimista ponio Goran Šaravanja, glavni ekonomist Zagrebačke banke, prema kojemu će BDP pasti za 1,5 posto u 2010.
Manje kredita
Ako pesimističnu makroekonomsku prognozu glede pada BDP-a od tri posto “prevedemo“ na konkretniji jezik, to bi značilo da će iduće godine bez posla ostati još 40 tisuća radnika, odnosno da će nezaposlenih biti više od 330 tisuća.
To nadalje znači da bi plaće nastavile realni pad, da bi kupovna moć građana bila manja, a da bi loša otplata kredita sektora stanovništva bankama zadala dodatne probleme, što bi uzrokovalo još manju ponudu povoljnih kredita.
Pad BDP-a od tri posto bi u grdne nevolje odnio i državni proračun koji je baziran na rastu gospodarstva od 0,5 posto, pa bi drastičniji pad gospodarstva značio i jako loše punjenje prihoda državnog proračuna. Tada bi Vlada dodatni manjak u proračunu mogla financirati ili još većim zaduživanjem ili prodajom preostalog “obiteljskog srebra“ ili - podizanjem poreza.
Analitičari tvrde kako bi u tom slučaju Vlada proračunski deficit djelomično financirala dodatnim zaduživanjem, a djelomično povećanjem poreza, jer ne bi bilo vremena ni prilike za prodaju (dijela) neke veće državne tvrtke poput Croatia osiguranja.
A povećanje poreza bi dodatno utjecalo na manje prihode građana, manji standard i pad potrošnje, što bi poduzeća dovelo u stanje totalne panike. Pad BDP-a od tri posto bi za gospodarstvo značio da će pad dobiti poduzetnika, koja je u prvih devet mjeseci ove godine bila za 30 posto manja nego u isto vrijeme 2008., nastaviti jako padati, što bi sasvim “utihnulo“ investicijske projekte.
U tom bi slučaju male i srednje građevinske tvrtke doživjele “ledeno doba“, dok će velike opstati tako što će otpuštati dobar dio radnika.
Zbog pada potrošnje tekstilna bi industrija došla u još veće nevolje, drvna industrija je ionako već gotovo “nokautirana“, prehrambeno-trgovačka industrija bilježila bi značajni pad prodaje delikatesnih i luksuznih proizvoda, dok bi rasla potrošnja “kruha i paštete“.
Škverovi na muci
Crni scenarij bi značio i da će privatizacija brodogradnje, svejedno hoće li uspjeti ili neće (jer uspjeti u ovom slučaju za svaku stranu znači različitu definiciju), dovesti do toga da će državi na naplatu doći tri milijarde kuna kreditnih jamstava i da će 20 tisuća ljudi dodatno ostati bez posla.
To bi onda dovelo do još veće rupe u državnom proračunu, što bi podrazumijevalo još veće poreze za sve manji broj zaposlenih u Hrvatskoj. Uglavnom, ako se u 2010. obistine crne gospodarske prognoze, tada ćemo 2009. pamtiti kao ne baš tako lošu godinu.
10 najgorih stvari
•• Pad BDP-a od najmanje tri posto
•• Porast nezaposlenosti na 330 tisuća ljudi (s brodogradnjom 350.000)
•• Pad realnih plaća, pad standarda
•• Povećanje deficita državnog proračuna na 12 milijardi kuna
•• Veći porezi (PDV, krizni porez, trošarine)
•• Pad potrošnje od pet do 10 posto
•• Pad dobiti poduzeća za 10-ak posto
•• Pad investicija
•• Gašenje dvaju ili triju velikih brodogradilišta i otpuštanje 20-ak tisuća ljudi
•• Mala bankarska ponuda skupih kredita
Nesigurnost diljem Europe
“Vlade diljem Europe moraju pojačati napore u rješavanju pitanja kašnjenja naplate potraživanja kao i pristup kreditima“, riječi su Andrea Benassija, glavnog tajnika UEAPME, udruge za mala i srednja poduzeća, koji je tako potvrdio da problemi s kojima se suočava domaće malo i srednje gospodarstvo nisu samo naše autohotne nevolje.
Naveo je da se mala i srednja poduzeća boje recesije u obliku slova “W“ s obzirom na to da javni deficit raste, a nervozni potrošači radije štede. Prema Benassiju, nezaposlenost i mogućnost daljnjeg gubljena posla utječu na smanjenje potrošačke moći u Europi, te izazivaju osjećaj nesigurnosti kod radnika zbog mogućeg gubitka radnoga mjesta.
Nisko povjerenje u poslovni sektor U Europi je zabilježeno i rekordno nisko povjerenje u poslovni sektor u 2009. godini, a predviđanja za 2010. su sumorna ako zemlje članice EU-a ne pojačaju svoje napore u poticanju malog i srednjeg poduzetništva kreditiranjem preko banaka (lakši pristup sredstvima), te redovitost naplate potraživanja.
U Hrvatskoj Vlada taj problem namjerava riješiti otvaranjem većih kreditnih linija HBOR-a, interventnim fondom ili izravno u aranžmanu s komercijalnim bankama.
Autor: shaka zulu - Prosinac 23, 2009, 11:27:16 prijepodne
Za sve oni koji misle da nije dosta parafiksalnih nameta- dolaze novi:
http://www.monitor.hr/clanci/od-1-sijecnja-jos-tri-nameta-napacenom-gospodarstvu/27429/ (http://www.monitor.hr/clanci/od-1-sijecnja-jos-tri-nameta-napacenom-gospodarstvu/27429/)
Unatoč pritisku da se smanje sadašnja opterećenja i tako pomogne gospodarstvu, broj parafiskalnih nameta ne smanjuje se, nego povećava.
Dogodine će, piše Lider, država uzimati nove harače i od svih vezanih uz turizam, od poljoprivrednika i web-portala.
Početkom iduće godine tako na snagu stupa Zakon o članarinama u turističkim zajednicama koji obvezu plaćanja članarine nameće velikom krugu djelatnosti, od marketinških agencija, financijskih i računovodstvenih institucija do frizerskih salona, koji će morati izdvajati do 0,25 posto godišnjeg prihoda.
Osniva se Poljoprivredna komora s obveznim članstvom, a o visini članarine još se raspravlja.
Novi Zakon o elektroničkim medijima propisuje da će i internetski portali imati obvezu financiranja Agencije za elektroničke medije u iznosu od 0,5 posto ukupnoga godišnjeg bruto prihoda. Međutim, još se ne zna kako će država razrezati taj namet ako je portal sporedna, često i neprofitabilna djelatnost tvrtke.
I još malo: http://www.poslovni.hr/135215.aspx (http://www.poslovni.hr/135215.aspx)
Država je odobrila novi parafiskalni udar na telekomunikacijski sektor. Nakon što je ljetos mobilnim operaterima nametnula šest posto kriznog nameta na razgovore, SMS i MMS, sada je omogućila povećanje i uvođenje niza davanja, i to za sve telekome u Hrvatskoj.
Zaštita filmaša
Tako je Hrvatski audiovizualni centar (HAVC), nova institucija koja promiče filmsku umjetnost, svim telekomima poslao ugovor prema kojem od njih traži jedan posto ukupnih bruto prihoda iz 2008. ili ih u idućih mjesec dana šalje na sud. Država je prema Zakonu o audiovizualnoj djelatnosti dala pravo HAVC-u da od svih operatera ubire jedan posto koje ostvare od audiovizualnih usluga. Predsjednik Udruženja za telekomunikacije pri HGK Petar Čavlović kaže da su upravo stoga ugovori koje je HAVC poslao operaterima činjenično netočni. “Traže da platimo jedan posto prihoda iz 2008., i to ukupnih, a većina operatera tada se uopće nije bavila audiovizualnom djelatnošću”, kaže Čavlović te dodaje da su dosad bezuspješno tražili sastanak s ravnateljem HAVC-a Nikšom Sviličićem. Neslužbeno doznajemo da je HAVC ipak razgovarao, i to s mobilnim operaterima. Sviličić kaže da su s telekomima održali niz sastanaka i da su usuglasili većinu otvorenih pitanja. “Čeka se samo mišljenje, odnosno definicija audiovizualne djelatnost, koju bi trebalo dati Ministarstvo kulture nakon čega će se moći zaključiti ugovori”, kaže Sviličić. U međuvremenu, operateri već pregovaraju sa ZAMP-om, koji im je raskinuo ugovore i od početka iduće godine traži povećanje naknada za glazbena prava na četiri posto prihoda od novih digitalnih usluga poput MAXtv-a. Nadalje, Sabor je prije desetak dana usvojio Zakon o elektroničkim medijima prema kojem će operateri za rad Agencije za elektroničke medije morati plaćati dodatnih 0,5 posto prihoda od medijskih usluga na zahtjev kakva je, primjerice, virtualna videoteka. Direktorica odnosa s javnošću grupe T-HT Maja Weber kaže da oni poštuju zakone pa će tako poštovati i novu naknadu za filmaše, ali da je broj davanja koje operateri plaćaju vrlo velik. Ukupno, parafiskalni nameti odnose godišnje 12,5 milijardi kuna te su sustigli najizdašniji državni porez PDV. Ove godine država je na taj način posebno snažno pritisnula telekome.
Dodatni teret
Maja Weber iz T-HT-a dodaje da, između ostalog, već plaćaju i 0,32 posto ukupnog prihoda za rad HAKOM-a kao i visoke naknade za frekvencije, adrese i numeraciju. Država je samo od frekvencijskih naknada u 2007. ubrala 263,2 milijuna kuna, što je 28,5 posto više nego godinu prije. Čelnik B.Neta Adrian Ježina ističe da čak ni u slučaju “filmskog” nameta nije riječ o sitnim iznosima te da pitanje parafiskalnih davanja postaje sve važnije. S tim se slažu i u Metronetu i Optimi. Predsjednica Udruge pokretnih komunikacija Sarita Bukovčan-Kvaternik naglašava da je svaki namet koji se naknadno uvodi u vrijeme krize dodatan teret za mobilne operatere koji već plaćaju krizni namet od 6%.“Parafiskalni nameti su velik problem za telekome i njima će se Udruženje za telekomunikacije posebno pozabaviti u idućoj godini”, zaključuje Čavlović iz HGK.
4% ZAMP-u za glazbena prava
1% HAVC-u za filmska prava
0,32 % od ukupnih prihoda za HAKOM
6% od mobilnih razgovora, SMS-a i MMS-a
0,5% Agenciji za elektroničke medije
+ naknade za frekvencije, adrese, numeraciju i bazne wstanice
Gledim Otvoreno jenu večer i veli nam naš potencijalni Precednik Josipovič da je on zaslužen (il krif) za ZAMPov namet.Zato kaj je to tak v Jevrope...
***la te Evropa a de smo mi!?
Autor: Bilaj - Prosinac 23, 2009, 02:57:06 poslijepodne
Gledim Otvoreno jenu večer i veli nam naš potencijalni Precednik Josipovič da je on zaslužen (il krif) za ZAMPov namet.Zato kaj je to tak v Jevrope...Sjeti se toga svaki put kada uzmeš mobitel u ruke. Ali nečeš vjerovati čak i na fotoaparat plačaš ZAMPovu naknadu! A zamisli apsurda kada na svu informatičku opremu moraš isto plačati. Čak i na tvoj glupi modem na stolu/zidu ili gdje već.
***la te Evropa a de smo mi!?
Autor: Bilaj - Prosinac 31, 2009, 01:30:41 prijepodne
http://www.vecernji.hr/vijesti/drazen-budisa-treba-nam-koalicija-hdz-a-sdp-a-clanak-73885 (http://www.vecernji.hr/vijesti/drazen-budisa-treba-nam-koalicija-hdz-a-sdp-a-clanak-73885)
Autor: Bilaj - Siječanj 02, 2010, 10:43:32 prijepodne
http://www.vecernji.hr/vijesti/sad-uveo-carinu-celicne-cijevi-koje-uvozi-kine-clanak-73950 (http://www.vecernji.hr/vijesti/sad-uveo-carinu-celicne-cijevi-koje-uvozi-kine-clanak-73950)
Autor: Mlačanin - Siječanj 02, 2010, 06:12:08 poslijepodne
Jedan hint kako svoja gospodarstva štite velike zemlje. SAD koji promovira slobodnu trgovinu - samo onda kada im paše jednako tako uvodi carine kada im paše. Nakon carine na gumu sada imaju i carine na čelične cijevi. toliko o modelu slobodne trgovine kojeg se Hrvatska mora striktno pridržavati.
http://www.vecernji.hr/vijesti/sad-uveo-carinu-celicne-cijevi-koje-uvozi-kine-clanak-73950 (http://www.vecernji.hr/vijesti/sad-uveo-carinu-celicne-cijevi-koje-uvozi-kine-clanak-73950)
To vrijedi samo za one koji imaju svoj stav i bezobrazno ponašanja,bez obzira na to što ostali misle.
Normalan svijet misli da rat nije ništa dobro,a oni uredno žive i zarađuju na ratovima!!??
Autor: Tur - Siječanj 03, 2010, 08:12:38 prijepodne
Tradicionalna seoba Hrvata na skijanje
Unatoč krizi na graničnim prijelazima je gužva. Na skijanje i ove godine odlazi oko 100 tisuća Hrvata.
Tradicionalna seoba prema austrijskim, talijanskim i slovenskim skijalištima krenula je jutros. Skijaše iz takta nisu izbacili ni kišno nebo, ni gužva na ulasku u Sloveniju. Hrvati se krize očito ne boje jer će samo u ovom tjednu na europskim skijalištima ostaviti 100 milijuna eura. Ipak priznaju da će ove godine zimske radosti ipak biti nešto skromnije. Štedjelo se na smještaju, a mimo europskih pravila među opremom je i više hrane. 'Sva hrana domaća, špek, luk i sarma', ispričali su nam. Za krizu ne znaju ni putničke agencije. Tvrde skijaša je približno kao i lani, no priznaju, strepnje je bilo. 'Promjena i razlika u načinu i vremenu rezervacija.
Prve rezervacije počele su nam početkom osmog mjeseca, no trend je takav da se dosta čeka last minute', rekla je Petra Žeravica iz Generalturista. Veća je i potražnja za jeftinijim skijalištima poput onih u BIH. No kamo god skijaši krenuli, za neizostavnu invaziju spremila se i policija. 'Kolona se stvara prema Sloveniji, kod nas je pojačano ali imamo dovoljan broj policijskih službenika. Devedeset posto su to naši, hrvatski državljani koji idu u mjesta u Europi', rekao je načelnik GP Bregana, Tomislav Perlić.
Izvor: http://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/video-tradicionalna-seoba-hrvata-na-skijanje.html (http://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/video-tradicionalna-seoba-hrvata-na-skijanje.html)
Autor: Stjepan - Siječanj 03, 2010, 11:08:02 prijepodne
Spomenuti broj je tek 2.2% od ukupnog broja državljana RH.
Ili hoćemo dići hajku na pušače? Iznos koji na cigarete potroši obitelj s 4 člana koji puše bio bi im sigurno dovoljan za skijanje na kraju godine. Pa ipak ne vidimo članke u novinama koji govore u tome koliki iznos godišnje ode u dim. A skijanje je zdravije od pušenja. ;-)
Autor: Tur - Siječanj 03, 2010, 11:40:54 prijepodne
Autor: plemenitashica - Siječanj 03, 2010, 01:53:42 poslijepodne
Diže se hajka na svako nepotrebno trošenje novaca i to je to. .........
. Sad će netko reči: "Pa što tebe briga kako drugi troše svoj novac?". Nije me briga, niti se mislim miješati u trošenje ičijeg pošteno zarađenog novca, međutim ide mi na jetra kad se ti isti tamo sredinom siječnja ili početkom veljače žale da su bokčija i da nemaju za kruh.
Ma nemam ništa protiv skijanja, niti ljudi koji imaju novac.
Ali me nervira kad se ide van pod svaku cijenu, i kaj je jedan rekao u reportaži – „bumo peglali kartice“, nose klopu sa sobom.... Hoću reći nisu baš (naravno ne svi) "potkovani" da bi mogli podnijeti toliki trošak. Malo ih ima kaj su uštedjeli pa idu trošiti pošteno zarađene novce.
Očito je da ti novci tek trebaju biti zarađeni.
I to me ljuti, imam priliku vidjeti kako ljudi misle tek zaraditi ono što su na svoje (često bezvezne) željice potrošili i onda zapali u još dublju krizu.
Naročito me ljuti jer mnogi ljudi nisu svjesni kakva nas godina čeka. Vidošević je rekao ovih dana u dnevniku, da će 2010 biti slična 1991. Puna neizvjesnosti, teška, mnogima preteška.
Štedi se dok se ima, a ne dižu se krediti da bi bio snob.
I Protega je bio na skijanju, kaj ne? Pošteno zarađenim novcima. :P
Autor: Bilaj - Siječanj 03, 2010, 01:55:01 poslijepodne
Tjedan skijanja vrijedi više od tri tjedna mora.
A sada ne trebjau svi ići u hilton. Ne kaže se zabadav da svi oni nose sarmu na skijanje.
Autor: plemenitashica - Siječanj 03, 2010, 01:59:38 poslijepodne
...........
Tjedan skijanja vrijedi više od tri tjedna mora.
Kaj........... ne dirajte mi 3 tjedna mora. ;) Ne dam ih niti za 2 mj zimskog odmora.
Ne kaže se zabadav da svi oni nose sarmu na skijanje.
Ma da, sarma. Moš mislit klope. Bolje da su rekli da nose špek i čvarke. To bi mi još i bilo primamljivo. :)
Autor: De Loren - Siječanj 03, 2010, 02:18:09 poslijepodne
Tko jednom skija zna da je to nešto toliko drugačije od svih drugih sportova.
Tjedan skijanja vrijedi više od tri tjedna mora.
A sada ne trebjau svi ići u hilton. Ne kaže se zabadav da svi oni nose sarmu na skijanje.
... zašto toliko veličati skijanje ? Meni tjedan ribičije, ili ako sam na moru, ribarenja više znači od bilo kakvog zimskog sporta i točka ... ukusi su različiti i ne treba ih komentirati ...
Autor: Bilaj - Siječanj 03, 2010, 02:53:23 poslijepodne
... zašto toliko veličati skijanje ? Meni tjedan ribičije, ili ako sam na moru, ribarenja više znači od bilo kakvog zimskog sporta i točka ... ukusi su različiti i ne treba ih komentirati ...
Sada bi rekao da onda nikada nisi uspio uživati u skijanju ;)
Ali realno svakome je druga stvar najbolja.
Autor: Tur - Siječanj 03, 2010, 03:51:25 poslijepodne
I Protega je bio na skijanju, kaj ne? Pošteno zarađenim novcima. :P
On je "štedil" dugo godina :D
Autor: De Loren - Siječanj 03, 2010, 07:35:45 poslijepodne
... zašto toliko veličati skijanje ? Meni tjedan ribičije, ili ako sam na moru, ribarenja više znači od bilo kakvog zimskog sporta i točka ... ukusi su različiti i ne treba ih komentirati ...
Sada bi rekao da onda nikada nisi uspio uživati u skijanju ;)
Ali realno svakome je druga stvar najbolja.
jesam ... godinama (kad sam imao prilike) sam odlazio i u Austriju te 2 puta Italiju na skijanje, a Bjelolasicu, Begovo Razdolje da i ne spominjem, ali ljeto lje ljeto, a ribičija je ribičija.
Autor: Mlačanin - Siječanj 04, 2010, 12:30:26 poslijepodne
Tko jednom skija zna da je to nešto toliko drugačije od svih drugih sportova.
Tjedan skijanja vrijedi više od tri tjedna mora.
A sada ne trebjau svi ići u hilton. Ne kaže se zabadav da svi oni nose sarmu na skijanje.
... zašto toliko veličati skijanje ? Meni tjedan ribičije, ili ako sam na moru, ribarenja više znači od bilo kakvog zimskog sporta i točka ... ukusi su različiti i ne treba ih komentirati ...
Kad je već tako sa ribarenjem ,hajde da povremeno vidimo i pokoju slikicu sa tih lijepih mjesta uz vodu.
Mislim da bi bilo zgodno.
Autor: Bilaj - Siječanj 12, 2010, 10:24:26 prijepodne
U siječnju i veljači dnevno će 170 ljudi ostati bez posla
I u idućim mjesecima nezaposlenost će rasti, tako da će do proljeća broj registriranih osoba bez posla prijeći 300.000. Zadnjih mjeseci posao najviše gube građevinari i trgovci.
Autor: Bilaj - Siječanj 12, 2010, 01:21:46 poslijepodne
Guverner HNB-a izašao je s 9 čvrstih teza od kojih su neke jasne poruke budućem predsjedniku i vladajućoj koaliciji,dok se druge obračunavaju s duboko ukorijenjenim predrasudama
1 Unatoč Ustavom suženom manevarskom prostoru predsjednik može bitno utjecati na ekonomsku politiku. On međutim mora znati što želi i kako to provesti; ako to ne zna, a pokušava pomoći – opasan je.
Rohatinski je poslao jasnu poruku novom predsjedniku. Ujedno je, bez posebne potrebe da iznosi primjere, dao i jasnu packu odlazećem Stjepanu Mesiću, čije su gospodarske akcije (u dobru volju ne ulazimo) više puta mogle završiti pogubno da nije bilo brzih Vladinih spasilačkih intervencija.
2 Financijska kriza mnoge je zemlje pogodila teže nego Hrvatsku. Hrvatski realni sektor pogođen je padom izvoza i štednjom na domaćem tržištu. Proizvođači moraju shvatiti da je prošlo vrijeme domaće potrošnje s inokreditima.
Činjenica je da su banke u Hrvatskoj i u protekloj kriznoj godini dobro poslovale. Pad koji se osjetio u industriji temelji se na nekonkurentnosti domaćih proizvođača. Naručitelji su se vrlo brzo okrenuli prema onima koji su pokazali spremnost na brzu prilagodbu. U Hrvatskoj je takvih, nažalost, malo. Oni koji su se pokazali takvima – kompanije Atlantic grupe – nastavili su rasti i u kriznoj godini.
3 Građevinski sektor dobar je primjer loše prakse koja se temelji na rastu financiranom novcem poreznih obveznika.
Građevinari su godinama odlično živjeli od velikih državnih infrastrukturnih projekata i od poticane stanogradnje. Kada je država ostala bez sredstava za megaprojekte, građevinske kompanije ostale su bez poslova.
4 Menadžeri koji su danas u zatvoru nisu napravili ništa različito od onoga što rade posljednjih 20 godina, samo što se to u razdobljima kada je bilo novca lako moglo učiniti nevidljivim.
Da je Podravka mogla servisirati svoje dugove, nikada se ne bi otkrili “sumnjivi potezi” njezina menadžmenta. Problem se otvara u trenutku kada novca nestaje i kada netko za to mora odgovarati. Slijedeći trag novca, redovito se dolazi do zastrašujućih otkrića koja u krug kandidata za Lepoglavu uvlače sve više poznatih imena iz vrha društvene i političke piramide države. Priča će se širiti i zahvaćati sve više imena.
5 Oblik vlasništva manje je važan od odgovornog ponašanja vlasnika. U hrvatskom državnom sektoru zasad se teško može govoriti o odgovornom vođenju kompanija i teško je očekivati značajne promjene bez promjene mentaliteta.
U uređenim društvima, gdje se u pravilu posluje u skladu sa zakonom, a menadžeri državnih tvrtki moraju opravdati svoje rezultate pred vlasnikom, doista nije važno je li kompanija ili banka privatna ili “državna”. U Hrvatskoj se s novcem poreznih obveznika postupa kao da je riječ o samopodrazumijevajućem kapitalu koji će vječno pristizati. To nije klima u kojoj treba priželjkivati jačanje utjecaja ili vlasničkih udjela države u kompanijama ili bankama.
6 (Spasiteljski) fond koji bi se financirao emisijom svježeg novca iz primarne emisije velik je rizik za središnju banku. Ne usmjeri li se taj novac u proizvodnju, potrošnja će povećati potražnju za devizama, kuna će se naći pod pritiskom. Da bi cijela priča uspjela, treba nam veća koordinacija monetarne i fiskalne politike.
HNB niz godina vodi bitku oko toga što je najbolji način da se istovremeno zadovolje populistički apetiti političara i zadrži stabilnost monetarnog sustava. Preveliki državni troškovi stvaraju pritisak na središnju banku, od koje se očekuje da neprestano održava dovoljnu količinu novca u sustavu. Bilo kakav fond koji bi se financirao novcem iz primarne emisije (svježe tiskanim), a da se prije njegova osnivanja ne odrede čvrsti kriteriji prioriteta i čvrsta pravila njegova korištenja bio bi fijasko ekonomske i monetarne politike.
7 U Hrvatskoj je stvoreno pogrešno uvjerenje o svemoći države. Gospodarstvenici moraju biti svjesni da im nitko neće pomoći ako sami sebi ne znaju pomoći.
Štoviše, onima koji nemaju ideje kako se izvući ni država ne treba pomagati. Financirati nečiji bankrot novcem poreznih obveznika ne smatra se odgovornim vođenjem ekonomske politike države.
8 U bankama ima novca, ali u kriznim situacijama rizik je povećan i one nisu spremne ulaziti u potencijalno nesigurne poslove. Često su ekonomski jake države na sebe preuzimale dio rizika. Hrvatskoj državi danas je vrlo teško ulaziti u povećani rizik sa situacijom u kakvoj se nalazi proračun.
Za razliku od bogatih zapadnih zemalja, gdje su krizom bile pogođene banke koje su onda zatražile i dobile pomoć od država, u Hrvatskoj je kriza prvo ispraznila državnu blagajnu. S proračunom koji ima problema s punjenjem, država koja je uz to još i u ozbiljnim dugovima teško može na sebe preuzimati rizike privatnih kompanija.
9 Hrvatska je visoko zadužena zemlja, no to ćemo i 2010. uredno otplaćivati i možemo to podnijeti. Važno je da se relativna inozemna zaduženost dalje ne povećava.
BDP će u ovoj godini rasti mnogo sporije nego u doba velikoga kreditnog buma. HNB je tijekom proteklog razdoblja osigurao rezerve koje mogu amortizirati današnji stupanj zaduženosti zemlje. Ne uspori li se ritam zaduživanja, HNB-u će se značajno smanjiti mogućnost pozitivnog utjecaja na ekonomsku politiku.
http://globus.jutarnji.hr/hrvatska/opasan-je-predsjednik-koji-se-mijesa-u-ekonomiju-a-o-njoj-nema-pojma?sid=e57d27f641b5da6d09c219ddfb1da8dd (http://globus.jutarnji.hr/hrvatska/opasan-je-predsjednik-koji-se-mijesa-u-ekonomiju-a-o-njoj-nema-pojma?sid=e57d27f641b5da6d09c219ddfb1da8dd)
Autor: plemenitashica - Siječanj 13, 2010, 02:08:37 poslijepodne
http://danas.net.hr/novac/page/2010/01/11/0968006.html (http://danas.net.hr/novac/page/2010/01/11/0968006.html)
U siječnju i veljači dnevno će 170 ljudi ostati bez posla
I u idućim mjesecima nezaposlenost će rasti, tako da će do proljeća broj registriranih osoba bez posla prijeći 300.000.
"Nakon zajma od 100 milijuna eura prošle godine za pomoć očuvanju izvoza i radnih mjesta, ova operacija potpore proračunu od 200 milijuna eura ima cilj pomoći vlastima održavati makroekonomsku stabilnost i odgovarajući fiskalni okvir, pomažući najranjivijim skupinama u društvu da se nose s gospodarskim teškoćama i dalje jačajući financijski sektor", kazao je Horvai te dodao kako je Vlada u protekloj godini donijela neke teške odluke. No, mora se priznati i kako niti izvoz, a ni radna mjesta nije očuvala."
................
"POTPREDSJEDNIK Vlade i ministar financija Ivan Šuker i voditelj Ureda Svjetske banke za Hrvatsku Andras Horvai danas su potpisali Ugovor o zajmu čime se Hrvatska kod te institucije zadužila za još 200 milijuna eura."
http://www.index.hr/vijesti/clanak/novo-zaduzenje-ministra-sukera-hrvatska-od-svjetske-banke-posudila-jos-200-milijuna-eura/469964.aspx (http://www.index.hr/vijesti/clanak/novo-zaduzenje-ministra-sukera-hrvatska-od-svjetske-banke-posudila-jos-200-milijuna-eura/469964.aspx)
Čestitam. B r a v o ....... :P :P :P :P
Autor: De Loren - Siječanj 13, 2010, 03:10:09 poslijepodne
Autor: Bilaj - Siječanj 14, 2010, 02:53:49 poslijepodne
(samo kaj se toga nisu sjetili kada je svima išlo dobro a ne sada u krizi)
http://www.novilist.hr/Vijesti/policija-podnijela-kaznenu-prija.aspx (http://www.novilist.hr/Vijesti/policija-podnijela-kaznenu-prija.aspx)
Autor: Bilaj - Siječanj 14, 2010, 03:02:54 poslijepodne
Ovo je dug središnje države za Kolovoz 2009 (to je zadnje kaj HNB ima):
1. Unutarnji dug središnje države 78.118,4
2. Inozemni dug središnje države 29.826,2
3. Ukupno (1+2) 107.944,7
Inaće u 8/2008 je bil ukupni dug središnje države: 88.611,5 (sve ovo je u milionima kuna)
A vanjski dug je ovakav (ovo je u milionima eura):
1. Država 4.104,1
3. Banke 10.111,3
4. Ostali domaći sektori 20.836,1
Ukupno (1+2+3+4+5) 40.750,3
Napomenimo da je to 8 mjesec a od tada se država opet zaduživala.
Autor: shaka zulu - Siječanj 14, 2010, 08:17:32 poslijepodne
Zagreb, 14.01.2010., 16:34 | A.V.
Mjerama se uvodi transparentniji okvir sudjelovanja države i privatnog sektora na tržištu.
HUP nije oduševljen Vladinim mjerama za spas
Više videa HUP nije oduševljen Vladinim mjerama za spas00:15 'Zaštitne mjere od političkih i poslovnih kišobrana'00:27
Vlada je donijela nove mjere za oporavak gspodarstva (Foto: Arhiva/Pixsell)
Hrvatska Vlada prihvatila je odluku o mjerama za gospodarski oporavak i razvitak s dva modela aktivnog uključivanja države u kreditiranje poduzeća - modele financiranja poslovnih projekata i jamstvenog fonda, te odluku o namjeri sudjelovanja u osnivanju fondova za gospodarsku suradnju.
'Ovi koraci okvir su za poslove koje ćemo, vjerujem, uspješno završiti u ovoj godini, a većinu pokrenuti krajem ovog ili početkom slijedećeg mjeseca', kazala je premijerka Jadranka Kosor koja je najavila da će Vlada izići i s mjerama pomoći poduzećima u teškoćama pri čemu je spomenula tekstilnu industriju i građevinarstvo. Kosor je objasnila da Vlada odlukom o namjeri sudjelovanja u osnivanju fondova za gospodarsku suradnju uvodi novi, transparentniji i održiviji okvir kroz sudjelovanje države i privatnog sektora na zdravim tržišnim principima s ciljem vlasničkog restrukturiranja.
Razrađena su dva modela
Odlukom o mjerama za gospodarski oporavak i razvitak država se aktivno uključuje u poticanje kreditiranja poduzetništva s ciljem poticanja likvidnosti, a u suradnji Vlade, Hrvatske narodne banke (HNB), Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR) i poslovnih banaka. Razrađena su dva modela kojima bi se višak likvidnosti u bankovnom sustavu usmjerio prema gospodarstvu, poduzetnicima za novi razvojni i investicijski ciklus, naglasila je premijerka.
Šuker:'Stimulativni uvjeti za oporavak' (Foto: Arhiva/Pixsell) Potpredsjednik Vlade i ministar financija Ivan Šuker ističe kako je osnovna namjera poticanje kreditne aktivnosti i stvaranje stimulativnih uvjeta za gospodarski oporavak. Vlada je u prošloj godini stvorila preduvjete da se država povoljno može zadužiti u inozemstvu. Tako u ovom trenutku banke imaju više od četiri milijarde kuna likvidnosti, kazao je Šuker podsjećajući da je i HNB spreman otpustiti određeni dio pričuve (smanjenjem stope obvezne pričuve). Time bi se ukupno osiguralo 10 milijardi kuna, a u suradnji s HBOR-om to bi se plasiralo gospodarstvu pod povoljnijim uvjetima.
Prvi model mjera za gospodarski oporavak i razvitak predviđa sudjelovanje HBOR-a i poslovnih banaka - od oslobođene likvidnosti dvije trećine bi se preko poslovnih banaka usmjerilo prema HBOR-u i njegovim programima, a jednu trećinu bi išla bankama. HBOR bi radio aukcije za te kredite pri čemu bi HBOR sudjelovao sa 30 posto u tim kreditima, a sa 70 posto poslovne banke i tako bi se došlo i do nižih kamatnih stopa, kaže Šuker. 'Želimo što prije ta sredstva usmjeriti hrvatskom gospodarstvu', rekao je dodajući da je rok za razradu modela, kriterije za učešće HBOR-a 15 dana.
Drugi model iz mjera za gospodarski oporavak i razvitak je jamstveni fond za djelomično pokriće rizika novih plasmana banaka, a namijenjen je isključivo za razvojne, investicijske projekte. Država bi donijela odluku o iznosu sredstava za jamstveni fond, HBOR bi imao jednom ili dva puta mjesečno aukcije, a država bi preuzimala 25 do 50 posto rizika, objasnio je Šuker. Mjere su u potpunosti usklađene s regulativom EU i odnosile bi se samo na poduzeća koja do 30. srpnja 2008. nisu bile u teškoćama, kazao je Šuker.
Na svaku privatnu kunu, država daje svoju
Najavio je i da se kreće u detaljnu razradu tih mjera kako bi se s bankama dogovorila cijena kapitala, ciljana kamatna stopa, kako se želi u prvom modelu ispregovarati i da se dio sredstava može koristiti za reprogam dospjelih kredita, za plaćanje poreznih obveza. Vezano za fondove za gospodarsku suradnju, Šuker kaže kako bi na svaku kunu privatnog kapitala (investicijskih i fondova rizičnog kapitala) država dala svoju kunu. Država bi u osnivanju fondova sudjelovala do najviše milijardu kuna.
Kosor: 'Inzistirat ćemo na kišobranima' (Foto: Arhiva/Pixsell)
http://dnevnik.hr/vijesti/gospodarstvo/zastita-mjera-od-politickih-i-poslovnih-kisobrana.html (http://dnevnik.hr/vijesti/gospodarstvo/zastita-mjera-od-politickih-i-poslovnih-kisobrana.html)
Jel ovo naš Šuki il nekteri drugi!? ^-^ ^-^ ^-^ 'Zaštitne mjere od političkih i poslovnih kišobrana'
ALF - HAHA! (http://www.youtube.com/watch?v=iXBE81FYZJ0&feature=related#)
Autor: dobola - Siječanj 14, 2010, 09:01:04 poslijepodne
kad Rohatinski kaže da se boji
on misli ozbiljno
ima fobiju od inflacije,živi visoko
kad Rohatinski kaze da se boji
u očima mu strah,toksira se izvozom
i ne pomišlja na laž
kad Rohatinski kaže da se boji
noge mu klecaju,skupio je malo love
a sada ga zezaju
kad Rohatinski kaže da se boji dan postaje siv
naručujem si novi minus i odlazim
a na ulici sa svake strane filijale ,uredi
iz njih plaze birokrate,jao ljudi pa ja se bojim
tek sada znam što je strah,što je strah
I ja se bojim
kad Rohatinski kaze da se boji
strahuje za kćer, sto će njoj nova kreda
ima trinaest let
kad Rohatinski kaže da se boji
izlazim na zrak,muka mi je i znojim se
povračam
Autor: Bilaj - Siječanj 25, 2010, 10:15:53 prijepodne
Racesija još tri godine...
Ukratko:
GOSPODARSKA DEPRESIJA U HRVATSKOJ 2010.
1. Pad BDP-a od -2 do -3%
2. Bez stalnog posla 330.000 osoba
3. Pad cijena na malo od -1 do -2%
4. Pad prometa u trgovini za još 10%
5. Pad izvoza robe i usluga još najmanje 5%
Izvori: Prognoze HNB-a i glavnih analitičara banaka te www.rifin.com (http://www.rifin.com) odnosno preneseno iz glasa slavonije
Autor: Bilaj - Siječanj 26, 2010, 11:24:53 prijepodne
Jeste li vidjeli ovaj članak: Zemlju čovijek više ne može ni kupiti ni prodati. Alaj smo super organizirana zemlja...
Autor: Mlačanin - Siječanj 28, 2010, 08:05:04 prijepodne
Što sada vele gospoda vladajući ...nismo znali nismo vidjeli?
Kaj svi spiju na Markovom trgu?
Autor: Bilaj - Veljača 01, 2010, 09:21:51 prijepodne
http://www.gorica.hr/2010/01/porast-nezaposlenosti/#more-2333 (http://www.gorica.hr/2010/01/porast-nezaposlenosti/#more-2333)
nezaposlenost porasla 46%.
Autor: plemenitashica - Veljača 01, 2010, 10:12:32 prijepodne
......
nezaposlenost porasla 46%.
Kometar jutros na Radiju 101: "danas si zvijezda, sutra si nezaposlen" :-[
To se inače tiče i njih na radiju, na žalost.
Autor: Bilaj - Veljača 06, 2010, 04:45:14 poslijepodne
http://www.index.hr/vijesti/clanak/kolaps-hrvatskog-trzista-automobila/474267.aspx (http://www.index.hr/vijesti/clanak/kolaps-hrvatskog-trzista-automobila/474267.aspx)
Tijekom siječnja registriran je tek 2.601 novi automobil, što predstavlja drastičan pad, čak i u odnosu na prošlogodišnji prosjek.
Podaci su još više poražavajući, ako se prisjetimo tzv. predkriznog razdoblja. Naime, u siječnju 2008. godine prodano je 7.263 novih automobila, a godinu dana kasnije (siječanj 2009) prodaja pada za 42,5% na 4.163 primjeraka. Ovogodišnji siječanj donosi daljnji pad od čak 37,5%, odnosno nevjerojatnih 64,2% u odnosu na stara dobra vremena kad su vlast i njeni vrli "stručnjaci" bili odlučni u negiranju mogućnosti da kriza uopće zaviri u naše krajeve.
Autor: Muzh - Veljača 06, 2010, 06:22:34 poslijepodne
Letima se proizvodna na zapadu "optimizerala" kak bi se zvleki kaj vekschi profiti i maximalizerali bonusi "najbolschem i najspamethejschem". Populacija je prek medija promidzhbom bombarderana s novem proizvodima (gadzhets) mahom nepotrebnim smetjem. Aute su na primer od popularnog Volkswagena bube ki je trajal po pedeset let standardizerali na poluplastichna srajna tera su se pochela raspadati nakon deset a kak vidimo ovi najmoderenejschi poput Toyote (a si su isti) ni novi nisch ne valaju. No saka tvornica ima pet put vische menadjerov i kojekakovih sluzhbenikov kaj ni sami neznaju kaj delaju osim kaj kupiju milijonske bonuse sako leto na konto "zasluga" tere su samo njima znane. Imaju ivragu CEO-ova, CFO-ova, PR-ova, HR-ova a radnika, znanstvenika i inzhenera kaj delaju pravi posel se mejne. Vische ni mochi kupiti nisch kaj vala osim ak se pak po "staromodnom" obichaju chovek ne zaputi schoschtaru da mu prave, kvalitetne postole naredi. Ali ni schoschtarov vische ni, unischtili su ih robovlasnichke tvornice na istoku.
Gda je pred nekih deset let globalnem meschtrom i meschetarom postalo jasno kam to se vodi (da se vtaplaju) pocheli su vlechi se za sobom. Kak zgledi i nas su uspeli povlechi. Si imamo gadzhetsove i najmodernejschu scharu bofl robu a puno nas nima ni za rezhije ter si ni ranu vische nismo v stajnu proizvesti. Schkole su propale a i Akademiju su sveli na nivo sredne strukovne schkole jer je s bedaki, kak smo zorno videli i na svojemu sluchaju, puno lezhe manipulerati.
Se je na kraju kulmineralo, iako se bojim da ovo josch ni najgore, da je ponos zapadne demokracije i velefalenog kapitalizma propal prek nochi i velevazhno upumpal trilione dolarof od siromakov (radnikov, njihove dece i nukov) da se spasiju bankari i meschetari ki su se to i zakuhali ter da se financeraju "pravedni" ratovi v terem gine mahom nevino stanovnischtvo nebi li se v celom svetu sprovela "demokracija".
Paradoks v semu tomu je da nakon sega jedina ravotezha i nada vu spas lezhi na istoku med Kinom, Indijom i Rusijom.
Kaj se nas dotikavle, dobra je vest da nas je malo i da imamo lepu i veliku zemlu s puno prirodnog blaga. Loscha vest je da smo prezaduzheni i vodi nas korumperana (ili beskrajno glupa) bagra ravo u naruchje vtoplenika, "americhki san" ili morti koschmar.
Autor: Tur - Veljača 07, 2010, 07:59:36 prijepodne
Se je to posledica procesa teroga nekteri zoveju globalizacija. Ja bi to pak prispodobil vtopleniku ki grabi se oko sebe i vleche dole skup ze sobom. "Che idem ja idete i si z menom."Apsolutno se slažem.
Letima se proizvodna na zapadu "optimizerala" kak bi se zvleki kaj vekschi profiti i maximalizerali bonusi "najbolschem i najspamethejschem". Populacija je prek medija promidzhbom bombarderana s novem proizvodima (gadzhets) mahom nepotrebnim smetjem. Aute su na primer od popularnog Volkswagena bube ki je trajal po pedeset let standardizerali na poluplastichna srajna tera su se pochela raspadati nakon deset a kak vidimo ovi najmoderenejschi poput Toyote (a si su isti) ni novi nisch ne valaju. No saka tvornica ima pet put vische menadjerov i kojekakovih sluzhbenikov kaj ni sami neznaju kaj delaju osim kaj kupiju milijonske bonuse sako leto na konto "zasluga" tere su samo njima znane. Imaju ivragu CEO-ova, CFO-ova, PR-ova, HR-ova a radnika, znanstvenika i inzhenera kaj delaju pravi posel se mejne. Vische ni mochi kupiti nisch kaj vala osim ak se pak po "staromodnom" obichaju chovek ne zaputi schoschtaru da mu prave, kvalitetne postole naredi. Ali ni schoschtarov vische ni, unischtili su ih robovlasnichke tvornice na istoku.
Gda je pred nekih deset let globalnem meschtrom i meschetarom postalo jasno kam to se vodi (da se vtaplaju) pocheli su vlechi se za sobom. Kak zgledi i nas su uspeli povlechi. Si imamo gadzhetsove i najmodernejschu scharu bofl robu a puno nas nima ni za rezhije ter si ni ranu vische nismo v stajnu proizvesti. Schkole su propale a i Akademiju su sveli na nivo sredne strukovne schkole jer je s bedaki, kak smo zorno videli i na svojemu sluchaju, puno lezhe manipulerati.
Se je na kraju kulmineralo, iako se bojim da ovo josch ni najgore, da je ponos zapadne demokracije i velefalenog kapitalizma propal prek nochi i velevazhno upumpal trilione dolarof od siromakov (radnikov, njihove dece i nukov) da se spasiju bankari i meschetari ki su se to i zakuhali ter da se financeraju "pravedni" ratovi v terem gine mahom nevino stanovnischtvo nebi li se v celom svetu sprovela "demokracija".
Paradoks v semu tomu je da nakon sega jedina ravotezha i nada vu spas lezhi na istoku med Kinom, Indijom i Rusijom.
Kaj se nas dotikavle, dobra je vest da nas je malo i da imamo lepu i veliku zemlu s puno prirodnog blaga. Loscha vest je da smo prezaduzheni i vodi nas korumperana (ili beskrajno glupa) bagra ravo u naruchje vtoplenika, "americhki san" ili morti koschmar.
Autor: Bilaj - Veljača 15, 2010, 08:15:27 poslijepodne
SAda imamo 21% više nezaposlenih nego prošle godine: http://www.jutarnji.hr/rekordna-nezaposlenost-u-sijecnju--309-000-ljudi-bez-posla/563931/ (http://www.jutarnji.hr/rekordna-nezaposlenost-u-sijecnju--309-000-ljudi-bez-posla/563931/)
Još malo o recesiji: pad potrošnje na razinu iz 2002, PBZ predviđa pad BDP-a od 1.2%. http://www.vecernji.hr/vijesti/sumrak-osobne-potrosnje-vratila-se-razinu-2002-clanak-96762 (http://www.vecernji.hr/vijesti/sumrak-osobne-potrosnje-vratila-se-razinu-2002-clanak-96762)
Autor: Bilaj - Veljača 17, 2010, 12:18:29 poslijepodne
rohatinski iz podataka za prosinac 2009 godine govori:
Prema prethodnim podacima za prosinac 2009. vanjski dug Hrvatske iznosi 44,6 milijardi eura. U to je uključena i transakcija kupovine Barra od strane izraelskih vlasnika Plive, koja je tehnički realizirana posredstvom Plive. Ta transakcija povećala je statistički iskaz duga za približno milijardu eura. Drugim riječima, već sada inozemni dug iznosi gotovo 100 posto BDP-a. Bilo bi realno očekivati da će taj dug porasti i u apsolutnom i u relativnom iznosu. Dakako, ne može se očekivati da bi se taj dugoročno uspostavljan trend mogao izmijeniti bez velikih rezova i u nekoliko mjeseci, ali se ni ti rezovi ne mogu odlagati u nedogled.
http://www.poslovni.hr/139909.aspx (http://www.poslovni.hr/139909.aspx)
Prije par godina bilo je velikih govora o tome da je kritična granica duga 80% BDP-a. Sada je dug čak 100% BDP i raste odnosno nema namjeru stati. :'(
Autor: Mlačanin - Veljača 17, 2010, 12:41:18 poslijepodne
U programima obećavaju svašta i to naravno ne ispunjavaju.ali nas zato dugovima ,koji njima osiguravaju ostanak na vlasti,zatrpavaju.
Pre strašno i preozbiljno.
Naravno ništa ne poduzimaju da se taj trend zaustavi.
Jadranka zna samo sa Šukerom podizati poreze i obećavati, glupost…treba djelovati.
Autor: BobRock - Veljača 17, 2010, 12:42:06 poslijepodne
Na stranici Hrvatskog Zavoda za zapošljavanje (http://www.hzz.hr/) sam našel apsolutne brojke, npr. 309.562 za Siječanj 2010, ali nemrem nać kolko je bilo radno sposobnih, tak da bi mogel izračunat u postocima. Niti same postotke nis nigde našel.
Autor: shaka zulu - Veljača 17, 2010, 03:38:12 poslijepodne
Jadranka zna samo sa Šukerom podizati poreze i obećavati, glupost…treba djelovati.Teri je to Šurek?"Zlatna kopačka" il "Nema krize"?
Kad već govorimo o nezaposlenosti, jel mi neko može nać gdje su točne brojke, a ne samo da je 21% više nego lani? Tih 21% nije baš nikakva informacija.Probaj;
Na stranici Hrvatskog Zavoda za zapošljavanje (http://www.hzz.hr/) sam našel apsolutne brojke, npr. 309.562 za Siječanj 2010, ali nemrem nać kolko je bilo radno sposobnih, tak da bi mogel izračunat u postocima. Niti same postotke nis nigde našel.
Prvi rezultati:
Prosječna neto i bruto plaća
Stopa registrirane nezaposlenosti
Turizam
http://www.dzs.hr/ (http://www.dzs.hr/)
Autor: BobRock - Veljača 17, 2010, 04:25:10 poslijepodne
Samo oni ko da malo kasne za Hrvatskim Zavodom za zapošljavanje, jer tam imaju brojke o siječnju, a ovi su još u prosincu.
Nego - kak to oni računaju?
Nemrem nikak izračunat tih 16,7%. Po mojem je stopa nezaposlenosti omjer broja nezaposlenih kroz broj radno sposobnih (aktivnog stanovništa). E sad ak uzmem s te iste stranice sljedeće brojke:
broj nezaposlenih - 153.000
broj aktivnog stanovništa - 1.761.000
onda ne dobim 16%.
Vjerojatno je zato jer broj nezaposlenih uopće ne štima. Na stranici Hrvatskog Zavoda za zapošljavanje (http://www.hzz.hr/default.aspx?id=4137) piše da je u prosincu bilo 291.545 nezaposlenih. Kak to da se te brojke razlikuju?
No ako uzmem broj broj nezaposlenih sa stranice Hrvatskog Zavoda za zapošljavanje (http://www.hzz.hr/default.aspx?id=4137) i podijelim sa brojem "aktivnog stanovništa" sa stranice Državnog zavoda za statistiku (http://www.dzs.hr/Hrv/system/first_results.htm), onda dobim neku sličnu brojku: 16,5%.
Po tome bi stopa nezaposlenosti u siječnju iznosila 17,5% (309.562 nezaposlenih u siječnju / 1.761.000 aktivnog stanovništva u prosincu). Puno.
Ali posebno je zanimljivo da u Hrvatskoj živi 4,5 milijuna ljudi, a samo 1.451.438 (1.761.000 - 309.562) radi. Znači teoretski jedan čovjek koji radi hrani 2 čovjeka.
Autor: Bilaj - Veljača 17, 2010, 11:13:51 poslijepodne
Ali posebno je zanimljivo da u Hrvatskoj živi 4,5 milijuna ljudi, a samo 1.451.438 (1.761.000 - 309.562) radi. Znači teoretski jedan čovjek koji radi hrani 2 čovjeka.
Hmm jesi li siguran. Koliko je državnih, poludržavnih i lokalnih kompanija u hrvatskoj. Negdje sam čuo da je takvih 450,000. Stoga :-[ 1 radnik hrani 4 čovjeka.
Autor: BobRock - Veljača 18, 2010, 09:59:44 prijepodne
O tome nis razmišljal. 450.000 ljudi radi na račun države? Zvuči stvarno loše.
Ak neko nađe neke konkretne bolje brojke bilo bi dobro kad bi ih ovdje predstavil.
Autor: Bilaj - Veljača 18, 2010, 10:07:17 prijepodne
O tome nis razmišljal. 450.000 ljudi radi na račun države? Zvuči stvarno loše.
Ak neko nađe neke konkretne bolje brojke bilo bi dobro kad bi ih ovdje predstavil.
Sada na pamet brojke nemam, ali kaj nije bilo nekih ukupno 250,000 ljudi koji rade izravno kod države. Mislim da je 70.000 onih koji rade u lokalnoj upravi i samoupravi. Ali imaš i još ohoho agancija poput turističke zajednice, milion agencija državnih agencija npr za zračni promet ... pa se dođe do ove brojke 450,000.
Inače nedavno sam saznao da dio svoje bruto zarade knjigovodstveni servisi moraju platiti turističkoj zajednici!!! :o :o :o
Koji vrad knjigovodstveni servisi imaju sa turističkom zajednicom. Ti i takvi nameti su glavni teret gospodarstvu a ne sam PDV.
Autor: BobRock - Veljača 18, 2010, 12:56:40 poslijepodne
Autor: plemenitashica - Veljača 18, 2010, 01:08:37 poslijepodne
Inače nedavno sam saznao da dio svoje bruto zarade knjigovodstveni servisi moraju platiti turističkoj zajednici!!! :o :o :o
Koji vrad knjigovodstveni servisi imaju sa turističkom zajednicom. Ti i takvi nameti su glavni teret gospodarstvu a ne sam PDV.
Nije bruto zarada, nego prema prihodu (to je razlika) ;), a plaćaju svi, ovisno o kategoriji čak i ovisno u kojem kvartu u gradu je sjedište tvtke, obrta.
Osnovica za obračun članarine za pravne osobe i podružnice stranih pravnih osoba je ukupni prihod koji čine svi prihodi koje su te osobe dužne iskazati u računu dobiti i gubitka prema Zakonu o računovodstvu ("Narodne novine", broj 90/92.).
Osnovica za obračun članarine za fizičke osobe obrtnike su ukupni primici iz Knjige primitaka i izdataka prema Zakonu o porezu na dohodak ("Narodne novine", broj 25/95. - pročišćeni tekst i 52/95.) i Pravilniku o porezu na dohodak ("Narodne novine", broj 104/95.) umanjeni za naplaćeni porez na promet sadržan u prodanim proizvodima i uslugama.
http://www.poslovniforum.hr/zakoni-turizam/69-96.asp (http://www.poslovniforum.hr/zakoni-turizam/69-96.asp)
______________________________________________
Pročitajte, zanimljivo - Lesar predlaže uštede:
"A koje apele poslodavci već mjesecima upućuju vladi i Jadranki Kosor?
Vratite PDV na 22% ! Ukinite krizni porez, hdezarinu! Uvedite zakonske rokove plaćanja od 60 dana! Platite državne dugove, posebice državnih poduzeća i zdravstvenog sustava, bolnica! Rokovi plaćanja već su prešli 6 mjeseci. Imamo nenaplaćeno više od 24 milijarde kuna!
Rasteretite nas parafiskalnih davanja, ukinite obavezna članstva u komorama i udruženjima .Zabranite novu javnu nabavu državnim resorima koji imaju neplaćene obveze prema dobavljačima.!
I jeli ih premijerka poslušala? Nije.
..........
Na javne upite o mogućem smanjenu rashoda proračuna gospođa Kosor je pred kamerama televizije javno pitala „Kome uzeti?
...............
Eto gospođo Kosor, ja stajem na ovih milijardu i šesto mijijuna kuna mogućih ušteda.
http://drlesar.bloger.hr/post/dosta-je-bilo-demagogije-i-iznenadjenja/2266763.aspx (http://drlesar.bloger.hr/post/dosta-je-bilo-demagogije-i-iznenadjenja/2266763.aspx)
Autor: GrayWolf - Veljača 18, 2010, 01:35:34 poslijepodne
Nisam nikako siguran.Nije to sve. Treba pribrojiti dio glasača koji se sad bune zbog ukidanja dvojnog prebivališta.
O tome nis razmišljal. 450.000 ljudi radi na račun države? Zvuči stvarno loše.
Ak neko nađe neke konkretne bolje brojke bilo bi dobro kad bi ih ovdje predstavil.
Autor: Bilaj - Veljača 18, 2010, 02:11:44 poslijepodne
Nije to sve. Treba pribrojiti dio glasača koji se sad bune zbog ukidanja dvojnog prebivališta.
To je sića- doslovno... O tome sam govorio već ohoho puta i uspoređivao brojke. imam negdje omjere novaca koji se vrte u mojim starim postovima koje najbolje govore kolika je to siča a stvara se veliki bauk od toga.
Jedino što iole značajnije pridonosi transferu iz hrvatske u bih su mirovine za HVO. Sve ostalo je sića.
Autor: shaka zulu - Veljača 18, 2010, 05:40:56 poslijepodne
E bogme nam Grčka ne gine. Pitanje je samo vremena. Još bi mogli koju godinu - dvije preživljavat na račun dugova, ali ovako nećemo dugo.
Grčka
Stanovništvo
Najveća gustoća naseljenosti je oko Atene i njene luke Pireja, a najmanja u Epiru, Trakiji i središnjoj Grčkoj.
Budući da je Grčka nerazvijena, oko 1/4 stanovništva trajno se odselilo u inozemstvo, a velik broj stanovništva zaposlen je u inozemstvu unatoč pomanjkanju radne snage, posebno u industrijskim djelatnostima.
Etnička pripadnost:
Grci 98%
ostali 2%
Zemljopis
Grčka je pretežno planinska zemlja (oko 80% teritorija je brdsko-planinski prostor).
Rijeke oskudijevaju vodom, kratkog su toka i niti jedna nije plovna. Najveća im je vrijednost u tome što su prirodni pravac povezivanja unutrašnjosti s morem.
Šume pokrivaju samo 15% ukupne površine, a zbog čestih suša prevladava nisko tvrdolisno grmlje.
Od kulturnih biljaka uzgajaju se maslina, smokva, agrumi i vinova loza.
Gospodarstvo
Gotovo polovica stanovnika Grčke živi od poljoprivrede.
U kotlinama i dolinama rijeka uzgajaju se žitarice, duhan (među najvećim proizvođačima u svijetu), masline, vinova loza, sezam, mak, riža, pamuk (najveći proizvođač u Europi), povrće i voće. Grčka ima vrlo razvedenu obalu te povoljne biološke uvjete koji omogućuju razvoj obalnog i pučinskog ribolova, ali zbog potreba turizma riba se uvozi. Još je razvijeno i spužvarstvo.
Najznačajnije su aluminijska i kemijska industrija, a veoma značajna je i tradicionalna sitna prerađivačka industrija obrtničko-manufakturnog tipa.
http://hr.wikipedia.org/wiki/Gr%C4%8Dka (http://hr.wikipedia.org/wiki/Gr%C4%8Dka)
-
Grčka
službeni naziv: Ellinikí Dimokratía (Grčka Republika)
ustavno uređenje: parlamentarna republika
površina: 131 957 km2
broj stanovnika (2003.): 11 033 000
gustoća naseljenosti: 84 st./km2
glavni i najveći grad (2001.): Athínai (Atena) (745 000 st.; gradska regija 3 070 000 st.)
rodnost (2003.): 9‰
smrtnost (2003.): 9‰
očekivana životna dob (2003.): 78 godina
narodnosni sastav (2000.): Grci (99%)
vjerski sastav (2000.): pravoslavci 97%, sunitski muslimani 1%
službeni jezik: grčki
pismenost (2003.): muškarci 99%, žene 96%
stupanj urbanizacije (udio gradskog stanovništva) (2003.): 61%
sastav aktivnog stanovništva prema gospodarskim sektorima (2002.): I. 7%, II. 24%, III. 69%
BDP po st. (2003.): 13 230 $
novčana jedinica: 1 euro; 1€=100 centi
http://www.geografija.hr/atlas/grcka (http://www.geografija.hr/atlas/grcka)
-
Grčka ima najveći dug u modernoj povijesti
10. prosinca 2009 16:21
Business.hr/ Hina
Situacija u Grčkoj, čiji ogroman dug zabrinjava Europsku uniju, "vrlo je ozbiljna", ocijenila je u četvrtak švedska ministrica za europske poslove Cecilia Malmstroem, čija zemlja predsjeda EU-om.
Vezane vijesti
Skandal s prikrivanjem grčkog duga poskupit će zaduživanje Hrvatskoj
Europski nerazmjeri: Uži London sedam puta bogatiji od sjeverozapadne Bugarske
Erste: Hrvatska neće završiti kao Grčka
Goldman Sachs derivatima pomogao Grčkoj "sakriti" dio duga
Europske burze uspjele pobijediti jutarnju mučninu
Europska komisija se pribojava da su i druge članice prikrivale državni dug
Hrvatska posudila milijardu kuna i 20 milijuna eura
Na europskim burzama poboljšan apetit ulagača
EK spremna pomoći Grčkoj
"Naravno da smo zabrinuti", kazala je Malmstroem novinarima, uoči početka summita EU-a.
To pitanje "nije službeno na dnevnom redu" summita, no "mislim da će predsjednici država i vlada neformalno razgovarati o njemu jer je situacija u Grčkoj vrlo ozbiljna", kazala je.
"Situacija je teška, zahtijeva vrijeme, političku hrabrost i reforme", dodala je, istaknuvši da je Europska unija "obitelj i da jedni druge nastoje podržati".
Zamjenik grčkog ministra financija Filipos Sahinidis rekao je u četvrtak pred grčkim parlamentom da grčki dug iznosi 300 milijardi eura i da je najveći u povijesti suvremene Grčke.
Grčka bilježi i najveći proračunski deficit u zadnjih 16 godina, dodao je. On ove godine iznosi 12,7 posto BDP-a, a 2010. trebao bi iznositi 9,4 posto BDP-a, što je daleko iznad granice od 3 posto koliko dopuštaju pravila eurozone.
Javni dug iznosi 113 posto BDP-a, a iduće godine trebao bi doseći 120 posto BDP-a.
Stanje u grčkom proračunu prilično je napeto, ali zemlja bi ipak trebala izbjeći bankrot, ustvrdio je u četvrtak predsjednik eurozone i luksemburški premijer Jean-Claude Juncker.
Grčki premijer Georges Papandreu zatražio je u četvrtak sastanak sa svim stranačkim čelnicima posvećen borbi protiv korupcije i poreznih prijevara. Sastanak će se održati idući tjedan.
http://www.business.hr/hr/Naslovnica/Svijet/Grcka-ima-najveci-dug-u-modernoj-povijesti (http://www.business.hr/hr/Naslovnica/Svijet/Grcka-ima-najveci-dug-u-modernoj-povijesti)
Ja mislim da je mi moremo stiči i prešišati a da ne potonemo.
Dug 150% BDPa i još plivamo!
Jel do,il de,ima informacija kulko je Država uspela penez povrnuti od "Hrvatske kriminalne zajednice" i druge kriminalne organizacij?
Il to spada v pripovest "Popapala Jaca"?
Autor: BobRock - Veljača 18, 2010, 05:58:19 poslijepodne
...Lijepo, lijepo.
Samo, rada bi videl usporedbu: kolko mi trenutno dužimo sve zajedno (% BDPa), a kolko po glavi stanovnika (€ / st.) u direktnoj usporedbi sa Grcima.
Još kad bi usporedili kad su oni bili na tom nivou ko mi sad, onda bi možda mogli zaključit kad bumo i mi ko sad oni.
Autor: Bilaj - Veljača 18, 2010, 06:01:22 poslijepodne
Još kad bi usporedili kad su oni bili na tom nivou ko mi sad, onda bi možda mogli zaključit kad bumo i mi ko sad oni.Mislim da se treba računati Euro po glavi stanovnika ali i euro po glavi stanovnika po BDP-u.
Jer npr dug burkine faso po glavi stanovnika može biti manji od npr njemačke ali dug po glavi stanovnika i BDP-u je gori od njemačkog.
Autor: Bilaj - Veljača 19, 2010, 10:34:39 prijepodne
Nije bruto zarada, nego prema prihodu (to je razlika) ;)...To je grozno. Znaći na sav prihod odnosno to je sigurno 10 puta veća cifra. :o
koliko ima zaposlenika na državnoj sisi:
"U javnom sektoru u Hrvatskoj, uključujući tu i lokalnu samoupravu, te javna poduzeća, radi oko 387.000 građana ili 8,7 posto ukupnog stanovništva zemlje."
http://danas.net.hr/novac/page/2010/02/19/0047006.html (http://danas.net.hr/novac/page/2010/02/19/0047006.html)
U usporedbi sa Slovenijom koja ima 7,7 ili njemačkom koja ima 5,5 posto stanovnika zaposlenog u javnom sektoru u odnosu na ukupni broj stanovnika.
U hrvatskoj ima 1,4 miliuna zaposlenih. To bi značilo da jedan zaposleni financira 1,1 umirovljenika, i 0,4 državnog službenika.
Autor: Bilaj - Veljača 20, 2010, 02:04:24 poslijepodne
http://www.novossti.com/2010/02/zivot-sveden-na-tercijar/ (http://www.novossti.com/2010/02/zivot-sveden-na-tercijar/)
Ove brojke su strašne:
- 1910. Rijeka ima 30.000 stanovnika i 6.484 industrijskih radnika
- 2008. Rijeka ima 150.000 stanovnika i 7.185 radnika u proizvodnji
- 1971. na širem području grada zaposleno 25.000 proizvođača
- 1971. samo u brodogradnji radi 7.000 škverana
Autor: shaka zulu - Veljača 20, 2010, 04:27:26 poslijepodne
Nezaposleno pola grada
U Glini 80% zaposlenih radi u državnim službama
GLINA - U Glini je 31. siječnja bilo 1266 nezaposlenih što je stopa od gotovo 50%. Od zaposlenih njih 80% radi u državnim službama. Rekao je gradonačelnik Gline Milan Bakšić nakon sastanka sa županicom Marinom Lovrić Merzel.
Županica je pak rekla kako su grad Glina i Županija postigli dogovor tako da sada i grad prati obrtnike i poduzetnike kako bi se osigurala kamatna stopa od 4,75%.Mjera bi trebala osigurati dolazak do povoljnijeg kapitala nego drugdje na tržištu.
Gradonačelnik Bakšić je rekao kako se grad sa županijom dogovorio da će ciljano ići na iste subvencije u poljoprivredi i stočarstvu. Grad je zato ove godine dvostruko povećao proračun za poljoprivredu te je on 600 tisuća kuna: „Mislim da je to jedan od značajnih doprinosa razvoju poljoprivrede i stočarstva, sad je samo pitanje kako ćemo mi svi biti umiješni da korisnici naših usluga prepoznaju ono što im se nudi.“
Županica je najavila i kako će se krenuti u projekt osnivanja prvog doma za ratne vojne invalide u Hrvatskoj. On će biti smješten u bivšoj bolnici iz koje je vojska iselila. Ministarstvo će nakon osnivanja omogućiti 77 kreveta, a šezdesetak će biti za dom: „Nama ostaje minimalno još šezdeset kreveta za prvi dom za ratne vojne invalide. Naša prednost je blizina Doma zdravlja, a posebno i Lječilište Topusko za rehabilitaciju.“
Najavljen je i projekt obnove Branimirove ulice u kojoj je u kući Peleševih skladana hrvatska Himna. Zato će ove godine biti pokrenut i održan prvi Festival himni kako bi se dodatno skrenula pozornost na kulturološki i povijesni značaj Gline.
U gradu u kojem je nositelj razvoja Vivera, djeluje i Drvni centar, veliki izvoznik koji zapošljava 70 ljudi što je puno za Glinu. Županica ga je posjetila u sklopu današnjeg boravka u gradu. Rekla je i kako postoje razgovori s tvrtkom Reful Marine koja planira ovdje napraviti izdvojeni pogon i tako zaposliti dvadesetak ljudi. U isto vrijeme još uvijek nakon rata nijedna vlada nije riješila područja od posebne državne skrbi: “Što će nam porez na dobit, ako nema dobiti. To su floskule.“ zaključila je županica.
Drvni centar uglavnom izvozi svoju robu. Pokriva oko 37% hrvatskog izvoza
http://www.petrinjskiradio.hr/content/view/8271/106/ (http://www.petrinjskiradio.hr/content/view/8271/106/)
TEMA: Nezaposleno pola grada
Novi postovi
maja 101
Tresla se brda rodio se miš.
Bew
Još smo malo je do pojave gradova duhova ko u americi.....odseli cjeli grad trbuhom za kruhom.....u nekim selima već odavno stanuju duhovi na našoj županiji:))))
Čovjek ne smije čitat dnevnu štampu , naslove...sve crno,dolazi teško vrjeme za rad,zapošljavanje,zaradu , preživljavanje.....nešto mora puknut da se krene od novog početka...
Hestija
Gradonačelnik Gline veli: "Mislim da je to jedan od značajnih doprinosa razvoju poljoprivrede i stočarstva, sad je samo pitanje kako ćemo mi svi biti umiješni da korisnici naših usluga prepoznaju ono što im se nudi.“
Odgovor: vrlo jednostavno, objasnite ljudima što nudite i vjerujte mi, shvatit će... kvalitetu ponude shvati i nepismen čovjek, a muljažu još i prije...
Kripton
Petrinjci bi mogli pomoći glinjanima da im dadu JANJEVCE!
ahorv202
Županica je obečala osnivanje doma za ratne vojne invalide u Petrinji, ali je to ostalo obečanje ludom radovanje. Zaboravilaq je na obečanje, ali obečanja su da se ne provode u djelo a ništa ne koštaju.
banana
Kakvu vlast ste izabrali, toliko imate i zaposlenih. Birali ste nesposobne koji ne znaju riješavati nezaposlenost, koji nisu otvorili niti jedno radno mjesto!!! Nemaju strategiju koju su "prodavali" na izborima!!! Neodgovorni su i primitivni!!!
http://www.petrinjskiradio.hr/component/option,com_kunena/Itemid,140/func,view/id,14755/catid,19/ (http://www.petrinjskiradio.hr/component/option,com_kunena/Itemid,140/func,view/id,14755/catid,19/)
Kakovi su podatki za Goricu?Ak su poznati...
Autor: Bilaj - Veljača 20, 2010, 05:41:39 poslijepodne
Kakovi su podatki za Goricu?Ak su poznati...
Tu sam ih stavio:
http://www.forumgorica.com/politika/recesija/msg11071/#msg11071 (http://www.forumgorica.com/politika/recesija/msg11071/#msg11071)
Autor: BobRock - Veljača 20, 2010, 06:20:16 poslijepodne
Tu sam ih stavio:
http://www.forumgorica.com/politika/recesija/msg11071/#msg11071 (http://www.forumgorica.com/politika/recesija/msg11071/#msg11071)
Je, ali i tu su relativne brojke: 46% više nego lani. To bi moglo značiti i da ih je lani bilo 100 nezaposlenih, a ove ih je godine 146. Ak imamo 60.000 ljudi na području grada, onda to ne bi bilo niš.
Oču reći samo da su konkretne brojke interesantnije - koji je broj radno aktivnog stanovništva i broj nezaposlenih. Ili odma postotak nezaposlenih (broj nezaposlenih / broj radno aktivnog stanovništva) u Gorici. Pa ka bi se našlo kolko od tih "zaposlenih" radi za državu bilo bi još interesantnije. No vjerujem da se te brojke teško mogu nać. Ili?
Eto, i to bi za mene bio jedna od karakteristika jedne moderne države kad bi takve aktualne brojke bile svakome lako dostupne. No možda jednom...
Autor: shaka zulu - Veljača 20, 2010, 06:43:58 poslijepodne
Nezaposleno pola gradaMene su interesantneje ovakove brojke.
U Glini 80% zaposlenih radi u državnim službama
Autor: Bilaj - Veljača 20, 2010, 07:10:57 poslijepodne
Je, ali i tu su relativne brojke: 46% više nego lani. To bi moglo značiti i da ih je lani bilo 100 nezaposlenih, a ove ih je godine 146. Ak imamo 60.000 ljudi na području grada, onda to ne bi bilo niš.
Tamo je link na ovaj tekst:
Trend nezaposlenosti raste, što je vidljivo i prema podacima goričke ispostave Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Zaključno s 31.12 2009. na Zavodu je bilo prijavljeno 2375 građana, što je 46 posto više nezaposlenih nego godinu ranije, kaže voditeljica Ispostave, Darija Bagić. Prijavljenih građana visoke stručne spreme je 92, više stručne spreme ih je 96, a1447 prijavljenih ima SSS.
Za ostalo kaj si rekao, ne znam... trebalo bi pogledati negdje... hmm. Državni zavod za statistiku?
Autor: Bilaj - Veljača 21, 2010, 10:07:13 prijepodne
E sada ono što mi je palo na pamet. U zadnje vrijeme je bio požar na velesamju u salonu namještaja.
jučer u lesnini u zadru. http://www.vecernji.hr/vijesti/nocas-izgorjelo-skladiste-lesnine-zadru-clanak-99721 (http://www.vecernji.hr/vijesti/nocas-izgorjelo-skladiste-lesnine-zadru-clanak-99721)
Jel to trgovci pale namjerno tako da dobiju odštetu :-\
Nekak mi je to sve sumljivo.
Autor: Alen - Veljača 21, 2010, 11:17:42 prijepodne
Autor: Bilaj - Veljača 24, 2010, 09:59:20 prijepodne
Zgodna je jedna upsoredba. Nedavno je šuker rekao da je prunjenje proračuna na jednakoj razini kao i prošle godine.
E sada problem je veliki. Punjenje proračuna na osnovu PDV-a i davanja na plače je manji. Znači unatoč večem porezu na plače i večem PDV-u, manje je novaca u blagajni. Uff ljudi su stegnuli remen ili ih je previše dobilo otkaz.
Autor: Rožica-ljutibijes - Veljača 24, 2010, 07:01:08 poslijepodne
Isto, samo gore: Kad Šuker tvrdi da je sve pod kontrolom, vrijeme je za paniku
DOBRO kaže Ivan Šuker, "sve je isto kao lani". Samo gore. Država i dalje usisava novac, nezaposlenost raste, a prihodi padaju, traktori opet kreću prema Zagrebu, sindikati se ponovno spremaju na štrajk, a ministar financija nas opet uvjerava kako neće biti potreban rebalans proračuna.
Premijera Ivu Sanadera zamijenila je Jadranka Kosor, ali opet je "sve isto kao lani". Samo gore. Uveden je harač, povećan PDV, uvedene trošarine ne bi li sve pod svaku cijenu ostalo "isto kao lani". Osim što je još gore.
Isto je izbjegavanje rezova
I opet, baš kao prije godinu dana, vladajuća stranka izbjegava rezove i reforme kako bi sve bilo "isto kao i lani". I sada se, kao i prije godinu dana, razmišlja isključivo o ostanku na vlasti, a ne opstanku države. I ove godine premijerka Kosor apelira na poslodavce da ne otpuštaju ljude, baš kao što je lani njezin prethodnik apelirao na banke da ne dižu kamate i na trgovce da spuste cijene.
Lani nas je Sanader uvjeravao da krize nema, danas nam Kosor poručuje da se strpimo još ovu godinu, jer će nam "već iduće biti bolje". Premda postaje sve jasnije da onaj tko je preživio prošlu godinu, neće ovu. A onaj tko će preživjeti ovu, neće iduću.
Isto je i ignoriranje savjeta
Prošle godine Sanader je želio ostaviti dojam kako Ekonomsko vijeće služi za pomoć Vladi u kreiranju puta k izlasku iz onoga što se još nije nazivalo krizom. Nakon što je ta izmišljotina umrla prirodnom smrću, Kosor sada želi ostaviti dojam da joj u izlasku iz krize pomaže četveročlani savjetnički tim za ekonomska i gospodarska pitanja. Ako ih uopće sluša, možda je vrijeme da prestane.
I ove godine, baš kao i prošle, seljaci pale traktore i kreću na Zagreb. Sanader ih je lani smirio slanjem Jadranke Kosor. A koga će Kosor poslati ove godine? Možda Pankretića koji je lani mudro pobjegao. Ove godine mu ne gine.
I ove godine, možda još i više nego prošle, poslodavci kukaju da im država mora pomoći, da se mora spasiti privatni sektor kako bi javni preživio, da je potrebno primijeniti barem neke od mjera koje su dale ploda u drugim zemljama, a očajniji među njima vape da Vlada konačno povuče neki potez, makar pogrešan. Ali opet nema koristi. Sve je isto kao i lani. Samo beznadnije.
Isti su i naivci
I kad već nabrajamo što je sve isto kao i lani, onda svakako valja spomenuti da su isti i svi oni naivci koji su vjerovali da će s premijerkom Kosor biti bolje. Samo što je zapravo još gore. Mislili su da će se pokrenuti neke stvari, ostvariti pompozne najave rezova i reformi, da će u Banskim dvorima gorjeti svijeća do kasno u noć te da će se izbrisati Sanaderovo naslijeđe, a kad ono... Dobili smo novi harač i stare ministre, ali i istu ekonomsku politiku, isto kolebanje, isto nečinjenje, isto blefiranje i šarmiranje... Samo su posljedice još gore nego lani.
Isti je HDZ
I to je HDZ. Bio na čelu Vlade Sanader ili Kosor, glumili premijeri odlučnost ili koncilijantnost, govorili da nema krize ili da se protiv nje bore svim silama, na kraju se sve svodi na isto. A najgore je kad nas uvjeravaju da je sve pod kontrolom. Onda je vrijeme da počnemo paničariti.
Iste su laži i obmane
Prošle godine Ivan Šuker nas je uvjeravao da su državne financije pod kontrolom. Pa su slijedila tri rebalansa, harač, PDV i dodatna panična zaduženja. Ove godine Šuker ponavlja istu mantru: država je likvidna, nema razloga za strah, mirovine se isplaćuju na vrijeme, nema potrebe za rebalansom... Dakle, vrijeme je za paniku.
I ne samo za paniku. Vrijeme je da se napokon razbiju iluzije o tome da je HDZ-ova vlada sposobna i voljna izvući zemlju iz krize. Možda su prestali krasti, ali pitanje je kad će opet početi. Možda su pokazali dobru volju, ali nije dugo trajalo. Možda su pronašli još prstiju da začepe rupe na brani, ali to neće dugo trajati. HDZ ne zna i neće drugačije. Ne zna i neće.
I što nam onda preostaje? Samo ono na što apelira i novi predsjednik Republike: sjesti na obalu rijeke i čekati da se problemi riješe sami od sebe. Ili da ih riješi netko drugi. Pritom je poželjno paničariti. Na sav glas. Možda nas netko čuje.
http://www.index.hr/vijesti/clanak/isto-samo-gore-kad-suker-tvrdi-da-je-sve-pod-kontrolom-vrijeme-je-za-paniku/477546.aspx (http://www.index.hr/vijesti/clanak/isto-samo-gore-kad-suker-tvrdi-da-je-sve-pod-kontrolom-vrijeme-je-za-paniku/477546.aspx)
Ali, nemojte molim, propustiti komentare i slike na ovaj članak, vjerujte vrijedi pročitati i pogledati:
http://www.index.hr/forum/default.aspx?q=t&idf=43&idt=270146 (http://www.index.hr/forum/default.aspx?q=t&idf=43&idt=270146)
http://www.index.hr/forum/default.aspx?q=t&idf=43&idt=270146&p=2 (http://www.index.hr/forum/default.aspx?q=t&idf=43&idt=270146&p=2)
http://www.index.hr/forum/default.aspx?q=t&idf=43&idt=270146&p=3 (http://www.index.hr/forum/default.aspx?q=t&idf=43&idt=270146&p=3)
http://www.index.hr/forum/default.aspx?q=t&idf=43&idt=270146&p=4 (http://www.index.hr/forum/default.aspx?q=t&idf=43&idt=270146&p=4)
;) :o ???
Autor: plemenitashica - Veljača 25, 2010, 09:30:29 prijepodne
A onda da mi je dočekati dan kad će u prugastim košuljama odrađivati danak.
Autor: Mlačanin - Veljača 25, 2010, 09:31:38 prijepodne
Da mi je dočekati dan kad će biti maknuti svi do jednoga.
A onda da mi je dočekati dan kad će u prugastim košuljama odrađivati danak.
Mislim da taj dan nećemo nikad dočekati-na moju žalost.
Autor: plemenitashica - Veljača 25, 2010, 10:33:32 prijepodne
Autor: Bilaj - Veljača 25, 2010, 10:40:48 prijepodne
http://www.hrt.hr/?id=enz&tx_ttnews (http://www.hrt.hr/?id=enz&tx_ttnews)[cat]=119
Autor: plemenitashica - Veljača 25, 2010, 12:13:45 poslijepodne
Jučerašnji dnevnik je bio baš strašan:
http://www.hrt.hr/?id=enz&tx_ttnews (http://www.hrt.hr/?id=enz&tx_ttnews)[cat]=119
Da, Bilaj, strašno, sve strašnije. No, kako vidim i gledam svaki dan, ništa se ne poduzima, ništa se ne rješava, nema pomaka osim na gore, sad imaju „krasan“ primjer Grčke, ali oni i dalje ZNA SE.
Slažu se da su financije problem, ali se ne slažu tko je krivac.
No, ne čudi me Marić, on je ZNA SE kadar, i taj mora vjerovati da krivac nije vlada niti HDZ. Ma ne, nego sam ja.
Goričkom kapitalcu ovak i onak niti nema krize, niti je država ikome dužna (valjda niti onima vani kojima prodaje ovu zemlju upss od kojih posuđuje), sve je transparentno i po zakonu.
Eventualno bi se Rohatinski mogao prozvati za stanje u državi.
A čujte, netko mora biti kriv.
Pitam sebe - do kada?
Dodatak:
Nemojmo se zavaravati, Hrvatska nije u puno boljoj situaciji od Grčke
"Ako vam sve to zvuči poznato (a trebalo bi), onda znači da je vrijeme da prestanete slušati ministra financija Ivana Šukera i počnete paničariti. Hrvatska, naime, ima identičnu listu problema i nedostataka kao i Grčka, samo što je njihov problem puno veći. Zasad. Ali to ne znači da i građani Hrvatske već ove jeseni neće imati drugog izbora osim da se povedu za "grčkim modelom" i izađu na ulice.
"Sličnost je velika, ali velika je i razlika zato što je Grčka neusporedivo dublje zaglibila nego Hrvatska. Ali to ne znači da ne možemo učiti iz njezina primjera, kao i iz primjera Španjolske ili Portugala", smatra ekonomski analitičar Damir Novotny. "Realno, može nam se dogoditi ista stvar kao i Grčkoj. Hrvatska je, isto kao i Grčka, previše investirala u projekte koji nisu imali utjecaj na rast BDP-a u kratkom i srednjem roku. To su infrastrukturni projekti i biznis s nekretninama", kaže Novotny."
"Oni isplaćuju plaće i mirovine kreditom od milijardu dolara koji su podigli u Americi. Pa ako možemo vječno živjeti na dug, najbolje je da svi prestanemo raditi. Zašto bismo radili? Ako kreditnim zaduženjima možemo hraniti 300.000 nezaposlenih, onda je najbolje da se podijeli još 300.000 otkaza pa da svi uživamo i da nas država izdržava. Zašto bismo radili ako ne moramo", cinično zaključuje Jurčić."
http://www.index.hr/vijesti/clanak/nemojmo-se-zavaravati-hrvatska-nije-u-puno-boljoj-situaciji-od-grcke/477626.aspx (http://www.index.hr/vijesti/clanak/nemojmo-se-zavaravati-hrvatska-nije-u-puno-boljoj-situaciji-od-grcke/477626.aspx)
Ma kaj nismo - mi smo daleko gluplji i imamo još dovoljno prostora za progutati sva govna koja nam svakodnevno serviraju Jadranka & Co.
Sve je super, sve je za pet. :P :P :P Evo ja baš listam ponude za ljetovanje, gdje bih mogla ove godine?
Edit: dodatak
Autor: Bilaj - Veljača 25, 2010, 01:17:39 poslijepodne
No, ne čudi me Marić, on je ZNA SE kadar, i taj mora vjerovati da krivac nije vlada niti HDZ.
Ma Marić i nije tako loš, naprotiv.
Samo je problem i njega i dosta drugih ljudi da znaju da se treba promijeniti ali kada su na vlasti onda sva ta pamet nestane i misle samo na sebe.
Rohatinski je tu samo jedna svijetla točka, ali i treba vidjeti koliko će onda dugo trajati. Pručuve su već smanjene sa 17% na 13% a planiraju se smanjiti do 11% (to nam je inače jedan od jačih argumenta da kuna ne propadne, ako pričuve padnu fest onda kuna može propasti i to brzo).
Autor: shaka zulu - Veljača 25, 2010, 08:30:19 poslijepodne
Molimo Vas, ne pomažite gospodarstvu....
Krediti za poduzetnike nisu rješenje!
Država je generator nelikvidnosti zbog koje su u sve težoj situaciji mali i srednji poduzetnici. Zbog neplaćanja velikih državnih tvrtki na koje se oslanja gospodarstvo županije mali i srednji poduzetnici sve teže servisiraju svoje kredite i ostale obaveze. Na taj problem upozorila je županica Marina Lovrić i još jednom ponovila kako je županija zato pripremila kreditni Fond za poduzetnike s najpovoljnijim kamatama u zemlji. "Fond od 100 milijuna kn koji je bio predviđen po sadašnjem zanimanju neće biti dostatan i mi smo računali na to i negdje smo u mogućnosti da se taj fond poveća do 140, eventualno 150 milijuna kn."
Zanimanje poduzetnika je veliko možda i zato jer se novim kreditom mogu reprogramirati stari krediti koje oni sve teže otplaćuju. U ovom projektu kreditiranja sudjeluje 15 od 19 gradova i općina na području županije koji s 2% sufinanciraju kamatu, a županija sufinancira još 2%. Marko Žućak, vijećnik HDZ-a u županijskoj skupštini ocjenjuje kako je namjera županice, te gradova i općina bila dobra, ali projekt kreditiranja malog i srednjeg poduzetništva nije dobar. "Danas na tržištu imate, posebno vani, kapital koji je s tri posto, četiri posto, i šta se događa? Sad umjesto da banke spuste kamatu na četiri ili pet posto, one neće spustiti kamate. Dobiju još dva posto od općine, dobiju dva posto od županije. Ali čiji su to novci? To su opet novci iz gospodarstva."
Umjesto skupih kredita Marko Žućak županici predlaže da rješenje gospodarskih problema prepusti gospodarstvenicima. "Zato mi iz gospodarstva molimo; nemojte nas pomagati. Nego, mi znamo sa svojim novcima raspolagati. Dajte nas rasteretite. I to ponavljam, rasteretite gospodarstvo. Danas imate oko 250 kojekakvih fiskalnih i parafiskalnih nameta. Pa, to ne može Amerika izdržati."
Vijećnik Marko Žućak direktor je i Tvornice radijatora Lipovica u Popovači koja je u državnom vlasništvu. Upravo je Lipovica u županiji najviše pogođena krizom. Prestankom prodaje i gradnje novih stanova pala je i prodaja radijatora. U Lipovici su zato radnici bili na kolektivnom godišnjem, a potražena su i još neka rješenja u reorganizaciji. Lipovica je i veliki izvoznik pa se zasada uspješno nosi s krizom.
http://www.petrinjskiradio.hr/content/view/8322/106/ (http://www.petrinjskiradio.hr/content/view/8322/106/)
Autor: kiki - Veljača 26, 2010, 07:11:02 poslijepodne
(http://img59.imageshack.us/img59/9657/ironija.jpg)
Glede baš toga zavoda i poticanja zapošljavanja...
Pokušavamo pronaći djelatnika (prodavača), a dobro bi bilo i neke poticaje dobiti kad se već dijele. No...
Da bi zaposlili osobu i za nju dobili poticaj, morate joj isplatiti plaću od skoro 4000kn. To i ne bi bio problem uz poticaj, no što nakon godinu dana? Reći djelatniku: Sorry, ali od danas imaš minimalac! Isto tako, kako objasniti onima koje već imaš na minimalcu, zašto "ovaj novi" ima duplo veću plaću.
Znam da je minimalac, kao što mu i ime kaže, minimalna svota koju možemo isplatiti i da nije bog zna što, ali djelatnost je takva i nema se za više.
A tu je i pitanje raznih drugih potpora. Neki uporno uspijevaju dobiti svake godine i to u nekoliko kategorija, a neki i uz dobru poslovnu ideju i mogućnost rasta - nikako.
Od uvjeta za kredite u bankama mi je već zlo, tak da u ovoj zemlji ako nisi u pravoj stranci, možeš samo po onoj : Uzdaj se u se i u svoje kljuse.
Autor: Stjepan - Veljača 26, 2010, 07:19:23 poslijepodne
http://www.niktitanik.com/?p=5007 (http://www.niktitanik.com/?p=5007)
Autor: Bilaj - Ožujak 01, 2010, 03:30:39 poslijepodne
http://www.index.hr/vijesti/clanak/analiticari-upozoravaju-nezaposlenost-ce-rasti-do-2011-godine/478427.aspx (http://www.index.hr/vijesti/clanak/analiticari-upozoravaju-nezaposlenost-ce-rasti-do-2011-godine/478427.aspx)
Ali i pad BDP-a od 2,4%. Još ide gore i gore...
Autor: plemenitashica - Ožujak 01, 2010, 04:29:28 poslijepodne
Analitičari kažu, nezaposlenost će i dalje rasti:
......... Još ide gore i gore...
Da. Bit će teže, teško, neizdrživo.
Ljudi nisu svjesni, mnogi ne žele tako gledati, a mnogi su već u vrlo teškoj situaciji, ali i dalje luduju. To je valjda ono - u nadi je spas.
Čujem danas primjer: čovjek ima mobitel u vrijednosti 3000 kn (kupio ga je na način da je otišao u minus) onda mu je samnjena plaća pa je trenutno u nedozvoljenom minusu, nema niti 50 kn da obnovi bon, nego ga obnavlja svakih 3 mj, ali mobitela se ne želi odreći ili ga eventualno unovčiti da pokrije nedozvoljeni minus - jer (ovo nisam mogla vjerovati) mobitel je statusni simbol koji se vidi. :P Strašno.
Moj odgovor je bio: vide se i cipele koje ima, a nije ih platio niti 300 kn.
Autor: shaka zulu - Ožujak 01, 2010, 10:39:29 poslijepodne
01.03.2010. :: 11:47
Minimalni troškovi života u veljači, za četveročlanu obitelj iz Sisačko-moslavačke županije, iznosili su 6.22,88 kn - izračunao je Savez samostalnih sindikata Hrvatske. Prosječnom neto plaćom moglo se pokriti samo 86 posto troškova. Za podstanarsku četveročlanu obitelj životni troškovi u našoj županiji tijekom veljače iznosili su 7.205,47 kuna, što znači da je takva obitelj prosjećnom plaćom mogla pokriti tek 74 posto troškova života.
Radio Sisak (ibb)
http://www.radiosisak.hr/index.php?page=article&article_id=1818 (http://www.radiosisak.hr/index.php?page=article&article_id=1818)
7.000 obrta zatvoreno 2009.
27. veljače 2010. 10:12
Nelikvidnost, mala potražnja, povećani porezi i nameti lokalne samouprave, rad na crno i propisi Europske unije najteže pogađaju obrtnike.
U Hrvatskoj je u 2009. zatvoreno 7.000 obrta, u Varaždinskoj županiji čak 562. Ove crne brojke iznijete su jučer na Danu poduzetnika Grada Novog Marofa.
"Nikada mi obrtnici nismo štrajkali niti se bunili ni u Jugoslaviji ni u Hrvatskoj niti na porez niti na nešto. No, danas smo u situaciji da kažemo da ovi vanporezni nameti kojih ima više od 200 jesu opteretili hrvatsko gospodarstvo i da ne možete danas nešto u gospodarstvu stvarati, a da vam netko ne pomogne. Da li je u interesu da se obrti zatvaraju? Nije", rekao je predsjednik Hrvatske obrtničke komore Mato Topić.
I u Novom Marofu obrtnici su zatvorili svoja vrata i priključili se brojki od 300 nezaposlenih u tom malom gradu.
Jučer su predstavljene i linije mikrokroditiranja poduzetnika Varaždinske županije. No, čini se da takvi mali potezi mogu kratkoročno izvući tvrtku ili obrt iz loše financijske situacije.
"Bolja situacija neće doći sama od sebe, bez obzira što veći dio politike misli. Tako da možemo ući u dugoročnu krizu. Mi smo se od '90.-te do 2000.-te pokrivali rasprodajom imovine, onda zaduživanjem, a sad se moramo organizirati da radimo. A da bi radili moramo stvoriti uvjete da se isplati raditi, proizvoditi i izvoziti. To se sad u Hrvatskoj ne isplati, a da se bi isplatilo Vlada bi trebala uvesti ne jednu mjeru već bi trebala uskalditi fiskalnu, monetarnu, industrijsku, regionalnu i obrazovnu politiku koje sad nema na vidiku", ekonomska je dijagnoza doktora ekonomije Ljube Jurčića.
Uskoro bi mogli završiti kao susjedi Mađari - na rubu bankrota, poručio je Jurčić.
http://www.varazdin-online.com/7-000-obrta-zatvoreno-2009/aktualno/5660/ (http://www.varazdin-online.com/7-000-obrta-zatvoreno-2009/aktualno/5660/)
Autor: Bilaj - Ožujak 04, 2010, 03:29:04 poslijepodne
http://www.vecernji.hr/biznis/tko-koga-spasava-privatni-sektor-drzavu-ili-obratno-clanak-104865 (http://www.vecernji.hr/biznis/tko-koga-spasava-privatni-sektor-drzavu-ili-obratno-clanak-104865)
Citat:
Tko koga spašava: privatni sektor državu ili obratno?
Štrajkovi i tužne sudbine otpuštenih postaju glavne vijesti, a na to vladajuća politika nema jasan odgovor. Vodeći ekonomisti ponavljaju stara upozorenja o propuštenim prilikama i posljednjim šansama za zaokret.
Godina je počela uz približno 4 posto niže prihode i 8 posto veće rashode državnog proračuna, 18 tisuća novih nezaposlenih i pesimizam kakva dugo nije bilo na ovim prostorima. Premijerka Kosor pokušava ga razbiti pokretanjem nove kreditne linije s povoljnim kamatama, ali kada duh jednom krene iz boce, teško ga je vratiti.
Štrajkovi i tužne sudbine otpuštenih postaju glavne vijesti, a na to vladajuća politika nema jasan odgovor. Vodeći ekonomisti i kreatori javnog mnijenja ponavljaju stara upozorenja o propuštenim prilikama i posljednjim šansama za zaokret, no sve je manje uvjerenih da trenutačna ministarska ekipa u Banskim dvorima može u dvije godine učiniti išta drukčije nego što je činila u posljednjih šest godina. Pažnje je vrijedna posljednja kolumna premijerkina savjetnika Borislava Škegre u kojoj on stanje u državi opisuje kao “šikaru”. – Dolazi proljeće. Pravo vrijeme za početak radova na čišćenju šikare, još dok lišće nije stvorilo neprozirnu zavjesu – napisao je Škegro. No dok savjetnik piše jedno, premijerka i potpredsjednik Vlade zrače optimizmom. Dok god se država bude uspijevala zaduživati te isplata plaća i mirovina bude redoviti, Vlada će tvrditi da problema nema. Kad jednom i taj izvor presuši, “progledat” će jedan po jedan koalicijski partner i eto nas pred novim izborima za koje su se stranke već počele pripremati. SDP je sa svojim novim gospodarskim programom, koji potpisuje dr. Branko Grčić, dekan Ekonomskoga fakulteta u Splitu, potaknuo rasprave imaju li hrvatski građani mogućnost izbora, kad je posrijedi ekonomski model, jer da, nastranu jezične nijanse i izričaji, i Grčić i Škegro govore o istome.
Sam Grčić kaže da je takvo pitanje suvišno. SDP se nije odrekao ni socijaldemokracije ni socijalne pravde, ali okolnosti nalažu da se odredi prioritet. Tvrtkama, kaže, treba pomoći da prežive kako bi mogli financirati javne rashode. Dio medija, pa i “stari” SDP-ov strateg dr. Ljubo Jurčić, smatra kako je SDP u svom novom programu preuzeo liberalni model i uspjeh države vezao uz uspjeh privatnog sektora. Upravo se na tribini koju je nedavno organizirao SDP-ov ekonomski prvak dr. Mato Crkvenac čulo kako je neoliberalni model ekonomije gotov, samo što nitko ne zna što je to novo što slijedi (dr. Lokin). – Hrvatska vjeruje neoliberalnom modelu ekonomije, ustrajno stoji na njemu već dva desetljeća, ali život ga polako razvodnjava – kaže i dr. Guste Santini, koji je uvjeren da polako popušta i najčvršća brana, ona monetarna. – Prvi put od listopada 1993. i stabilizacijskog programa počelo se govoriti o sektorskoj usmjerenosti kredita. HNB povećava likvidnost ako novac ode u proizvodnju i izvoz. Pitam tko je branio da se to učini i do sada – kaže dr. Santini. Zašto se 15 godina rasprodavala društvena imovina da bi se sada osnovali fondovi spasa?
Kritike na račun SDP-ova programa potaknuo je i predsjednik države Ivo Josipović izborom svojih gospodarskih savjetnika, uglavnom vodećih menadžera i poduzetnika. – Nije dobro kad se profitabilnost kompanija poistovjećuje s dohotkom nacije. Može se dogoditi da interes privatnog kapitala i države neko vrijeme bude identičan, ali na dugi rok privatni interes gleda samo svoj profit. Hrvatska bi po tome modelu trebala biti zemlja deset uspješnih kompanija, ali građani bi ostali siromašni. Takav model ne donosi dugoročnu stabilnost, a izbor savjetnika pokazao je da ga nije prihvatio samo SDP nego i predsjednik Ivo Josipović. Kriza je izazvala nove nejednakosti – kritičan je dr. Ljubo Jurčić koji kaže da se ni privatne kompanije ne mogu razvijati i rasti ako padaju zaposlenost i dohodak. Dr. Branko Grčić odgovara kako je najvažniji cilj njegova gospodarskog programa povratak radnika na posao i oporavak ekonomije. – U našim uvjetima država je sve, ima monopol na poslove, odlučuje tko hoće, a tko neće s njom poslovati, tko će dobiti pomoć, a tko neće. Ako građanima želimo osigurati bolji i veći standard, ne smijemo ugušiti gospodarstvo do kraja. Zauzimanje za sređivanje stanja u zemlji ne može biti liberalizam, ističe Grčić, već preduvjet da bi se uopće mogla voditi bilo kakva socijalna politika. – Kratkoročno treba pomoći poduzećima da prežive da bi se uopće mogle financirati javne potrebe, a to se ne može bez sređivanja javne uprave, smanjenja subvencija, preispitivanja socijalnih naknada, reforme zdravstva i obrazovanja, efikasna upravljanja u javnim tvrtkama – odlučan je Grčić. Oporbeni SDP trenutačno je skloniji reformama od HDZ-a premda bi one donijele niz nepopularnih poteza, zbog kojih se na primjer danima tresu Grčka ili Španjolska. Hrvatska bi vlada morala otpuštati radnike, racionalizirati socijalna prava, smanjivati velike porezne olakšice i izuzeća, privatizirati dio zdravstvenih usluga – što nijedna zemlja nije uspjela bez velikih otpora i lomova. Premda Branko Grčić iskreno zvuči kad kaže da treba spašavati temelje, pitanje je bi li njegov stranački šef Zoran Milanović javno podržao predsjednicu Vlade J. Kosor kad bi zatvorila pet bolnica, tri brodogradilišta, smanjila plaće na proračunu ili ukinula povlaštene mirovine i poticaje te tako na primjer oslobodila deset milijardi kuna za investicije u energetski sektor? Upravo je to jedna od mogućnosti koju zagovaraju industrijski sindikati ili niz ekonomista jer očekuju od države da potakne rast, umjesto da sve veće deficite (fiskalni bi ove godine mogao skočiti na 6 posto) koristi za održavanje status quo.
Docent zagrebačkog Ekonomskog fakulteta Josip Tica ocjenjuje da su do sada obje stranke, i HDZ i SDP, u ekonomskom smislu pripadale definiciji ekonomskog populizma i manjim dijelom lijevog političkog spektra – vjerovali su u veliki proračun, velike poreze i velike transfere umirovljenicima, poljoprivrednicima, braniteljima, rodiljama, a na pitanje tko će to sve platiti odgovarali etiketiranjem da je onaj tko postavlja takvo pitanje „socijalno neosjetljiv“.
– Sve tržišne reforme koje su do sada poduzimali i SDP i HDZ proizišle su iz nacionalnoga konsenzusa o europskim integracijama, a ne iz glasačke baze koju čine spomenute interesne skupine s državnom birokracijom. Upravo u naslanjanju proeuropskog konsenzusa na korisnike proračuna kao glasačku mašineriju treba tražiti uzroke ekonomskog zaostajanja Hrvatske te korijene sadašnje krize u nas. Politika u kojoj se na vlast dolazi tako da obećate što više mirovina, transfera, dotacija i subvencija, a to platite vanjskim dugom očigledno je politička strategija koja pripada prošlosti i to je ključno pitanje na koje Hrvatska treba pronaći odgovor, a ne maštanje o globalnim ideološkim previranjima, navodi dr. Tica.
Zbog velike inozemne zaduženosti Hrvatske, koja je dostigla vrijednost godišnjeg BDP-a, situacija u nas sve se češće uspoređuje s onom u Grčkoj iako su neki drugi pokazatelji malo povoljniji. Tako i dr. Guste Santini upozorava da bi se Hrvatskoj moglo dogoditi da prođe lošije od Grčke, jednostavno zato što će EU podržati svoju nestašnu članicu, ali zato ne mora primiti još nesigurnog člana.
– Hrvatska još nije provela reforme koje su razvijene zemlje napravile sedamdesetih godina. Dakle, još smo mnogo više intervencionistička ekonomija nego što je to bilo koja članica EU bila prije globalne krize. Po tim razmišljanjima ispalo bi da mi ne moramo više provoditi reforme jer će se EU sa svojim reformama približavati nama ili ići još više u smjeru intervencionizma nego što smo mi sada. Dakle, u smjeru gdje smo mi bili prije deset godina. Bojim se da takvo razmišljanje polazi od filozofske pretpostavke kako ne postoji napredak u ekonomiji kao znanosti, već da stalno postoje dva ekstrema, s tim da se uvijek zauzima normativni ili ideološki stav kako je jedan ekstrem nadmoćniji drugom. Smatram da je većina donositelja odluka širom svijeta sklonija prihvatiti onaj model koji rješava trenutačne konkretne probleme, a to je trenutačno rješavanje sistematskog rizika u financijskom sektoru u dugom roku i izlazak iz recesije u kratkom roku, ističe dr. Tica koji ne vjeruje da svjedočimo krizi neoliberalnog modela. – U svijetu se sedamdesetih godina prošlog stoljeća dogodio pomak u „desno“, kada je državni intervencionizam (tzv. keynesianisam) ustuknuo pred zagovarateljima slobode pojedinca, nevidljive ruke, osobnog interesa i snage tržišta da efikasno upravlja gospodarstvom. – Ne treba očekivati korak unatrag, već eventualno korak unaprijed. Jednostavno će se u budućnosti mnogo strože kontrolirati financijski sektor, a monetarna će politika, barem u SAD-u, imati vrlo vjerojatno neznatno veću ciljanu inflaciju, predviđa dr. Tica.
U Zagrebu je u ponedjeljak dr. Jürgen Pfister, glavni ekonomist BLB banke, kazao da zemlje s velikim deficitima kao što su Grčka, Portugal, Španjolska ili Irska nemaju mnogo izbora. Ne trebaju očekivati da će tuđi porezni obveznici preuzeti na sebe teret vraćanja njihova duga jer i sami trpe velike posljedice krize.
Španjolska stopa nezaposlenosti od 20 posto doista je dramatična, ali ni Njemačkoj ne cvjetaju ruže s njezinih 10 posto! – Te zemlje ne mogu očekivati transfere. Jedan je od načina da povrate svoju konkurentnost da idućih pet godina smanje cijenu rada pet posto u godini. “To je jedina mogućnost koju te države imaju”, kazao je Pfister. Budući da je SAD odlučio i dalje vlastiti izvoz poticati uz pomoć slabog dolara, eurozona će prostor za svoj rast morati tražiti na vlastitu tržištu. – Hrvatska kriza nije posljedica nedovoljne potrošnje koja bi se eventualno mogla nadomjestiti ekspanzivnom fiskalnom politikom. Naprotiv, problemi su proizišli uvelike iz prekomjerne, uglavnom neproduktivne potrošnje i stvorena duga koji sada bitno sužava prostor i za djelovanje fiskalne politike. U takvim uvjetima, ekonomska se politika mora usmjeriti prema racionalizaciji resursa i povećanju efikasnosti njihove upotrebe. Težište treba premjestiti s neproduktivnih sektora i ulaganja na produktivne koji koristi donose u kratkom i srednjem roku, tvrdi dr. Grčić.
U samoj Vladi teško je naći sugovornika koji bi otkrio što se smjera. Neslužbeno, govori se o pripremama za izvanredne izbore pa ako se to doista dogodi, neće biti ništa od krčenja šikare o kojem govori Borislav Škegro.
Autor: Bilaj - Ožujak 05, 2010, 10:15:27 prijepodne
http://www.vecernji.hr/kolumne/josip-broz-rohatinski-kolumna-105789 (http://www.vecernji.hr/kolumne/josip-broz-rohatinski-kolumna-105789)
Inače je sam Marić dosta pametan samo što nitko za njega ne zna kao ekonomista nego kao nogometaša, a s druge strane lako je njemu biti pametan kada izravno ne vlada i upravlja.
Autor: JosipJoža - Ožujak 10, 2010, 09:08:03 prijepodne
HEP će iskapčati struju uz oružanu pratnju
Znaci li to da ce i obicni smrtnici i privatni poduzetnici moci utjerivati dugove i nenaplacena potrazivanja uz oruzanu pratnju ili je ta privilegija rezervirana samo za odabrane?
Autor: Bilaj - Ožujak 23, 2010, 10:01:22 poslijepodne
Naslov govori sve.
Recesija će toliko dugo trajati dok se ova obnormalnost ne vrati u realne okrive a to je da privtni sektor mora imati veće plače od državnog. Naime, Državni sektor je apriori sigurniji te kao takav mora imati manje plače. Istovremeno državni sektor se direktno ili indirektno financira iz privatnog odnosno nemre bit u normaloj državi da je državno poduzeće automatski više zarađuje od privatnog koji financira to držanvo poduzeće.
A i kada se pribroji da u tim državnim poduzećima ima još barem 15% viška radnika situacija nemre biti gora.
Autor: Stjepan - Ožujak 23, 2010, 10:24:49 poslijepodne
Vlada bi trebala donijeti mjere koje bi tome stale na kraj, ali ne nikakvih drakonskim kaznama već smanjivanjem obaveznih doprinosa na i iz plaće kako bi potaknuli poslodavce da prijavljuju cijeli iznos. A onda bi trebalo udariti po onima koji to ne rade.
Stvarna razlika između te dvije plaće nije tako velika.
Autor: Bilaj - Ožujak 23, 2010, 11:56:50 poslijepodne
Vlada bi trebala donijeti mjere koje bi tome stale na kraj, ali ne nikakvih drakonskim kaznama već smanjivanjem obaveznih doprinosa na i iz plaće kako bi potaknuli poslodavce da prijavljuju cijeli iznos. A onda bi trebalo udariti po onima koji to ne rade.
To je ideja što Santini govori u svojoj poreznoj reformi. On kaže da bi trebalo npr plaće manje od 5000 kuna osloboditi svih davanja a tek više plaće opteretiti (ali manje nego sada).
Inača postoji jedna zgodna teorija koju je nekto izbacio. Terminski otkup devizia. To bi bilo defakto kreditiranje izvoznika, ali to se nikako da dogodi.Hrvatska bi trebala izvoziti ali nikako da krene sa tim svojim izvozom.
Autor: Bilaj - Ožujak 25, 2010, 12:28:30 poslijepodne
Evo kako se mađari riješavaju krize.
Povečava se PDV a rasterečuju se davanja na plače.
Autor: Bilaj - Ožujak 27, 2010, 09:11:29 prijepodne
http://www.jutarnji.hr/vlada-popustila--nema-poskupljenja-struje--skverovi-nece-u-stecaj--seljaci-dobivaju-poticaje/664134/ (http://www.jutarnji.hr/vlada-popustila--nema-poskupljenja-struje--skverovi-nece-u-stecaj--seljaci-dobivaju-poticaje/664134/)
Biti će ovo duga recesija.
Još jedna jako dobra emisija za poslušati. Damir Novotni je prezentirao probleme grčke i te uspoređivao sve sa hrvatskom (i bome sve je usporedivo sa hrvatskom i izgleda hrvatska = grčka). Poslušajte emisiju na rnz.hrt.hr pa potražite otvorena srijeda pa grčka.
Autor: shaka zulu - Ožujak 27, 2010, 09:22:47 prijepodne
;D
Autor: plemenitashica - Ožujak 27, 2010, 09:44:26 prijepodne
A kako mi riješavamo krizu: Nikak!
Biti će ovo duga recesija.
Ljudi, ovo kod nas je još u povojima.
Jedan Friščić kaže da poskupljenje struje uopće nije elementarna stavka, jer imamo načina štedjeti na drugim stvarima npr: trošimo telefone više nego struju. Kaj reći?
Autor: Bilaj - Ožujak 27, 2010, 10:05:18 prijepodne
Jedan Friščić kaže da poskupljenje struje uopće nije elementarna stavka, jer imamo načina štedjeti na drugim stvarima npr: trošimo telefone više nego struju. Kaj reći?
Jednom sam čuo ovakvu priču. Da HEP napravi svoju strujnu mrežu koja je jednaka po kvaliteti EU mrežama, hrvatska ne bi trebala uvoziti ni kunu strane struje (osim krškog).
Ali da se toliko dtruje izgubi u prijenosu u distribuciji da je to strašno.
A Fedelji je jednom rekao da postoji još jedan problem u HEP-u. HEP je samo 10 puta veći od njegove firme, ali zato ima 200 puta više menađera. :-[
Autor: JosipJoža - Ožujak 27, 2010, 01:21:10 poslijepodne
neka dobro ispitaju situciju kod sebe.
Naime HEP je u nekim mjestima uvjetovao priključenje struje priključnom snagom od preko 11 kw čak i za male vikendice,
gdje je prihodovao velika sredstva bespravno, te ostvario milijunske profite, nelegalno i protupravno, po jednom prilkjučku po cca 10000 kn minimalno.
Imao sam osobno spor s HEP-om po tom pitanju i dobio sam ga, HEP mi je morao vratiti unutar 24 sata cca 11000 kn na račun, po nalogu HERE, Državnog inspektorata na ime bespravnonaplaćenog priključka struje i jačine snage koju su mi uvjetovali kod priključka el. energije, na vikendici, po rješenju mog predmeta. Naime uvjetovali su mi za malu vikendicu trofazni priključak snage 11,04 KW, što je apsolutno suludo za takav objet, a drugačije nisam mogao realizirati priključak, što sam i učinio, uredno sve platio i naknadno krenuo u spor sa HEP-om po tom pitanju.
Naime u tom trenutku je važio zakon da ste mogli kupiti snage koliko želite a minimalno 4,4 KW, za monofazni priključak.
Nakon mog slučaja su to promijenili i zakonski definirali, mislim, da minimalna snaga koju možete kupiti mora biti snaga koja je definirana projektnom dokumentacijom kuće ili vikendice.
Naime tada, sada već prije cca 2 godine sam svu dokumentaciju pokušao proslijediti medijima, tiskanim i elektronskim ali nitko se nije usudio to objaviti, nažalost i pored moje upornosti da se to objavi, pa čak ni Denis Latin u Latinici.
Tada za medije izgleda nije bilo popularno vrijeme objavljivati takve stvari za razliku od danas i danas bi to sigurno bilo objavljeno.
Zašto sam pokušavao na sve načine da se to objavi?
Iz jednog vrlo jednostavnog razloga da informiram tisuće građana za koje znam da su prevareni na isti način, te da ih potaknem da postupe na isti način kao što sam i ja, međutim obzirom da se ovdje radilo o desetcima milijuna kuna koje je HEP bespravno naplatio, očito nitko ni iz medija nije smjeo ući u tu priču, obzirom na zaštićenost HEP-a od strane Države.
Međutim ni dan danas nije možda još kasno pokrenuti postupke i ispitati situaciju kod sebe, koji imate možda takve slične situacije.
Toliko o HEP-u i maćehinskom odnosu prema svojim građanima, potpuno isto ponašanje kao što se u biti i Država ponaša prema nama u svakom pogledu, čak do najsitnijih detalja, kako se ni feudalci nisu ponašali prema svoji kmetovima.
Autor: Mlačanin - Ožujak 27, 2010, 05:43:40 poslijepodne
Autor: Bilaj - Travanj 06, 2010, 12:07:53 poslijepodne
Skoro pa nitko ne govori više o toj krizi a od početka krize nestalo je 100,000 radnih mjesta !!! :o :o :o
Autor: Bilaj - Travanj 06, 2010, 12:56:03 poslijepodne
"U prva tri mjeseca ove godine prodano je 8.984 automobila ili 29,5 posto manje nego u istom razdoblju lani."
http://www.monitor.hr/clanci/veliki-pad-prodaje-automobila-i-prema-losoj-2009-godini/30369/ (http://www.monitor.hr/clanci/veliki-pad-prodaje-automobila-i-prema-losoj-2009-godini/30369/)
E sada to treba nadodati da je u cijeloj 2009 bilo 46 % pada prodaje automobila, pa ispada da je pad pad i to veliki.
Izgleda da će proći vremena kada su trgovci automobilima mogli sepraviti šerifima i nakon naruđbe par mjeseci ne isporučivati autiće. (najdrastičniji primjer je peugeot 206 koji se u jednom trenutku čekao čak godinu dana za isporuku).
Autor: JosipJoža - Travanj 06, 2010, 01:02:44 poslijepodne
PETICIJA
Pozivamo sindikate, poduzetnike i sve hrvatske građane da se zajednički suprotstave organiziranoj pljački i korupciji na državnoj i gradskoj razini. Peticiju možete potpisati klikom na: http://www.jurpro.hr/index.php?kat=referendum (http://www.jurpro.hr/index.php?kat=referendum)
1. ODVJETNIČKE TARIFE
Odvjetničke tarife u siromašnoj Hrvatskoj za imovinsko pravne sporove mnogostruko su veće nego na primjer u Njemačkoj. Radi se o ozakonjenoj pljački koja je omogućila basnoslovno bogaćenje odvjetnika i devastaciju kadrova u pravosuđu. Zbog ogromne razlike u zaradama sudaca i odvjetnika (100 i više puta) na sudovima su ostali raditi početnici ili trećerazredni pravnici. Posljedica pljačkaških odvjetničkih tarifa za imovinsko pravne sporove (u koje spadaju i radni sporovi) dovela je do masovnih pljački građana i kršenja ljudskih prava, onemogućavanja pravne zaštite mnogim slojevima građanstva, dugotrajnosti sudskih postupaka i sukoba interesa odvjetnika i stranke (prema važećim tarifama odvjetnik zaračunava naknadu za svako ročište i podnesak sudu). Više o svemu na :
1.http://www.slobodnadalmacija.hr/Spektar/tabid/94/articleType/ArticleView/articleId/92431/Default.aspx (http://www.slobodnadalmacija.hr/Spektar/tabid/94/articleType/ArticleView/articleId/92431/Default.aspx) ;
2.http://hrsvijet.net/index.php?option=com_content&view=article&id=2848:otvoreno-pismo-udruge-qjuris-protectaq-jadranki-kosor-zaustavite-organiziranu-pljaku-hrvatskog-naroda&catid=43:glas-hrsvijeta&Itemid=150; (http://hrsvijet.net/index.php?option=com_content&view=article&id=2848:otvoreno-pismo-udruge-qjuris-protectaq-jadranki-kosor-zaustavite-organiziranu-pljaku-hrvatskog-naroda&catid=43:glas-hrsvijeta&Itemid=150;)
3.http://www.hrsvijet.net/index.php?option=com_content&view=article&id=3018:osvrt-zlatka-zeljka-oportunizam-i-nacionalna-revolucija&catid=1:politika&Itemid=9 (http://www.hrsvijet.net/index.php?option=com_content&view=article&id=3018:osvrt-zlatka-zeljka-oportunizam-i-nacionalna-revolucija&catid=1:politika&Itemid=9) ;
4. http://www.gopetition.com/petitions/stop-organized-crime-and-human-rights-violations.html (http://www.gopetition.com/petitions/stop-organized-crime-and-human-rights-violations.html) .
2. HRT PRETPLATA
Hrvatska radiotelevizija nema karakter javnog medija. Njom upravljaju političke stranke posredstvom (6 članova imenuju vladajuće stranke, a 5 članova opozicija). Nemoralan je propis koji obavezuje građane na plaćanje pretplate HRT-u samom činjenicom posjedovanja tv prijemnika. Uvjetovanje gledanja drugih tv postaja plaćanjem pretplate HRT-u znači uskraćivanje prava na pristup informacijama. Digitalna tehnika omogućava kodiranje signala i one televizije koje žele ubirati pretplatu imaju mogućnost izdavanja kartica svojim pretplatnicima. Ako političke stranke pak žele kontrolirati HRT-e moraju se pobrinuti da ga i financiraju iz vlastitih sredstava. Više o pretplati i mogućnosti odjave:
1. http://hrsvijet.net/index.php?option=com_content&view=article&id=3588:ne-plaajte-vie-tv-pretplatu-jer-je-to-porez-na-budale&catid=30:zanimljivosti&Itemid=24 (http://hrsvijet.net/index.php?option=com_content&view=article&id=3588:ne-plaajte-vie-tv-pretplatu-jer-je-to-porez-na-budale&catid=30:zanimljivosti&Itemid=24) .
2. http://www.hic.hr/komentari03.htm (http://www.hic.hr/komentari03.htm)
3 ZAGREBPARKING
1. Gradske vlasti u Zagrebu godinama teroriziraju građane. Poduzeće Zagrebparking, na čijem čelu je Bandićev zemljak Mate Kraljević, uklanja vozila u gradu, iako u većini slučajeva nisu ispunjeni zakonom predviđeni uvjeti ugrožavanja prometa. Najvažnije je da se vlasnike vozila opljačka na taj način što im se naplate troškovi odvoza i skladištenja vozila u iznosu od 800,00 po vozili. Zahvaljujući pljački prosječna plaća u Zagrebparkingu najveća je u državi. Uloga prometne policije pri uklanjaju vozila više je nego upitna.
2. Kod najmanjeg prekoračenja trajanja parkinga naplaćuju se drakonske kazne koje nisu u skladu s načelom razmjernosti i kao takve su proglašene protuustavnim. Preimenovanje kazne na također nije spojiva s načelom razmjernosti i mora se tumačiti na isti način. Opširnije na sljedećem linku:
http://www.hrsvijet.net/index.php?option=com_content&view=article&id=2962:novo-otvoreno-pismo-udruge-juris-protecta-prometna-rijeenja-u-zagrebu-nisu-spojiva-s-interesima-graana-&catid=43:glas-hrsvijeta&Itemid=150 (http://www.hrsvijet.net/index.php?option=com_content&view=article&id=2962:novo-otvoreno-pismo-udruge-juris-protecta-prometna-rijeenja-u-zagrebu-nisu-spojiva-s-interesima-graana-&catid=43:glas-hrsvijeta&Itemid=150) .
4. TAXI MONOPOL
Bandićev taksi monopol izgleda da je pri kraju. Obećanje ludom radovanje. Naime Ured za promet Grada Zagreba obećao je da će se u toku ove godine realizirati sloboda tržišnog natjecanja u taksi prijevozu. Potrebna je opreznost obzirom na dugogodišnje iskustvo zloupotrebe monopola jedne cehovske udruge, kojoj je gradska vlast dodijelila isključivo pravo prijevoza i određivanja cijena u Gradu Zagrebu. Višeo taksi monopolu na:
http://www.gopetition.com/online/21584.html (http://www.gopetition.com/online/21584.html)
5. PRVOBORAČKE MIROVINE
Ca. 100 000 građana HR prima vrlo visoke "prvoboračke mirovine". Više od 1/3 mirovinskog kolača u RH otpada na povlaštene mirovine. Ako se pretpostavi da je pravna osnova za 50% povlaštenih mirovina sumnjive prirode, dolaze se do zaključka da država izdvaja godišnje ca. 6 milijardi kuna za lažne mirovine. Taj iznos bi bio dobro došao za sanaciju deficita u proračunu. Kako bi se pomoglo otkrivanju lažnih umirovljenika tražimo da se objavi spisak sudionika Domovinskog rata svrstan po zapovjednim postrojbama. Postojeći zakoni ne bi trebali biti zapreka, pa i pod pretpostavkom da ih treba uskladiti, jer borba protiv organizirane korupcije i kriminala bi trebala biti na prvom mjestu.
Molim proslijedite ovu poruku svim prijateljima, poslovnim partnerima i poznanicima!!!
Autor: plemenitashica - Travanj 06, 2010, 02:14:26 poslijepodne
PETICIJA
Pozivamo sindikate, poduzetnike i sve hrvatske građane da se zajednički suprotstave organiziranoj pljački i korupciji na državnoj i gradskoj razini. Peticiju možete potpisati klikom na: http://www.jurpro.hr/index.php?kat=referendum (http://www.jurpro.hr/index.php?kat=referendum)
Neću potpisati ovu peticiju iz razloga:
1. nisam stanovnik Zagreba, a peticija je usko vezana za ZGB
2. Udruga Juris protecta mora prvo načiniti veliko pospremanje u vlastitoj struci glede Unapređenja kvalitete zakona i rada pravosuđa u Republici Hrvatskoj.
Suci su zaštićeni kao lički medvjedi, čak i jače. Npr. radno vrijeme u Zagrebu u pravosudnim ustanovama je u dvije smjene. Opće poznato je da suci dolaze na posao oko 09, počinju s radom oko 9,30 do 11,30 i nakon toga im se gubi trag. Kad je popodnevna smjena dolaze do 15 i u 17,30 više nema niti jednog suca u referadi.
Plaće sudaca kreću se od 10 000 tisuća na više (čak i do 18 000) i svaki koji kaže da ima manje laže.
No, čujem ovih dana da su im se smanjila brda spisa i predmeta, kao nisu više u zaostatku.
Ali smanjen je obim posla, a ne spisa, zato jer veliku većinu predmeta odrađuju policija, javni bilježnici. Da ne govorim koliko ih ima viška, koliko ih ima starijih koji se naravno ne daju u penziju, jer došetati na posao, ponašati se nedodirljiv, prezirati administratore koji za njih odrađuju veći dio poslova, je jako interesantno.
Suci su posebna kategorija koju treba itekako sankcionirati i lupiti po džepu.
Autor: Rožica-ljutibijes - Travanj 06, 2010, 04:18:31 poslijepodne
Neću potpisati ovu peticiju iz razloga:
1. nisam stanovnik Zagreba, a peticija je usko vezana za ZGB
2. Udruga Juris protecta mora prvo načiniti veliko pospremanje u vlastitoj struci glede Unapređenja kvalitete zakona i rada pravosuđa u Republici Hrvatskoj.
Citat:Suci su zaštićeni kao lički medvjedi, čak i jače
Plaće sudaca kreću se od 10 000 tisuća na više (čak i do 18 000) i svaki koji kaže da ima manje laže.Citat:
Suci su posebna kategorija koju treba itekako sankcionirati i lupiti po džepu.
Kak ste sve jasno, lijepo i kratko rekli. Odlično! Sve potpisujem i hvala vam. :-*
Autor: Bilaj - Travanj 07, 2010, 10:32:40 prijepodne
Suci su zaštićeni kao lički medvjedi, čak i jače. Npr. radno vrijeme u Zagrebu u pravosudnim ustanovama je u dvije smjene. Opće poznato je da suci dolaze na posao oko 09, počinju s radom oko 9,30 do 11,30 i nakon toga im se gubi trag. Kad je popodnevna smjena dolaze do 15 i u 17,30 više nema niti jednog suca u referadi.
Plaće sudaca kreću se od 10 000 tisuća na više (čak i do 18 000) i svaki koji kaže da ima manje laže.
A tek odvjetnici koji su još zaštičeniji a legalno mogu naplačivati svoje tužbe sa beskonačno velikim ciframa.
Autor: Bilaj - Travanj 07, 2010, 11:16:25 prijepodne
"U Austriji je cijena plina za industriju 0,26 eura po kubiku, a za privatna kućanstva 0,60 eura. U Mađarskoj je ta cijena za industriju 0,24 eura, a privatno 0,33 eura. U Sloveniji industrija plaća plin 0,22 eura po prostornom metru, dok talijanska industrija ima cijenu 0,31 euro, a kućanstva 0,55 eura po kubiku. Hrvatska industrija plaća 0,42 eura, a privatna kućanstva 0,33 eura po kubiku"
http://www.vecernji.hr/biznis/zbog-velikog-poskupljenja-plina-industrijalci-sele-hrvatske-clanak-121865 (http://www.vecernji.hr/biznis/zbog-velikog-poskupljenja-plina-industrijalci-sele-hrvatske-clanak-121865)
Autor: Sledgehammer - Travanj 07, 2010, 11:26:10 prijepodne
Pozivamo sindikate, poduzetnike i sve hrvatske građane da se zajednički suprotstave organiziranoj pljački i korupciji na državnoj i gradskoj razini.
Neću potpisati ovu peticiju iz razloga:
1. nisam stanovnik Zagreba, a peticija je usko vezana za ZGB
2. Udruga Juris protecta mora prvo načiniti veliko pospremanje u vlastitoj struci glede Unapređenja kvalitete zakona i rada pravosuđa u Republici Hrvatskoj.
1. Čitaj crveno boldano.
2. Udruga Iuris Protecta ne postavlja suce i nije kriva za katastrofalno stanje u pravosuđu.
3. Riječ je o općem i zajedničkom interesu, zato pusti svoj lokal-da ne velim kaj...
Pušeš u krive diple.
Autor: Bilaj - Travanj 07, 2010, 03:18:42 poslijepodne
Dug nam je već sada sigurno 100% BDP-a
http://www.business.hr/hr/Naslovnica/Ekonomija/Javni-dug-dosegnuo-98-5-posto-hrvatskog-BDP-a?homesrclink=carousel (http://www.business.hr/hr/Naslovnica/Ekonomija/Javni-dug-dosegnuo-98-5-posto-hrvatskog-BDP-a?homesrclink=carousel)
A drugi- kakva nas budučnost očekuje. Primjer španjolske koja je sve karte bacila na građevinu i turizam (baš kao i hrvatska)
http://www.dw-world.de/dw/article/0,,5436172,00.html (http://www.dw-world.de/dw/article/0,,5436172,00.html)
Autor: Bilaj - Travanj 12, 2010, 11:03:01 poslijepodne
(http://www.vecernji.hr/fw3k/util_scripts/get_slika_varijacija.php?slika_id=151203&var_suff=608x400s)
A evo što govori Rohatinski.
" Još smo u razdoblju preživljavanja, a ne izlaska iz krize... "
http://www.hrt.hr/index.php?id=48&tx_ttnews (http://www.hrt.hr/index.php?id=48&tx_ttnews)[tt_news]=69373&tx_ttnews[backPid]=38&cHash=c3854fde0e
Autor: plemenitashica - Travanj 13, 2010, 11:50:03 prijepodne
..........
A evo što govori Rohatinski.
" Još smo u razdoblju preživljavanja, a ne izlaska iz krize... "
......
- Ne želim govoriti kao članica Vladina ekonomskog savjeta jer to je posve neformalna skupina stručnjaka za koju se pokazalo da ni na koji način ne utječe na Vladine ekonomske odluke - rekla je Sandra Švaljek, direktorica Ekonomskog instituta, kada je od nje tatražen komentar opatijskog istupa guvernera Rohatinskog.
Švaljek, uz ogradu da nije čula guvernerov govor u cijelosti, kaže da se u načelu slaže s njegovim zaključcima i da je tužna činjenica da Hrvatska ni u 2010. neće provesti nužne ekonomske reforme.
- Ni ovaj put, kao ni do sada, nije problem u Vladinu neznanju - jer ekonomsku potkovanost mogli su dobiti i od članova savjeta. Problem je u nedostatku političke volje i hrabrosti da se obavi jedan, sigurno neugodan posao - rekla je Švaljek.
http://www.tportal.hr/biznis/gospodarstvo/63362/Vladin-savjet-nema-utjecaja-na-ekonomske-odluke.html (http://www.tportal.hr/biznis/gospodarstvo/63362/Vladin-savjet-nema-utjecaja-na-ekonomske-odluke.html)
Da, mogli bi se izgubiti stolci. Ovak je bolje otvrati otvorene dijelove autoceste koji ne vode od nikuda nikamo, i forsirati građevinu pod krinkom zapošljavanja većeg broja ljudi, a u biti ZNA SE i dalje krasti i uzimati te puniti vlastite džepove. Narod će glasati za one koji nešto rade, pa bila to i krađa. Glavno da nam naši kradu. :P :P :P :P
Autor: Bilaj - Travanj 13, 2010, 01:38:29 poslijepodne
http://www.vecernji.hr/biznis/hnb-vise-nece-pomagati-vladu-dodatnim-novcanim-injekcijama-clanak-124426 (http://www.vecernji.hr/biznis/hnb-vise-nece-pomagati-vladu-dodatnim-novcanim-injekcijama-clanak-124426)
Autor: plemenitashica - Travanj 13, 2010, 01:41:24 poslijepodne
Još malo o Rorhatinskom
.........hnb-vise-nece-pomagati-vladu-dodatnim-novcanim-injekcijama..............
Konačno, neka propadnu. :)
Autor: Bilaj - Travanj 13, 2010, 02:16:40 poslijepodne
Konačno, neka propadnu. :)
Kaj je i najstrašnije i trebaju. Rohatinski kaže da je potrošio 5 miliardi samo da nas ne ubije kriza.
Kao što sam već jednom rekao, Rohatinski je najgori u našoj državi. Da on ne radi svoj posao ovako dobro, odavno bi propali i valjda bi tada neki političar napakon shvatio da treba raditi reforme u državi.
Autor: Bilaj - Travanj 18, 2010, 10:46:04 poslijepodne
http://trzistakapitala.wordpress.com/2010/02/25/ekonomska-situacija-missing-links/ (http://trzistakapitala.wordpress.com/2010/02/25/ekonomska-situacija-missing-links/)
Autor: Bilaj - Travanj 19, 2010, 09:01:50 prijepodne
http://www.vecernji.hr/biznis/od-obecanih-10-milijardi-tvrtke-dobile-103-milijuna-kuna-clanak-127325 (http://www.vecernji.hr/biznis/od-obecanih-10-milijardi-tvrtke-dobile-103-milijuna-kuna-clanak-127325)
Autor: Bilaj - Travanj 19, 2010, 02:00:49 poslijepodne
http://www.index.hr/images2/Program%20gospodarskog%20oporavka.pdf (http://www.index.hr/images2/Program%20gospodarskog%20oporavka.pdf)
Ono što je problem hrvatske- nije to što nema strategije nego što imamo previše strategija i ni jednu ne provodimo.
Autor: Bilaj - Travanj 27, 2010, 11:43:35 prijepodne
http://ante-rokov-jadrijevic.blogspot.com/2008_04_01_archive.html (http://ante-rokov-jadrijevic.blogspot.com/2008_04_01_archive.html)
Tuesday, April 22, 2008
SAMO DEVALVACIJA KUNE MOŽE SPASITI NAŠU BRODOGRADNJU
Ante Rokov Jadrijević, dipl. ing., publicist 20. april 2008.
(ante-rokov-jadrijevic.blogspot.com)
Web uredništvu amac.hrvati-amac.com Komu Treba: Mr. Vincent Degert
Amabasador EU, Zgb.
SAMO DEVALVACIJA KUNE MOŽE SPASITI NAŠU BRODOGRADNJU
Smjeniti ministra Kalmetu i ponovo osnovati ministarstvo pomorstva
«Postavljamo pitanje: želi li EU oporaviti ili uništiti Uljanik i hrvatsku brodogradnju, te koja je uopće uloga hrvatske politike u tome?» - zapitao je gosp. Rajko Kutlača, povjerenik Sindikata Istre i Kvarnera (SIK) na nedavnoj javnoj tribini u Puli, koja je bila naslovljena: «Zašto privatizacija Uljanika i što nam ona donosi?».
- Sindikat se protivi ideji da Uljanik privatiziraju brodari (o čemu sam ja nedavno pisao na AMAC-u i na svom blogu,op.a.), a strahuju i od ulaska stranog kapitala koji će dovesti do uvoza jeftine radne snage s istoka, koja će srušiti cijenu rada domaćih radnika i to ne samo u Uljaniku, već i u široj društvenoj zajednici» - naglasio je Rajko Kutlača.
Na tribini SIK-a je govorio i saborski zastupnik IDS-a Damir Kajin, koji osim svojih izlizanih «kajinizama» nije rekao ništa novo. Naprotiv, saborski zastupnik SDP-a Slavko Linić je u svom izlaganju zahvatio u samu srž problema naše brodogradnje, a posebno Uljanika, kazavši da je privatizacija u ovom trenutku pogubna i da je treba odgoditi pet godina!
- Uljanik ima svoje tržište, ima kvalitetnu radnu snagu, ima dobar menadžment, ima prilično razvijenu tehnologiju, ne treba mu strateški partner, pa je pitanje čemu privatizacija? Potrebno je prvo sanirati neuspješnu brodogradnju u Rijeci i Splitu, te popraviti loš imidž brodogranje. Nijedna Vlada ne može dovesti u pitanje minimum od deset posto državnih subvencija, kojima se potiče zapošljavanje hrvatskih radnika i jačanje izvoznog proizvoda- rekao je Slavko Linić..
Uostalom, gotovo sva europska brodogradilišta dobivaju subvencije od svojih Vlada i to u istom iznosu kao i Uljanik, kojemu se to pravo osporava i uskraćuje – rekao je Rajko Kutlača.
Nažalost, ništa nije rečeno o ogromnom broju od 3.000 radnika koliko ih zapošljava Uljanik, koje nadomješta još 2.000 radnika kooperantskih poduzeća, što broj zaposlenih u Uljaniku diže na «socijalističkih» 5.000, a i to je bila tek polovica broja radnika brodgradilišta Uljanik u vrijeme socijalizma. A upravo je to ključna boljka naše brodogradnje, koju rijetko tko spominje, a kada i spominje, čini to na vrlo benigan način. Stoga ću ovdje dati jednu vrlo vrijednu usporedbu.
Kada sam 1984.g. kao pomorski časnik doplovio s alžirskim brodom «Bouira» u japansko brodogradilište Tamano, koje se bavilo i remontom brodova, ono je zapošljavalo svega 600 radnika, a njegov godišnji «output» je bio četiri izgrađena velika bulkcarrier broda od po 150.000 tona nosivosti, 15-tak manjih brodova od 12.000 tona do 25.000 tona, remont japanskih podmornica i razarača, te još i proizvodnja raznih brodskih «governora» i druge specijalne opreme. U prva tri dana našeg dokovanja gotovo cijela strojarnica je bila demontirana i dignuta kroz «Skylight» vani na obalu, pa u obalne radionice. I već nakon pet dana sve se počelo vraćati na svoje staro mjesto – temeljito popravljeno! Tri dana montaže, dva dana probnog rada na «pajolima» i onda probna vožnja prema Nagoji u trajanju od svega četiri sata. I gotovo!
Slično sam doživio kada sam s jednim tankerom od 102.000 tona, «Palmstar Cherry» japanske kompanije Sanko line (Sanko Marine, Sanko kisen) doplovio u Koyo dockyard bilizu Mihare i Hirošime. Kao roj malih pčela 500 Japanaca je «napalo» taj naš veliki brod i sve se odigralo po istom scenariju. Brzo, efikasno, čisto. Već kroz dvanaest dana isplovili smo na probnu vožnju od šest sati. Sve kao po satu!
A evo kako je to izgledalo u našem «Viktoru Lencu» u «vrijeme njegove najveće slave», u vrijeme direktora inž. Damira Vrhovnika i njegovih dobro potplaćenih novinara u Novom listu, 1990.g. U brodogradilištu je bilo zaposleno 1.450 radnika i službenika. Dolazi nam ruski ribarski «transatlantik»od oko 5.000 tona i ostaje u brodogradilištu punih 11 mjeseci. Nerad, nesposobnost, javašluk. Lažno pisanje radnih sati na taj brod. Vino i pivo se pije po pospanim radionicama na obali. A ni Rusima se baš ne žuri. Kao kod Talijana: «ćo mi, ćo ti» sistem rada. Radi se da bi se radilo, a ne da bi se zaradilo. «Dohodovna privreda»! A u Novom listu sve sami hvalospjevi novinara Gorana Drenjaka i Nevenke Petković brodogradilištu «Viktor Lenac» i njegovog «sposobnom» direktoru Damiru Vrhovniku!
Drugi slučaj. Dolazi nam poslije dvije godine jedan lijepi i gotovo novi švedski brod od oko 25.000 tona. Product carrier. Rok remonta 45 dana. Ali brod ostaje čitavih devet mjeseci. Nastaje spor između brodovlasnika i uprave brodogradilišta, ali Novi list o tome ni da zucne. Plaćaju se veliki penali, ali ni tada brod se ne završava. A u brodogradilištu zaposleno 1.450 službenika i radnika, od kojih su barem jedna trećina neradnici. I nitko ništa ne poduzima!
Novi list piše lažljive članke o tome kako «Jadrijevićev i Vrhovnikov sindikat surađuju». Ja pišem i šaljem demanti te dezinformacije, ali ga tadašnji glavni urednik Novog lista Veljko Vićević sklanja u neku «njihovu» ladicu. Jer, «ipak Kralju ne sviđa se gluma». A kralj je Damir Vrhovnik, alafa i omega riječke političke scene, zet moćnog direktora tadašnje Riječke banke!
Zašto ovoliki uvod?
Zato što se tako radi i dan-danas u našim brodogradilištima (častan izuzetak je brodogradilište Uljanik, u kome se znatno popravila radna disciplina). A Sanader baš zapeo da najprije privatizira naš Uljanik!? A zašto ne privatizira «svoj» Brodosplit, poznat po velikom neradu njegovih radnika (na TV smo ih gledali kako «prodaju fjaku» usred bijelog radnog dana).
Dakle, najveći problem naše brodogradnje je još uvijek socijalistički način rada, u kome se radi da bi se radilo, a ne zaradilo. Najvažniji se socijalni mir u brodogradilištima i kupovanje vremena za sve tri naše posljednje Vlade, Sanaderovu, Račanovu i Matešinu (ovim poretkom!). Nitko ne smjenjuje nesposobne direktore s astronomski visokim «menadžerskim plaćama» i ugovorima. Nitko nikome ne odgovara! Ugovarali su se brodovi u pola cijene, a gubici su se prevaljivali na Vlade, koje su to «sanirale» na račun poreskih obveznika. Ovi su, pak, na izborima opet birali nesposobne političare (naročito bahatog Zgubidana Sanadera i njegov traljavi HDZ!).
E, a to u Europskoj uniji ne prolazi! Isteklo je vrijeme njenog strpljenja i stoga nam ona šalje svoje nesmiljene komesare. Njihovi zahtjevi su slični onima koje su postavili najvećem brodogradilištu na Baltiku, poljskom brodogradilištu u Gdanjsku (koje je također gradilo brodove u pola cijene – po 15 milijuna dolara gubitka po brodu – u prosjeku! Na kraju je to brodogradilište poljska Vlada morala prodati privatnim vlasnicima iz Ukrajine. A oni su odmah smijenili predsjednika Uprave (uz to i poznatog političara!) Andrzeja Jawworskog. Smjenjen je i menadžerski kadar i čitava uprava brodogradilišta , uvedena stroga evidencija radnog vremena, pojačana radna disciplina... itd.
Prije više od godinu i pol dana naše brodogradilište u Kraljevici se našlo na rubu provalije i pred likvidacijom. «Ključ u bravu Kraljevici i Brodotragiru?», pisala je 26. rujna 2006.g. novinarka Novog lista Orjana Antešić. Evo ključnog citata iz Prijedloga Vladinih konzultanata iz Hypo Vereinsbank Global Shippinga: «Sagledavajući stanje objekata i opreme, a nadasve osrednjeg menadžmenta, te lošu organizaciju posla i slabu radnu disciplinu u škveru, ...isčitava se upitnost i rizičnost daljnjeg ulaganja u taj škver. Kraljevica od svih brodogradilišta ima najslabiju produktivnost i stanje u knjizi narudžbi!».
Danas, nakon promjene glavnog direktora i njegovog menadžmenta, to malo brodogradilište izvrsno stoji! Recept za uspjeh svatko može dokučiti sam.
No situacija u Brodosplitu nije se promijenila ni za jotu od vremena komunističkih direktora u vrijeme Račanove Vlade i ministra rada Gorana Fižulića. Oni su to veliko brodogradilište s 5.000 radnika i kooperanata oštetili lošim ugovorima prema svjetski poznatom mešetaru Diabu i grčkom brodvlasniku Karnezisu za 150 milijuna dolara! Onih dolara od prije sedam ili osam godina! I nikome ništa! A danas vrište zbog nekih 4,7 milijuna ovih dolara prema onima koji su popravili te ili slične ugovore.
Pa što čeka naš premijer Sanader? On i dalje svojim bezbrojnim vlaškim trikovima kupuje vrijeme i socijalni mir u brodogradilištima i u društvu. Ali je to već svima dozlogrdilo, a štoperica EU-a kuca sve brže i brže! Stoga mu besplatno dajem slijedeće savjete:
1./- Što prije ukinuti soc-invalidske i soc-idiotske sisteme rada u našim brodogradilištima!
(Direktor Irvin Badurina je to uradio u rekordnom roku u svom brodogradilištu Kraljevica,
kojeg je do kraja bio upropastio Sanaderov direktor Vladimir Vranković!)
2./- izvršiti prijeko potrebnu specijalizaciju naših brodogradilišta, koje treba usmjeriti u
gradnju mnogo sofisticiranijih brodova. Danas su već i luksuznije jahte skuplje od naših
novoizgrađenih velikih brodova!
3./- Državne subvencije brodogradilištima (naročito zbog prejake, a bezvrijedne kune)
uvjetovati ulaganjima u nove tehnologije, umjesto u isplate visokih menadžerskih i
nezarađenih plaća zaposlenih!
4./- Smjeniti «nesposobnog» ministra mora i prometa Božidara Kalmetu, te ponovo
osnovati posebno ministarstvo pomorstva i brodogradnje! Kalmeta je u četiri godine uspio
sagraditi samo dva od planiranih 46 većih ribarica, a nije bio sposoban dosad sagraditi
nijedan broda za našu obalnu stražu. A podbacio je i u nastavku gradnje autoceste do Ploča
i do Duborovnika! A nije ni sagradio druge tunelske cijevi kroz Sveti Rok i Kapelu!
5./- Smjesta osnovati novo Ministarstvo ili Državni ured za imigraciju (jeftinijih stranih
radnika); dosad je već izdano 17.000 radnih dozvola za strane radnike!
6./- Pomoći sindikatima u borbi za izjednačavanje prava domaćih i stranih radnika, a
protiv (novih) poslodavaca, koji bi to iskoristili za nelojalnu konkurenciju i snižavanje
plaća protiv domaćih radnika;
7./- Smjesta smijeniti najnesposobnijeg šefa Državne uprave, iznimno lijenog Antuna
Palarića, koji je jedan od najvećih Sanaderovih promašaja;
8./- Treba hitno prestati održavati komunističke modele stalnog uvećavanja brodogradilišta,
te se okrenuti na stalni rast kvalitete proizvodnje;
9./- Postupno, ali energično ići na smanivanje broja zaposlenih u svim našim brodogradi-
lištima!
10./- Devalvirati ili još bolje deprecirati kunu, koja koči rast izvoza, koja pogoduje uvozu,
koja pljačka naša Brodogradilišta i odliva naše dolare kroz džepove inozemnih
vlasnika naših banaka; Deprecijaciju hrabro i otvoreno najaviti po tempu od 0,5 posto
mjesečno, kako bi se postupno oslobodili jarma MMF-a i Svjetske banke, kroz koje Zelena
lihvarska internacionala siše našu krv, štiteći interese svojih Gospodara SAD i Engleske!
Naime, MMF već godinama tvrdi da su naše plaće previsoke, namjerno zaboravljajući da je Euro silno podcijenjen u Hrvatskoj i da su naše plaće (računate u Eurima) samo prividno visoke, jer za te svoje «eure» mi ovdje ne možemo skoro ništa kupiti! Što se u Hrvatskoj može kupiti za 10 eura? Toliko u Italiji koštaju dobre knjige, koje u Hrvatskoj koštaju 150 kuna! Što se u Hrvatskoj može kupiti za 50 eura? Dvaput manje nego u Njemačkoj! Itd. Uostalom, kakav je odnos jake kune i stalnog opadanja naše kupovne moći?!
11./- Treba prije svega izbaciti dnevnu politiku van iz naših brodogradilišta, točnije rečeno
treba se osloboditi stare komunističke političke ekonomije i osloboditi prostor za novu
ekonomsku politiku! To je još 1921.g. uočio i uradio Lenjin u SSSR-u.
U tom smislu uje dobro da je konačno naš premijer Sanader dao odriješene ruke svom najboljem ministru i podpredsjedniku Vlade gosp. Damiru Polančecu, da uvede red i novu ekonomsku politiku u naša brodogradilišta. Vjerujem da on to može učiniti. Samo mu treba dati malo više vremena za to!
I posljednje, ali jednako važno: Sanaderova Vlada bi trebala početi odmah nuditi polovicu vlasništva nad našim brodogradilištima, ali po vrlo visokim cijenama, s namjerom da se tako odbace i otjeraju vlasnici špekulantskog kapitala; zar smo zaboravili slučaj brodogradilišta «Viktor Lenac», koje je inž. Damir Vrhovnik bio prodao Talijanima Trevisanu i Zacchellu po bagatelnoj cijeni od svega 11,5 milijuna DEM. Sada opet Talijani nastupaju kroz svoju banku UniCredito (koja je vlasnik Zagrebačke banke), uz konsultantske usluge stanovitog HSV-a (Hypo Vereinsbanke), navodno iz Hamburga. Je li to Talijani opet mute vodu, kao nedavno sa ZERP-om? Čiju politiku provodi Sanader i njegova Vlada? Možda Berlusconijevu? Osim toga, sve ukazuje na još jednu prljavu operaciju Damira Vrhovnika i par malih Udbinih banaka u Nizozemskoj, Luxembourgu, Njemačkoj, Austriji i Sjevernoj Italiji!
Nuđenje naših brodogradilišta smjesta i po vrlo visokim cijenama, dobro bi došlo Sanaderu i njegovoj Vladi da skine veliki pritisak EU-a, koji želi otvoriti veći prostor svojim brodogradilištima (pogotovu talijanskim?!). Valja se pravdati «potencijalom» naših brodogradilišta, njihovim izvanredno lijepim položajem, njihovom nekadašnjom slavom, itd. Treba se izboriti za predah, ali ne više Sanaderu, nego njegovom ministru Damiru Polančecu!
Uostalom, Sanader više nema nikakvog drugog izbora, jer mu već «puše za vratom» i sam predsjednik republike Mesić (neka mu puše još jače i češće!), koji mu je ovih dana otvoreno i javno poručio: «Hrvatska ne smije odustati od brodogradnje!». To mu je poručio iz ponovo oživjelog i preporođenog brodogradilšta Kraljevica, gdje je Mesić bio u probnoj vožnji novog patrolnog broda izgrađenog za libijsku Obalnu stražu, prvog od ukupno 16 takvih brodova. Očito je da savjetnički tim predsjednika Mesića radi daleko bolje od cijele Sanaderove vlade, svih njegovih ministarstava i Državnih ureda, skupa sa svim njegovim savjetnicima! Stoga neka Sanader oštro priupita svog ministra Kalmetu što je on (ustvari) radio protekle četiri godine? A i rekonstrukcija Sanaderove Vlade bi svima nama, pa i Sanaderu dobro došla! Uostalom, što je radio četiri godine i šef Ureda državne uprave, lijeni Antun Palarić, kad sada kada je spomenuti patrolni brod za obalnu stražu Libije već završen, Libija ne može poslati svoju posadu da preuzme brod i prođe neophodnu obuku na njemu u brodogradilištu? Takvu lošu državnu birokraciju nije imala ni Rumunjska, iz vremena Čaušeskog, u čijoj sam se luci Constanza dvaput ukrcavao i iskrcavao sa stranih brodova! Dakle, odlično znam o čemu govorim!
Bivši pomorski časnik
Na više od 20 stranih brodova
Ante Rokov Jadrijević, dipl. ing.
Autor: shaka zulu - Travanj 27, 2010, 11:37:42 poslijepodne
http://www.radio-kaj.hr/ (http://www.radio-kaj.hr/)
Autor: Točkica - Travanj 29, 2010, 11:55:20 poslijepodne
Recesijski Cesarić:
"Gle malu plaću poslije kiše,
platiš račune i nema je više..."
(http://i165.photobucket.com/albums/u44/koskisa/cat2.gif)
Autor: Bilaj - Travanj 30, 2010, 08:55:42 prijepodne
I rekordnog niskog dolara u vijeme zaduženja, dug hrvatske je zbog te promjene tečaja narastao za dodatnih 150 miliuna eura.
Eto čak i kada se dodatno ne zadužujemo opet nam raste vanjski dug.
Autor: Bilaj - Travanj 30, 2010, 11:22:09 prijepodne
E pa to je na vidiku. Jeste li vidjeli ovo: http://www.novilist.hr/Vijesti/Novosti/za-isplatu-mirovina-nedostaje-vi.aspx (http://www.novilist.hr/Vijesti/Novosti/za-isplatu-mirovina-nedostaje-vi.aspx)
Autor: Trs - Travanj 30, 2010, 12:51:14 poslijepodne
Recesijski Cesarić:
"Gle malu plaću poslije kiše,
platiš račune i nema je više..."
A nakon te (i zbog nje), ide sljedeća:
Gle duplu votku poslije kiše,
puna je kapi pa me njiše.
Votka po votka, k tom još i dupla
i ja sam drvena poput trupla.
I kad se probudim ispod stola,
ona još uvijek u meni kola.
Kroz glavu mi tada prođe prvo.
"Jesam li, Boga ti, čovjek il' drvo?!"
(e-mail, autor nepoznat)
Autor: JosipJoža - Svibanj 03, 2010, 08:56:29 prijepodne
Dipl. inženjer za KM (m/ž) - Zagreb Dipl. inž. za KM (m/ž) - Zagreb Dipl. inž. elektrotehnike (m/ž) - Zagreb Glavni inženjer za skretnice (m/ž) - Zagreb Glavni inženjer za tehničku logistiku (m/ž) - Zagreb Glavni inženjer za mostove (m/ž) - Zagreb Glavni inženjer za tunele (m/ž) - Zagreb Glavni inženjer-operator za obradu podataka (m/ž) - Zagreb Dipl. inženjer geodezije (m/ž) - Zagreb Glavni referent za nabavu i prodaju (m/ž) - Zagreb Voditelj grupe za uvoz - izvoz (m/ž) - Zagreb Revizor poslovanja (m/ž) - Zagreb
Natječaji koje je HŽ INFRASTRUKTURA objavila.
Zanimljivo bi bilo vidjeti tko će se sve tamo zaposliti, a po spektru radnih mjesta izgleda kao da su bili sve do sada bez kadrova.
Državna cicica će da se posisa i dalje.
Autor: Bilaj - Svibanj 05, 2010, 08:28:40 prijepodne
http://www.bankamagazine.hr/default.aspx?TabId=102&View=Details&ItemID=59561 (http://www.bankamagazine.hr/default.aspx?TabId=102&View=Details&ItemID=59561)
U sljedeće dvije godine cijene stanova trebale bi nastaviti lagani pad, potražnja za stambenim kreditima ostat će slaba, a tržište nekretnina u tom razdoblju ne će doživjeti ponovni procvat, složili su se ekonomisti Borislav Škegro, Marko Škreb i Ljubo Jurčić u utorak na otvaranju Šeste godišnje međunarodne konferencije o hrvatskom tržištu nekretnina.
Na početku skupa o nekretninama koji će u dva dana predstaviti preko 70 predavača, bilo je više riječi o problematičnom hrvatskom gospodarstvu i izgledima za oporavak. Premijerkin savjetnik Škegro, govoreći o Programu gospodarskog oporavka, upozorio je još jednom da su ključne mjere srednjoročne i dugoročne te da "rasta nema preko noći na bezbolan način". Naime, problemi su generirani u proteklih 20 godina, kriza ih je samo izvela na površinu. Tako će se gospodarske mjere za oporavak morati provoditi kroz mandate nekoliko budućih hrvatskih vlada kako bi se riješili nagomilani strukturni problemi, stvorilo konkurentno gospodarstvo i omogućio rast, najavio je jedan od autora vladinog Programa.
Kao problem broj jedan, Škegro ističe promašeno i stihijsko investiranje pa naglašava da će morati doći do velikih promjena u potrošnji i investicijama te da je najvažnije da vladine mjere eliminiraju ogromne birokratske prepreke za ulagače.
Smatra da Hrvatska hitno mora utvrditi listu prioritetnih projekata za investiranje, rangiranih po ekonomskim, a ne političkim kriterijima, kako bi se mogla provesti javna rasprava o njihovoj poželjnosti.
Stihijsko investiranje, kaže Škegro, je prisutno i danas, a najgori je primjer bio ekonomski neisplativo ulaganje u gradnju autocesta. "Imamo autoceste po najvišim europskim standardima, a ima puno dionica na kojima uopće nema prometa i ekonomski su neisplative", naveo je Škegro te dodao kako država nema ono što ozbiljne kompanije zovu "pipeline" tj. listu investicijskih projekata rangiranih po ekonomskim kriterijima.
"Ministarstva imaju različite projekte, od gradnje cesta do škola i bolnica, ali te projekte nitko nije pokušao rangirati, barem kroz elementarnu 'cost benefit' analizu", objašnjava Škegro. Zaključuje da u ovom trenutku država mora financijski srediti samu sebe odnosno dovesti u red javne financije, odustati od svih velikih investicija i stvoriti stimulativne uvjete za investiranje privatnog sektora. Primjerice, ulagati u energiju odnosno hidroelektrane trebaju privatne kompanije, a ne da se to očekuje od neefikasnog i oslabljenog HEP-a.
Za ekonomista Ljubu Jurčića prioritet je rješavanje problema od nacionalnog interesa, a to su brodogradnja, željeznica, HEP odnosno energija te Podravka. Obveza države je, smatra Jurčić, da podigne infrastrukturu i da proizvede dovoljno energije za svoje potrebe, ali i da se općenito pozabavi strukturom investicija. "Problem građevinskog sektora postaje politički problem jer je neutemeljeno i prebrzo narastao na preko sto tisuća zaposlenih, a danas realno može zapošljavati maksimalno 50 tisuća ljudi", kazao je Jurčić. On, kao i premijerkin savjetnik, zagovara brzu privatizaciju tvrtki u kojima država ima manjinski udjel. Država bi po sistemu 'daj što daš' trebala riješiti prodaju poduzeća u kojima ima udjele do 25-30 posto, smatraju dvojica ekonomista.
Glavni ekonomist Privredne banke Zagreb (PBZ) Marko Škreb naglašava kako je za Hrvatsku presudna fiskalna disciplina jer smo na granici pozitivnog kreditnog rejtinga, a vanjsko zaduživanje nakon fijaska Grčke postalo je sve nepovoljnije. Posebno je pozitivnim ocijenio reforme smanjenja rashoda i donošenje zakona o fiskalnoj odgovornosti što Hrvatskoj, prema njegovom mišljenju, može pomoći da ne završi kao Grčka.
Premijerkin savjetnik Škegro je govoreći o javnom i vanjskom dugu Hrvatske upozorio da kod malih država nema bitne razlike u te dvije vrste duga jer strani kreditori u slučaju sloma privatne kompanije računaju da će država pokriti njihove dugove.
Analizirajući cijene na tržištu stanova, glavni ekonomist PBZ-a je kazao kako su one, prema podacima HNB-a za drugi lanjski kvartal, pale 5 posto te da njihov pad u usporedbi s padom u baltičkim zemljama (do 50) signalizira da u Hrvatskoj nije bilo velikog 'nekretninskog balona'. "Čini se da su cijene nekretnina u Hrvatskoj proteklih godina rasle realnije nego što je to u drugim zemljama regije pa zato u aktualnoj krizi manje padaju", zaključio je Škreb.
Autor: Sledgehammer - Svibanj 05, 2010, 09:53:37 prijepodne
Natječaji koje je HŽ INFRASTRUKTURA objavila. Zanimljivo bi bilo vidjeti tko će se sve tamo zaposliti, a po spektru radnih mjesta izgleda kao da su bili sve do sada bez kadrova.
Državna cicica će da se posisa i dalje.
Očito ne poznaješ - ili ne želiš poznavati - HŽ i slične, već sve gledaš poprilično ograničeno i isključivo sa jedne točke gledišta koja ti dozvoljava takve komentare.
HŽ je ogroman sustav koji ima i veliku fluktuaciju zaposlenih, ima i popriličan prirodni odljev - u mirovinu ili u bolje tvrtke, pogotovo VSS - zatim ima polagano ispravljanje nepravilnosti još od nekada kada su zaslužni ili neadekvatno školovani postavljani za rukovoditelje (stari šefovi postaja i kolodvora još iz predratnih i ratnih bgodina)...
Tu je i "novotarija" koja kaže da određene funkcije imaju rok trajanja, tj. da se obnavljaju govori po natječajima za određena funkcijska zvanja (rukovoditelji, direktori itd itd...), pa taj natječaj ne znači da će itko otići ili doći nov, već samo da je istekao ugovor za određeno radno mjesto, što znači da će - pobijedi li na natječaju - tu funkciju i dalje obavljati ista osoba. No zakon propisuje da natječaj bude javan, pa je tako i objavljen.
Znači, ubrojimo li sve te parametre, misliš li još da ti je taj zlonamjerni komentar na mjestu??
Autor: Mlačanin - Svibanj 05, 2010, 09:58:41 prijepodne
Lijek za našu recesuju?? ;) ;)
Autor: Bilaj - Svibanj 05, 2010, 01:20:40 poslijepodne
Mirovinski fondovi po zakonu moraju plačati naknadu turističkoj zajednici!!!
http://www.vecernji.hr/biznis/obersnel-bajs-osiguravateljima-nezakonito-oprostio-20-mil-kuna-clanak-135342 (http://www.vecernji.hr/biznis/obersnel-bajs-osiguravateljima-nezakonito-oprostio-20-mil-kuna-clanak-135342)
Koja smo mi banana od države!!!
Autor: Sledgehammer - Svibanj 05, 2010, 03:33:17 poslijepodne
Autor: JosipJoža - Svibanj 05, 2010, 03:43:46 poslijepodne
Vi kao i ja vrlo dobro zadete koliko novaca je otišlo u HŽ i unatoč tome kakve su nam danas HŽ, jednako tako znadete da je upravo taj veliki sustav idealan za zbrinjavanje poslušnih, podobnih i inih kadrova, jednako tako znamo što se do sada događalo sa HŽ u tom smilsu.
Prema tome Sledge ostajem kod konstatacije da bi zaista bilo zanimljivo vidjeti kako će ti Natječaji završiti, kako će biti sprovedeni i tko će i gdje biti zaposlen, uvažavajući sve što ste rekli u svom postu.
Autor: shaka zulu - Svibanj 05, 2010, 06:24:48 poslijepodne
05.05.2010. :: 08:51
Sindikalna košarica za četveročlanu obitelj u travnju je iznosila 6 490,51 kunu, izvijestio je Savez samostalnih sindikata Hrvatske. Prosječna isplaćena neto plaća u Hrvatskoj u veljači, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, snižena je u odnosu na siječanj 2010. za 101,00 kunu i iznosila je 5.157,00 kuna, tako da se plaćom moglo pokriti samo 79,45 posto troškova života.
Košarica za obitelj u podstanarstvu iznosila je 8 081,62 kune. Ako obitelj uz to posjeduje osobni automobil, minimalni mjesečni izdaci za prijevoz i održavanjeautomobila iznose 919,16 kuna.
Sindikalna košarica sadržava minimalne mjesečne izdatke za prehranu, stanovanje, prijevoz, higijenu, odijevanje, obrazovanje i kulturu. Sindikat time prati kretanje minimalnih mjesečnih izdataka nužnih za pokrivanje osnovnih egzistencijalnih potreba.
Radio Sisak (imp)
http://www.radiosisak.hr/index.php?page=article&article_id=2266 (http://www.radiosisak.hr/index.php?page=article&article_id=2266)
Autor: Sledgehammer - Svibanj 05, 2010, 06:41:27 poslijepodne
Sledge, sve stoji što ste napisali ali kada bi u pitanju bio Todorićev Agrokor ili Konzum, međutim HŽ.....hm.
Vi kao i ja vrlo dobro zadete koliko novaca je otišlo u HŽ i unatoč tome kakve su nam danas HŽ, jednako tako znadete da je upravo taj veliki sustav idealan za zbrinjavanje poslušnih, podobnih i inih kadrova, jednako tako znamo što se do sada događalo sa HŽ u tom smilsu.
Ista je stvar kao i Konzum.
U HŽ su otišle milijarde, i skoro uvijek će i odlaziti, jer željeznica nije nigdje superprofitabilna djelatnost, ali je velika javna potreba i strateški objekt.
Autor: Alen - Svibanj 06, 2010, 07:26:46 prijepodne
A ovo nisam ni znao.
Mirovinski fondovi po zakonu moraju plačati naknadu turističkoj zajednici!!!
http://www.vecernji.hr/biznis/obersnel-bajs-osiguravateljima-nezakonito-oprostio-20-mil-kuna-clanak-135342 (http://www.vecernji.hr/biznis/obersnel-bajs-osiguravateljima-nezakonito-oprostio-20-mil-kuna-clanak-135342)
Koja smo mi banana od države!!!
A ti ne plaćaš naknadu? Mi informatičari moramo.
Autor: Bilaj - Svibanj 06, 2010, 08:43:17 prijepodne
A ti ne plaćaš naknadu? Mi informatičari moramo.
Uff... Ni ja nisam znao. Pa i moja firma mora plačati naknadu turističkoj zajednici po ovom pravilniku ili su se eventualno uspjeli izvući sa podzakonskim aktima. Lopovi jedni pokvareni.
Od treće skupine svi koji moraju plačati su:
– Održavanje i popravak motornih vozila (45.20)
– Poštanske i kurirske djelatnosti (53)
– Izdavačka djelatnost (58)
– Proizvodnja filmova, videofilmova i televizijskog programa (59)
– Emitiranje programa (60)
– Telekomunikacije (61)
– Računalno programiranje, savjetovanje i djelatnosti povezane s njima (62)
– Informacijske uslužne djelatnosti ((63)
– Specijalizirane dizajnerske djelatnosti (74.1)
– Fotografske djelatnosti (74.2)
– Prevoditeljske djelatnosti i usluge tumača (74.3)
– Frizerski saloni i saloni za uljepšavanje (96.02)
– Pranje i tekstilno čišćenje tekstila i krznenih proizvoda (96.01)
– Djelatnost za njegu i održavanje tijela (96.04)
Autor: Mlačanin - Svibanj 06, 2010, 09:57:09 prijepodne
Mi smo banana odavno, otkad je uvedeno plaćanje boravišnih pristojbi za bilo kojeg državljana Hrvatske unutar Hrvatske...
Ovo sa boravišnom pristojbom ,se ipak ne odnosi na sve građane u Hrvatskoj podjednako. I ovdje smo diskriminirani,jedni su jednaki,a jedni jednakiji.
Znam da boravišnu pristojbu plaćaju turisti u toku boravka u hotelima,znam da taj isti harač plaćaju stanovnici kontinentalne Hrvatske za vrijeme boravka na Jadranu. Samo tu istu pristojbu dužni su plaćati i svi oni koji sa Jadrana stignu recimo u Zagreb.
Ali tu sada više nismo jednaki. Jer oni se ne moraju nigdje prijaviti,nikakva ih inspekcija ne obilazi i ne kontrolira.
Istovremeno,ako vas inspekcija zatekne neprijavljene u nekom mjestu na Jadranu,evo kazni i plaćanja za prekršaj!
Tamo na moru ,to je prekršaj ,a ovdje u unutrašnjosti to više nije prekršaj.
Ili netko ne radi svoj posao.Ako ne radi svoj posao ,tada treba dobiti otkaz ili takova radna mjesta nisu potrebna. Ili opet nešto ne štima.
Previše toga ima.
Autor: Sledgehammer - Svibanj 06, 2010, 10:51:09 prijepodne
Ovo sa boravišnom pristojbom ,se ipak ne odnosi na sve građane u Hrvatskoj podjednako. I ovdje smo diskriminirani,jedni su jednaki,a jedni jednakiji.
Samo tu istu pristojbu dužni su plaćati i svi oni koji sa Jadrana stignu recimo u Zagreb.
Tamo na moru ,to je prekršaj ,a ovdje u unutrašnjosti to više nije prekršaj.
Odlično rečeno!!! Upravo na to sam i mislio...
Autor: Bilaj - Svibanj 12, 2010, 10:30:38 prijepodne
Evo kako se neke stvari naprosto ne razumiju.
U članku su navedene dvije tvrdnje.
Prvo da mi nismo vezani u Euro i da ne trebamo juriti prema euru.
No činjenice nas demantiraju jer je čak 56% hrvatkog gospodarstva euroizirano a druga stvar HRK je vezana uz EUR skoro pa fiksnim tečajem i tako već godinama.
S druge strane govori se i tome hrvatska ne sudjeluje u financiranju grčke krize- izravno ne ali neizravno da. Hrvatske devizne rezerve su u Euru što bi značilo da držanjem Euro valute mi potpomažemo i saniranju euro valute.
Kada se tiska Euro. Onda je to kao porez na sve građane EU ali i na sve one koji drže Euro novčanice a to smo mi.
Autor: Bilaj - Svibanj 12, 2010, 01:18:14 poslijepodne
Vlada je najavila reformu prihoda od doprinosa. No realno ljudi su u plusu 700 miliona kuna a oslobađanje od poreza nekih 500 miliona pa ispada samo 200 miliona građani u plusu- pa se na to ne treba gledati kao nešto jako značajno. Više kao make up.
drugi link:
Nakon pada ekonomske aktivnosti u 2009. godini (D&B procjenjuje pad BDP-a 5,7%, te pad industrijske proizvodnje za 9,3%), u ranoj fazi 2010. godine vidljivi su tek mali znakovi oporavka. Dapače, industrijska proizvodnja pala je 5,5% u prva dva mjeseca, a domaća i strana potražnja su slabe, ističu u D&B-u. Domaća poduzeća nisu sklona gomilanju zaliha zbog nesigurne situacije na tržištu. Potrošači se boje otkaza (nezaposlenost se popela na 12,2% - najveća razina nakon travnja 2006. godine), a kao rezulatat toga je pad maloprodaje 13,9%.
http://www.vecernji.hr/biznis/slab-oporavak-hrvatske-2010-krediti-hbor-a-mogu-biti-opasni-clanak-139280 (http://www.vecernji.hr/biznis/slab-oporavak-hrvatske-2010-krediti-hbor-a-mogu-biti-opasni-clanak-139280)
Znači baš i nismo bog zna kaj zaustavili pad BDP-a.
Autor: Bilaj - Svibanj 14, 2010, 01:53:07 poslijepodne
Inflacija 2%
Znači samo smo u gubitku 2%, + kamata na vanjsku dug i pad barem 5%.
http://www.vecernji.hr/biznis/mmf-gospodarstvo-ce-stagnirati-proracunski-manjak-3-6-bdp-a-clanak-140344 (http://www.vecernji.hr/biznis/mmf-gospodarstvo-ce-stagnirati-proracunski-manjak-3-6-bdp-a-clanak-140344)
Autor: shaka zulu - Svibanj 14, 2010, 10:40:30 poslijepodne
http://www.jutarnji.hr/zbog-krize-24-zemlje-smanjile-poreze-na-place--a-hrvatska-ih-povecala--i-to-najvise/772820/ (http://www.jutarnji.hr/zbog-krize-24-zemlje-smanjile-poreze-na-place--a-hrvatska-ih-povecala--i-to-najvise/772820/)
Autor: Stjepan - Svibanj 14, 2010, 10:54:47 poslijepodne
http://mrak.org/2010/05/13/superhik-nacija/ (http://mrak.org/2010/05/13/superhik-nacija/)
Autor: shaka zulu - Svibanj 17, 2010, 10:56:51 poslijepodne
Četvrtak, 13 Svibanj 2010 21:35 | Autor Zlatko | | |
KONTROLA POTROŠNJE PRORAČUNSKIH SREDSTAVA MORA BITI JAČA
Mnogi su primjeri sive ekonomije, gdje se velik novac okreće, a zapravo država nema apsolutno nikakve koristi od toga. A opet država iz proračuna rješava socijalne programe, potiče razne programe vezane uz poljoprivredu, gospodarstvo. Doživljavaju li zapravo Hrvati državu na pravi način. Kada bi gledali kroz Domovinski rat nema dvojbe, odgovor je potvrdan. Kada bi gledali kroz prizmu davanja, odnosno svijesti da svaka kuna mora biti evidentirana i da naša država nikako ne smije ostati prikraćena za ono što joj pripada, jer se ugrožava stabilnost funkcioniranja onda nisam baš siguran da shvaćamo važnost korektnog odnosa prema državi. Znam, vjerojatno će većina skočiti i kazati kako je država kroz razno razne političare i njihove loše poteze dovedena u tešku poziciju, što apsolutno nije daleko od istine. Ali, ako pak pođemo od pretpostavke da smo država mi sami i da o nama ovisi hoćemo li živjeti u urednijem naselju, pa počistiti svoje dvorište, očistiti zelene površine uz ogradu, počistiti nogostup onda teza o domoljublju na ovaj način isto tako stoji. Nedavno sam imao primjer rasprave o sivoj ekonomiji u sportskim klubovima, u razno raznim udrugama. Pitanje za raspravu je bilo, trebaju li općine, gradovi i županije dotirati sportske klubove i razne udruge koje u svojim djelatnostima „vrte“ novac na crno. Rasprava je bila poprilično žestoka. Jedni su tvrdili da su zakoni prilično loši, jer ako hoćete platiti trenera legalno preko računa, onda morate platiti 100% poreza na dogovorenu svotu. Kako klubovi doista barataju s malo novaca, a izuzetno velikim pogonom, onda plaćanje razno raznih davanja putem računa ne dolazi u obzir. Sada se vraćamo na onu priču, kada bi apsolutno svi plaćali poreze, oni bi bili manji, a dotacije klubovima, udrugama i raznim organizacijama bile bi veće. Država mora stvoriti jasnije okvire za plaćanja nestalnog rada. Trebalo bi ponovno vratiti u Zakon da sponzori i donatori imaju olakšicu za svoje donacije, ali istodobno bi trebalo stvoriti zakonske okvire za kontrolni mehanizam u kojem igrači ne bi bili plaćani na crno, gdje se ne bi vrtio keš, jer od takvog poslovanja apsolutno nitko nema koristi, ponajmanje klubovi, udruge i organizacije. Jednostavno u Hrvatskoj dolazi vrijeme kada financijska disciplina i porezi moraju biti na prvom mjestu. Ali, da bi to funkcioniralo mora djelovati pravna država, a nameti moraju biti podnošljivi, dobro izbalansirani i u krajnjoj liniji provedivi. I da se vratim onoj žestokoj raspravi, većina je ipak bila za to da jedinice lokalne samouprave trebaju sufinancirati rad raznih klubova, udruga i organizacija, a stvar je pravne države da kontrolira troši li se taj novac strogo namjenski i prema financijskim pravilima.
http://www.prigorskikaj.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=282&catid=43&Itemid=63 (http://www.prigorskikaj.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=282&catid=43&Itemid=63)
Autor: Bilaj - Svibanj 29, 2010, 10:09:57 poslijepodne
Pad se i dalje nastavlja. http://www.vecernji.hr/biznis/bdp-prvom-kvartalu-pao-2-5-posto-losije-ocekivanja-clanak-147613 (http://www.vecernji.hr/biznis/bdp-prvom-kvartalu-pao-2-5-posto-losije-ocekivanja-clanak-147613)
Autor: Bilaj - Lipanj 02, 2010, 12:44:18 poslijepodne
http://www.vecernji.hr/biznis/pala-potrosnja-novi-auto-nije-nuznost-kad-se-stedi-hrani-clanak-149237 (http://www.vecernji.hr/biznis/pala-potrosnja-novi-auto-nije-nuznost-kad-se-stedi-hrani-clanak-149237)
Autor: Bilaj - Lipanj 07, 2010, 10:00:20 prijepodne
http://www.limun.hr/main.aspx?id=595021 (http://www.limun.hr/main.aspx?id=595021)
Jednako tako dug je po procjeni 102% BDP-a.
To bi značilo da da smo preskočili 100% BDP-a te još i da smo službeno u dužničkom ropstvu :-(.
Jadna moja mala prezadužena hrvatska. Do neki dan se govorilo dužan kao Grčka. Sigurno će se to prebaciti u tvrdnju dužan kao hrvatska.
Autor: shaka zulu - Lipanj 18, 2010, 11:46:28 poslijepodne
http://www.nhs.hr/novosti/index.aspx (http://www.nhs.hr/novosti/index.aspx)
Autor: Sledgehammer - Lipanj 19, 2010, 09:40:30 prijepodne
Dug je 44 miliarde us dolara.
http://www.limun.hr/main.aspx?id=595021 (http://www.limun.hr/main.aspx?id=595021)
Jednako tako dug je po procjeni 102% BDP-a.
To bi značilo da da smo preskočili 100% BDP-a te još i da smo službeno u dužničkom ropstvu :-(.
Jadna moja mala prezadužena hrvatska. Do neki dan se govorilo dužan kao Grčka. Sigurno će se to prebaciti u tvrdnju dužan kao hrvatska.
Mislim da je struktura toga duga ipak najvažnija stvar, a ista nije nešto extra rpoblematična.
Autor: Bilaj - Lipanj 23, 2010, 10:11:54 prijepodne
Mislim da je struktura toga duga ipak najvažnija stvar, a ista nije nešto extra rpoblematična.
S jedne strane struktura duga je bitna ali i ukupni dug je možda najvažniji.
Ako govorimo o strukturi onda možemo samo reći o tome da smo dug pojeli i popili jer ne vidim da smo nešto osim autoceste konkretno napravili. Nije napravljena infrastruktura koja će taj dug vratiti.
Ono što sam već rekao. Ako gledamo ukupni dug - koji je cirka 100%.
Ako se na te novce mora platiti recimo 3% onda moramo imati porast BDP-a 3% da ostanemo na istoj poziciji jer cijeli porast BDP-a se mora preliti u plačanje kamata.
Najgore je to što 3% kamate su dosta dobre kamate ali na žalost rast BDP-a nije baš ništa veći od te kamate.
Negdje sam našao talicu porasta BDP-a i utjecaj uzimanja dugova. Uglavnom tablica je govorila da u najboljim godinama porast BDP-a je tek nešto malo bila veća od duga.
Autor: BobRock - Lipanj 23, 2010, 11:34:46 prijepodne
Nije napravljena infrastruktura koja će taj dug vratiti.
Ne vraća se dug samo iz infrastrukture. Može uz najbolju infrastrukturu da se nema novaca za vraćanje duga. Infrastruktura je samo jedan važan preduvjet da bi država mogla dobro funkcionirati.
Citat:
Ako se na te novce mora platiti recimo 3% onda moramo imati porast BDP-a 3% da ostanemo na istoj poziciji jer cijeli porast BDP-a se mora preliti u plačanje kamata.
Baš se ne slažem s tvojom računicom. To bi štimalo ako bi državni proračun bio jednak BDPju, kaj bi značilo kolko zaradimo, tolko da potrošimo. Ali državni proračun se može i smanjiti, zar ne? Bar bi trebalo, kaj se, vjerujem, svi slažu. Očito je da živimo iznad svojih mogućnosti - više trošimo nego kaj zarađujemo. Ak već nemremo više zarađivati moramo manje trošiti, to i vrapci na grani znaju. Ali sve mi se čini da Hrvati to ne znaju jer nemreju shvatiti. Masa ih živi iznad svojih mogućnosti. A tako rade i naši političari s našom državom.
Autor: Sledgehammer - Lipanj 23, 2010, 11:37:08 prijepodne
Ako govorimo o strukturi onda možemo samo reći o tome da smo dug pojeli i popili jer ne vidim da smo nešto osim autoceste konkretno napravili. Nije napravljena infrastruktura koja će taj dug vratiti.
Nije točno.
Pod strukturom duga mislim na ono što je realno potrošeno na projekte i sa strane države, no činjenica je da ogroman postotak tih milijardi predstavlja dug kojega neće vraćati država, već građani koji su taj dug i - napravili!
Naime, taj dio je ustvari onaj kojega predstavljaju dugovi građana bankama (i koje će građani vratiti sami, putem vraćanja svojih kreditnih rata i mjesečnih obroka otplate), no taj dug se knjiži na državu jer je država jamac bankama da će se taj dug vratiti. Znači, nije država uzela i potrošila taj novac, a i povrat tog novca je gotovo 100-postotan (jer su građani daleko najsigurniji platiše svojih obveza, pa tako i kreditnih zaduženja, jer je povrat tih sredstava cca 99%), no kako se i jamstvo knjiži kao kreditna obveza, tako se i državi svi ti naši auti, kuće, stanovi, potrošački krediti itd itd - knjiže na leđa državi kao obveza, iako taj novac država nije ni uzela, ni potrošila, i neće ga vraćati porezni obveznici i zaposlenici, već građani i tvrtke koje su te komercijalne kredite i uzeli.
Udio takvih kredita "države" je u ukupnom dugu debelo preko polovice cijelog duga, tako da treba uzeti sve te podatke sa debelom rezervom, jer nije isto kupim li ja auto a ti si mi jamac, ili kupio ti auto a ja sam ti jamac. U oba slučaja se knjiži kreditna obveza i tebi i meni - no netko je guštao, a netko samo strahuje od neredovitog plaćanja onog drugog. Taj koji strahuje u ukupnom dugu države je sama država, zbog guštanja građana. Pojednostavljeno rečeno, to je to...
Manji dio tog duga je dug države, onaj gdje se država kao korisnik direktno zadužila (a njoj smo jamci svi mi), i o tom segmentu duga možemo govoriti kada se spominje javna potrošnja tipa gradnje autocesti, infrastrukture, pokretanja proizvodnje u državnim tvrtkama itd itd...
Autor: Bilaj - Lipanj 23, 2010, 01:24:16 poslijepodne
Nije sav dug nabila vlada.
Ali gledajući ukupno cijelu državu, i privatnike, i obične ljude i državnu upravu ukupni dug je jednak ukupnoj godišnjoj zaradi. To je problem.
Ukupno svi u hrvatskoj će mo imati sada raditi samo da otplatimo kamate. A kada država samo otplačuje kamate i ne može ni glavnicu otplatiti onda je u dužničkom ropstvu. :o
Autor: Bilaj - Lipanj 28, 2010, 09:44:10 prijepodne
"Izlazimo iz tunela i ulazimo u noć bez mjeseca i zvijezda"
Autor: Bilaj - Lipanj 29, 2010, 11:30:20 prijepodne
http://www.vecernji.hr/biznis/hrvatska-ce-najvise-pasti-medu-17-zemalja-jugoistoka-europe-clanak-160588 (http://www.vecernji.hr/biznis/hrvatska-ce-najvise-pasti-medu-17-zemalja-jugoistoka-europe-clanak-160588)
Autor: amarkulin - Lipanj 29, 2010, 01:27:40 poslijepodne
Ajd, živni malo, dolazi ljeto. ;D
Autor: plemenitashica - Lipanj 29, 2010, 03:44:27 poslijepodne
Bilaj zvani Recesija. ;)
Ajd, živni malo, dolazi ljeto. ;D
Slažem se s Bilajem od prvog posta. Teško vrijeme TEK dolazi, ali naši ljudi nikako da razumiju da će biti daleko teže nego li je bilo lani ili ove godine.
Autor: plemenitashica - Lipanj 29, 2010, 04:23:08 poslijepodne
Bilaj zvani Recesija. ;)
Ajd, živni malo, dolazi ljeto. ;D
Slažem se s Bilajem od prvog posta. Teško vrijeme TEK dolazi, ali naši ljudi nikako da razumiju da će biti daleko teže nego li je bilo lani ili ove godine.
U prilog tome:
"'Remetinečka ekipa izlazi, ništa se zapravo ne događa, a mi napredujemo prema EU-u i prema MMF-u. Da vam kažem – kuda je MMF prošao, tu trava više nije rasla!'
'Ne može 95 posto stanovnika sanirati probleme i podupirati ovih pet posto ratnih i tranzicijskih profitera! Vlada mora bar napraviti psihološki potez i na njih prebaciti teret jer je egoizam neodrživ. Doći će do situacije da ni tih pet posto vampira i komaraca neće imati što više sisati!', kaže Milardović koji tvrdi da se time ubija srednji sloj društva i poručuje Vladi da, kad se to dogodi, 'pleše kolo s oligarhijom'!
'Ova država i politika nije demokratska jer se kosi sa osnovnim izbornim načelom, ovo je oligarhija! Neka me netko uvjeri da nije – nakon što užicaju glasove od nas, mi im dođemo kao teret i kažu - pustite nas u našoj virtualnoj stvarnosti. Sitaucija je dovedena do apsurda. Još jedan potez ključem i sve će puknuti', zaključio je Milardović."
i za kraj:
Tko ne zna što je oligarhija?
Vrsta vladavine u kojoj najveću moć ima manjina populacije. Ta manjina je moć stekla zbog bogatstva, vojne sile, strahovlade ili političkog utjecaja.
http://www.tportal.hr/vijesti/hrvatska/74863/Hrvatska-nije-demokracija-nego-oligarhija.html (http://www.tportal.hr/vijesti/hrvatska/74863/Hrvatska-nije-demokracija-nego-oligarhija.html)
Autor: Bilaj - Lipanj 29, 2010, 07:35:53 poslijepodne
Tko ne zna što je oligarhija?
Vrsta vladavine u kojoj najveću moć ima manjina populacije. Ta manjina je moć stekla zbog bogatstva, vojne sile, strahovlade ili političkog utjecaja.
S ovim se moram složiti.
Tranzicija iz komunizma u demokraciju jest u političkom smislu samo prelazak iz jedne jedine stranke u 3-4 stranke koje se po svemu ponašaju po istom obrascu.
Najgore je što nema odgovornosti. Koliko je to ozboljan problem- Danas slušam Vlahušića i on kaže da nije znao kaj potpisuje.
Ako netko odogovoran ne zna što potpisuje onda ga treba istog trena torpedirati s tog položaja.
Hrvatskim političarima fali odgovornosti i da snose posljedice svojih dijela.
dodatak:
Nemrem se složiti s raosom u izjavi: "Njegov odlazak je potaknuo otvaranje i rješavanje afera, a njegov je odlazak vjerojatno povezan kao bijeg od tih problema."
Afere su se otvarale ali ne i riješavale.
Autor: Mlačanin - Lipanj 29, 2010, 08:42:36 poslijepodne
Da Vlahušić ima srama i političke odgovornosti ne bi se ni javljao. Ali od naših političara općenito, ni ne očekujemo da imaju bilo kakove kvalitete ili ne daj Bože slučajno odgovornosti.
Naučili smo svi da se to narodu ne daje i da se to nikada ne spominje. I sada bi mi najednom od njih,nedodirljivih ,nepogrešivih, da nam odgovaraju ili eventualno ponude ostavku na položaj.
Taman posla, pa nisu oni zbog toga na vlasti. Lijepo bi bilo da se za nesposobnost i loše poslovanje ponudi ostavka,ali isto tako ,kada se postignu uspjesi da se i to vrednuje i nagradi ako je moguće. I svakako u svemu treba participirati i stranka iz koje je neka osoba.
Naravno kako treba sudjelovati u uspjehu,istom tako neka sudjeluje i u neuspjehu. Pa ako se vidi da ne rade dobro , neka se lijepo oproste sa izvršnom vlasti i gotovo. Jedino se tako može očekivati dobar rad i naravno dobri rezultati
Autor: Bilaj - Lipanj 30, 2010, 10:20:07 prijepodne
Opet kažu da je problem sa isplatom mirovina. I do sada se to najavljivalo ali se uvijek uspjelo skupiti za mirovine. Tko zna do kada će se tak uspijevati.
jedan citat:
"Umirovljenici koji su svoje mirovine stekli radom ne mogu biti žrtve loše Vladine politike. Prihodi od doprinosa skoro su dostatni za isplatu starosnih mirovina ostvarenih po osnovi rada, ali problem stvara oko 200 tisuća povlaštenih mirovina koje se isplaćuju po posebnim propisima i koje uzmu gotovo 8 milijardi kuna. To je proračunski trošak koji Vlada nije riješila", kaže predsjednik Hrvatske stranke umirovljenika Silvano Hrelja.
Autor: Mlačanin - Lipanj 30, 2010, 11:37:44 prijepodne
Evo pada mi na pamet jedan način: umjesto da uplate u mirovinski fond , novac se može polagati u neku banku i tek po pravu na mirovinu stječe se mogućnost raspolaganja tim sredstvima. Ali naravno to država ne želi rješavati na takav način.
Drugo,ministar može govoriti kaj god hoće , ali je neosporna činjenica da su sredstva iz mirovinskog fonda svjesno potrošena.
Vladajući su svjesno slali radno sposobne ljude u mirovinu,uništavajući poduzeća lopovkom privatizacijom.
Nisu dozvolili da se pokuša sve to oko privatizacije riješiti na bolji način,nego su sve rasprodali da ostanu na vlasti.
Sada kada je voda došla do grla,nema odgovornosti,nema rješenja,a nemaju ni srama ni obraza priznati i jedni drugi da su upravo za ovakvo stanje zajedno odgovorni.
Sada se lako smiju i međusobno se okrivljuju.
Ne treba njima dozvoliti isplate njihovih osobnih primanja dok ne urede državu.
Ali od toga na žalost ništa.
Autor: Sledgehammer - Lipanj 30, 2010, 11:50:54 prijepodne
Ima još rješenja...
Autor: Mlačanin - Lipanj 30, 2010, 05:48:39 poslijepodne
Mlačanin - ;D ;D ;D
Ima još rješenja...
Ma znam da uvijek ima rješenja.
Ljutim se, jer ne mogu samo tako gledati kako se tu sve uništava, kao da iza nas slijedi potop!!
Autor: Bilaj - Srpanj 02, 2010, 10:58:27 poslijepodne
http://www.vecernji.hr/biznis/nakon-pada-bdp-a-prvom-slijedi-3-pada-drugom-kvartalu-clanak-162932 (http://www.vecernji.hr/biznis/nakon-pada-bdp-a-prvom-slijedi-3-pada-drugom-kvartalu-clanak-162932)
Ne bude hrvatska izašla iz recesije još dosta dugo :(
Autor: Sledgehammer - Srpanj 03, 2010, 12:06:05 poslijepodne
Autor: Bilaj - Srpanj 07, 2010, 10:40:26 poslijepodne
http://www.jutarnji.hr/rohatinski--krajnje-je-vrijeme-da-nesto-napravimo/844960/ (http://www.jutarnji.hr/rohatinski--krajnje-je-vrijeme-da-nesto-napravimo/844960/)
ZAGREB - Guverner HNB-a Željko Rohatinski opet je svojim istupom uznemirio svakog građanina ove zemlje. Sa saborske je govornice utjecajni guverner iznio crne prognoze i crne brojke koje kažu: deficit konsolidirane države, u koju su, osim proračuna, uključeni i izvanproračunski fondovi, Hrvatske ceste, Hrvatske autoceste i tako dalje, ove bi godine mogao nabujati na 21 milijardu kuna!
U taj je deficit HNB, među ostalim, uračunao protestirana jamstva za brodogradnju, koja procjenjuje na oko 2,5 milijardi kuna, povrat duga umirovljenicima za koji će trebati naći novac u proračunu jer prodaje imovine za taj dug neće biti te tzv. izdatke za nefinancijsku imovinu.
Deficit od 21 milijardu kuna bit će pedeset posto veći od dosadašnjih predviđanja. Uz otplatu kredita od 26 milijardi kuna, ministar financija Ivan Šuker mora ove godine za financiranje države smisliti čak 47 milijardi kuna, upola više nego lani.
I sve to uz pad BDP-a od 1,5 posto i 4 posto manje porezne prihode.
Pretpostavka za takve crne prognoze su, dakle, manji prihodi i isti rashodi.
- To dalje tako ne ide, rekao nam je Željko Rohatinski nakon jučerašnjeg nastupa u Saboru.
- Prvu stvar koju Vlada mora učiniti je fiskalna prilagodba. I MMF i Europska centralna banka su kazali ono što svatko vidi: pored ovakve porezne presije, veće nego u konkurentskim zemljama, jedini način fiskalne konsolidacije je bitno rezanje rashoda. Toga su svjesni i u Vladi, samo moraju za to imati snage, kaže guverner.
Više nema odgađanja
Prevedeno: rješenje za Hrvatsku je radikalan, žestok i nemilosrdni rebalans proračunskih rashoda, koji joj treba odmah, bez ikakvih odgađanja. Svako odgađanje znači da će rezovi morati biti još veći, a time i bolniji. Teoretski, ministar Šuker može državne financije održavati na životu cijele ove godine.
Danas se zadužio u SAD-u za novih 1,25 milijardi dolara, u jesen bi mu trebalo još oko milijardu eura, a u zemlji se planira zadužiti za 4 do 4,5 milijardi kuna. S tim bi preživio ovu godinu, no i tu vreba opasnost.
Guverner Rohatinski kaže da kod takvog zaduživanja i takvih deficita investitori postaju jako obazrivi, jer bi nam time javni dug porastao na 47 posto BDP-a, vanjski bi dug premašio sto posto BDP-a, a bit će povećan i proračunski deficit. Uz to, u jesen će na svjetsko tržište kapitala po novac doći i Španjolska, Portugal, Italija i još neke europske države, pa će i konkurencija biti jaka.
No, najveća opasnost za Hrvatsku su upravo obazrivi investitori, jer smo proteklih mjeseci vidjeli što oprez investitora čini pojedinim zemljama. Hrvatskoj uz rast duga neminovno prijeti i pad kreditnog rejtinga, što znači da bismo pali natrag u ‘junk’ status, odakle smo jedva isplivali prije nekoliko godina.
A takav loš rejting donosi znatno više kamate na kredite. Rizičnost zemlje mjeri se prema četiri kriterija: fiskalnom deficitu, javnom dugu, vanjskom dugu i deficitu platne bilance.
Sve lošiji pokazatelji
Hrvatskoj rastu fiskalni deficit te javni i vanjski dug, a smanjuje se samo deficit platne bilance, rekao je guverner u Saboru, čime je upozorio da tri od četiri pokazatelja prema kojima svijet mjeri vjerodostojnost neke zemlje kao dužnika u Hrvatskoj postaju sve lošiji.
Pesimističnu je prognozu zaokružio izjavom: “Pogledajmo nove članice i probleme koje imaju te reakciju EU na njihove probleme. ‘Snalazite se sami, a mi ćemo pomoći u mjeri u kojoj štitimo vlastite interese’”, čime je Rohatinski poručio da ulazak Hrvatske u EU neće riješiti probleme.
Autor: Sledgehammer - Srpanj 08, 2010, 09:51:19 prijepodne
Autor: BobRock - Srpanj 08, 2010, 03:00:08 poslijepodne
Taj Dr. Hebrang veli da kod nas ima 9,4 % nezaposlenih (http://www.business.hr/hr/Naslovnica/Ekonomija/DZS-Hebrangu-izbio-adut-Anketna-nezaposlenost-dosegla-11-2-posto) i tvrdi da su SDPovci neznalice, a kolko vidim ni sam ne zna računati (http://www.business.hr/hr/Naslovnica/Ekonomija/DZS-Hebrangu-izbio-adut-Anketna-nezaposlenost-dosegla-11-2-posto). Po mojem imamo i više od 11,2 %. To je samo mazanje očiju.
Osim toga u naslova tog članka se govori o 11,2 % a u samom tekstu o 18,4 %?
Jel zna ko kak se računa taj postotak nezaposlenih po toj našoj Hrvatskoj definiciji, a kak je to u drugim zemljama? Očito da tu ima razlike. Moral bum si ja to malo bolje pogledati, niš im ne vjerujem. Ako svako računa kak njemu paše onda je svako uspoređivanje blesavo. Tipično HDZ, samo nam muljaju i lažu. Očito da smatraju da imaju glup narod koji niš ne kuži.
Činjenica je, da po ovom grafikonu iz Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (http://www.hzz.hr/docslike/statistike/grafikon%201.pdf) imamo najviše nezaposlenih od 2006. godine. A sad - ak se bumo išli tješiti da ih je u nekoj drugoj zemlji više, onda smo naj..ali! Moramo se uspoređivati sa boljima a ne sa lošijima inače nam nikad ne bu bolje.
Autor: Bilaj - Srpanj 08, 2010, 03:45:27 poslijepodne
Najgore je što se koristi ta anketna nezaposlenost a ne realna nezaposlenost.
Ako netko nakon godina pohođenja HZZ-u odustane on automatski se briše sa liste nezaposlenih a i dalje ne nezaposlen.
Autor: Bilaj - Srpanj 09, 2010, 10:21:30 prijepodne
Euro na 9 kuna:
http://danas.net.hr/novac/page/2010/07/09/0041006.html?pos=n0 (http://danas.net.hr/novac/page/2010/07/09/0041006.html?pos=n0)
http://www.tportal.hr/biznis/gospodarstvo/76564/Rohatinski-I-dalje-cu-braniti-tecaj-kune-ali.html (http://www.tportal.hr/biznis/gospodarstvo/76564/Rohatinski-I-dalje-cu-braniti-tecaj-kune-ali.html)
ali i jedan zgodan prijesjek hrvatskog gospodarstva koji je porazan- na engleskom je ali ima jako puno grafova pa obvezatno pogledajte.
http://fistfulofeuros.net/afoe/economics-and-demography/croatia-on-the-brink-of-what/ (http://fistfulofeuros.net/afoe/economics-and-demography/croatia-on-the-brink-of-what/)
Autor: Bilaj - Srpanj 13, 2010, 03:38:53 poslijepodne
http://www.tportal.hr/vijesti/hrvatska/77210/Milradovic-cacicu-makni-se.html (http://www.tportal.hr/vijesti/hrvatska/77210/Milradovic-cacicu-makni-se.html)
Izdvojio bih ovo:
Na koncu Milardović smatra da se ovdje radi o goloj borbi za vlast, u kojoj ni vladajuće ni oporbu nije briga za nas, nego promiču interese određenih lobija, kako domaćih tako i stranih.
'Cilj Europske unije je za njih svet jer će se onda moći uhljebiti po raznim odborima i komisijama za apanažu, o čemu ostali mogu samo sanjati', zaključio je Milardović.
Zato se i nećemo tako dbrzo izvući iz krize. :'(
Autor: Bilaj - Srpanj 13, 2010, 07:56:13 poslijepodne
Sve gore i gore. Svi imaju rast samo mi imamo pad.
Najgore je što se govori da je kriza u Grčkoj treba pogledati kak je u Hrvatskoj. U Grčkoj je pad -0,8 a u Hrvatskoj je -1,5. :(
Autor: shaka zulu - Srpanj 14, 2010, 12:39:29 prijepodne
Poskupjelo brašno i kava, a ulje skočilo čak 10% - na 11 kuna
http://www.vecernji.hr/biznis/poskupjelo-brasno-kava-a-ulje-skocilo-cak-10-11-kuna-clanak-167452 (http://www.vecernji.hr/biznis/poskupjelo-brasno-kava-a-ulje-skocilo-cak-10-11-kuna-clanak-167452)
Autor: Mlačanin - Srpanj 21, 2010, 12:52:15 poslijepodne
Baš sam znatiželjan kada će i osobnim primjerom zauzeti stav da on bude prvi , koji će predvoditi u smanjivanju deficita u proračunu na način da se spusti na prosječnu plaču zaposlenih u javnim službama,recimo na 6.000,00 . A ne biti dvoličan ko i ostali iz vlade. Ovo je naše zajedničko zlo,ali izgleda da ga oni generiraju,a mi to sve dobo vračamo i plaćamo.
No dobro ,uzmimo da je to jedno od potrebnih mjera. Provedimo to, koliko nam dugo treba tako ostati?
Dali treba još nešto , učinimo i to, na koje vrijeme……..ali nakon toga treba zaista biti bolje.Da vidimo od vlade takav plan,prijedloge rješenja,plan provedbe realizacije, O D G O V O R N O S T I ,sankcija ako ne uspije.
A ne ovako , paušalno lupetaju i osiromašuju ovaj narod.
Autor: Bilaj - Srpanj 24, 2010, 10:39:15 prijepodne
Hrvatska je sa 200 tisuća nezaposlenih i stopom od 11,2 posto anketne nezaposlenosti u prva tri mjeseca zabilježila najveći rast anketne nezaposlenosti u posljednje tri godine. Ono što još više zabrinjava je da je stopa zaposlenosti na rekordnoj niskoj razini. Naime, podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju kako od 3,74 milijuna radno sposobnih Hrvata, radi samo njih 1,56 milijuna ili 41,8 posto. Više radno sposobnih ne radi nego što radi.
Autor: Mlačanin - Srpanj 24, 2010, 10:57:39 prijepodne
Naravno ,treba uzeti u obzir i veliki val otpuštanja radnika iz privatnog sektora u ovo doba recesije. Međutim kako bilo da bilo ,mislim da smo mi kao narod,postali pravi stručnjaci u pronalaženju načina za preživljavanjem.
Autor: Bilaj - Kolovoz 12, 2010, 03:17:59 poslijepodne
Već je vanjski dug premašio 100% BDP-a. pa zato samo izbaciju vrijednosti za dug države koji je prema vani preskočio 50%
http://www.seebiz.eu/hr/makroekonomija/uzbuna-javni-dug-skocio-na-52%2c5%25-bdp-a%2c-a-bit-ce-i-veci,88282.html (http://www.seebiz.eu/hr/makroekonomija/uzbuna-javni-dug-skocio-na-52%2c5%25-bdp-a%2c-a-bit-ce-i-veci,88282.html)
Autor: amarkulin - Kolovoz 13, 2010, 10:00:45 poslijepodne
... a kad ćemo mi?
Autor: Bilaj - Kolovoz 15, 2010, 11:45:15 prijepodne
U Hrvatskoj reforme nisu moguće
Vlada nema političke snage da kaže uzet ćemo seljacima i preraspodjeliti radi dugoročnijeg razvoja - svima mora udovoljiti
Još u doba Ive Sanadera bili smo svjedoci političkog »običaja« da Vlada promijeni neku svoju odluku takoreći prije nego li se osušio potpis kojim je postala pravomoćna. Nekako u ovo doba prije dvije godine zbio se klasičan, gotovo tragikomičan, slučaj takvog obrata, kada je predsjednik Vlade s godišnjeg odmora izdao »zapovijed« da se uredbom promijeni svježe donešena odluka o limitiranju noćnog radnog vremena trgovina. Naime, čim je odluka stupila na snagu ispostavilo se, u srcu turističke sezone, da će zbog nje nastradati izvanpansionska potrošnja, jer bi vlasnici štandova i trgovina suvenirima i ostalom ljetnom potrošnom robom trebali staviti ključeve u bravu upravo kada se poslije kupanja i večere turisti odvaže na šetnju našim turističkim središtima.
Majstori spina
Takvih reakcija premijera i Vlade bilo je pregršt. Jedan čitav tekst bio bi premalen samo za najjednostavnije nabrajanje povuci-potegni odluka i političkih poteza vlasti. Ponekad su bile inicirane »mrgođenjem« seljaka ili sindikata, ponekad se znao umiješati neki strani faktor (ZERP) a ponekad su obratima kumovali unutarstranačka nesuglasnost (zdravstvena reforma). I premda je iz vrha vlasti stalno stizao politički »spin« kako je to dokaz mudrosti Vlade sposobne priznati svoju grešku i promijeniti odluku, kao da se odluke već unaprijed nisu mogle simulirati i predvidjeti njihovi učinci, skupilo se dovoljno dokaza za tvrdnju da je zapravo riječ o političkom kalkuliranju radi održanja na vlasti odnosno osluškivanju bila birača, pa se na neki način odbija odgovornost za učinjene poteze te prefereira stihijnost i politička nedosljednost na rubu kaosa.
Ni u vrijeme Jadranke Kosor u pristupu političkom odlučivanju nije se mnogo toga promijenilo. S bitnom razlikom. Kosor je preuzela Vladu u trenutku procvata krize, kada je izvršna vlast pod hitno morala iznjedriti primjeren odgovor na krizu, pa se s pravom očekivalo da više neće biti improvizacija, igre »sad donesem, sad promijenim odluku«. Počelo je, međutim, s »haračem« na plaće koji je poslije nekog vremena modificiran pa će u studenom biti potpuno skinut, a ni s programom mjera za gospodarski oporavak stvari ne stoje najsjajnije. Pokušao je sve obuhvatiti i sastavljen je od »mali milijun« mjera od kojih neke jedna s drugom ne govore. Veliko je pitanje može li se s takvom »strategijom« izaći iz krize.
Profesor na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu Ivan Grdešić sumnja u to. »Budući da je zadatak kojeg treba riješiti, na kojeg treba sustavom javnih politika odgovoriti, borba protiv recesije, odnosno povratak razvojnog ciklusa, takav veliki problem Vlada u stvari ne pokušava riješiti holistički, odgovarajući na problem istom razinom uvida u problem, nego na njega odgovara inkrementalno, malim pomacima u pojedinim sektorima, promatra da li taj pomak izaziva nekakvu reakciju, pa ga onda zadržava ili mijenja. S obzirom na opću težinu problema pred kojim se nalazimo to nije dobar ni strateški ni taktički pristup«, kaže Grdešić.
Teorija malih koraka
Grdešić to ilustrira lutanjima oko poreznih politika gdje se prvo uvede jedna stopu, pa onda druga, pa se jedna ukine, poslije i druga. Odgovor na veliki problem tako je malen, sporadičan, jer se misli da bi se velikim brojem takvih minimalnih intervencija na velikom broju mjesta moglo riješiti to veliko pitanje. I onda su naravno, kaže Grdešić, sva ta pitanja, sve te male strategije međusobno odvojene. Svako ministarstvo ima zadatak riješiti nešto malo u svom sektoru. Nema središnje vizije, povezanosti tih mjera koja bi odgovarala razini problema s kojim smo suočeni. Ukratko, inkrementalna politika nije dovoljna za veliku promjenu. Ona je primjerena malim promjenama i za stabilizaciju, odnosno održavanje postojećeg stanja. Sa setom malih intervencija koje bi trebale riješiti veliki problem očigledno neće ići.
Prema Grdešićevom mišljenju, ovakav pristup je pasivan, nedostaje mu aktivne uloge države. S jedne strane, male mjere izazivaju minimalan pomak ili ga uopće nema, odgođen je u neku imaginarnu budućnost, a onda se očekuje da će te spasiti nešto treće: razvoj u Europi, poboljšanje okoliša koji će oživjeti tvoja tržišta, ili pak turisti pa se molimo da ih dođe što više i donesu novac. Kao što kaže jedna sudionica nedavne televizijske ankete, napominje Grdešić, trudimo se »da im uzmemo što više para«. Uzdamo se dakle uvijek u nečija tuđa sredstva, u neke promjene koja će doći izvana ili u preživljavanje do sljedećih izbora«.
Naravno, nije riječ samo o našem problemu. I druge su zemlje u Europi i svijetu suočene s izborom pristupa rješavanju političkih problema i reagiraju različito. »Jedan od razloga zašto se naša Vlada tako ponaša je u tipu političke vlasti koji je na djelu. Riječ je o velikoj koaliciji koja se ne može dogovoriti o velikim promjenama, velikim redistributivnim odlukama. Ona svakog koalicijskog partnera, i stvarnog i u biračkom tijelu, mora inkrementalno, s malim, zadovoljiti. Dakle, ona nema političke snage da kaže sada ćemo uzeti seljacima ili nekima drugima ili ćemo to na neki način preraspodjeliti radi dugoročnijeg razvoja. Svima treba udovoljiti da bi koalicija opstala. Tako to funkcionira kod nas za razliku od nekih drugih država gdje je ta moć jasno situirana. Primjerice koalicijska u Velikoj Britaniji ili Njemačkoj sastavljena je od dva partnera koji imaju slične poglede na rješenje problema, ili imate Obamu koji, sukladno američkom političkom sustavu, sam u stvari može napraviti ozbiljan zaokret u politici«, tvrdi Grdešić.
Nova vlast – šansa
Mišljenje je ovog našeg istaknutog politologa da stoga pravi rezovi i reforme u Hrvatskoj sada jednostavno nisu mogući. Biti će mogući tek sa stvaranjem nove vlasti koja će dobiti legitimitet za ono što ova vlast ne može i ne želi napraviti. »Nova vlast će doći s jasnom percepcijom da se nešto mora napraviti a samim činom promjene vlasti građani će dati mogućnost da se to napravi. Ideja o nekakvoj tehničkoj, tehnokratskoj vlasti koja bi nešto riješila ne funkcionira. Jedino što može dovesti do preokreta je da se stvori nova vrsta političke moći i da se onda na njenoj podlozi oblikuje nova vrsta političkog djelovanja, upravljanja zemljom sa strateškim i dugoročnijim potezima«, zaključuje Ivan Grdešić, dodajući kako sumnja da je HDZ sposoban promijeniti vizuru odnosno ispuniti političke zahtjeve nužne za razvojni iskorak Hrvatske.
No, dok se to ne dogodi, a do izbora kao i do prebrojavanja glasova koji će nam dati odgovor na pitanje žele li građani Hrvatske doista promjene ili su »zadovoljni« postojećim je još daleko, možemo se samo nadati da od malih stihijskih koraka neće biti veće štete.
http://www.novilist.hr/Vijesti/Novosti/u-hrvatskoj-reforme-nisu-moguce.aspx (http://www.novilist.hr/Vijesti/Novosti/u-hrvatskoj-reforme-nisu-moguce.aspx)
______________________________________
Ono kaj ja mislim. Ništa se neće promijeniti- nažalost sa bilo kakvom vlašu. :(
Autor: amarkulin - Kolovoz 15, 2010, 12:05:56 poslijepodne
Autor: shaka zulu - Kolovoz 15, 2010, 12:15:24 poslijepodne
The last speech of Ceausescu (http://www.youtube.com/watch?v=YEZHZHNByCs#)
...z pripadajučem komentarom...
You killed Ceausescu, and 20 years later, Romania is known in Europe only for its cheap whores, and gypsyes baggers and criminals. Half of the population is working shitty jobs in the EU, and the other half is surviving by collecting iron scraps and stealing wood from the remaining forests. The contry has virtually no industry, no agriculture, no education, no roads, nothing
Za nas kaj nismo engleski navudreni,
Prijevod teksta, web-stranica i dokumenata;
Ubio si Ceausescu, i 20 godina kasnije, Rumunjska je poznat u Europi samo za svoje jeftine kurve, i gypsyes baggers i kriminalaca. Polovica stanovnika radi shitty radnih mjesta u EU, a druga polovica je preživjeli od skupljanja željeza bilješke i krađa drveta iz preostalih šuma. Contry praktično nema industrije, ni poljoprivrede, ni obrazovanja, ni ceste, ni
Autor: amarkulin - Kolovoz 17, 2010, 10:24:14 prijepodne
Prema istraživanju koje je proveo Anto Bajo s Instituta za javne financije, u 20 hrvatskih županija, 126 gradova i 430 općina 2008. bilo je zaposleno više od 66.000 radnika. Pritom je njih 37.000 radilo u lokalnim upravama, a više od 29.000 u komunalnim poduzećima. Dosad se broj zaposlenih u jedinicama lokalne samouprave u prosjeku povećavao za oko dvije tisuće na godinu, što pokazuje u kojoj je mjeri lokalna samouprava bila poželjno radno mjesto za prosječnog građanina. No, kriza će tome prije ili kasnije stati na kraj.
...
- Očekuje nas daljnji pad prihoda jer su sve Vladine mjere dosad teret uštede prebacivale na lokalnu samoupravu, a država se u isto vrijeme nije bila spremna ničega odreći - prognozira Obersnel, predsjednik Udruge gradova.
http://www.jutarnji.hr/nista-od-novih-vrtica-i-skola--a-onda-otkazi/878299/ (http://www.jutarnji.hr/nista-od-novih-vrtica-i-skola--a-onda-otkazi/878299/)
Autor: Stjepan - Kolovoz 17, 2010, 08:56:15 poslijepodne
Hrvatska se još nije odlučila kako dalje - evo kako to radi Europa
Slabo punjenje proračuna i rast rashoda iznad plana činjenica su poznata već nekoliko mjeseci, no Vlada Jadranke Kosor kao ni ministar financija Ivan Šuker nisu još javnosti predstavili plan za izbjegavanje nadolazeće fiskalne krize.
Iako se „zna“ da će izvanredna sjednica Sabora na kojoj će se izglasavati rebalans proračuna biti za deset dana, javnosti, osim neslužbenih najava iza kojih nije stao niti jedan član Vlade, nije poznata niti jedna fiskalna mjera koju Vlada misli provesti. Čak i SDP ovoga puta prije Vlade nudi konzistentan i sveobuhvatan fiskalni plan kako prevladati krizu proračuna.
Iako su mediji „informirani“ o Vladinom planu o uvođenju poreza na banke kao i o navodnom zaključku da prostora za rezanje rashoda više gotovo nema, još je nepoznato u kojem će smjeru krenuti Šuker. Hoće li rebalans bazirati na smišljanju metoda kako popuniti proračunsku rupu ili će znatnije zarezati u rashode, tek treba vidjeti.
Europska iskustva i praksa daju često različite i nespojive recepte za prevladavanje krize, no razlika između Hrvatske i gotovo svih država EU krije se u činjenici da su one već izašle iz recesije, a Hrvatska nije. Negativne posljednje kvartale imale su još samo Grčka i Irska dok eurozonu u izlasku iz recesije predvodi Njemačka sa 2,2 posto rasta, a EU 27 predvodi Litva sa iznenađujućih 2,9 posto rasta.
Europska iskustva i planovi:
Austrija se odlučila za proračunsku štednju i rezanje subvencija i jamstava radije nego u dizanje poreza. Plan je u 2011. javnu potrošnju smanjiti za 1,7 milijardi eura kroz smanjenje proračuna svih ministarstava za 3,6 posto. Specijalnim porezom na banke planira se prikupiti 500 milijuna eura.
Bugarska upravo razmatra dizanje izravnih i indirektnih poreza te kreće u borbu s poreznom evazijom. Na prodaju će biti ponuđeni udjeli u državnim kompanijama, a smanjuju se i državne investicije. Jedini rast doživjet će mirovine i to za čak 9 posto.
Češka Republika usvojila je paket ušteda težak 3,2 milijarde eura. Srezana su socijalna davanja, a kao i u Hrvatskoj povećan je PDV, ali i trošarine. O reformi mirovinskog i zdravstvenog sustava odluku će donijeti nova vlada.
Danska je najavila proračunske uštede u naredne tri godine od 3,2 milijarde eura. Ukidaju se prava nezaposlenima i obiteljima, a srezane su i plaće ministara. U proračunu je smanjen izdatak za pomoć siromašnim državama, a planirano smanjenje poreza je odgođeno. U javnom sektoru ukida se 20.000 radnih mjesta.
Francuska planira smanjiti javnu potrošnju za 45 milijardi eura. Na tri godine zamrznuta je javna potrošnja osim na mirovine i plaćanje kamata na državni dug. Ministarstva moraju u istom periodu svoje troškove srezati 10 posto. Zatvaranjem poreznih rupa planira se proračunu osigurati 5 milijardi eura. Diže se starosna dob za odlazak u mirovinu, a planira se uvesti i poseban porez na banke.
Njemačka od 2011. do 2014. želi smanjiti potrošnju 80 milijardi eura. U tom periodu izdaci za socijalna prava smanjit će se 30 milijardi eura. Ukida se 15.000 radnih mjesta u javnom sektoru, a uvode se novi porezi za nuklearne elektrane i zračni promet, te posebni porez na banke. Režu se subvencije građanima i tvrtkama.
Grčka će u naredne četiri godine uštedjeti 35 milijardi eura. Plaće u javnom sektoru su zamrznute do 2014., PDV je sa 21 posto podignut na 23 posto, dob za odlazak žena u mirovinu podignuta na 65 godina, porezi na duhan, alkohol i gorivo podignuti 10 posto. Državni službenici koji zarađuju iznad 3.000 eura mjesečno nemaju više pravo na božićnicu, uskrsnicu i regres. Uveden je novi porez na visoko-profitabilne kompanije.
Mađarska se od bankrota spasila 20 milijardi eura vrijednim sporazumom s MMF-om. Zamrzavanjem državne potrošnje, štednjom i uvođenjem posebnog poreza na banke (traje tri godine) planira se ostvariti 430 milijuna eura. Državni dužnosnicima plaće su srezane do 15 posto, a planira se i smanjenje poreza kako bi se potaklo zapošljavanje.
Italija se odlučila na krizne mjere kojima će uštediti 24 milijarde eura u naredne dvije godine. Državne plaće zamrznute su na tri godine, a zastupnicima su i smanjene. Uvode se novi porezi na opcijske dionice i bonuse menadžera. Lokalna samouprava morat će uvesti štednju u bolnicama i školama i drugim službama. Porezna služba želi udarom na poreznu evaziju izbjeći godišnji gubitak za proračun u iznosu do 120 milijardi eura. Moguće su nove državne investicije u javne radove.
Litva je već u lipnju provela raspravu u parlamentu o novim mjerama protiv krize. Produljeno je zamrzavanje plaća javnih službi te će se postupno dob za mirovinu dići na 65 godina. Planira se rezanje porodiljnih prava, a alkohol i lijekovi će biti oporezovani po višim stopama. Nove mjere trebaju osigurati trećinu od ciljanih 1,2 milijardi eura ušteda da se deficit snizi na 3 posto.
Poljska planira uštedu od 14,4 milijardi eura u naredne dvije godine. Vlada je predvidjela ograničavanje javne potrošnje na 1 posto iznad stope inflacije, no ta se mjera razmatra jer nova Vlada strahuje da će ograničiti rast.
Portugal planira uštediti 11 milijardi eura u naredne četiri godine. Višim činovnicima i političarima plaće su snižene 5 posto, a PDV povećan jedan postotni bod. Korporacijski porezi su povećani, a uvedena je i nova stopa poreza na dohodak od 45 posto za plaće iznad 150.000 eura godišnje. Smanjeni su socijalni izdaci, a država planira prodajom imovine osigurati 6 milijardi eura za proračun.
Rumunjska vlada jedva je preživjela glasanje o povjerenju zbog predloženih mjera štednje. MMF posudbu 20 milijardi eura uvjetuje rezanjem plaća i mirovina. Plaće javnih službi smanjuju se do 25 posto, a mirovine do 15 posto. Dob za odlazak u mirovinu se diže.
Slovačka ima novu vladu koja tek treba predstaviti svoje mjere. Slovačka ove godine na međunarodnom tržištu mora prikupiti između 6 i 8 milijardi eura prodajom obveznica.
Slovenija predlaže rezove u bonusima javnog sektora. Minimalna plaća je znatno podignuta, te se dižu stope trošarina. Premijer Borut Pahor je najvio da će se svaki manjak u proračunu nadoknaditi porezima.
Španjolska je u svibnju usvojila plan uštede 15 milijardi eura, nakon što je u siječnju već odlučila uštediti 50 milijardi eura. Državnim službenicima plaća je snižena 5 posto i zamrznuta. Javne investicije srezane su za 6 milijardi eura, dok je lokalna samouprava uštedila 1,2 milijardi eura. Mirovine su zamrznute, a ukida se naknada za rođenje djeteta od 2.500 eura. Povećan je PDV, a smanjena pomoć siromašnim državama.
Velika Britanija će do 2014.-15. smanjiti deficit za 113 milijardi funti. Najnovije mjere nove vlade uključuju rast PDV-a i uštede na socijalnim davanjima.Posebnim porezom na banke godišnje će se prikupiti 2 milijarde funti. Većina ministarstava svoje će troškove morati smanjiti 25 posto do 2015. godine. Porez na kapitalnu dobit za one s najvećim prihodima diže se sa 18 na 28 posto.
Autor: Stjepan - Kolovoz 17, 2010, 08:57:53 poslijepodne
Zakašnjeli rebalans
Ovo s rebalansom je već pomalo zabrinjavajuće jer se ekipa iz pozicije i opozicije ulovila u jedan igrokaz koji nema stvarnog izgleda za uspjeh, a što je najgore čini se da se s obje strane nalazi ekipa koja niti ne razumije što bi u stvari trebalo učiniti.
Maras je ponovio prijedlog SDP-a da se svi rashodi, osim mirovina, plaća i socijalnih davanja, smanje za 10 posto, čime bi se uštedjelo potrebnih pet milijardi kuna. ‘Dojam je da Vlada radi upravo suprotno’, rekao je Maras, izražavajući bojazan da se rebalans priprema samo da bi se stvorili preduvjeti za nova zaduženja. (tportal)
Ovo bi bilo super da je realno, no ekipa je nekako propustila neke temeljne argumente uzeti u obzir, kao što je to na primjer kalendar. Dečki su zaboravili da je danas 17. kolovoza i da će se sjednica Sabora desiti negdje krajem kolovoza gdje će proračun biti izglasan, a nedugo potom i objavljen pa će tako stupiti na snagu.
Ukupni iznos trenutno važećeg proračuna je nekih 140 milijardi kuna. Od tih 140 milijardi, njih nekih 22 milijarde otpada samo i isključivo na plaće zaposlenih u državnoj upravi. No nije to samo tih 22 milijarde nego je negdje u troškovima zdravstva sakriveno dodatnih 7-8 milijardi kuna plaća koje se ne iskazuju zbog metodologije obračuna. Dakle, preostaje nam na raspolaganju nekih 108-110 milijardi kuna. Od ove brojke treba odmah oduzeti nekih 64.5 milijardi kuna koliko iznose tzv. naknade građanima i kućanstvima a što su u stvari transferi u mirovinski i zdrastveni sustav iz državnog proračuna. Ostali smo dakle na nekih 43,5 milijardi kuna od kojih opet moramo oduzeti 6.4 milijarde kamata za zajmove, i nekih 17 milijardi glavnice +- neki sitniš sa strane što čini dodatne 24 milijarde, a što pak znači da je za sve ostalo (uključujuči i struju, vodu, telefon i slično) ostalo nekih 20-ak milijardi kuna.
Štogod učinili s tom brojkom, nerealno je da u rujnu mjesecu možete iz tih 20 milijardi iscjediti 5 milijardi kuna ušteda iz jednostavnog razloga što je po dinamici trošenja proračuna dvije trećine tog iznosa ionako već potrošeno u prethodnim mjesecima a da ne kažemo kako je dobar dio od tih preostalih 5-6 nepotrošenih milijardi ionako već rezerviran različitim cjelogodišnjim ugovorima i u biti jedino što ovom metodom možemo računati je nekih milijardu do dvije ali i to u jako optimalnim uvjetima.
Da ne bi ispalo da samo SDP sjedi na ušima:
Osvrnuvši se na mogućnost rezanja plaća za 10 posto, što je nedavno najavio Josip Friščić, premijerka Jadranka Kosor je kazala:
‘To nije Friščićev prijedlog, nego razmatranja što bi sve moglo ući u rebalans.’ (tportal)
Dakle, ako uzmemo obrnutu logiku i idemo kresati 10% plaća, a znamo iz gornjeg da nam je ukupna masa plaća za cijelu godinu oko 32mlrd kuna, a imamo četiri preostala mjeseca (a objektivno, ne možete retroaktivno skidati plaće i u biti imate samo tri mjeseca plaće koje možete zahvatiti do kraja godine), ispada da bi linearno smanjenje mase plaća za 10% zahvatilo oko 8 milijardi kuna bruto i ako to smanjimo za 10% onda se masa plaća smanjuje za tih donekle komičnih 800 milijuna kuna do kraja godine i u biti smo na brojci koju se može dobiti i SDPovom metodom.
Ako pak zbrojimo jednu i drugu opciju, uzmemo realnosti (dakle vlada je tražila 10%, sindikati su sada krenuli u drugi čin ovog igrokaza i naći će se negdje na 5%) onda je realni rebalans koju ova vlada može iznjedriti smanjenje ukupne mase državnog proračuna od oko 2 milijarde kuna i to u jako optimističnom scenariju (što je nekih 1.5% proračuna), dok će se razlika neminovno napuniti dodatnim zaduženjem.
Toliko o tome.
Autor: Bilaj - Kolovoz 24, 2010, 11:32:20 prijepodne
Anketa večernjeg lista:
Podržavate li da Vlada rebalans temelji na zaduživanju, a ne na rezovima?
* Da (734 glasova)
54.21%
* Ne (620 glasova)
45.79%
To mi je totalni apsurd. Ako država nema novaca onda mora manje trošiti a ne još se zaduživati.
Autor: Stjepan - Kolovoz 24, 2010, 03:36:46 poslijepodne
Autor: amarkulin - Kolovoz 25, 2010, 01:26:12 poslijepodne
Apocalipsa
mladima savjetujem što hitniju emigraciju dok su granični prijelazi još otvoreni i dok se može dobiti viza za izlazak iz ove zemlje... u argentini se meso kvarilo u samoposlugama u koje nitko nije zalazio i koje su čuvali zaštitari s puškomitraljezima, dok je u isto vrijeme narod umirao od gladi... nakon par dana isteka roka trajanja to isto meso se bacalo, a gladne horde očajnih ljudi su se međusobno ubivale da bi se domogle komadića pokvarenog mesa... tu se krije sva istina liberalnog kapitalizma... u toj crtici... koja će uskoro biti i kod nas... tko ima makar ukrasne posude sa cvijećem, nek iščupa cvijeće i sadi rajčice, paprike, krumpire, kupus.. tko ima šupu u stanu, neka je očisti od starih stvari i nek počme uzgajati kokoši... gladovati neće samo oni kojima hrana raste u dvorištu i koji je budu dugim cijevima sposbni obraniti... to će vam biti hrvatska za dvije tri godine.. naši pomorci koji su bili na vezu u Buenos Airesu dok se to događalo, a oni čekali iskrcaj i na svoje oči to gledali... zamisli samoposluga čuvana kordonom zaštitara u koju nitko ne ulazi jer nema novca i zna se da neće ući a oko nje horde ljudi čekaju da iznesu robu kojoj je istekao rok trajanja... to je propaganda sakrila od nas, a događalo se prije 4 godine tijekom argentinske krize. Uglavnom sretno svima makar ne nadajte se previše.
http://www.index.hr/vijesti/clanak/darinko-kosor-popljuvao-rebalans-jadranka-kosor-vise-ne-vodi-vladu/508777.aspx (http://www.index.hr/vijesti/clanak/darinko-kosor-popljuvao-rebalans-jadranka-kosor-vise-ne-vodi-vladu/508777.aspx)
Autor: amarkulin - Kolovoz 25, 2010, 04:35:43 poslijepodne
Promijenit će se za jedno 10 godina, kad eskalirana kriza natjera nesposobne da se sami maknu, jer će morati snositi posljedice za loše odluke temeljene na neznanju. Sada su očito svi toliko ispremreženi interesima i vezama, da nitko nema petlju reći "dosta" svima onima koji žive od nerada.Još neki misle kao ja pred dva tjedna:
"I to je ono što je HDZ pokazao ovim rebalansom proračuna. Ne treba onda čuditi što će više građana pozdraviti ovakvo prelijevanje iz šupljeg u prazno, nego što će ga kritizirati."
http://www.index.hr/vijesti/clanak/pustimo-vise-crvene-vragove-ovo-je-pravi-komunizam/508821.aspx (http://www.index.hr/vijesti/clanak/pustimo-vise-crvene-vragove-ovo-je-pravi-komunizam/508821.aspx)
Sretno, narode!
Autor: Mile car - Kolovoz 25, 2010, 10:40:18 poslijepodne
Da je to komunizam mnogi bi tucali kamen na golom otoku
Autor: JosipJoža - Kolovoz 25, 2010, 10:54:48 poslijepodne
Autor: Mile car - Kolovoz 25, 2010, 11:19:11 poslijepodne
Mislim da nam taj dio danas u ovoj demokraciji jaaako fali.
Autor: Bilaj - Kolovoz 28, 2010, 07:45:01 prijepodne
Ono što sam bio govorio prije i što se najbolje može pokazati kako mi nikako ne možemo imati konkurentnu mesnu industriju.
Što je bila bit.
Neki uvozni je uvezao meso staro čak 10 godina. Po našim zakonima to je moguće i legalno. Samo što nigdje u EU se ne može uvesti meso koje je strije od 6 mjeseci.
Zato mi uvozimo meso i 10 godina staro (hrvatska ima ograničenje 1 godinu zamrznuto u običnoj škrinji ali za ovo duboko smrzavanje ne) .
Ali ni to nije sve. ako je neko meso staro više od jedne godine u običnoj škrinji, onda se to meso preradi u npr čevapčiće i opet se može prodavati.
spomenuti uvoznik je uvezao meso po cijeni od 4,5 kune za kilu. Prodaje je po recimo 30 kuna + pdv. To je zarada od 500 %.
Domaći proizvođać nema šanse prodati meso po cijeni od 4,5 kune. On propada.
Kupac je kao bolje prošao jer je kupio staro meso koje nitko ne želi po cijeni koja je jeftinija od normalno sviježeg mesa.
Uvoznik je imao ekstra zaradu. S vremenom neće biti više ni jedan jedini domaći proizvođać nego isključivo navedeni uvoznik uvoziti meso.
I tako uništavamo svoju proizvodnju, samo zato da bi neki bili sretniji da su kupili malo jefitnije meso koje se nemre kupiti u EU jer isto ne valja.
Inače što se mene tiče- ja takvo meso izbjegavam jer sam se par puta zeznuo i kupio a meso mi smrdi za poluditi. Sad sam samo postal piletino jedac.
Autor: plemenitashica - Kolovoz 28, 2010, 10:22:26 prijepodne
..... Sad sam samo postal piletino jedac.
Još dodajem i puretinu, janjetinu i to samo znanog porijekla dakle frišku ne smrznutu.
Autor: amarkulin - Kolovoz 28, 2010, 10:28:24 prijepodne
Autor: plemenitashica - Kolovoz 28, 2010, 10:37:37 prijepodne
Ja nikad meso ne kupujem po supermarketima,......
Niti ja osim ponekad smrznute cordon blue od Purisa. Friško meso i čvarke kupujem kod Navračića, a vrlo često i kod prijatelja koji imaju stoku, a hrane ju u Pokuplju. Ponekad kupujem pečenicu u Dubrancu.
I voće ne kupujem u dućanima, nego u voćarni na Trgu Stjepana Radića, koja ima zaista najbolje voće i povrće u cijelom kraju.
Autor: Sledgehammer - Kolovoz 28, 2010, 10:43:17 prijepodne
Sad sam samo postal piletino jedac.
(http://img192.imageshack.us/img192/9869/humourpicsphoto623.jpg) (http://img192.imageshack.us/i/humourpicsphoto623.jpg/)
Autor: Mlačanin - Kolovoz 28, 2010, 10:57:05 prijepodne
Nemojte si misliti da „patuljci „ pojma nemaju kako se radi takav posao.
Ako to rade velike firme, a evidentno je da rade,ako to država dozvoljava,a evidentno je da dozvoljava…..pa ne vjerujem da su svi ostali iz Hlebina?????
Malo sutra!!!
Svi mi to uredno kupujemo,samo se zavaravamo da je baš tu gdje se mi snabdijevamo sve u redu i sve zdravo.
Ma pitam vas ja ,tko ne bi želio brzu i dobru zaradu?
Upitajte se kaj se kupuje u veterinarskoj stanici u V.Gorici da se meso osvježi ,dobi lijepi izgled i privremeno izgubi svoj stari pokvareni miris? Nakon takove obrade evo ga sigurno na policama u dućanima.
Dakle sve se svodi na to,koliko je svatko od nas otporan na bilo kakove boleštine,viruse,infekcije i ine gadosti,toliko duže organizam odolijeva novim napastima koje nas čekaju nakon konzumacija takove loše hrane.
Za savjest onih koji to svjesno rade ne možemo učiniti ništa ,jer se pogotovo sada sve svodi na brzu zaradu.
Mislim da je to naša žalosna svakodnevnica.
Autor: Sledgehammer - Kolovoz 28, 2010, 11:00:00 prijepodne
Svi mi to uredno kupujemo,samo se zavaravamo da je baš tu gdje se mi snabdijevamo sve u redu i sve zdravo.
Odlično rečeno.
Autor: Mile car - Kolovoz 28, 2010, 12:31:35 poslijepodne
(http://2.bp.blogspot.com/_IV-5hGkCAzw/TCjX668MPYI/AAAAAAAAAjk/dK3QfRaNjKA/s1600-R/crazy_cow.jpg)
Autor: shaka zulu - Kolovoz 28, 2010, 08:49:12 poslijepodne
Neki uvozni je uvezao meso staro čak 10 godina. Po našim zakonima to je moguće i legalno. Samo što nigdje u EU se ne može uvesti meso koje je strije od 6 mjeseci.
Zato mi uvozimo meso i 10 godina staro (hrvatska ima ograničenje 1 godinu zamrznuto u običnoj škrinji ali za ovo duboko smrzavanje ne) .
Ali ni to nije sve. ako je neko meso staro više od jedne godine u običnoj škrinji, onda se to meso preradi u npr čevapčiće i opet se može prodavati.
Kak se zove preduzeče (da ga ubacim v konkurenciju za "Zlatnu čunu")?
http://www.forumgorica.com/cuspajz/nominacije-za-zlatnu-kunu-izvorno-hrvatsko-i-superbrandshr/ (http://www.forumgorica.com/cuspajz/nominacije-za-zlatnu-kunu-izvorno-hrvatsko-i-superbrandshr/)
Autor: Bilaj - Kolovoz 30, 2010, 08:05:06 poslijepodne
"Grčka tragedija: Prvi čin nove »Velike depresije«
Institut Geralda Celentea europske mjere štednje naziva suludima, jer Vlade žele spasiti velike banke i financijske institucije prisiljavajući radnike da više rade, a zarađuju manje
Danijela JOZIĆ
Dobitnik Nobelove nagrade za ekonomiju Paul Krugman upozorio je prije nekoliko dana u New York Timesu da SAD nipošto nije u fazi oporavka. Oko toga oporavlja li se Amerika, pa onda i svijet, od krize, ili je ovo sada početak duge stagnacije, kao i to hoće li nas pogoditi kriza s dvostrukim dnom – mišljenja su različita. Unatoč tome što američko gospodarstvo bilježi blagi rast zadnja četiri kvartala, neki i dalje, dakle, sumnjaju.
No "Trends Research Institute" je u svojim prognozama dosljedan – one su i dalje crne da ne mogu biti crnje! Utemeljitelj Trend Research instituta je Gerald Celente, za kojeg kažu da bi posramio i Nostradamusa da je ovaj živ. Taj je institut osnovan 1980. godine i okuplja, kako se sami nazivaju, »neovisne mislioce« predvođene Celenteom. Posljednje njihove prognoze iz srpnja i dalje su vrlo loše – ne samo za SAD, već i za Europsku uniju…
Loš uzor
Zašto (treba) vjerovati Geraldu Celenteu? Možda zato što je još u prosincu 2007. godine govorio o tome da »Ameriku čeka ekonomski 11. rujna«, ili možda zato što je njegov institut, među ostalim, predvidio krah burze u Americi 1987. godine, raspad SSSR-a, azijsku krizu 1997. godine… Ono što je nama u ovom trenutku posebno zanimljivo jest to da su Celente i njegov tim puno ranije predvidjeli krizu u Grčkoj. Iako se u posljednjem izvješću na tridesetak zanimljivo uređenih stranica uglavnom bave situacijom u SAD-u, manji dio, koji se odnosi na Europsku uniju, jednako je crn u prognozama.
I dok se po mnogima Unija oporavlja na krilima Njemačke, Gerald Celente i njegovi suradnici misle upravo suprotno. Stroge mjere štednje koje su uvele Vlade u Uniji, spašavajući po uzoru na SAD prvenstveno banke i velike financijske igrače, samo su privremene.
– Grčka tragedija je samo prvi čin »Velike depresije«, koja je pak uvod u prvi »Veliki rat« u 21. stoljeću. Pod pritiskom te depresije padat će vlade, u nekim će zemljama doći do revolucija, u drugima će režimi biti nasilni i ekstremni. Novi vladajući bit će uspješni u buđenju domoljubnih osjećaja, ali neće nipošto moći riješiti gospodarske probleme, no naći će svoje žrtvene jarce – tvrde u institutu.
Socijalni nemiri
Mjere štednje koje se provode diljem Europe nazivaju »ludima«, jer se prilikom spašavanja velikih banaka i financijskih institucija nisu primjenjivala stroga pravila, a sad Vlade oštrim mjerama prisiljavaju ljude da rade više, zarađuju manje, odreknu se svih beneficija, plate više poreza kako bi pokrili »loše oklade najvećih investitora u klasi«.
Dosad su, dakle, do polovice 2010. godine, na ulicama bili građani i radnici Grčke, Irske i Rumunjske upravo zbog drakonskih mjera štednje koje su uvele Vlade, a na inzistiranje MMF-a i središnjih banaka u cilju pokrivanja dugova država. Do 2012. godine socijalni će se nemiri širiti globalno – bit će sve više štrajkova, pobuna, demonstracija sindikata, studenata, nezaposlenih, umirovljenika i ostalih nezadovoljnika… Iako je opći stav da će nemiri sami od sebe »presahnuti« ili će ih zaustaviti policija, jer će ljudi naprosto naviknuti da žive s tim mjerama i u lošijim uvjetima, Gerald Celente ne misli tako.
– Kad ljudi izgube sve, više nemaju što izgubiti – smatra Celente i prognozira da će se ono što se dogodilo u Grčkoj širiti dalje na cijeli svijet, kako se ekonomije budu urušavale, a državni dugovi rasli.
Grčki scenarij najprije se može očekivati u Španjolskoj, Irskoj, Portugalu, Italiji, Islandu, Ukrajini i Mađarskoj te potom u Velikoj Britaniji i SAD-u.
– Nema konkretne organizacije koja će djelovati, bit će to naprosto javni odgovor – kazao je nedavno osnivač Trend Research Institutea, napominjući da su građani svjesni da su oni u konačnici ti koji plaćaju cijenu krize.
Mnogi su svjetsku krizu okarakterizirali kao krizu kapitalizma, no Celente misli da je zapravo riječ o uništenju ljudske prirode.
Amerikanci u dužničkom stresu
Trends Research Institute upozorava da se od 1948. godine nije dogodilo da je polovica od ukupnog broja nezaposlenih Amerikanaca bez posla dulje od šest mjeseci. Od početka recesije u SAD-u je bez posla ostalo 8,5 milijuna ljudi ili 7,4 posto od ukupne radne snage. To nije slučaj u državnoj upravi a u isto su vrijeme lokalne vlasti otpustile tek jedan posto ljudi ili 141 tisuću.
Zanimljivo je i da je u 2010. godini u SAD-u – »šampionu« slobodnog tržišta – samo 41,9 osobnih dohodaka isplaćeno od privatnika. Birokracija je u Americi tradicionalno uvijek manje zarađivala od radnika zaposlenih u privatnim tvrtkama, no taj se trend promijenio: osoba zaposlena u državnoj upravi u prosjeku zaradi 120 tisuća dolara godišnje dok je prosjek kod privatnika trenutačno 60 tisuća dolara godišnje.
I malo psihologije: čak 46 posto Amerikanaca pati od neke vrste dužničkog stresa.
Raspad Unije
– Kapitalizam je postao korumpiran i perverzan zajedno s velikim igračima i vladama koji su zbog pohlepe izdali sustav koji ih je već obogatio. Bit funkcioniranja kapitalizma je distribucija dobara vođena konkurencijom i slobodnim tržištem, a taj je princip zloupotrebljen i uništen – ističe se među ostalim u izvještaju.
Jedna, također, zanimljiva prognoza s obzirom na to da se Hrvatska nada skorom ulasku u EU, jest i ona da će 2012. godine postojati opasnost da se Unija raspadne. Ne samo to, upozoravaju i da će se raspadati države – jačat će separatistički pokreti, poput onih koji već jesu u Walesu, Škotskoj ili Baskiji.
Gerald Celente je govoreći krajem prošlog tjedna za jednu lokalnu televiziju u SAD-u kazao i da nas »Washington, Wall Street i mediji zajedno uvjeravaju da je najgora kriza prošla, da je ona riješena mjerama za oporavak koje su donijele Vlade, a zapravo te mjere samo odgađaju još goru katastrofu«.
Celente prognozira skok rasta cijena zlata na dvije tisuće dolara (čija je cijena inače od 1999. godine narasla 500 posto). Potpuni slom će se po njemu dogoditi do Nove godine, a bit će »nepogrešiv i neporeciv«. Poslovni će mediji umjesto rasprava o krizi s dvostrukim dnom zlovoljno izvještavati o Katrini koja će pokositi Wall Street, prognozira »Nostradamus 21. stoljeća«.
...
Autor: amarkulin - Kolovoz 30, 2010, 08:46:06 poslijepodne
Ja sam davno rekel da je trebalo iskoristiti gužvu i nacionalizirati banke. ;)
Autor: Bilaj - Kolovoz 30, 2010, 10:39:50 poslijepodne
Rebalans. To nije bio rebalans.
RE- BALANS znači ponovo uspostavljanje balansa- a u ovom rebalansu nikakav balans nije napravljen.
Autor: amarkulin - Kolovoz 30, 2010, 11:15:33 poslijepodne
Pogledati samo vanjskotrgovinsku bilancu...
Autor: amarkulin - Kolovoz 31, 2010, 01:19:08 poslijepodne
http://www.vecernji.hr/biznis/u-11-godina-jedino-je-m-crkvenac-dobro-procijenio-prihode-clanak-184467 (http://www.vecernji.hr/biznis/u-11-godina-jedino-je-m-crkvenac-dobro-procijenio-prihode-clanak-184467)
Autor: Mile car - Kolovoz 31, 2010, 07:07:52 poslijepodne
Autor: amarkulin - Rujan 05, 2010, 09:43:50 poslijepodne
Neki uvozni je uvezao meso staro čak 10 godina. Po našim zakonima to je moguće i legalno. Samo što nigdje u EU se ne može uvesti meso koje je strije od 6 mjeseci.Evo zakaj nama treba EU:
u zemljama Europske Unije, za razliku od Hrvatske, potrošači uvijek mogu doznati pravu istinu o tome kakvo meso jedu
http://www.jutarnji.hr/u-eu-svi-znaju-kakvo-meso-jedu--u-hrvatskoj-je-to--drzavna-tajna-/883812/ (http://www.jutarnji.hr/u-eu-svi-znaju-kakvo-meso-jedu--u-hrvatskoj-je-to--drzavna-tajna-/883812/)
Autor: Newbie - Rujan 05, 2010, 10:06:57 poslijepodne
Neki uvozni je uvezao meso staro čak 10 godina. Po našim zakonima to je moguće i legalno. Samo što nigdje u EU se ne može uvesti meso koje je strije od 6 mjeseci.Evo zakaj nama treba EU:
u zemljama Europske Unije, za razliku od Hrvatske, potrošači uvijek mogu doznati pravu istinu o tome kakvo meso jedu
http://www.jutarnji.hr/u-eu-svi-znaju-kakvo-meso-jedu--u-hrvatskoj-je-to--drzavna-tajna-/883812/ (http://www.jutarnji.hr/u-eu-svi-znaju-kakvo-meso-jedu--u-hrvatskoj-je-to--drzavna-tajna-/883812/)
Katastrofa...
Autor: Stjepan - Rujan 05, 2010, 10:09:55 poslijepodne
Prica o mesu je zgodnicka reklama za eu
Autor: Bilaj - Rujan 06, 2010, 06:39:29 poslijepodne
Napomenimo da ako je rat u sljedečoj 1,6 to znači da smo nekih 0,2% u gubitku u odnosu na 2009 koja je bila pad od 5,9% i da do razine 2008 treba proći još tko zna koliko jer je projekcija rasta za 2012 tek 1,9%.
http://seebiz.eu/hr/makroekonomija/hrvatska/stojic-ceka-nas-oporavak-puzevim-korakom,90848.html (http://seebiz.eu/hr/makroekonomija/hrvatska/stojic-ceka-nas-oporavak-puzevim-korakom,90848.html)
Autor: Bilaj - Rujan 07, 2010, 09:45:32 poslijepodne
Zbog takvih stvari ne može se normalno proizvoditi i prodavati meso u hrvatskoj.
http://www.jutarnji.hr/meso-u-hrvatskoj--stizu-nam-najgori-komadi-koje-europa-ne-zele-dati-svojim-gradanima/884151/ (http://www.jutarnji.hr/meso-u-hrvatskoj--stizu-nam-najgori-komadi-koje-europa-ne-zele-dati-svojim-gradanima/884151/)
Autor: amarkulin - Rujan 07, 2010, 10:32:50 poslijepodne
Autor: Sledgehammer - Rujan 08, 2010, 11:48:27 prijepodne
Autor: amarkulin - Rujan 12, 2010, 08:24:19 poslijepodne
Kada je Papaconstantinou stigao, piše Lewis, grčka je vlada računala s proračunskim deficitom za 2009. od 3,7 posto (BDP-a). Dva tjedna kasnije ta je brojka revidirana na 12,5 posto da bi se na kraju pokazalo da će godinu završiti sa 14-postotnim deficitom.
Razmišljam: ako Šuker danas tvrdi da će Hrvatska završiti ovu godinu s proračunskim deficitom od 4,2 posto BDP-a, umjesto početkom godine najavljivanih 2,5 posto, što će se još dogoditi? Konzervativniji analitičari danas već najavljuju kraj godine s gotovo 7-postotnim deficitom. ^-^
Autor: amarkulin - Rujan 14, 2010, 09:26:24 prijepodne
http://www.index.hr/vijesti/clanak/mjere-stednje-na-kubi-otkazi-za-milijun-zaposlenih-u-javnim-sluzbama/512134.aspx (http://www.index.hr/vijesti/clanak/mjere-stednje-na-kubi-otkazi-za-milijun-zaposlenih-u-javnim-sluzbama/512134.aspx)
Predsjednik Raul Castro u kolovozu je najavio promjene i nužnost smanjenja uloge države u gospodarstvu. "Jednom zauvijek moramo okončati ideju da je Kuba jedina zemlja na svijetu u kojoj možeš živjeti bez rada", zaključio je Castro.
Očito mu Stipe nije pričal o Hrvatskoj... ^-^
Autor: Bilaj - Rujan 16, 2010, 09:27:40 poslijepodne
http://www.index.hr/vijesti/clanak/hrvatska-je-velika-kanta-za-smece-ono-sto-eu-baca-hrvati-jedu/512682.aspx (http://www.index.hr/vijesti/clanak/hrvatska-je-velika-kanta-za-smece-ono-sto-eu-baca-hrvati-jedu/512682.aspx)
I to je živa istina. ali najgore je što neki naši ljudi/krajnji potrošaći misle da kupuju jeftinije voće i povrće, ali u stvari uništavaju domaću proizvodnju uvozom bofr strane robe.
Kada se spominje prva i kruga klasa- ja fest često mogu naći u konzumu oznaka robe II klasa. npr banane. Ama baš nikada nije I klasa. I tak za dosta toga.
Autor: shaka zulu - Rujan 16, 2010, 09:30:58 poslijepodne
...ali najgore je što neki naši ljudi/krajnji potrošaći misle da kupuju jeftinije voće i povrće, ali u stvari uništavaju domaću proizvodnju uvozom bofr strane robe.
Kupuju/emo skuplje.Smetje.
Autor: shaka zulu - Rujan 17, 2010, 08:16:48 poslijepodne
PROSJEČNA NETO PLAĆA
--------------------------------------------------------------------------------
Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za lipanj 2010. iznosila je 5 415 kuna.
Utjecaj posebnog poreza na prosječnu mjesečnu isplaćenu neto plaću po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za lipanj 2010. bit će, uz redovite podatke, objavljen 27. kolovoza 2010. u Priopćenju 9.1.1/6. Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća zaposlenih u 2010.
PROSJEČNA BRUTO PLAĆA
--------------------------------------------------------------------------------
Prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za lipanj 2010. iznosila je 7 763 kune..
MINIMALNA PLAĆA
--------------------------------------------------------------------------------
Na temelju članka 4., stavka 3. i 4. Zakona o minimalnoj plaći (Narodne novine, br. 67/2008.),
minimalna plaća za razdoblje od 1. lipnja 2010. do 31. svibnja 2011. u Republici Hrvatskoj
iznosi 2 814,00 kuna. (objavljeno u Narodnim novinama br. 66/2010.)
STOPA REGISTRIRANE NEZAPOSLENOSTI
--------------------------------------------------------------------------------
Stopa registrirane nezaposlenosti za srpanj 2010. iznosi 16,4%.
-
BRUTO DOMAĆI PROIZVOD - PRVA PROCJENA
--------------------------------------------------------------------------------
Tromjesečni bruto domaći proizvod za drugo tromjesečje 2010. - prva procjena:
- Tromjesečni bruto domaći proizvod za drugo tromjesečje 2010., prema prvoj procjeni,
realno je manji za 2,5% u odnosu na isto tromjesečje 2009.
Jedan od ciljeva usklađivanja službene statistike Republike Hrvatske sa statistikom Europske unije jest i skraćivanje rokova obračuna tromjesečnog bruto domaćeg proizvoda te ranija objava prvog rezultata obračuna tromjesečnog bruto domaćeg proizvoda.
Procjena bruto domaćeg proizvoda za drugo tromjesečje 2010. godine bit će objavljena u Priopćenju Državnog zavoda za statistiku broj 12.1.1/2., 30. rujna 2010., u tiskanom obliku i na internetskim stranicama Zavoda.
BRUTO DOMAĆI PROIZVOD
--------------------------------------------------------------------------------
Procjena tromjesečnog obračuna
bruto domaćeg proizvoda:
- bruto domaći proizvod u prvom tromjesečju 2010.
realno je manji za 2,5% u odnosu
na isto razdoblje 2009.
- na temelju tromjesečnih procjena
godišnji BDP za 2009. realno je
manji za 5,8% u odnosu na 2008.
INDEKSI POTROŠAČKIH CIJENA
--------------------------------------------------------------------------------
Cijene dobara i usluga koje se koriste za osobnu potrošnju, mjerene indeksom potrošačkih cijena,
- u kolovozu 2010. u odnosu na srpanj 2010.
u prosjeku su niže za 0,2%,
- u odnosu na kolovoz 2009.
više su za 0,9%.
PRIRODNO KRETANJE STANOVNIŠTVA REPUBLIKE HRVATSKE U 2009.
--------------------------------------------------------------------------------
Živorođeni
44 577
Umrli
52 414
Prirodni prirast
-7 837
Sklopljeni brakovi
22 382
Razvedeni brakovi
5 076
Podaci o prirodnom kretanju stanovništva za 2009. na razini županija i gradova/općina bit će objavljeni u priopćenju 19. srpnja 2010.
http://www.dzs.hr/ (http://www.dzs.hr/)
Autor: shaka zulu - Rujan 17, 2010, 11:16:33 poslijepodne
Autor: Bilaj - Rujan 18, 2010, 05:57:54 poslijepodne
Ak se smanjiva broj službi,jel se smanjiva i broj radnikov il je se po principu stampeda samo pretira v drugo ministarstvo,uhlebilnicu i sl.?Zbog reorganizacije moreju zaposliti još ljudi. :(
Autor: amarkulin - Rujan 22, 2010, 11:50:01 prijepodne
http://www.youtube.com/v/AYl0iA3RGNc (http://www.youtube.com/v/AYl0iA3RGNc)
Autor: Bilaj - Rujan 22, 2010, 02:25:13 poslijepodne
http://amac.hrvati-amac.com/index.php?option=com_content&task=view&id=3688&Itemid=1 (http://amac.hrvati-amac.com/index.php?option=com_content&task=view&id=3688&Itemid=1)
Autor: Stjepan - Rujan 22, 2010, 09:03:59 poslijepodne
Geofoto dobiva natječaje po EU i dobiva natječaje koje financiraju EU zemlje. Vidi primjer Crne Gore i 900.000 € od Norveške: http://www.vecernji.hr/biznis/zagrebacki-geofoto-snima-cijelu-crnu-goru-9-milijuna-kuna-clanak-186492. (http://www.vecernji.hr/biznis/zagrebacki-geofoto-snima-cijelu-crnu-goru-9-milijuna-kuna-clanak-186492.)
Geofoto se ne može žaliti da država ne stoji iza njih kad za MORH rade posao vrijedan 90.000.000 kn.
Autor: Bilaj - Rujan 23, 2010, 11:40:06 prijepodne
Tko će vjerovati autoru članka koji ne zna da Bombardier nije italijanska već kanadska firma? I to nije neka pikzibnerska firma već dosta poznata (http:/// (http://www.bombardier.com/)).
hmm sjedište firme kaj nije u njemačkoj za željezničko poslovanje a ugovorni partner s kojim je potpisan ugovor registriran u italiji?
kao npr kada kupuješ npr nešto od siemensa, ti nečeš potpisati sa siemens AG u njemačkoj nego sa siemens dd u hrvatskoj.
Autor: Sledgehammer - Rujan 23, 2010, 01:16:36 poslijepodne
I Microsoft ima u Hrvatskoj, pa mi nikada ne pada na pamet pomisliti kako je to hrvatska tvrtka. I Siemens Hrvatska služi kao ugovorni partner i podružnica za potpisivanje i poslovanje ugovorima koje ODRAĐUJE centrala - kupnja Siemensovih lokomotiva je potpisana u Zagrebu, no ne sjećam se u kojem hrvatskom pogonu su iste slagane... ;)
Ista je situacija i sa mnogo drugih globalnih multinacionalnih kompanija, među kojima je i Bombardier - kada je riječ o uživanju, sjetimo se Bombardierovih jet-ski vodenih skutera-jurilica, ili njihovih quadova, koji spadaju među najbolje što se u svijetu nudi. Kada nam je daleko od uživanja - opet je tu Bombardier, kao proizvođač poznatih Canadaira, zrakoplova za gašenje požara.
Čak i ako (vjerojatno) Italija proizvodi neki dio za neki od njihovih globalnih proizvoda, to ne znači da su ti proizvodi - talijanski. I naša tvrtka radi auto-staklo i za Lamborghini, i za Bentley - pa nisam nikad čuo da je nekome palo te brandove smatrati - hrvatskima...
Autor: Bilaj - Rujan 23, 2010, 02:20:20 poslijepodne
Tak da odijel željeznica baš i nije kanadski. hmm...
Autor: Sledgehammer - Rujan 23, 2010, 02:43:25 poslijepodne
25,900 zaposlenika je u Europi od ukupno 33,000 (samo odijel željeznica ne aviona). Središte u njemačkoj. Prihodi u europi je 7 puta veći nego u americi. Tak da odijel željeznica baš i nije kanadski. hmm...
Ne znam kaj je "odijel" (valjda odijelo bez zadnjeg slova, ili koji broj premalo), no odjel je odjel - samo dio glavne tvrtke. Bez obzira gdje se nalazi, koliko ima zaposlenih, gdje je sjedište tog odjela, koliko zarađuje itd itd - on ne predstavlja firmu u cjelini, i njegovo sjedište nije sjedište tvrtke, kompanije itd... jer da je to tako, onda bi i jedna RBA, Volksbanka ili Erste bile hrvatske banke, a i dijelovi tih banaka širom Europe zarađuju više negoli nacionalne centrale u matičnim zemljama. Ne znam - ja ne mislim da je RBA Hrvatska - hrvatska tvrtka.
Autor: amarkulin - Rujan 23, 2010, 07:31:37 poslijepodne
Ne znam kaj je "odijel" (valjda odijelo bez zadnjeg slova, ili koji broj premalo), no odjel je odjel - samo dio glavne tvrtke.
Jedan pravi moderator bi znal da je ružno ljudima ispravljati pravopis u svakoj temi, a to se tebi stalno događa. Za to se otvori tema o pravopisu, pa se tamo ljude upozori.
Autor: Sledgehammer - Rujan 23, 2010, 08:45:30 poslijepodne
Jedan pravi moderator bi znal da je ružno ljudima ispravljati pravopis u svakoj temi, a to se tebi stalno događa. Za to se otvori tema o pravopisu, pa se tamo ljude upozori.
Ako ljudi griješe, ispravim - tako se i ljude uči da obraćaju pažnju na pravopis.
A kaj bi trebalo - čudno kako sada sve znaš, sjećam se vremena kada nisi znao ništa... osim bannirati, brisati članove i prodavati muda pod bubrege. Zato ja nisam "praaaavi" moderator. I nikad neću biti.
Koliko bi tema trebalo otvoriti za te pogreške, umjesto rješavati tako nebitne stvari u hodu (što će ljudi i vidjeti, tko veli da će taj član uopće čitati tu temu o pravopisu... pogotovo ako se tiče više-manje uvijek istih ljudi)?
Prekini skakati, rekoh ti već. Ti nisi tu da mene prozivaš. Drži se teme.
Autor: Bilaj - Rujan 23, 2010, 10:38:02 poslijepodne
Središte tvrtke za vlakove je u njemačkoj. Središte za avione u kanadi.
Odijel za vlakove zarađuje više i ima veći promet i više zaposlenih i to večinom u europi. toliko o tome.
Autor: Sledgehammer - Rujan 23, 2010, 11:58:47 poslijepodne
To je revolucija u ekonomskim odnosima.
Autor: Goričanka - Rujan 24, 2010, 08:32:04 prijepodne
Sjećate se svi kakvi su bili obrasci koje smo morali popunjavati za kanadsku vizu.
E pa sad nam više viza za Kanadu ne treba.
Mislim da nema nedoumica oko toga da je Bombardier isključivo kanadska tvrtka.
Autor: BobRock - Rujan 24, 2010, 09:09:21 prijepodne
Bombardier se bavi vlakovima i avionima.Ajd ti nama lijepo reci jel se ti samo praviš da ne kopčaš ili stvarno ne kopčaš? Kaj si i ti još jedan od onih koji nemreju priznat da su bili u krivu i bubnuli glupost? Zadrtost i tvrdoglavost niš ti nebu pomoglo, time samo sam sebe deklasiraš.
Središte tvrtke za vlakove je u njemačkoj. Središte za avione u kanadi.
Odijel za vlakove zarađuje više i ima veći promet i više zaposlenih i to večinom u europi. toliko o tome.
Aj se bar malo potrudi i odi lijepo na stranicu od tog Bombardiera (http://www.bombardier.com/), klikni na About us (http://www.bombardier.com/en/corporate/about-us) pa si pročitaj kaj piše već u prvom poglavlju:
Bombardier is headquartered in Montréal, Canada, and its shares (BBD) are traded on the Toronto Stock Exchange.
I, jel ti treba još i crtati? Ili te to uopće ne ubjeđuje? Naj biti dete.
Autor: Bilaj - Rujan 24, 2010, 09:44:53 prijepodne
@ Bob rock
Da si malo detaljno gledao po sranicama našao ovo http://www.bombardier.com/en/transportation/about-transportation (http://www.bombardier.com/en/transportation/about-transportation)
I vidio da odijel koji radi s vlakovima ima sjedište u njemačkoj kao i broj zaposelnih i prihodi.
@ Sleđ
Nije Bombardier njemačka firma.
@ Goričanka
Ali bome nije ni samo kanadska pogotovo u kontekstu željezničkih sistema.
@ Svima
Poanta ovih podataka koje sam naveo za Bombardier jest da se nemre tek tak reć da je Bombardier kanadska firma nego da itekako ima ohoho veze sa EU.
Rekonstrukciju pruge je ugovorila podružnica iz Italije i vjerovatno su došli talijani ili netko iz EU na pregovore i izvedbu a ne netko iz Kanade.
Zato se i nemre reći da Bombardier, prilikom govora o rekontrukciji željeznice, nema veze sa EU i da je novinar blesav kada ne zna da je bombardier kanadska firma.
Inače jedna mala digresija. Prilikom nedavne afere sa BP, bilo je govora dali je BP engleska firma kada su večina zaposlenika amerikanci i te je više rukovodečih ljudi amerikanca nego britanca te je više dioničara amera nego britanaca (to je bilo u jednoj radijskoj emisiji).
Naravno sjedište firme je u Engleskoj.
Autor: BobRock - Rujan 24, 2010, 11:32:07 prijepodne
@ Bob rockOnda dobro, imaš prav, ajmo kontekst ove rasprave vratiti na početak. Autor članka tvrdi da "na međunarodnom natječaju dobile dvije talijanske tvrtke, Salcef i Bombardier,..." Sad sam tvrdiš da za te vrste poslova nije glavna talijanska nego njemačka podružnica. Znači slažeš se s Stjepanom da je autor pogriješio. Znači glede te prve dileme - autor je pogriješio. Zato sad to nije više ni bitno da li je to njemačka ili kanadska podružnica.
Da si malo detaljno gledao po sranicama našao ovo http://www.bombardier.com/en/transportation/about-transportation (http://www.bombardier.com/en/transportation/about-transportation)
I vidio da odijel koji radi s vlakovima ima sjedište u njemačkoj kao i broj zaposelnih i prihodi.
S druge strane kad se općenito govori jel neka firma njemačka ili hrvatska ili kanadska, to ovisi gdje joj je headquarter. Za Siemens nikad nebuš rekel da je hrvatska firma, ili? Ak buš htio naznačiti da talijanska podružnica ima od toga prednosti, kaj je vjerojatno i htio onaj autor, onda buš naznačil "talijanska podružnica Bombardiera", ili hrvatska podružnica Siemensa, ali nebuš napisal hrvatska firma Siemens, jer Siemens nije hrvatska firma. Jel se moremo tak složit?
Autor: Bilaj - Rujan 24, 2010, 11:44:57 prijepodne
Sad sam tvrdiš da za te vrste poslova nije glavna talijanska nego njemačka podružnica.
Ne, za željeznicu je glava u njemačkoj a ne u kanadi.
Nemrem reći da je Stjepan u krivu. Ali bome ni da je novinar u krivu.
Bombardier int. kanađani
Bombardier željeznice njemci
Bombardier koji je potpisivao ugovore i izvršio poslove talijani.
Baš su mi zgodne sve te multimacionalne kompanije. Za siemens je zgodno. Njemačka firma jer je sjedište u njemačkoj, večina zaposlenika njemci, upravljački odbor njemci. ne znam za dioničare ali valjda njemci dominiraju.
Ali za BP kak sam naveo... hmm to je već teže zar ne ;)
Autor: BobRock - Rujan 24, 2010, 12:43:36 poslijepodne
Ali novinar tvrdi da je u Italiji! Ne Njemačka, ne Kanada! Znači da je u svakom slučaju u krivu, ili?Sad sam tvrdiš da za te vrste poslova nije glavna talijanska nego njemačka podružnica.Ne, za željeznicu je glava u njemačkoj a ne u kanadi.
Citat:
Nemrem reći da je Stjepan u krivu. Ali bome ni da je novinar u krivu.Pa kaj ti nemaš svoje mišljenje, bo ga vrag?
Nemoj sad i ti biti jedan od onih koji se nemreju ni za živu glavu ubijediti i koji se drže svoje prve izjave ko pijan plota. Ili već jesi takav? Ne bi baš rekel, ali moguće da griješim. :)
Autor: Bilaj - Rujan 24, 2010, 12:50:16 poslijepodne
Ali novinar tvrdi da je u Italiji!
kao što rekoh, firma koja je pružila usluge je Bombardier Transportation Italy S.p.A. iz Italije :-\
Autor: Sledgehammer - Rujan 24, 2010, 02:26:45 poslijepodne
Sjećate se svi kakvi su bili obrasci koje smo morali popunjavati za kanadsku vizu.
E pa sad nam više viza za Kanadu ne treba.
Jesi li baš sigurna?
Na papiru je ista ukinuta pred više od godine dana, no čak je i Mirko Filipović imao problema sa ulaskom u Kanadu u proljeće ove godine, te je priveden i ispitivan na potpuno debilnim osnovama (a to su radili i dok je vizni režim bio "drugačiji").
To sam zamjerao hrvatskoj vanjskoj politici - trebalo bi se uvijek ponašati reciprocitetno.
Autor: Sledgehammer - Rujan 24, 2010, 02:29:05 poslijepodne
kao što rekoh, firma koja je pružila usluge je Bombardier Transportation Italy S.p.A. iz Italije :-\
To štima. No kao i u životu, sjedište je tamo gdje glavnom šefu polažeš račune. A to je daleko od Italije.
Autor: Bilaj - Rujan 24, 2010, 03:06:11 poslijepodne
Anyway da se vratimo na temu izlaska iz recesije:
http://www.business.hr/hr/Komentari-i-analize/Politika/Komentar-Imam-plan-naci-cu-sto-milijuna-eura-i-zivjeti-od-kamata?homesrclink=carousel (http://www.business.hr/hr/Komentari-i-analize/Politika/Komentar-Imam-plan-naci-cu-sto-milijuna-eura-i-zivjeti-od-kamata?homesrclink=carousel)
Dobar komentar kako će mo se izvući iz krize :o
Autor: Sledgehammer - Rujan 24, 2010, 03:21:18 poslijepodne
Zato i nitko nije u krivu ;D
Naravno - ako zaboravimo što je temeljno pitanje spora... inače je jasno da netko ipak je... :P
Autor: Goričanka - Rujan 24, 2010, 05:31:38 poslijepodne
Sjećate se svi kakvi su bili obrasci koje smo morali popunjavati za kanadsku vizu.
E pa sad nam više viza za Kanadu ne treba.
Jesi li baš sigurna?
Na papiru je ista ukinuta pred više od godine dana, no čak je i Mirko Filipović imao problema sa ulaskom u Kanadu u proljeće ove godine, te je priveden i ispitivan na potpuno debilnim osnovama (a to su radili i dok je vizni režim bio "drugačiji").
To sam zamjerao hrvatskoj vanjskoj politici - trebalo bi se uvijek ponašati reciprocitetno.
Ne trebamo više vizu, u to sam sigurna.
A to kako nas tretiraju pri ulasku u Kanadu (i ne samo u Kanadu) je priča za sebe.
Slažem se da iako je viza ukinuta na papiru, u praksi često ljude gnjave pri dolasku.
No mislim da na to ne možemo nikako utjecati, jer je to njihova politika prema strancima iz "trećih zemalja".
Autor: Sledgehammer - Rujan 24, 2010, 07:57:41 poslijepodne
Da Hrvatska ima normalnu diplomatsku klimu, a ne uvlakačku i poltronsku, odrješito bi pitali Kanadu kako im to pada na pamet, te u slučaju "grbavosti" postavili reciprocitetne uvjete - Hrvatska ipak nimalo ne živi od kanadskih turista, pa neka se pitaju zašto ih se u jednom maloj zemlji u Europi odjednom traži ono što nigdje doživjeli nisu! Nismo ni mi, pa neka pitaju svoje političare... Čak i jedna Srbija je prema sebi nesklonim zemljama postavila te uvjete, pa Amerikanci moraju imati vizu da uđu u Srbiju, i naplaćati se taksi da ulazak ostvare.
Tako da je netočno i to da mi na to ne možemo utjecati. Da na međunarodni tender za nama interesantne proizvode, kao što je baš kanadski Bombardier, oni popuše, a mi im objasnimo da je to uvjet za ukidanje njihova ponašanja - da vidiš kako bi stvar promijenila! Tu vrijedi ono - "zašto pas laje? - zato jer mu se dozvoli!"
To je "amanet" još iz ratnih vremena, kada je kanadski premijer bio Mulronney - koji je čvrsto vjerovao zločinačkim tumačenjima Hrvatske iz usta svoje supruge, inače Srbijanke iz Šumadije, koja je tako na najvišoj razini uspjevala lobirati za srpska pitanja i utjecati na stav cijele države.
Tako da zaboraviš nekakve "treće zemlje", jer to nema veze sa istinom. Ima i zemalja koje su puno veća banana od Hrvatske, pa ih se to niti ne pita (kao niti išta slično), a stvar je u viznom režimu, koji se dijeli na zemlje malog, srednjeg i visokog migracijskog rizika. Hrvatska za njih ne spada u migracijski rizik, tako da je i u tom pogledu to tumačenje pogrešno.
Autor: Stjepan - Rujan 24, 2010, 09:11:09 poslijepodne
Autor: Goričanka - Rujan 26, 2010, 10:07:58 prijepodne
Netočno, to nije politika prema ljudima iz "trećih zemalja", nego je to procedura za Hrvate i državljane Republike Hrvatske. Iako su rekli ukinuti, i dalje traže upitnike (barem za muškarcem zato ti to možda i ne znaš) u kojima traže otkrivanje ratnih puteva, činova, imena zapovjednika u ratu, gdje si bio stacioniran, koje ste zadatke imali... jasno je da nitko normalan to ne bi mogao rekao, i ja bih ih poslao u sto quraca, jer su to stvari koje ih se ne tiču, a ni Kanada nije tako vrijedna i važna država da bi to upravo njima trebali polagati kao račun (ima i puno važnijih zemalja, pa ne pitaju ništa, i ne trebaju pitati).
Da Hrvatska ima normalnu diplomatsku klimu, a ne uvlakačku i poltronsku, odrješito bi pitali Kanadu kako im to pada na pamet, te u slučaju "grbavosti" postavili reciprocitetne uvjete - Hrvatska ipak nimalo ne živi od kanadskih turista, pa neka se pitaju zašto ih se u jednom maloj zemlji u Europi odjednom traži ono što nigdje doživjeli nisu! Nismo ni mi, pa neka pitaju svoje političare... Čak i jedna Srbija je prema sebi nesklonim zemljama postavila te uvjete, pa Amerikanci moraju imati vizu da uđu u Srbiju, i naplaćati se taksi da ulazak ostvare.
Tako da je netočno i to da mi na to ne možemo utjecati. Da na međunarodni tender za nama interesantne proizvode, kao što je baš kanadski Bombardier, oni popuše, a mi im objasnimo da je to uvjet za ukidanje njihova ponašanja - da vidiš kako bi stvar promijenila! Tu vrijedi ono - "zašto pas laje? - zato jer mu se dozvoli!"
To je "amanet" još iz ratnih vremena, kada je kanadski premijer bio Mulronney - koji je čvrsto vjerovao zločinačkim tumačenjima Hrvatske iz usta svoje supruge, inače Srbijanke iz Šumadije, koja je tako na najvišoj razini uspjevala lobirati za srpska pitanja i utjecati na stav cijele države.
Tako da zaboraviš nekakve "treće zemlje", jer to nema veze sa istinom. Ima i zemalja koje su puno veća banana od Hrvatske, pa ih se to niti ne pita (kao niti išta slično), a stvar je u viznom režimu, koji se dijeli na zemlje malog, srednjeg i visokog migracijskog rizika. Hrvatska za njih ne spada u migracijski rizik, tako da je i u tom pogledu to tumačenje pogrešno.
Stvarno nisam znala da i dalje traže te odvratne upitnike za muškarce.
Sjećam se da je to nekad bilo u zahtjevu za vizu i kad me prijatelj zamolio da mu pomognem ispuniti taj obrazac (prevesti s engleskog), bilo mi je neugodno kakva su to pitanja, a on je mislio da ga zezam.
Žalosno je da se to odnosi samo na nas i stvarno bi na to trebalo odgovoriti istom mjerom.
Jedino, kako i sam kažeš, malo Kanađana dolazi u Hrvatsku u odnosu na broj Hrvata koji putuju u Kanadu, pa mislim da od toga i ne bi bilo većeg efekta.
No, sviđa mi se ova mogućnost da im se time uvjetuje potpisivanje ugovora za neki posao. To bi jedino moglo imati rezultata, jer lova ne pita za adresu i vojni staž.
Kaj se tiče Bombardiera, jedan od uvjeta za sklapanje posla je bilo ukidanje vize.
Vizu su ukinuli samo fiktivno, izgleda.
Osobno bilo bi mi kudikamo draže da je viza ostala, a posao propao, ali to je već neka sasvim druga tema.
Autor: Sledgehammer - Rujan 26, 2010, 10:45:50 prijepodne
Znači, ima li neki ovdje pa da pita nadležne? GBR možda?
Autor: Bilaj - Rujan 27, 2010, 11:44:00 prijepodne
@Bilaj: naravno nitko nije obratio činjenicu na to da je država dala tvrtki Geofoto posao od 90.000.000 kn tako da se ne može reći da Vlada ne stoji iza njih.
Ja nit sam odvjetnik članku a niti sam ga ja pisao.
Ali u članku se govori da Geofoto nije dobio ugovore u EU odnosno da nije dobio priliku za ravnopravno natjecanje u zemljama članica EU a ti si naveo dvije inozemne pobjede- i to opet van članica EU.
Autor: Stjepan - Rujan 27, 2010, 09:21:37 poslijepodne
Geofoto je počeo s osnivanjem tvrtki po svijedu (Skandinavija, Argentina) jer je to način da dobije poslove u tim zemljama i regijama. Dobili su poslove i u EU (Danska, Poljska).
Ono što Vlada može učiniti za njih je da im previše ne smeta te da ih glupim zakonima, propisima i porezima ne otjera izvan Hrvatske.
Autor: amarkulin - Rujan 29, 2010, 01:14:23 poslijepodne
http://www.jutarnji.hr/vanjski-dug-47-mlrd--eura-i-gotovo-400-tisuca-nezaposlenih/890717/ (http://www.jutarnji.hr/vanjski-dug-47-mlrd--eura-i-gotovo-400-tisuca-nezaposlenih/890717/)
Račan i partneri te su 2000. zatekli rekordnu nezaposlenost od gotovo 400 tisuća ljudi, rekordnu nelikvidnost, više od milijun umirovljenika s uglavnom bijednim primanjima, 1,3 milijuna zaposlenih s prosječnom plaćom od 3300 kuna te 170 tisuća zaposlenih koji su radili, a nisu primali plaću. Četiri godine poslije, HDZ-u su predali zemlju sa 60 tisuća nezaposlenih manje, s dvostruko nižim kamatama na kredite, ali i s gotovo dvostruko većim vanjskim dugom. Doduše, ni HDZ do sljedećih izbora 2007. nije usporio rast vanjskoga duga nego ga je nagomilao na 32,2 milijarde eura; Ivo Sanader svojoj je nasljednici ostavio 41,7 milijardi eura duga, ona ga je još povećala na 44,9 milijardi, a koliki će biti do izbora, nitko ne zna. Uz ritam rasta kao u dosadašnjem mandatu Jadranke Kosor, popet će se na 47 do 48 milijardi eura.
Bravo!
Autor: amarkulin - Listopad 06, 2010, 03:31:00 poslijepodne
Da bi stvari bila i puno gora prosječna nezaposlenost u Europi povećala se za 0,4 posto u godini dana, dok je Hrvatskoj uspjelo u istom razdoblju "popeti" se za 3,5 posto!
http://www.index.hr/vijesti/clanak/krah-vladina-programa-oporavka-hrvatska-po-postotku-nezaposlenih-prestigla-i-grcku/516391.aspx (http://www.index.hr/vijesti/clanak/krah-vladina-programa-oporavka-hrvatska-po-postotku-nezaposlenih-prestigla-i-grcku/516391.aspx)
Čestitke!
Autor: shaka zulu - Listopad 07, 2010, 12:32:59 prijepodne
Tadić srpskim tajkunima: Darujte, operite savjest
Predsjednik Srbije Boris Tadić poručio je srpskim bogatašima da se ugledaju na Billa Gatesa i druge američke milijardere koji će pokloniti polovinu svog bogatstva.
"Prije nekoliko godina sam rekao tajkunima u razgovoru - operite savjest i učinite nešto za narod, na primjer, izgradite most, ali tada nisam imao upravljačke mehanizme u svojim rukama, jer su tada vladu vodili DSS i G17 plus", rekao je Tadić.
Tada je, prisjetio se, tajkunima predložio da plate školovanje srpskih studenata u inozemstvu, koji bi se nakon školovanja bili dužni vratiti u Srbiju i raditi za državu.
"Tajkuni me nisu poslušali, a vidim da neki sada formiraju neke fondove i to djeluje prilično tragikomično", rekao je Tadić, prenosi B92.
Ocjenjuje da potez Billa Gatesa i osamdesetak drugih milijardera, koji su obećali pokloniti pola svoje imovine, pokazuje da oni smatraju da nije pristojno raspolagati bogatstvom, koje ni generacije i generacije ne mogu potrošiti.
"To treba promovirati među bogatim ljudima u Srbiji", zaključio je Tadić.
Govoreći o ekonomskoj krizi, Tadić je rekao da je napravljen balans u zaradama i da je ono što građani sada trpe u stvari investicija u budućnost.
"Priča se da se divno živjelo u Titovo vrijeme, a to što se tako živjelo danas plaćamo", rekao je srbijanski predsjednik.
Prethodni članci:
Čak 40 milijardera odlučilo darovati polovicu bogatstva! (04.08.2010.)
'Novac neću ostaviti djeci, to bi bilo loše za njih' (21.09.2010.)
Hrvatski tajkuni srpskim nisu ni do koljena (06.08.2010.)
http://danas.net.hr/svijet/page/2010/10/06/0322006.html (http://danas.net.hr/svijet/page/2010/10/06/0322006.html)
Autor: Sledgehammer - Listopad 07, 2010, 11:34:58 prijepodne
Autor: Bilaj - Listopad 27, 2010, 01:32:16 poslijepodne
A to je da je sve krenulo na loše sa privatizacijom 90 i neke.
Ali nije problem samo privatizacija. Lopovluk se događa stalno. Cijelo vrijeme. Non stop. Nema sada ništa se više ne privatizira- gotovo je sa lopovlukom. Cijelo vrijeme je aktualan taj lopvluk
Autor: Bilaj - Listopad 29, 2010, 02:15:07 poslijepodne
I rohatinski griješi.
http://www.vecernji.hr/biznis/rohatinski-pogrijesili-smo-sto-jeku-krize-nismo-zvali-mmf-clanak-209346 (http://www.vecernji.hr/biznis/rohatinski-pogrijesili-smo-sto-jeku-krize-nismo-zvali-mmf-clanak-209346)
To je ono što sam prije napisao.
Rohatinski je u biti jako loš guverner.
On ja sposoban i uspio je 2008 i početkom 2009 spasiti hrvatsku od totalnog bankrota i nemogućnosti otplačivanja dugova.
No ono što je zapravo napravio jest spasio hrvatsku, ali istovremeno kao nuspordukt nitko iz vlade ili vlasti nije shvatio da se trebaju napraviti rekonstrukcije i reforme nego su udrli raditi po starom. Pa je sada problem još gori jer smo se dodatno zadužili i izgubili 2 godine za reforme. Da je pustio da država otiđe u kolaps onda bi barem vlada bila prisiljena da napakon napravi reforme ili da otiđe i dode neka nova koja može napraviti reforme.
Rohatinski je loš jer je jako dobar. :(
Autor: Bilaj - Studeni 02, 2010, 12:33:46 poslijepodne
Iako je prošlotjedni istup guvernera Rohatinskog obilježilo njegovo priznanje da je pogriješio kada je prije dvije godine vjerovao da nam ne treba pomoć MMF-a, posebno zabrinjava guvernerova konstatacija da se zemlja pokušava vratiti prijekriznom obrascu rasta na potrošnji, uvozu i zaduživanju. Guverner tako očekuje da će rast BDP-a u 2011. od 1,5 posto zahtijevati i rast uvoza od 5 posto, pa ćemo se, kaže, i dalje morati suočavati s rastom deficita platne bilance, te rastom inoduga, ovaj puta prema čak 103 posto BDP-a.
Rohatinski je tako uz već općepoznatu preporuku o potrebi provođenja strukturnih reformi, posve logično u fokus svog izlaganja stavio potrebu za izvoznom ekspanzijom. Za nju pak, kazao je, nisu dovoljni samo "bolni rezovi", nego i promjena strukture državnih rashoda, od potrošnje prema investicijama, ali ne investicijama u krupne infrastrukturne projekte, koji se najavljuju, već u ono što se svijetu može prodati.
Potrebno je dakle ekonomsku politiku zemlje, a za čiju je provedbu ključna Vlada, voditi tako da bude pomoć, a ne teret privatnom sektoru. U takvim bi uvjetima središnja banka bila spremna i dalje smanjivati obveznu pričuvu i povući još neke poteze kojih se, kazao je guverner, monetarna politika do sada možda i libila.
Osobnu bi potrošnju, kao i državnu, pak trebalo smanjivati jer u uvjetima slabe domaće ponude ona samo stvara novi pritisak na uvoz i zaduživanje, te nas vraća na ono što nam je globalna kriza privremeno dokinula, čime smo zapravo dobili priliku i poticaj da se sa starim modelom prekine, te da se uspostavi novi. I lani je guverner premijerki nudio oslobađanje dodatne likvidnosti za kreditiranje poduzeća, a temelje za to trebala je postaviti Vlada.
Neki modeli kreditiranja poduzeća su i krenuli, no iskorištena je relativno mala svota od one koju je monetarna vlast inicijalno bila spremna osloboditi uz uvjet namjenskog trošenja. Sada ponovno iz središnje banke stiže ponuda, no uz uvjet provođenja sveobuhvatne fiskalne reforme. No, ovaj su put još manje šanse da Vlada priliku iskoristi. I Rohatinski zna da u izbornoj godini teško može biti volje i snage za ovako snažne promjene, stoga se i sam na neki način ograđuje.
http://www.limun.hr/main.aspx?id=643268 (http://www.limun.hr/main.aspx?id=643268)
Autor: Bilaj - Studeni 04, 2010, 03:18:07 poslijepodne
Rast BDP-a u 2011 - 0% Super!
Autor: Bilaj - Studeni 21, 2010, 10:04:52 prijepodne
U industriji za koju se sada svi kunu ima još manje ranika a i prije ih je bilo malo
http://www.vecernji.hr/biznis/u-industriji-rh-izgubljeno-cak-80-000-radnih-mjesta-2008-clanak-217750 (http://www.vecernji.hr/biznis/u-industriji-rh-izgubljeno-cak-80-000-radnih-mjesta-2008-clanak-217750)
I nešto što se dugo valja a moglo bi biti sve češće - Opet treba braniti kunu da ne otiđe nebu pod oblake.
http://www.vecernji.hr/vijesti/rohatinski-ponovno-spasio-tecaj-kuna-ostala-7-39-euro-clanak-217764 (http://www.vecernji.hr/vijesti/rohatinski-ponovno-spasio-tecaj-kuna-ostala-7-39-euro-clanak-217764)
Autor: amarkulin - Studeni 22, 2010, 01:50:11 poslijepodne
Od 2003. do 2011. proračun je povećan sa 77 na 122,3 milijarde kuna.
- Rashodi su u međuvremenu znatno rasli, ali uglavnom za tekuću potrošnju: zaposlene, mirovine, socijalu, subvencije,... Pitanje je koliko je to odgovaralo ekonomskoj snazi zemlje, a koliko političkim ciljevima - pita se Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Splitske banke. Kao primjer navodi javnu upravu kod koje je vidljiv osjetan rast plaća i broj zaposlenih, “ali to se nije odrazilo kroz rast produktivnosti”
http://www.jutarnji.hr/socijala--kamate-i-subvencije-pojele-milijarde-kuna-za-razvoj-hrvatske-/905760/ (http://www.jutarnji.hr/socijala--kamate-i-subvencije-pojele-milijarde-kuna-za-razvoj-hrvatske-/905760/)
Autor: amarkulin - Studeni 22, 2010, 02:17:06 poslijepodne
Hrvatski ekonomski model razvoja nije održiv i njegova je promjena najhitnije pitanje u zemlji, rekao je James B. Foley, američki veleposlanik u Hrvatskoj, na konferenciji Poslovnog dnevnika i časopisa Banka o novom modelu rasta hrvatskog gospodarstva.
Hrvatski ekonomski model razvoja? Ma, kojeg razvoja? Mi nemamo ni ekonomski model opstanka, a kamo li razvoja... :-[
Autor: Bilaj - Studeni 23, 2010, 10:50:45 poslijepodne
http://www.business.hr/hr/Naslovnica/Ekonomija/Gore-je-nego-sto-se-mislilo-Umjesto-da-raste-ind.-proizvodnja-pala-4-4?homesrclink=carousel (http://www.business.hr/hr/Naslovnica/Ekonomija/Gore-je-nego-sto-se-mislilo-Umjesto-da-raste-ind.-proizvodnja-pala-4-4?homesrclink=carousel)
Autor: Bilaj - Studeni 24, 2010, 11:58:24 prijepodne
Jedan zgodan detalj iz ovog članka:
A ako najbolje rješenje nije dostupno, trebamo se zadovoljiti s prvim sljedećim i razlučiti mitove. "Hrvatska nema problem investiranja već je problem što se investicije loše koriste. Situacija je vrlo jednostavna - loši i neproduktivni imaju novca, a oni efikasni nemaju 'love'", slikovito je govorio zaintrigiranom auditoriju. Drugi mit je da je Hrvatska društvo znanja; niti imamo kvalificiranu radnu snagu niti kvalificirane nezaposlene. Problem je to što nemamo vremena čekati da postanemo društvo znanja, no to nikako ne znači da od toga treba odustati. I na koncu, država kao pokretač ekonomskog rasta je mit. "Ako država ulaže u nefinancijsku imovinu, poput autocesta, investicija će sedam kvartala imati pozitivan doprinos rastu, a nakon toga negativan. Još gore, nakon 17 kvartala efekt investicije postaje negativan", porušio je nade u državu kao rješenje deux ex machina.
Autor: amarkulin - Studeni 24, 2010, 03:29:59 poslijepodne
porušio je nade u državu kao rješenje deux ex machina.
Hudfak is bičanić?!?
Valjda jaca zna bolje!!!
Autor: Bilaj - Studeni 24, 2010, 08:12:42 poslijepodne
- Ekonomski opravdana i bolna- odmah rezovi ismanjivnaje trošaka i plača
- Ekonomski neopravdana i manje bolna za politku - da se kroz dugi niz godina kroz propadanje i stečajeve situacija vrati u normalu.
Autor: Vegi - Studeni 24, 2010, 09:07:10 poslijepodne
Zgodno je zdeslav šantić nedavno na KN rekao. Postoje dvije opcije:
- Ekonomski opravdana i bolna- odmah rezovi ismanjivnaje trošaka i plača
- Ekonomski neopravdana i manje bolna za politku - da se kroz dugi niz godina kroz propadanje i stečajeve situacija vrati u normalu.
Točno rečeno, a kombinatorika vladajućih procijenila je da im se bar do izbora više vrijedi voziti ovom drugom stazom, a kombinatorika je sljedeća:
Voziti u prvom kolosijeku znaći postavljanje vlaka u pravi kolosijek ali i vjerojatan bunt državnih službenika i sindikata i umirovljenika i svih koje bi se mjere dokačile i na kraju izgledan gubitak izbora, bez obzira što si učinio dugoročno koristan ali za većinu trenutno bolan potez. Istovremeno ostavljaš lajavoj oporbi sređen vlak kojeg bi dalje i mulci znali voziti.
Voziti u ovom drugom kolosijeku je lutrija s opstankom na vlasti ali i dugoročan, mukotrpan put izlaska iz krize,a nauštrb svih.
Eto to je začaran krug u kojem se vrtimo, a kad bi razina svijesti građana ove zemlje bila malo šira, možda bi odluka bila lakša, ovak smo tu di jesmo.
Kako god bilo, neka Vlada , ova ili ona morala bu taj drek pregristi.
Autor: Bilaj - Studeni 24, 2010, 09:11:13 poslijepodne
To dali zemlja prosperira je usputna radnja a ne temeljna zadaća politike. Nažalost.
Autor: Bilaj - Studeni 28, 2010, 01:35:25 poslijepodne
Ali obično se kaže da je zemlja izašla iz recesije kad ima dva kvartala pozitivnog rasta BDP-a. A mi smo imali samo jedan.
Najgore što bi se moglo dogoditi jest kriza sa dvostrukim dnom. Sada kao mali rast pa onda opet pad. Uff...
Ja ne vidim ni put za put za put izlasku iz recesije.
Autor: koko-vg - Studeni 28, 2010, 05:45:55 poslijepodne
Autor: Bilaj - Studeni 29, 2010, 02:41:18 poslijepodne
http://www.bankamagazine.hr/Multimedija/Videopreglednik/TabId/113/VideoId/226/Stoji-Javni-E-Dug-Do-2013-Iznositi-80-BDPa.aspx (http://www.bankamagazine.hr/Multimedija/Videopreglednik/TabId/113/VideoId/226/Stoji-Javni-E-Dug-Do-2013-Iznositi-80-BDPa.aspx)
Autor: amarkulin - Prosinac 07, 2010, 06:33:51 poslijepodne
http://www.index.hr/vijesti/clanak/opet-prevareni-nije-bilo-rasta-bdpa-/527375.aspx (http://www.index.hr/vijesti/clanak/opet-prevareni-nije-bilo-rasta-bdpa-/527375.aspx)
Laži, laži, laži me...
Autor: Stjepan - Prosinac 07, 2010, 09:00:46 poslijepodne
Na državi poput naše, 150 milijuna kuna je razlika između toga da li ste nešto ocarinili u petak ili ponedjeljak, jeste li platili neki račun na vrijeme, jeste li otišli na bolovanje ili niste, da li vam je netko napisao fakturu prije ili nakon odlaska na more. Ili, ako baš želimo, možemo izračunati da kada bi svi dani bili jednako vrijedni, tada svakoga od tih 92 dana moramo stvoriti oko 815 milijuna kuna vrijednosti, što znači da možemo zaključiti da cijela naša država tih 150 milijuna kuna može zaraditi za otprilike sat i pol radnog vremena (ako je uspijemo natjerati da radi). Naravno, situacija nije baš tako linearna jer se tijekom radnog tjedna radi daleko više nego vikendom, a zato jer nismo u stanju izračunati koliki nam je BDP postojati će oni koji će osporavati brojku od 300 milijardi, no kako god bilo, u biti je svejedno da li govorimo o 150 milijuna kuna ili 200 (s pretpostavkom BDPa od 400 milijardi kuna) jer i jedno i drugo možemo napraviti prije gableca.
Prošle godine u trećem kvartalu smo imali jedan radni dan manje nego ove godine. Dva praznika koja padaju u kolovozu pogodila su radne dane, dok to ove godine nije bio slučaj. Još ako bi bili zločesti pa proanalizirali spajanja i duge vikende gdje su hrvati pravi majstori izvijanja vremensko temporalnog kontinuuma, neće biti teško zaključiti kako se u kolovozu 2009. godine izgubio još pokoji radni dan više; pa onda iz toga slijedi da nije turistička sezona ta koja je spasila treći kvartal ove godine, nego je pravi spasitelj ekonomije to što je Velika gospa pala ove godine na nedjelju. Istina je da su HDZ i Crkva dobro povezani i često djeluju zajedno ali ne bih ja sada išao u teorije zavjere oko izračuna BDP-a.
Autor: Bilaj - Prosinac 10, 2010, 11:03:32 poslijepodne
Nezaposlenih vipe za 30 000 više nek prošle godine.
Autor: Vegi - Prosinac 11, 2010, 12:14:48 prijepodne
Autor: Bilaj - Prosinac 13, 2010, 03:08:14 poslijepodne
Napuhivanje nekretninskog balona u Hrvata je bilo uzrokovano JEDINO kreditima - uglavnom iz inozemstva. Kad se stalo s njima, a stalo se zbog globalne financijske krize, stala je i prodaja stanova. A stao je i sumanuti rast cijena, koje nisu značile da se ovdje radi o uspješnoj ekonomiji. Već su bile odraz špekulativnosti tržišta.
Ovo u nas nije nikakav pad, već POČETAK ispuhivanja tog umjetno napuhanog balona.
Za oporavak gospodarstva najmanje su bitni stanovi njihova kupoprodaja, a ponajviše je bitan oporavak INDUSTRIJE i IZVOZ. Ako se nekaj želi gledati, treba gledati DZS izvješća o ovim kategorijama, kao i izvješća o nezaposlenima od HZZO.
Kupnja i prodaja stanova nije nikakav pokazatelj oporavka jer, noch einmal, ona nije ovisila o rastu GOSPODARSTVA već o dostupnosti financijskih sredstava, kao i lakomosti svih u lancu od bankara do divelopera, koji su nanjušili ogroman izvoz zarade, bez rizika (tako su mislili).
Pravi pad cijena u nas neće značiti nikakav krah gospodarstva, ono je već krahiralo i to davnih dana, ovo samo je "after shake". Naprotiv, pad cijena može značiti upravo oporavak, jer će se novac koji je sad blokiran u ciglama, počinje vrtiti. Ključ oporavka za građevince, drže oni sami. Ništa ih ne sprečava da spuste cijene na realne razine, priuštive i danas mnogima, te da ih prodaju. Vrate dugove i zavrte novi investicijski ciklus, doma ili vani. Bez izvoza, neće ni njima biti opstanka jerbo premalo smo tržište za sve igrače.
Autor: Bilaj - Prosinac 22, 2010, 08:31:04 prijepodne
Snižava se kreditni rejting.
Sada što je najgore država se zadužuje za 6.25% (kaj sam zadnje čuo) i sa ovim snižavanjem kreditnog rejtinga to će samo padati niže i niže.
I onda će se dogoditi da će hrvatska imati kreditni rejting takav da više nikada nećemo isplatiti dugove nego će se zavrtiti dugoročna dužnička kriza iz koje se nećemo nikada izvući.
A kaj je najgore to je očito. trenutno nema nikakve snage u hrvatskoj koja bi na povukla na bolje nego samo i isključivo nas gura na gore.
Autor: Bilaj - Prosinac 22, 2010, 08:35:11 prijepodne
http://www.balkans.com/open-news.php?uniquenumber=85544 (http://www.balkans.com/open-news.php?uniquenumber=85544)
Autor: amarkulin - Prosinac 22, 2010, 02:13:01 poslijepodne
Ako dobrih nema, nek bar izmisli koju. 8)
Autor: Bilaj - Prosinac 28, 2010, 08:12:27 prijepodne
http://www.vecernji.hr/biznis/promet-gospodarstva-lani-smanjen-93-milijarde-kuna-odnosno-13-4-clanak-232284 (http://www.vecernji.hr/biznis/promet-gospodarstva-lani-smanjen-93-milijarde-kuna-odnosno-13-4-clanak-232284)
Najveći pad poslovne aktivnosti u 2009. u odnosu na prethodnu godinu u Hrvatskoj imala je industrija (promet je pao 17,2 posto, dodane vrijednosti 12,7 posto, bruto investicije pale su 28 posto, a broj zaposlenih smanjio se 8 posto), pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku. Najmanji pad imalo je područje usluga (promet je pao 5,8 posto, bruto investicije 6,3 posto, dodane vrijednosti 0,9 posto, no povećao se broj zaposlenih 3,7 posto).
Prema privremenim rezultatima, lani je u "nefinancijskom poslovnom gospodarstvu" bilo aktivno 180.430 poduzeća sa 1,153.454 zaposlene osobe. Ta su poduzeća ostvarila ukupan promet veći od 600 milijardi kuna te dodanu vrijednost u visini od 163,7 milijardi kuna. Promet je lani smanjen 92,8 milijardi kuna, odnosno 13,4 posto, u odnosu na 2008. godinu. Dodana vrijednost smanjena je 15 milijardi kuna.
Poduzeća u području trgovine imala su najveći udio u ostvarenom prometu (225,4 milijarde kuna, odnosno 37,6 posto), a potom slijede poduzeća u području industrije (s ostvarenim prometom od 184,5 milijardi kuna, odnosno 30,7%).
Autor: amarkulin - Prosinac 28, 2010, 10:31:46 prijepodne
Autor: Stjepan - Prosinac 28, 2010, 10:45:17 prijepodne
Autor: amarkulin - Prosinac 28, 2010, 10:59:55 prijepodne
Autor: Stjepan - Prosinac 28, 2010, 11:11:13 prijepodne
Jučer sam za jednim stolom otkrio da se pivo Zlatni Pan (u limenci), koje se diči natpisom hrvatsko pivo, zapravo proizvodi u Srbiji. I to sigurno nije jedini izdvojeni slučaj.
Ne možemo konkurirati cijenom već inovacijom i kvalitetom, a pri tome bi trebali iskorištavati ono što nam stoji na raspolaganju. Bez veze je izvoziti drvo i onda uvoziti namještaj.
Autor: Bilaj - Prosinac 28, 2010, 11:49:07 prijepodne
Hrvatskoj je osnovni problem što je cijena rada prevelika...
Ovo se cijelo vrijeme govori ali to baš i nije istina. Bolje bi bilo reći ukupni trošak poslovanja.
Puno više se daje državi a puno manje dobiva nego u ostalim državama.
Trošak rada je velik.
Ali trošak da čovijek ne može dobiti papire od države je nenadoknadiv. Pravna nesigurnost je jednako tako problem. Naplata isto. Raznorazni porezi i naknade (poput turističkog poreza/naknade na informatičku industriju ili naknade hrvatskim šumama WTF)
To su svi troškovi koji ulaze u proizvod a nije samo trošak radnika po glavi.
Autor: amarkulin - Prosinac 28, 2010, 12:08:32 poslijepodne
Autor: amarkulin - Siječanj 03, 2011, 11:37:18 prijepodne
To je dobro. Ljudi budu imali manje novaca, pa budu manje kupovali; zbog toga se budu zatvorili trgovački lanci, pa će poduzetnici jeftino preuzeti te velike hale i u njima pokrenuti proizvodnju.Počelo je:
http://www.jutarnji.hr/trgovacki-centar-mandi-stavlja-kljuc-u-bravu-16--sijecnja-/915163/ (http://www.jutarnji.hr/trgovacki-centar-mandi-stavlja-kljuc-u-bravu-16--sijecnja-/915163/)
Autor: Sledgehammer - Siječanj 03, 2011, 11:59:22 prijepodne
Autor: Muha - Siječanj 03, 2011, 12:01:38 poslijepodne
Radimo upola manje nego prije 150 godina
Povećava se postotak ljudi koji žive bez rada, što će se nastaviti i u budućnosti, dok je vrijeme izvan radnog procesa prožeto kapitalom, politikom ili promidžbom. Tako umjesto da pričamo o slobodnome vremenu, spominjemo dokolicu, jer slobode puno više i nema
http://www.bankamagazine.hr/Projekti/Indekssre%C4%87e/Indekssre%C4%87evijesti/tabid/373/View/Details/ItemID/65430/ttl/Puhovski-Radimo-upola-manje-nego-prije-150-godina/Default.aspx (http://www.bankamagazine.hr/Projekti/Indekssre%C4%87e/Indekssre%C4%87evijesti/tabid/373/View/Details/ItemID/65430/ttl/Puhovski-Radimo-upola-manje-nego-prije-150-godina/Default.aspx)
Autor: amarkulin - Siječanj 03, 2011, 12:14:04 poslijepodne
Da, sam kaj nastavak nebu onakav kak markulin prognozira... ;)
Nebu??? Nemoj me klat!!! :o
Autor: Muha - Siječanj 03, 2011, 12:24:31 poslijepodne
http://www.voxfeminae.net/vjestice/vijestice-list/159-jasna-babic-nedjeljom-u-2 (http://www.voxfeminae.net/vjestice/vijestice-list/159-jasna-babic-nedjeljom-u-2)
Autor: Bilaj - Siječanj 03, 2011, 07:25:54 poslijepodne
http://www.hnb.hr/publikac/financijska%20stabilnost/h-fs-5-2010.pdf (http://www.hnb.hr/publikac/financijska%20stabilnost/h-fs-5-2010.pdf)
http://hgk.biznet.hr/hgk/fileovi/20370.pdf (http://hgk.biznet.hr/hgk/fileovi/20370.pdf)
Autor: Bilaj - Siječanj 20, 2011, 09:06:34 prijepodne
Zgodna usporedba nas i ostalih zemalja po riječima Unicredita a donosi jutarnji:
(http://www.jutarnji.hr/multimedia/archive/00366/UniCredit-Grafika_366488S0.jpg)
Inače samo sam naletio na indexu da je nelikvidnost rekordna i da je čak 35 miliardi ne znam čega (valjda kuna) i da nikada u povjesti nije bila tak i da predvodi trgovina i graditeljstvo.
Autor: Bilaj - Siječanj 27, 2011, 10:01:32 prijepodne
MINISTARSTVO financija objavilo je još jedan porazan ekonomski podatak koji kaže kako je ukupan dug države na kraju rujna prošle godine iznosio 133,9 milijardi kuna.
U ukupan dug opće države uključuje se inozemni i unutarnji dug središnje države, izvanproračunskih korisnika i lokalne države. U rujnu prošle godine on je bio na razini 40,7 posto hrvatskog BDP-a.
U godinu dana se zadužili za čak 23,3 milijarde kuna
U odnosu na kraj 2009. godine on je porastao za 13,6 posto ili 16 milijardi kuna, dok se na mjesečnoj razini, od kolovoza do rujna, smanjio za dvije milijarde kuna.
Katastrofalan podatak je da je na godišnjoj razini krajem rujna 2009. godine zabilježen rast javnog duga 23,3 milijarde kuna ili čak 21,1 posto. Udio javnog duga povećan je za više od sedam posto, sa 33,2 posto krajem rujna 2009. godine na 40,7 posto krajem rujna 2010. godine.
Autor: Bilaj - Veljača 02, 2011, 02:14:51 poslijepodne
http://www.tportal.hr/biznis/gospodarstvo/109372/Nekretnine-su-nas-najveci-nacionalni-resurs.html (http://www.tportal.hr/biznis/gospodarstvo/109372/Nekretnine-su-nas-najveci-nacionalni-resurs.html)
Ali prije bi bilo da je on pametan a mi svi koji njegove nekretnine plačamo glupani.
Autor: Bilaj - Veljača 07, 2011, 11:19:58 prijepodne
Ukupan broj zaposlenih u Hrvatskoj:
12.2008. : 1 555 000
12.2009. : 1 499 000
03.2010. : 1 412 000
10.2010. : 1 406 000
11.2010. : 1 395 000
Autor: Stjepan - Veljača 07, 2011, 08:30:52 poslijepodne
http://www.forumgorica.com/gospodarstvo/pad-zaposlenosti-je-veci-problem-od-nezaposlenosti/ (http://www.forumgorica.com/gospodarstvo/pad-zaposlenosti-je-veci-problem-od-nezaposlenosti/)
Autor: Bilaj - Veljača 07, 2011, 08:58:57 poslijepodne
Ali i ova tablica ja zgodna - kaj ne?
Autor: Bilaj - Veljača 07, 2011, 09:35:51 poslijepodne
http://www.moneyandmarkets.com/how-egypt%E2%80%99s-civil-unrest-could-spread-to-asia-and-what-it-means-for-your-investments-42602 (http://www.moneyandmarkets.com/how-egypt%E2%80%99s-civil-unrest-could-spread-to-asia-and-what-it-means-for-your-investments-42602)
Mi smo next to Egipat i tunis :-)
Autor: Jaguar - Veljača 07, 2011, 09:56:17 poslijepodne
http://danas.net.hr/novac/page/2011/02/07/0779006.html?rss=1 (http://danas.net.hr/novac/page/2011/02/07/0779006.html?rss=1)
Nikad kraja
Država se uskoro zadužuje za 750 milijuna eura
Autor: Mile car - Veljača 07, 2011, 11:56:11 poslijepodne
"Nek je sretno i berićetno"
za neupućene riječ "berićetno" je turcizam, što bi u slobodnom prijevodu značilo " plodonosno"
Autor: Jaguar - Veljača 08, 2011, 08:37:03 prijepodne
Stara izreka kaže:
"Nek je sretno i berićetno"
za neupućene riječ "berićetno" je turcizam, što bi u slobodnom prijevodu značilo " plodonosno"
uvaženi neupućeni forumašice i forumaši, upravo nas je uvaženi forumaš Mile car podučio što znači riječ berićetno, ikao je naglasio da je to stara izreka, svaki komentar na ovu opasku je suvišan.
Autor: Bilaj - Veljača 08, 2011, 11:08:05 poslijepodne
http://www.vanityfair.com/business/features/2011/03/michael-lewis-ireland-201103 (http://www.vanityfair.com/business/features/2011/03/michael-lewis-ireland-201103)
Autor: Stjepan - Veljača 08, 2011, 11:12:57 poslijepodne
Autor: Mile car - Veljača 08, 2011, 11:42:51 poslijepodne
ikao je naglasio da je to stara izreka, svaki komentar na ovu opasku je suvišan.
Jaguar, na ovo je svaki komentar suvišan.
Nego da te pitam, onako kao čovjeka, kako to da znaš toliko turcizama a iz turopolja si?
Autor: amarkulin - Veljača 09, 2011, 12:54:05 prijepodne
Autor: Jaguar - Veljača 09, 2011, 08:12:36 prijepodne
ikao je naglasio da je to stara izreka, svaki komentar na ovu opasku je suvišan.
Jaguar, na ovo je svaki komentar suvišan.
Nego da te pitam, onako kao čovjeka, kako to da znaš toliko turcizama a iz turopolja si?
uvaženi Mile care, hvatate se za jedan normalan tipfehler(u slučaju riječi "ikao" što su vjerojatno svi pročitali kao "iako" samo Vi ne)
A što se tiče turcizma, odakle Vam da ja znam toliko turcizma? Naprosto upotrijebim neke riječi ili izreke, koje su općepoznate izreke kao što ste i sami rekli u svom postu ranije, a koje su mi ponekada i u nekim situacijama simpatične.
I što Vas žulja? Jer Vi ste opterećeni turcizmom, potežete stalno to pitanje, naglašavate ga, znate Vi vrlo dobro što pokušavate s tim naglašavanjem, ja s tim nemam problema, i kada god mi bude simpatično, upotrijebit ću i sigurno neću pitati Vas za dozvolu.
uvaženi anđelko, Vi ste zasigurno prava mjerna jedinica za turopoljca ;D
Autor: Mile car - Veljača 09, 2011, 10:35:01 poslijepodne
Po crkvenim knjigama moji su bili Sinjski uskoci, i borili se protiv turaka, pa mi otuda turcizmi zapinju za oko ;)
(evo glupo pitanje ali bogami i glup odgovor)
Odakle mi?
pa što ste pokušali ismijavati samo objašnjenje riječi berićetno?
Što niste ismijali glasoviti uzvik "Harač, rajo, harač" ?
Autor: Bilaj - Veljača 09, 2011, 10:46:41 poslijepodne
Zgodno mi je bilo javljanje jedne žene u jednoj emisiji koja je rekla da je za otvaranje 150.000 radnih mjesta bilo potrebno čak 5-6 dobrih godina i da su sve one nestale u ove zadnje dvije godine. I kako bi se sada kada su loše godine čak u jednoj godini otvorilo 150.000 novih randih mjesta.
Autor: Mile car - Veljača 09, 2011, 11:42:54 poslijepodne
Koja katastrofa ne zna se koja je veći redikul od njih dvije
Autor: Jaguar - Veljača 10, 2011, 08:29:20 prijepodne
Ona je pokupila retoriku od Pusićke, ova je obećavala 200,000 radnih mjesta.
Koja katastrofa ne zna se koja je veći redikul od njih dvije
uvaženi Mile care, matematika je egzaktna nauka, koja HDZ i ne ide osim kad treba u svoje džepove pospremiti.
I ne treba podsjećati i dokazivati da je sve ovo istina, kada znamo kakva situacija je bila 1999/2000 godine, kako smo živjeli od 2000 do 20003, te da smo na lovorikama takve politike uživali skupa s HDZ-om, koji dalje nije mrdnuo ni centimetra(osim za sebe) još jedno dvije godine, kada je 2007 sve krenulo opet nizbrdo, strmoglavo 2008 i 2009 a 2010 smo bili tu gdje jesmo.
Sve to zaslugom zna se organizacije, koja već 17 godina štiti nacionalne interese a sve ih je i u svakom pogledu izdala.
Uostalom, građani će na sljedećim izborima potvrditi jesam li ja u pravu ili ne. 2+2=4 uvaženi Mile care, jedino ako i Vi pokušavate kao i organizacija od 2+2 napraviti 5 za sebe. ;D
http://danas.net.hr/hrvatska/page/2011/02/04/0457006.html (http://danas.net.hr/hrvatska/page/2011/02/04/0457006.html)
Prema Čačićevoj računici i podacima koje je iznio, koalicijska vlada, u kojoj je sudjelovao i HNS, u svom mandatu otvorila je 191 tisuću radnih mjesta i ostvarila rast BDP-a za 16 posto, dok je u mandatu Jadranke Kosor izgubljeno 160 tisuća radnih mjesta, za 10 tisuća se povećao broj onih koji rade, a ne primaju plaću te BDP pao za 8 posto.
Autor: Jaguar - Veljača 10, 2011, 09:06:33 prijepodne
Vjerujem da je Jure Radić vrlo pošteno zaradio sve milijune s kojim raspolaže, kao i ostali, a guske u magli neka gaču i dalje.
Idemo dalje! Ružno je kazati, ali radujem se da neki ostanu i bez kruha i mlijeka, možda im tada dođe iz g**ice u glavu.
http://www.vecernji.hr/biznis/zeljko-kerum-prodao-juri-radicu-pola-nade-dimic-31-3-mil-kn-clanak-250268 (http://www.vecernji.hr/biznis/zeljko-kerum-prodao-juri-radicu-pola-nade-dimic-31-3-mil-kn-clanak-250268)
Institut IGH Jure Radića kupio je od Željka Keruma 50 posto udjela u tvrtki Elpida, koja je vlasnik velikog investicijskog projekta "Nada Dimić" u strogom središtu Zagreba. Vrijednost prijenosa polovice vlasničkog udjela iznosi 31,3 milijuna kuna, izvijestili su danas iz Instituta IGH Zagrebačku burzu i Hanfu. Nakon ove transakcije Institut IGH i Stipić grupa imaju po 50 posto udjela u Elpidi, čime se, kažu u IGH, nastavlja suradnja dviju kompanija u investicijskom razvoju projekata.
Iz Instituta IGH su danas, također putem Zagrebačke burze, izvijestili da su 100 posto udjela u društvu Kila prenijeli na Igora Sapunara za 40,25 milijuna kuna.
Sapunar je nećak Željka Keruma i investitor projekta Kila, gradnje POS-ovih stanova u Splitu, vrijedne 75 milijuna eura.
Autor: Bilaj - Veljača 10, 2011, 09:57:44 prijepodne
Prema Čačićevoj računici i podacima koje je iznio, koalicijska vlada, u kojoj je sudjelovao i HNS, u svom mandatu otvorila je 191 tisuću radnih mjesta i ostvarila rast BDP-a za 16 posto...
Opet se lupa sa podatcima koji su samo politikanstvo a ne neki stvarni pokazatelji.
Kad smo kod HNS-a on je rekao da je stvorio nova radna mjesta ali da su se u međuvremenu druga izgubila što li ti kaže dođe pak na nulu.
Naime ako štef dobi otkaz u firmi A i zaposli se na firmi B, onda će HNS reći da su stvorili novo radno mjesto a realno broj zaposlneih je ostao isti.
Ovo sam naletio na broj zaposlenih
1999 1406091
2000 1380510
2001 1402102
2002 1421981
2003 1443995
2004 1460105
2005 1498877
2006 1538170
2007 1579463
2008 1604848
2009 1530233
Sada mi fali za 2010 godinu ali možemo biti dosta sigurni da će brojka biti nešto kao poočetak 2000tih.
Iz ove statistike govori se da je došlo do novih 60,000 novih radnih mjesta.
Što se tiče rasta BDP-a to je isto tako problematično jer se treba računati sljedeće. Sve vlade od 2000 na dalje su temeljile rast na zaduživanju te je rast BDP-a 1999 -2003=8,373 miliarde Eura
A porast zaduženja u tim godinama je 9.709 miliarde Eura.
Tak da svaki rast u hrvatskoj od 2000 do sada je bio temeljen na dotoku jeftinog stranog novca, te se sada sve to srušilo kada nam više ne žele posuđivati sa jeftinim kamatama nego sa skupim.
Jedna je stvar koju ljudi rijetko razumiju. Nije 2008 nastala kriza. Nego je kriza nastajala sve ove godine od 98 pa do sada a 2008 je došlo samo do pojavnog oblika krize.
Da to objasnim jednostavnom analogijom. Čovijek dobije rak ali on još nije detektiran. Već tada je čovijek bolesan ali se to ne vidi. Rak se sada širi ali čovijek je i dalje u super formi.
Rak metastazirao i čovijek prvi put osijeća da nekaj ni u redu.
Odlazi kod doktora i ovaj mu utvrđuje da ima rak i hitno ga šalje na operacije i kemoterapije.
Tamo gubi kosu povrača i život mu postaje pakao.
E sada dali je čovijek bolestan kada povrača ili kada je doktor rekao da ima rak ili je bolestan od onog trenutka kada su se stanice raka počele nekontrolirano širiti i polako počele ubijati čovijeka.
Autor: Bilaj - Veljača 10, 2011, 10:30:19 prijepodne
Opet sve radi da uništi svako tržište i svaki napredak.
Godinama je država sa svojim zakonima utjecala da cijene nekretnina otiđu nebu pod oblake. I kada je nastala kriza i nekretninski balon se počeo ispuhavati, država je svim silama pokušala održati cijene nekretnina.
Užas!!!
Prvo su sa svojim zaduženjima digli kamate na minimalno 7%, pa su tako odredili minimalnu cijenu kapitala, te su nakon toga odlučili prvo dati povratni kredit a sada idu subvencionirati kamate koje moraš vratiti.
Debili i idijoti koji stoje u našoj vladi.
http://www.vecernji.hr/vijesti/spas-stanogradnju-za-prvu-nekretninu-kredit-sa-1-7-kamata-clanak-250737 (http://www.vecernji.hr/vijesti/spas-stanogradnju-za-prvu-nekretninu-kredit-sa-1-7-kamata-clanak-250737)
Ako dobro ovo pročitate, oni će subvencionirati kamate koje češ nakon isplate kredita morati vratiti. WTF. Onda je bolje dignuti kredit sa normalnim kamatama nego da subvencioniraju kamate pa te sve subvencije moraš na kraju opet vratiti.
Autor: Jaguar - Veljača 10, 2011, 10:36:29 prijepodne
Prema Čačićevoj računici i podacima koje je iznio, koalicijska vlada, u kojoj je sudjelovao i HNS, u svom mandatu otvorila je 191 tisuću radnih mjesta i ostvarila rast BDP-a za 16 posto...
Opet se lupa sa podatcima koji su samo politikanstvo a ne neki stvarni pokazatelji.
Kad smo kod HNS-a on je rekao da je stvorio nova radna mjesta ali da su se u međuvremenu druga izgubila što li ti kaže dođe pak na nulu.
Naime ako štef dobi otkaz u firmi A i zaposli se na firmi B, onda će HNS reći da su stvorili novo radno mjesto a realno broj zaposlneih je ostao isti.
uvaženi Bilaj u mnogomu se slažem s Vama, međutim činjenica je da je tada kao i danas bilo blizu 100000 zaposlenih koji su radili a nisu plaću dobivali, dakle mrtva radna mjesta, odnosno kao da su i nezaposleni, dakle ova teorija sa Štefom i prelasku iz firme A u firmu B ne drži vodu, dakle u tom segmentu je zaposleno toliko ljudi a da je brojka nezaposlenih ostala ista, odnosno nije se povećala za još 100000 građana- nezaposlenih koji su objektivno trebali podići brojku nezaposlenih za toliko, osim toga i po Vašim iznesenim podatcima vidimo da je od 2000-2003 rastao broj zaposlenih, te kada to sve zbrojite Vi tvrdite da Čačić nije u pravu i da je to politikanstvo? brojke, čak i ove koje sti Vi iznijeli govore u prilog tomu da je on ipak u pravu, kada to tvrdi.
Dakle ovisno kako gledamo, kako želimo gledati i vidjeti, daleko od toga da je bilo savršeno ali određeni pozitivni pomaci su učinjeni u mnogo smjerova, te kada već spominjete i zaduženja dajte malo usporedite zaduženja tada i nakon toga, te što je s tim zaduženjima učinjeno i koliko.
Ja zaista pokušavam biti realan i gledati na sve to realno i ako hoćemo imalo biti iskreni treba reći da je crno, crno a bijelo ,bjielo.
Po meni je kriza počela završetkom rata i od tada sustavno radimo greške, namjerno ili ne ali na štetu hrvatskih građana i to traje sve do dan danas, nekima pripadaju veće zasluge za to nekima manje.
Ako hoćete još jedan primjer, koliko su koštale Autoceste 2002 a koliko koštaju danas i ako realni porast cijena nije bio veći od 20-30% kako u materijalima tako i u uslugama radova. Itd. Nije problem ako se i zadužuje ako se to pametno ulaže a ne trpa u privatne džepove isisavanjem novaca iz proračuna na različite načine koje su pojedini veliki Hrvati doktorirali u svim svojim finesama na štetu svih nas, građana RH, te danas imamo i goru situaciju nego 1999 ili 1998. Volio bi čuti od Vas tko je tome najviše doprinijeo?
Autor: Jaguar - Veljača 10, 2011, 10:44:34 prijepodne
Kako je naša država glupa da je to za poluditi.
istina i slažem se.
Naime u Hrvatskoj bez jakog gospodarstva i zapošljavanja nema više kreditno sposobnih ljudi, svi ostali su se već zadužili i grcaju u problemima sa valutnom klauzulom i ovrhama.
Dakle ponešto bi mogli itekako učiti od Srbije koja svako radno mjesto subvencionira sa 5000 eur, što potiče i investicije i ulaganja, te je u Srbiji pomama njemačkih i inih investicija, sad zamislite tvtku i investiciju od 100 zaposlenih i koji poticaj dobijete iz srbijanskog proračuna, to su konkretni načini kako zaposliti ljude ali i ono još važnije kako privući investicije.
A ovo sa stanovima i "subvencioniranjem" kamata je samo još jedna navlakuša građana Hrvatske u poptuni Bankrot. Idemo dalje!
Autor: Vegi - Veljača 10, 2011, 11:01:51 prijepodne
Dakle ponešto bi mogli itekako učiti od Srbije koja svako radno mjesto subvencionira sa 5000 eur, što potiče i investicije i ulaganja, te je u Srbiji pomama njemačkih i inih investicija, sad zamislite tvtku i investiciju od 100 zaposlenih i koji poticaj dobijete iz srbijanskog proračuna, to su konkretni načini kako zaposliti ljude ali i ono još važnije kako privući investicije.
Već vidim kak bi to pri nami išlo...otvori Jozo firmu, zaposli 100 ljudi , pobere poticaj, kupi brodicu, autek, poslovni prostor, naravno se na firmu, i tak to traje koji mesec ili godinu i onda krene priča kak nema posla , kak je firma u problemima, treba smanjiti zaposlene....drugo leto firma se gasi, zaposlenici nazad na burzu, a Jozo v auteku na more, pa na malo vitra, a agent već prodaje poslovni prostor da mu se i nekaj keša nađe pri ruci.
Eto tak je to meni prvo palo na pamet kak bi to pri nami bilo.
Autor: Bilaj - Veljača 10, 2011, 11:22:45 prijepodne
Kakvu mi državu imamo bolje bi nam bilo sa minimalnom državom a ne s ovakvom koja dijeli kao neke poticaje.
Autor: Jaguar - Veljača 10, 2011, 11:45:41 prijepodne
Bome je istina.
Kakvu mi državu imamo bolje bi nam bilo sa minimalnom državom a ne s ovakvom koja dijeli kao neke poticaje.
Istina tak je to kod nas i bilo, biće sve dok se ne uspostave mehanizmi kontrole i uvjeti, koji ako ne budu ispunjeni Jozo će lijepo sve da vrati nazad, autek, jahticu, kućicu, lokalčić i sve drugo što ima.
Dakle, želim reći ako se postave jasni kriteriji i uvjeti a isti se kontroliraju, nemože se dogoditi onda više da se potiču stada koza, držite lijepo koziće i jariće 1 godinu, lijepo ih utržite, prije toga ste pobrali poticaje, a onda se mi hvalimo kako potičemo poljoprivredu i stočarstvo, pa nam treba čobana, a stada nigdje.
Ali ako Udba dođe i vidi, nema stada, stado se ne uvećava, vrati Jozo pare i gotova priča.
uvaženi Bilaj, još mali dodatak predhodnoj raspravi od danas:
http://danas.net.hr/crna-kronika/page/2011/02/10/0202006.html (http://danas.net.hr/crna-kronika/page/2011/02/10/0202006.html)
Istražitelji Uskoka intenzivno se bave dokumentacijom o čvoru Zagvozd 2, kojeg je tvrtka Viadukt, navodno, naplatila Hrvatskim autocestama oko dva i pol milijuna kuna, i to zato što su naveli kako je taj čvor dug 1171,30 kilometara, umjesto stvarnih 2,4 kilometra!
Idemo dalje! samo sve po skupljoj cijeni.
Autor: Bilaj - Veljača 10, 2011, 12:15:30 poslijepodne
Autor: Jaguar - Veljača 10, 2011, 12:46:40 poslijepodne
To stavi pod afere a ne pod recesiju.
uvaženi Bilaj a jeli Vi mislite da sve afere nisu utjecale na recesiju i da nemaju veze sa recesijom?
Osim toga s tim linkom sam se samo nadovezao na našu predhodnu diskusiju, zaista ne vidim tu ništa sporno.
Autor: Sledgehammer - Veljača 10, 2011, 01:02:36 poslijepodne
Istražitelji Uskoka intenzivno se bave dokumentacijom o čvoru Zagvozd 2, kojeg je tvrtka Viadukt, navodno, naplatila Hrvatskim autocestama oko dva i pol milijuna kuna, i to zato što su naveli kako je taj čvor dug 1171,30 kilometara, umjesto stvarnih 2,4 kilometra!
Gdje su to oni "naveli"?
Ja nisam nigdje vidio da je itko tako nešto naveo. To što su novinarska senzacionalistička tumačenja takva da rade usporedbe i gdje i gdje nema smisla, drugi je par rukava.
Oni su naplatili mnbogostruko više od stvarnog ili procijenjenog troška, to je nesporno, i to je kriminal, no nitko - osim senzacija gladni novinari - nije naveo da je taj čvor dug 1171 kilometar. Jer za takav navod ipak moraš biti malo žešći tupan, u zemlji koja od Dubrovnika do Vukovara nema toliko kilometara...
Autor: Jaguar - Veljača 10, 2011, 01:10:27 poslijepodne
Istražitelji Uskoka intenzivno se bave dokumentacijom o čvoru Zagvozd 2, kojeg je tvrtka Viadukt, navodno, naplatila Hrvatskim autocestama oko dva i pol milijuna kuna, i to zato što su naveli kako je taj čvor dug 1171,30 kilometara, umjesto stvarnih 2,4 kilometra!
Gdje su to oni "naveli"?
uvaženi Sledgehammer, valjda je u dokumentima navedeno kako tvrdi Večernji, koji ima u posjedu dokumente.
Dakle vrijednost od 4900 kn je na temelju nečega naplaćena 2.400.000 kuna. Nije li to dovoljno?
Vi ste sigurni da nema takvih "glupana" koji su u stanju i to napraviti da bi čak par milijuna kuna maznuli udruženo?
Čvor Zagvozd 2 nalazi se na autocesti Split-Ploče, između Šestanovca i Ravče, i dugačak je 2,4 kilometra. No, u dokumentaciji iz ožujka 2008. godine koju posjeduje Večernji list, vidi se da je navedena ukupna dužina od 1171,30 kilometara, što je više nego što je Zagvozd udaljen od Varšave ili Istanbula!
Autor: Bilaj - Veljača 10, 2011, 01:33:34 poslijepodne
uvaženi Bilaj a jeli Vi mislite da sve afere nisu utjecale na recesiju i da nemaju veze sa recesijom?
Osim toga s tim linkom sam se samo nadovezao na našu predhodnu diskusiju, zaista ne vidim tu ništa sporno.
Tam pod aferama su popisi svih afera u hrvatskoj na koje sam naletio.
I baš ima dosta o cestogradnji. To ti je ova tema:
http://www.forumgorica.com/politika/afere/ (http://www.forumgorica.com/politika/afere/)
Jedna niže od ove recesijske.
Autor: Jaguar - Veljača 10, 2011, 02:42:33 poslijepodne
uvaženi Bilaj, u svakom slučaju hvala na pomoći.uvaženi Bilaj a jeli Vi mislite da sve afere nisu utjecale na recesiju i da nemaju veze sa recesijom?
Osim toga s tim linkom sam se samo nadovezao na našu predhodnu diskusiju, zaista ne vidim tu ništa sporno.
Tam pod aferama su popisi svih afera u hrvatskoj na koje sam naletio.
I baš ima dosta o cestogradnji. To ti je ova tema:
http://www.forumgorica.com/politika/afere/ (http://www.forumgorica.com/politika/afere/)
Jedna niže od ove recesijske.
Autor: Bilaj - Veljača 10, 2011, 03:37:28 poslijepodne
Ako sam dobro shvatio otplatni plan bi išao nekako ovako:
-prve 4 godine država "subvencionira" kamate i anuitet je poprilično umanjen, ali glavnica raste
-u 4 godini subvencija prestaje i anuitet skače nekoliko puta
-u petoj godini skače kamata
-nakon otplate bankinog djela kredita kreće otplata "subvencije" tj. one uvećane glavnice s početka koja je u međuvremenu narasla za kamatu od 2%
-diže se novi kredit za otplatu "subvencije" koji se uvećava za kamatu koja će tada biti na tržištu
Kada bi čovjek išao ciljano smišljati, nebi nikada smislio bedastoću veću od ove.
Autor: Bilaj - Veljača 12, 2011, 11:52:29 poslijepodne
Prvo jednostavno opisuje što še dogodilo americi
The Crisis of Credit Visualized - HD (http://www.youtube.com/watch?v=bx_LWm6_6tA#ws)
Drugi opisuje ljude koji su u pozadini svih velikih banaka
Quants: The Alchemists of Wall Street (Marije Meerman, VPRO Backlight 2010) (http://www.youtube.com/watch?v=ed2FWNWwE3I#ws)
Autor: Bilaj - Veljača 13, 2011, 09:10:28 poslijepodne
Insomnia o Reporterima i uvozu piletine i korupcije u Ghanu
siječanj 27th, 2011
Subotnjiji prilog u Reporterima o farmerima peradarskih farmi u afričkoj Ghani bio je potresan. Osjećala sam se bespomoćno suosjećajući s problemima inervjuiranih Ghanaca. U prilogu Reportera dan je iscrpan prikaz propadanja domaćih malih peradarskih farmi s poluekstenzivnim uzgojem peradi za lokalne potrebe, koje su zapošljavale stanovit broj domaćeg stanovništva i opskrbljivale mesom lokalnu zajednicu. Paralelno su bili zaposleni i ratari i mlinari koji su opskrbljivali farme. Iz priloga je bilo vidljivo da je taj sustav farmi osiguravao sigurnu egzisteniju i stanovitu zaposlenost, pristojnu za afričke uvjete. Sustav je funkcionirao sve dok iz Europe nije krenuo uvoz smrznutog pilećeg mesa nižih klasa i iste deklaracije kao u nas: roba je zdravstveno ispravna a mogla je biti i dinosaursko-kokošjeg porijekla i starosti. Da bi takva roba srušila domaću proizvodnju osim uvoza robe ostaje sumnja da je bio potreban i uvoz korupcije.
Prodorom smrznute piletine huljski formiranih niskih cijena, nižih u odnosu na domaću uzgojenu perad, domaće je peradarstvo počelo propadati pred nelojalnom konkurencijom- evropski ibermenš im je dugačkom rukom i sa par novčanica iskorumpirao valjda sve i svakoga u vlastitom parcijalnom interesu u njihovim poskolonijalnom neuređenom društvu i državi. Korupciju je materijalno teško dokazati, međutim načini djelovanja mjerodavnih državnih tijela ukazuju na nju jer nisu zaštitili domaću proizvodnju. Da stvar bude gora rečeno je kako je cijena uglavnom posljednje klase uvezene piletine sa evropske trpeze bila niska do onog trenutka dok uvezena roba nije napola uništila domaću proizvodnju, stvoren je tržišni monopol i tada je uvezenoj robi narasla cijena.
Izgled tih malih afričkih farmi u usporedbi s evropskim jest kao da su iz neke od epizoda Flintstones-a.
Rečeno je kako su mnogi Ghanci, mali farmeri morali u konačnici prekinuti proizvodnju i zatvoriti radna mjesta pred nelojalnom stranom konkurencijom na domaćem tržištu. Padom standarda i gašanjem dijela domaće peradarske proizvodnje i poskupljenjem iste postali su još osuđeniji da troše zadnji novac na kupovinu otpadaka s gospodskog stola nadrase. Da im nisu uništena radna mjesta i domaća proizvodnja svojom kupovnom moći možda su mogli kupovati i stranu i domaću robu. Na ovaj način osuđeni su polako umirati. Ne znam što bih drugo mogla zaključiti nakon snimljenog priloga i svega rečenog i prikazanog u njemu. Dakle, pokvareni europski gospodin, kršćanin, nije ostavio nikakvu šansu osim uništenja, preciznije rečeno, polagane smrti.
Kad potroše zadnje novce, što dalje? Proizvodnje nema, radnih mjesta nema jer su uništeni umjetnom konkurencijom iz uvoza. Koja je perspektiva ostavljena tim Ghancima? Posve bezizgledna i bezizlazna situacija. Osim da egzistenciju potraže negdje dalje. Europski kršćanin čvrsto drži svoja ulazna vrata da nebi tko nepozvan ušao na njegov prostor.
Kada bijeli evropski kršćanim crnom čovjeku iz Ghane ukine radno mjesto, jedna od mogućnosti da preživi jest da crni čovjek iz recimo, Ghane ilegalno pokuša proći granične barijere i pokuša ući u neku od europskih zemalja visokog standarda nebi li se zaposlio.
Jedan od scenarija koji povremeno gledamo na televiziji su prizori zaustavljenih brodica koje se doimlju kao uvećane orahove ljuske nakrcane crnim licima razrogačenih očiju, uhvaćenih u ilegalnom prijelazu Sredozemlja. Prelaze čudljivo more noću nebi li se dočepali pirinejske pesnice ili apeninske evropske gospodske pete. S dobrom srećom rijetki prijeđu na europski kontinent i postanu građani koji uspiju ostvariti egzistenciju u novim okolnostima u kojima je gotovo nemoguće sakriti novopridošlo crno lice u masi bijelih. Službena se odmah može zapitati –Ima li ovaj ili ova boravišnu dozvolu?
Manje su sretni oni koji završe s neuspjelim ulaskom u obećanu zemlju kao zatočeni azilanti. Do deportacije u matičnu zemlju barem imaju krov nad glavom, imaju gdje spavati i imaju redovitu prehranu.
Najcrnje su sudbine onih nesretnih ilegalaca koji završe u ljudskom ropstvu, seksualnom i radnom. Milostivija od ropstva može biti i sama smrt. U dnevnicima se povremeno pojave izvješća o potonuću kakve brodice s ilegalcima iza kojih kao svjedočanstvo u valovima plutaju sitni predmeti ili kakav komad batik tkanine. Noć i more mogu biti tako crni da ih ne prepoznaju.
Redovito gledam poljoprivrednu emisiju; iz nedjelje u nedjelju stalno ista priča. Naši stočari propadaju jer su robni centri puni jeftinog mesa mesa iz uvoza.
http://blog.vecernji.hr/cvijeta-grijak/?__utma=1.1222120322.1260569658.1297601301.1297627382.1089&__utmb=1.1.10.1297627382&__utmc=1&__utmx=-&__utmz=1.1297532511.1086.122.utmcsr=monitor.hr (http://blog.vecernji.hr/cvijeta-grijak/?__utma=1.1222120322.1260569658.1297601301.1297627382.1089&__utmb=1.1.10.1297627382&__utmc=1&__utmx=-&__utmz=1.1297532511.1086.122.utmcsr=monitor.hr)|utmccn=%28referral%29|utmcmd=referral|utmcct=/&__utmv=-&__utmk=260864013
___________________________________________
I ona se sjetim da je ista stvar stvar u Hrvatskoj sa uvozom starog mesa iz Europe.
I ono što je najgore neki (čak i na ovom forumu) su tvrdili da je to odlično jer dobivamo jeftino meso, a to što je prestaro i nevaljano za europu to nema veze jer se u Europi proizvode Mercedesi.
Autor: kuntakinte - Veljača 20, 2011, 03:39:18 prijepodne
Hoćete li se ili ne prijaviti za državnu pomoć pri kupovini stana i zašto?
DA, svaka pomoć dobro će mi doći 10%.
NE, stambeno pitanje mi je već riješeno 17%.
NE, jer ne kupujem novi stan 18%.
NE, ne pada mi na pamet imati posla s državom 56%.
glasalo 492 posjetitelja
http://www.business.hr (http://www.business.hr)
-
Rezultati
Hoće li ukidanje zabrane zapošljavanja u državnoj službi pomoći ekonomskoj slici Hrvatske?
Da, zbog velikih investicija koje Vlada planira 3%.
Ne, to je kap u moru 7%.
Pomoći će samo onima koji imaju vezu za posao 43%.
Kakva zabrana? Nije je ni bilo 47%.
glasalo 30 posjetitelja
http://www.business.hr (http://www.business.hr)
Autor: Bilaj - Veljača 20, 2011, 09:42:13 prijepodne
Rezultati
Hoćete li se ili ne prijaviti za državnu pomoć pri kupovini stana i zašto?
Inače ovo je prijedlog kupnje ovih stanova:
http://www.vlada.hr/hr/content/download/157919/2304004/file/109.%20-%201.1.pdf (http://www.vlada.hr/hr/content/download/157919/2304004/file/109.%20-%201.1.pdf)
U odnosu na prvi prijedlog ovo je bolji zakon ali definitivno pati od velikih problema što se tiće funkcioniranja tržišta.
Ono što je dobro za vidjeti jest pogledajte što piše da se država defakto odriće pravne procedure subvencioniranja nego banka to radi - pa je za vjerovati da će samo subvencionirati svoje stanove.
Autor: Bilaj - Veljača 25, 2011, 02:03:23 poslijepodne
http://www.bloomberg.com/news/2011-02-25/croatian-gdp-returns-to-contraction-slumps-0-7-in-4th-quarter.html (http://www.bloomberg.com/news/2011-02-25/croatian-gdp-returns-to-contraction-slumps-0-7-in-4th-quarter.html)
4-to tromjesječje je opet u padu i to fest.
Autor: Bilaj - Ožujak 03, 2011, 10:56:59 prijepodne
http://www.vecernji.hr/biznis/u-hrvatskoj-se-2020-nece-otvarati-nova-radna-mjesta-clanak-259491 (http://www.vecernji.hr/biznis/u-hrvatskoj-se-2020-nece-otvarati-nova-radna-mjesta-clanak-259491)
s druge strane, jučer sam slušao milanku opačić i ostao sam užasnut.
Kaže ona ovako nekako. Da imamo previše zaposlenih u birokraciji i da dio tih ljudi bi trebalo otići - ok slažem se. i sada pita voditeljica a gdje bi otišli. Pa otvorilo bi se puno novih radnih mjesta u državnoj upravi sa ulaskom u europsku uniju.
Ajme. Znaći imamo višak ljudi u državnoj upravi i njih će mo se riješiti tako da zaposlimo u državnoj upravi. Joj pa s ovakvim razmišljanjem nikada ne će m ostići nikam.
A i jedna druga stvar. Slušam baš jednu emisiju o solarnim panelima. U našoj državi se sada ta grana toliko propagira da je to budučnost, ekologija itd... a čovijek koji je uspio sve legalno napraviti i da od toga zarađuje je potrošio 3 godine na papire. :o i još kaže u švedskoj bi sve obavio za 15 minuta!!!
Autor: koko-vg - Ožujak 03, 2011, 11:53:33 prijepodne
Autor: Muha - Ožujak 03, 2011, 03:20:42 poslijepodne
Citat:
Znam ih osobno nekolicinu koji su kao prekaljeni članovi ZNA SE koje stranke, a usput, igrali su i košarku sa bivšim ministrom,
Kakve ovo veze ima s temom?...
Autor: koko-vg - Ožujak 03, 2011, 03:59:50 poslijepodne
Autor: Muha - Ožujak 04, 2011, 11:50:41 prijepodne
Citat:
...Da čitaš po redu shvatio bi o kojoj je temi riječ, tko je zapošljavao po vezi, gdje i koga
Već kad me vučeš za jezik onda ću te podsjetiti na ljude koje je zaposlila VFK u Gradskim tvrtkama...treba li elaborirat imena...?
Autor: Stjepan - Ožujak 04, 2011, 11:56:07 prijepodne
Već kad me vučeš za jezik onda ću te podsjetiti na ljude koje je zaposlila VFK u Gradskim tvrtkama...treba li elaborirat imena...?
Bilo bi zanimljivo vidjeti kako se povećavao broj djelatnika u gradskoj upravi kroz godine. Kad god je nova garnitura došla na vlast zapošljavala je nove ljude, a stari su ostajali.
Autor: Muha - Ožujak 04, 2011, 02:16:19 poslijepodne
Autor: Sledgehammer - Ožujak 05, 2011, 09:48:55 prijepodne
Drugovi i gospoda delaju skupa...SDP-e = HDZ-e...
Stara i dobro poznata činjenica, govorim o njoj već godinama, no pioniri i mladež ne žele ni čudti...
Autor: kuntakinte - Ožujak 15, 2011, 10:49:17 poslijepodne
Propadaju grčke srednje i male tvrtke
Nacionalna konfederacija grčke trgovine objavila je da je u proteklih godinu dana u Grčkoj zatvoreno 65 tisuća malih i srednjih tvrtki. Tvrde da je to posljedica recesije i mjera štednje koje provodi Vlada.
Organizacija koja okuplja 300 tisuća srednjih i malih poduzeća najavljuje mogućnost da 73% njezinih članova ugasi poslovanje u idućih 18 mjeseci. Time bi grčka država, procjenjuju, izgubila oko 16 milijardi eura prihoda.
Kolege nam svakodnevno javljaju da strahuju za poslovanje i da ne mogu dalje, izjavio je predsjednik Nacionalne konfederacije grčke trgovine Vassilis Korkidis.
Ostvare li se nepovoljna predviđanja, u Grčkoj bi zatvaranjem srednjih i malih poduzeća moglo biti izgubljeno 320 000 radnih mjesta.
Mjere štednje koje provodi grčka vlada prošle su godine smanjile grčki dug za 6% BDP-a, što do sada nije uspjelo nijednoj zemlji Unije. Naličje tog uspjeha je smanjenje potrošnje i rast nezaposlenosti.
Kao uvjet za 110 milijardi eura financijske pomoći, Grčka je pristala da njezine financije nadzire Europska komisija, MMF i Europska središnja banka
http://www.hrt.hr/index.php?id=48&tx_ttnews (http://www.hrt.hr/index.php?id=48&tx_ttnews)[tt_news]=106668&tx_ttnews[backPid]=23&cHash=f401db560c
-
Svijetu prijeti nova kriza hrane
Nagli skok cijena nafte i nedavni brzi pad svjetskih zaliha žitarica povećavaju mogućnost nove krize u opskrbi hranom, rekao je FAO-ov čelnik Jacques Diouf u intervjuu za Reuters tijekom posjeta Ujedinjenim Arapskim Emiratima.
Visoke cijene potiču zabrinutost, a i zalihe se brzo smanjuju, rekao je čelnik UN-ove agencije za hranu i poljoprivredu. Dodao je kako je FAO godinama upozoravao da je potrebna veća produktivnost i ulaganja u poljoprivrednu proizvodnju.
Početkom mjeseca objavljeni FAO-ov indeks cijena hrane za veljaču zabilježio je tako novi rekord, očitujući prosječno poskupljenje u odnosu na siječanj za 2,2 posto, prenosi Hina
http://www.hrt.hr/index.php?id=48&tx_ttnews (http://www.hrt.hr/index.php?id=48&tx_ttnews)[tt_news]=108333&tx_ttnews[backPid]=38&cHash=634a3d9e6c
Autor: Bilaj - Ožujak 18, 2011, 05:17:21 poslijepodne
http://www.vecernji.hr/biznis/izdana-nova-obveznica-rh-1-5-milijardi-dolara-clanak-265891 (http://www.vecernji.hr/biznis/izdana-nova-obveznica-rh-1-5-milijardi-dolara-clanak-265891)
Vlada se zadužuje 1,5 miliardi kuna sa kamatom 6,375%
Znači za 10 godina ona će morati vratiti 1,5 miliardi kuna + 1,28 miliardi kuna kamata.
Kreteni na kvadrat!
Umjesto da se prestanu zaduživati oni i dalje troše kao pijani miljarderi.
I nek se nitko ne zavarava teško da će običan građanain kada se sve zbroji imati manje od 6,375% kamatu na neki kredit.
Autor: Jaguar - Ožujak 18, 2011, 05:26:28 poslijepodne
Kreteni na kvadrat!
;)
Autor: amarkulin - Ožujak 18, 2011, 06:13:16 poslijepodne
Autor: koko-vg - Ožujak 18, 2011, 09:56:16 poslijepodne
Autor: koko-vg - Ožujak 18, 2011, 10:01:23 poslijepodne
otpredsjednik HDZ-a Ivan Šuker komentirao je kamatnu stopu kredita kojeg je podigla nova ministrica Martina Dalić koja je u medijima proglašena uspješnijom jer je ugovorila kamatnu stopu koja je oko 0,25 posto niža od one koju je Šuker ugovorio lani u srpnju. No, na pitanje zašto je Dalić bolja od njega, Šuker je izbjegao direktan odgovor.
Kamatna stopa je rezultat onoga što je vlada na čelu s gospođom Kosor radila u proteklih 20 mjeseci. To je ocjena investitora da vjeruju Hrvatskoj. Sigurno je da se kolegica Dalić trudila kao i svi ministri prije i poslije mene da se što bolje prezentira Hrvatsku. To je potvrda da strani investitori vjeruju Hrvatskoj. Htio to netko priznati ili ne, ali Hrvatska će biti jedina zemlja koja je iz ove ekonomske i gospodarske krize izišla bez ičije pomoći, zaključio je Šuker.
http://www.jutarnji.hr/ivan-suker--hrvatska-ce-biti-jedina-zemlja-koja-je-iz-krize-izisla-bez-icije-pomoci/932496/ (http://www.jutarnji.hr/ivan-suker--hrvatska-ce-biti-jedina-zemlja-koja-je-iz-krize-izisla-bez-icije-pomoci/932496/)
... a zamislite, kakve smo mi sreće kaj smo imali njega za ministra financija ? Kaj bi tek bilo da ni njega bilo ???
Autor: Sledgehammer - Ožujak 18, 2011, 10:51:11 poslijepodne
Ne, nisu oni kreteni, nego Bilaj i slični koji su za njih glasali.
A ti znaš za koga je tko glasao, i koga je Bilaj zaokružio na glasačkom listiću... a poslije buš nekome spočitaval uvrede, valjda nekome direktno reći da je kreten ne spada u tu kategoriju ako izađe u tvom postu... no da je tebi rečeno, lajal bi do neba kak si ti žrtva i tražil da se dotičnog banna zbog vrijeđanja... ::) ::) ::)
Autor: Goričanka - Ožujak 18, 2011, 11:10:10 poslijepodne
Ne, nisu oni kreteni, nego Bilaj i slični koji su za njih glasali.
Ak se mene pita, za koga god da je glasal Bilaj je sebi dosljedan.
Osobno više cjenim neistomišljenike s kičmom, nego blagoglagoljivce sa licem po potrebi.
Inače ovo gore je eksplicitna uvreda, koju Bilaj nebu videl jer si mu na ignore listi, pa sam si ja dala truda da te citiram.
Nema na čemu :)
Autor: amarkulin - Ožujak 19, 2011, 08:25:00 prijepodne
Time si samo dokazala da sam pogriješio kad sam te maknuo s ignore liste. Popravit ću tu pogrešku.
Autor: amarkulin - Ožujak 19, 2011, 08:27:56 prijepodne
da je tebi rečeno
To što si ti stavil u svoj potpis je rečeno svima nama. Zašto bih ja onda dao fuck što ćeš ti ili tebi slični misliti?
Autor: Newbie - Ožujak 19, 2011, 11:22:06 prijepodne
Autor: hornet34 - Ožujak 19, 2011, 06:01:14 poslijepodne
Autor: amarkulin - Ožujak 19, 2011, 06:47:34 poslijepodne
Autor: Sledgehammer - Ožujak 19, 2011, 08:42:28 poslijepodne
Newbie, skoro svaki post u kojem se sledge nekima obraća je uvreda ili podcjenjivanje ili vrijeđanje ili omalovažavanje. A ti vidi jel se nalaziš na toj listi...
Neeee, dečec - opet si "mašio ceo fudbal"!
Skoro svaki post u kojem se ja uvredljivo obraćam nije namijenjen "nekima", nego upravo vrlo određenima, u kojima si i sam, upravo jer si se i htio dovesti u tu grupu. Jer nije nimalo slučajno što se u toj maloj grupici uvijek nalaze jedni te isti.
Ja sam odavno dokazao da mogu najnormalnije razgovarati sa svakime, pa i sa tobom, i to tako da sam usredotočen na temu i intonaciju posta u kojemu se taj obraća meni. Priznajem ono što je istina, nije mi to ispod časti, ako smatram da si iznio istinu. Ja nisam kao ti, koko i još neki kojima je smisao boravka ovdje traženje moje pogreške, jer samo to i vrebaš da bi onda mogao veličati sebe. Kada god je tvoj post bio u redu, ja sam bio prema tebi i tebi sličnima tri puta bolji nego vi prema meni. No kada serete, onda sam ja triput gori. Tako je bilo, tako će biti u ubuduće, jer ja sam takav. Tko je OK; dat ću mu krvi i ruku, no tko sere, gazit ću ga dok ne prestane disati.
To je tako, ja sam takav, i onaj tko ima IQ veći od vanjske temperature je to mogao shvatiti još odavno. Očito je, na žalost, da tu ima i onih kojima je IQ oko temperature ledišta vode, jer samostalno ne znaju, ne mogu i neće ništa napraviti, već će samo čekati tuđu - najčešće moju - pogrešku kako bi odmah mogli početi hračkati iz svih cijevi. I najviše ih boli što ovdje ipak ima solidan broj ljudi koji sa mnom, kao i ja sa njima, nemaju nikakvih problema - jer sami umišljaju kako upravo oni zastupaju i predstavljaju većinu i pozitivnu vibru ovog foruma, a to je jako dalkeo od istine. I kada se pokaže da to baš i nije tako - neprijatelj im postaje i onaj koji se "drznuo" složiti sa mnom.
Kakve ste osobe pokazuje vaše ponašanje kroz ignoriranja, kroz činjenicu da imate više osoba koje su vam na listama i sa kojima ne želite/ne možete ostvariti normalan kontakt, a kada idem brojati, samo odokativno, sa koliko ljudi samo jedan markulin ima ignorantski i sukobljavajući odnos - ja sam tu mala beba. I mislim da nije apsolutno nikakav problem dokazati bilo koji od ovih mojih stavova. Dovoljno je i pročitati razgovore u temama gdje mene uopće i nema - za uvredljiv sukob i omalovažavanje ja takvima kao navedena skupina predvođena markulinom i kokom uopće ne trebam. Iako nisam baš siguran da bi sve bilo u redu i da moraju razgovarati sami sa sobom... jer to su takve osobe, tu teško da ima lijeka.
Autor: amarkulin - Ožujak 19, 2011, 08:54:54 poslijepodne
Autor: Goričanka - Ožujak 19, 2011, 11:27:06 poslijepodne
Hahaha, goričanku je zločestoća toliko zaslijepila da nije vidjela kako je sledge već citirao dotični tekst. :D
Time si samo dokazala da sam pogriješio kad sam te maknuo s ignore liste. Popravit ću tu pogrešku.
Vidjela sam ja kaj je Sledge citirao, ali ja u svoje postove stavim što ja hoću, ovaj put sam i objasnila zašto sam to citirala.
Ja sam za tebe sigurno zločesta jer sam te "tužila". Ti si, naprotiv, i dalje "dobra dušica" iako si čovjeka eksplicitno uvrijedio, a znaš da on ne čita tvoje postove.
Može li niže?
I za kraj, da pogriješio si što si me maknuo s ignore liste, jer biti na tvojoj ignore listi za mene je izniman kompliment.
Znam da ti je sad malo kompliciranije čitati moje postove, ali ja iskreno cijenim tu tvoju žrtvu ;)
Autor: Sledgehammer - Ožujak 20, 2011, 12:25:47 poslijepodne
Ti si k'o malo dijete. Kad te se ulovi u laži ili nekorektnosti, onda ignoriraš temu - čekajući da tata i mama zaborave (ili da se prave da su zaboravili). Nema problema, i mi ćemo zaboraviti da si Koka izvrijeđao za komentar kojeg je on CITIRAO...
Ništa on nije citirao... nemoj se služiti lažima, iako je to vjerojatno jedan od najtežih zahtjeva koji se može staviti pred tebe.
Može li niže?
Može, itekako. Nemoj ga samo potcjenjivati, jer bi se mogao zainatiti i stvarno nam otkriti svo "bogatstvo i ljepotu" svoje kulture, znanja i mogućnosti.
Autor: koko-vg - Ožujak 20, 2011, 02:46:47 poslijepodne
Autor: Bilaj - Ožujak 20, 2011, 08:12:27 poslijepodne
Zato je najbolje takve osobe trajno ignorirati.
A ja bum i dalje pisal o recesiji.
U zadnoj inventuri hrt-a (rnz.hrt.hr) Damir Novotny je govorio o tome koliko će koristi donjeti najavljeni projekti vlade u razvoje turizma i energetike. Naime kaže da će s tim velikim projektima za svakih milion kuna otvoriti se tek 10-tak mjesta. Dok da se tih milion kuna uloži u prerađivačku industriju zaposlilo bi se 50-tak ljudi. Tako da ove velike investicije neće značajnije utjecati na broje zaposlenih odnosno nezaposlenih.
Autor: Bilaj - Ožujak 21, 2011, 09:21:08 prijepodne
Tamo Tica govori o tome zašto je hrvatska u recesiji i zašto je jako teško očekivati da će se išta napraviti u dobrom smijeru.
Najveći problem je što političke elite dolaze na vlast obečavajući djeljenje novaca. Problem je to što sve politička elite ne bi smijele prodavati obečanja o dijeljenju novaca jer to nije realno za očekivati nego državi ostaje jednostavno dvije mogučnosti- ili više raditi ili imati manje plače. Da je to nešto oko čega se mora razviti diskusija a ne oko toga koliko će tko dobiti novaca.
Nedavno je Linić izašao u javnost da bi bilo manje nezaposlenih da je on na vlasti. Možda je to istina ali ono što je nužno potrebno hrvatskoj je smanjenje tog silnog državnog i lokalnog aparata koji neučinkovito radi. A da se taj aparat smanji ljudi trebaju dobiti otkaz odnosno neminovno je da bi došlo do još veče nezaposlenosti nego sada.
Do sada svi koji su dobili otkaze su bili u privatnom sektoru, a broj zaposlenih u državnom se čak i povečavao.
Autor: Bilaj - Ožujak 22, 2011, 08:48:32 prijepodne
Hrvatska se na američkom tržištu pojavila i neopterećena teretom otplate desetgodišnje euroobveznice izdane 2001. godine, s obzirom da je 14. ožujka u cijelosti otplatila 750 milijuna eura glavnice i nešto više od 50,6 milijuna eura kamate (ukupno 800,6 milijuna eura).
Te su obveze vraćene katkoročnim zaduženjem kod četiri banke - kreditom Zagrebačke banke u iznosu 350 milijuna eura na rok otplate godinu dana i kamatnu stopu od 4,872 posto, kreditom Raiffeisen Zentralbank u iznosu 175 milijuna eura, na rok od šest mjeseci i kamatu 4,172 posto, kreditom Hypo banke u iznosu 150 milijuna eura na rok od šest mjeseci i kamatu 4,172 posto, te kreditom Erste&Steiermaerkische Bank u iznosu 150 milijuna eura s rokom povrata 30. rujna i kamatom od 3,90 posto.
http://www.monitor.hr/clanci/mfin-o-obveznici-od-15-milijardi-dolara/48633/ (http://www.monitor.hr/clanci/mfin-o-obveznici-od-15-milijardi-dolara/48633/)
Autor: kuntakinte - Ožujak 23, 2011, 03:06:41 prijepodne
Kriza rezultirala povećanim izvozom
Ivan Milošević u Sisku razgovarao s gospodarstvenicima
SISAK - Na današnjoj proširenoj sjednici Gospodarskog vijeća Županijske komore Sisak gost je bio potpredsjednik Vlade za investicije Ivan Milošević. Govorio je o tijeku investicija u sklopu Vladinog akcijskog plana za spas gospodarstva. Kazao je kako postoji velik interes stranih ulagača za projekte u Hrvatskoj što govori da smo ipak politički i ekonomski stabilna zemlja. Smatra kako je tranzicija kod nas zakasnila zbog rata. Ekonomska kriza je po njemu iznjedrila važnu stvar, a to je rast izvoza.
Velika većina tvrtki je zaključila da u proizvodnji ovisnost o tržištu od 4,5 milijuna ljudi nije dovoljna: „U krizi ili bez krize izvoz je izrazito važan da bi se poslovanje razvijalo. Tako mislim da smo svi naučili tu lekciju i mnoge ugledne tvrtke u Hrvatskoj su ojačale svoja nastojanja za izvozom što će i srednjeročno i dugoročno imati izrazito pozitivan efekt za konkurentnost.“
...
http://www.petrinjskiradio.hr/content/view/12252/106/ (http://www.petrinjskiradio.hr/content/view/12252/106/)
Sako zlo za neko dobro i sako dobro...da.
Tko preživi pričat će...
Autor: Sledgehammer - Ožujak 23, 2011, 08:46:05 prijepodne
Autor: Bilaj - Ožujak 27, 2011, 02:30:02 poslijepodne
http://www.tportal.hr/komentari/komentatori/118645/Stanovanje-ludom-radovanje.html (http://www.tportal.hr/komentari/komentatori/118645/Stanovanje-ludom-radovanje.html)
Autor: kuntakinte - Ožujak 27, 2011, 03:50:31 poslijepodne
Citat:
Budući se kod nas nekretnine ne oporezuju, našem se čovjeku isplati posjedovati nekretninu u centru grada čak i ako mu zjapi prazna i propada. Posjedovanje nekretnine se još uvijek, baš kao u vrijeme naših djedova, doživljava kao oblik štednje.
Kulko se ja razmem v medicinu on bi štel porez na nekretnine..?
Citat:
Dok samo 36 posto njemačkih kućanstava živi u vlastitoj nekretnini, u današnjoj Hrvatskoj tako ih živi preko 90 posto.
Il nebi?
Citat:
Ako ćemo pošteno, 90-ih se na stambenom tržištu dogodila svojevrsna kapilarna privatizacija odozdo, u kojoj smo svi zajedno izmešetarili imovinu vlastitih gradova i općina.
Niš ja nega ne razmem...
Čovek je dobil temu i kulko teksta mora napisati a se ovo drugo jel bu imalo glavu i rep,zgleda, ni bitno.
-našem se čovjeku isplati posjedovati nekretninu u centru grada-
-svi zajedno izmešetarili imovinu vlastitih gradova i općina-
Ko je jamio-jamio je.
Autor: Bilaj - Ožujak 29, 2011, 10:18:52 poslijepodne
http://www.business.hr/hr/Naslovnica/Ekonomija/I-dalje-crno-proizvodnja-u-veljaci-potonula-cetiri-puta-vise-od-ocekivanja (http://www.business.hr/hr/Naslovnica/Ekonomija/I-dalje-crno-proizvodnja-u-veljaci-potonula-cetiri-puta-vise-od-ocekivanja)
Autor: Bilaj - Ožujak 31, 2011, 09:08:48 prijepodne
Naše tržište nekretnina je 4 najgore u svijetu
http://www.business.hr/hr/Naslovnica/Nekretnine/Hrvatsko-trziste-nekretnina-cetvrto-najgore-na-svijetu?homesrclink=carousel (http://www.business.hr/hr/Naslovnica/Nekretnine/Hrvatsko-trziste-nekretnina-cetvrto-najgore-na-svijetu?homesrclink=carousel)
Ovo je puno o nekretninama i o gospodarstvu.
http://rnz.hrt.hr/view_file.php?dat_id=49178&view=y (http://rnz.hrt.hr/view_file.php?dat_id=49178&view=y)
Autor: Bilaj - Ožujak 31, 2011, 11:19:27 prijepodne
http://www.jutarnji.hr/eu--akcijski-plan--vlada-svima-oprasta-dugove-do-5000-kuna-/935408/ (http://www.jutarnji.hr/eu--akcijski-plan--vlada-svima-oprasta-dugove-do-5000-kuna-/935408/)
Znači opet uranilovka i opet se opraštaju dugovi. Tako nikada nitko neće postati odgovoran za svoja dijela i svoje dugove.
Autor: Bilaj - Ožujak 31, 2011, 12:50:00 poslijepodne
I-VI 2009. 14892 kune
VII-XII 2009. 13898 kuna (pad 6.7%)
I-VI 2010. 13138 kune (pad 5.5%)
VII-XII 2010. 12559 kuna (pad 4.4%)
Autor: Bilaj - Travanj 06, 2011, 09:20:22 prijepodne
Ovo je vanjsku dug u milionima eura.
1. Država 5.934,7
3. Banke 10.760,0
4. Ostali domaći sektori 21.672,9
5. Izravna ulaganja 7.399,8
Znaci ukupno 45.768,5 miliona eura duga.
Država je dužna ovoliko u milionima kuna
1. Unutarnji dug središnje države 92.086,1
2. Inozemni dug središnje države 43.671,4
3. Ukupno (1+2) 135.757,4
Dodatak: Izdana jamstva Republike Hrvatske
- domaća 19.510,3
- inozemna 38.993,3
Znači država je ukupno dužna 18,3 miliardi eura a još jamči za 7,9 miliarde eura.
Da malo staivmo u prespektivu država ukupno od poreza napalti oko 110 miliardi kuna, tako da čak ni sa cijelim proračunom ne može platiti dug.
http://www.poslovni.hr/vijesti/inozemni-dug--458-milijardi-eura-176491.aspx (http://www.poslovni.hr/vijesti/inozemni-dug--458-milijardi-eura-176491.aspx)
Autor: Muha - Travanj 06, 2011, 09:54:24 prijepodne
Autor: Stjepan - Travanj 06, 2011, 10:17:41 poslijepodne
Čuva se tečaj kune koji najviše pogoduje uvoznicima. Tko je najveći uvoznik robe široke potrošnje? Konzum. Zašto kod njega nema nekih priznatih domaćih proizvođača?
Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja je u rukama Olge Spevec, bivše djelatnice Agrokora.
Kad ti se tako pogoduje onda je puno lakše poslovati nego kad igraš čistu i poštenu tržišnu utakmicu.
Autor: kuntakinte - Travanj 06, 2011, 11:46:31 poslijepodne
Još potkraj prošlog tjedna činilo se da je Ivica Todorić izgubio bitku za Mercator zbog prevelikih animoziteta slovenskog poduzetničkog miljea i prema njegovu poslovnom dosjeu. Carstvo obitelji Todorić predstavljalo se kao krajnje opasno ne samo za mogući plijen, Mercator, nego i za budućnost brojnih slovenskih proizvoda u regiji. Slovenci su posebno inzistirali na tome da prezaduženi Agrokor (više nego pretjerana teza) preuzima nezaduženi Meractor.
http://www.vecernji.hr/biznis/todoricev-san-slovenci-su-mu-otvorili-vrata-mercatora-clanak-273043 (http://www.vecernji.hr/biznis/todoricev-san-slovenci-su-mu-otvorili-vrata-mercatora-clanak-273043)
Baš sem čekal nekakovu vest pred par mesec da je Konzum dal radnikom nekakove robijaške ugovore za potpisati al nigde nit slova o tem.
Autor: Muha - Travanj 07, 2011, 08:08:58 prijepodne
Citat:
@Muha: po čemu je Konzum svjetlo u tunelu? Po tome što podiže opću nelikvidnost tako što ne plaća dobavljače?
Stjepane, postavio si pitanje i na njega odgovorio na svoj način, odnosno kak tebi paše iako sam ja u svom prethodnom postu samo ukratko komentirao preuzimanje ne ulazeći u dubinsku analizu koju ti namećeš...iz tvog posta (ispravi me ako griješim) može se iščitati da ti nije drago da jedan Hrvatski trgovački konzorcij preuzme neki drugi strani što je u ovoj situaciji neuobičajeno dobro za Hrvatsku...Za nelikvidnost prema dobavljačima nije dobro tražiti krivca samo u Konzumu, naime a kaj je sa ostalim stranim trgovačkim lancima koji su još gori neplatiše ?...
Autor: Jaguar - Travanj 07, 2011, 09:05:41 prijepodne
Što se tiče stranih trgovačkih lanaca, kod njih se vrlo teško ulazi u kuću ali kad se jednom poptiše Ugovor, plaćanje je na vrijeme i prema Ugovoru, toliko za one neupućene.
Konzum je posebna priča, u kojoj velikim dijelom sudjeluje i država, toleriranjem onoga što se drugima ne tolerira.
Svi oni koji i imaju priliku da surađuju s Konzumom vrlo dobro znaju kakav je odnos Konzuma prema njima.
I svi oni su se našli pod takvim pritiskom, kako u obaranju svojih cijena, tako i u trpljenju neplaćanja Konzuma prema njima.
Kada radiš sa tuđim kapitalom, koji je u milijardama kuna, da samo uzmeš bankovne kamate u godini dana, koliko dobavljačima ne plaća, za tu količinu novca, bogat si čovjek.
Međutim jesmo li svi u takvoj mogućnosti i jesmo li ravnopravni? Nismo. Tu je krivica države, što omogućava Konzumu takvu praksu i način poslovanja godinama dok Todorić djelomično zahvaljujući i tuđim novcima gradi sve veće carstvo. Ipak je ovo Hrvatska, u Sloveniji to ne bi bilo moguće, zato Slovenci tako i reagiraju na Todorića, s punim pravom, pa znaju oni sve, nisu oni tako daleko da ne bi mogli znati sve detalje oko Konzuma, Todorića, Hrvatske politike prema Todoriću i njegovom carstvu.
@Muha: po čemu je Konzum svjetlo u tunelu? Po tome što podiže opću nelikvidnost tako što ne plaća dobavljače? A opet unatoč tome ima najviše cijene. Odnedavno se u Konzumu mogu plaćati i režije, najprije je reklamirano da su bez naknade, a sada je kao najniža naknada. Očito je da se na taj korak odlučio kako bi povećao svoju likvidnost. Bilo bi zanimljivo vidjeti ugovore s onima za koje naplaćuje režije i kada oni dobijaju novac. Ljudi su par mjeseci nako uplate u Konzumu dobijali opomene zbog neplaćanja. Čak je i Šuker na pitanje o legalnosti te djelatnosti samo nešto promumljao u bradu.
Čuva se tečaj kune koji najviše pogoduje uvoznicima. Tko je najveći uvoznik robe široke potrošnje? Konzum. Zašto kod njega nema nekih priznatih domaćih proizvođača?
Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja je u rukama Olge Spevec, bivše djelatnice Agrokora.
Kad ti se tako pogoduje onda je puno lakše poslovati nego kad igraš čistu i poštenu tržišnu utakmicu.
Autor: Muha - Travanj 07, 2011, 10:45:53 prijepodne
Citat:
Vrlo dobro rečeno Stjepane, moglo bi se tome pridodati puno toga još kad je Konzum u pitanju.
Uvlakač,..he..malo bi se smjestio i Stjepanu u čmar, nije ti dosta GBR-a?.....btw...kaj bi se dalo pridodati?.. jel to da strani lanci nisu potpisnici kolektivnih Ugovora o radu i na taj način izbjegavaju isplatu raznih stimulacija, božičnica, uskrsnica, k-15 idr..o čem ti pričaš?... sve ovo kaj sam nabrojio Konzum svojim djelatnicima daje...kaj daju i kakve plaće imaju trgovci u stranim lancima?....daj više prestani sa kvinsliškim aktivnostima...
Autor: koko-vg - Travanj 07, 2011, 01:20:15 poslijepodne
Autor: Muha - Travanj 07, 2011, 03:08:11 poslijepodne
Citat:
mnogo bolje u Lidlu
reci kak su označene žene u LIDL-u koje imaju mjesečnicu?...
Autor: koko-vg - Travanj 07, 2011, 05:41:23 poslijepodne
Autor: Stjepan - Travanj 07, 2011, 09:54:08 poslijepodne
reci kak su označene žene u LIDL-u koje imaju mjesečnicu?...
Da li si to vidio na vlastite oči ili samo prenosiš ono o čemu su pisale novine prije nego što je Lidl uopće otvorio prvi dužan kod nas? Zaboravio si reći da nose i pelene. I onda meni predbacuješ da odgovaram kako meni paše. :-)
To što je tu priču raširila jedna novinska kuća koja je jako bliska Todoriću sigurno je tek puka slučajnost.
Autor: Stjepan - Travanj 07, 2011, 10:02:17 poslijepodne
sve ovo kaj sam nabrojio Konzum svojim djelatnicima daje...kaj daju i kakve plaće imaju trgovci u stranim lancima?....daj više prestani sa kvinsliškim aktivnostima...
Koji trgovački lanac najbolje plaća svoje djelatnike? Drogerie Markt. Isplaćuju i 13. i 14. plaću. Prosječna plaća negdje oko 7300 kn. Koliko je prosječna plaća u Konzumu? Nemoj gluposti valjati.
Ja radim u firmi kojoj su stranci vlasnici i radio sam prije 10 godina u jednoj drugoj firmi. Ono što vrijedi za strance je da poštuju zakone i daju radnicima ono što ih ide. Znači cijela plaća na papire, cijeli godišnji koji ide po zakonu, a bez obzira što nema kolektivnog ugovora tu su i darovi za djecu i božićnice i uskrsnice.
Radnička prava su najviše ugrožena kod naših tajkuna i privatnika.
Autor: Bilaj - Travanj 07, 2011, 10:10:03 poslijepodne
Radnička prava su najviše ugrožena kod naših tajkuna.Nema naših i stranih tajkuna. Ima samo tajkuna. Baš kao i lopova.
Autor: Stjepan - Travanj 07, 2011, 10:15:17 poslijepodne
Nema naših i stranih tajkuna. Ima samo tajkuna. Baš kao i lopova.
Informacija iz prve ruke: VIP. Dok je upravljačka garnitura bila austrijska zapošljavali su stručne ljude bez rodbinskih i inih veza, djelatnici su za obavljeni posao dobivali bonuse i sve je bilo kako treba. Onda su se stranci povukli i na šefofska mjesta su zasjeli nestručni ali podobni, bonusi su nestali, naručivala se izrada skupih projekata od strane rođine firme koje nikada nisu koristili. Kvalitetni ljudi su počeli odlaziti iz VIP-a (jer kvalitetan djelatnik lako nađe bolji posao) i vidi gdje je VIP danas (http://www.poslovni.hr/vijesti/vip-otpusta-100-radnika-175430.aspx (http://www.poslovni.hr/vijesti/vip-otpusta-100-radnika-175430.aspx)).
Autor: Jaguar - Travanj 07, 2011, 10:57:56 poslijepodne
Citat:Vrlo dobro rečeno Stjepane, moglo bi se tome pridodati puno toga još kad je Konzum u pitanju.
Uvlakač,..he..malo bi se smjestio i Stjepanu u čmar, nije ti dosta GBR-a?.....btw...kaj bi se dalo pridodati?.. jel to da strani lanci nisu potpisnici kolektivnih Ugovora o radu i na taj način izbjegavaju isplatu raznih stimulacija, božičnica, uskrsnica, k-15 idr..o čem ti pričaš?... sve ovo kaj sam nabrojio Konzum svojim djelatnicima daje...kaj daju i kakve plaće imaju trgovci u stranim lancima?....daj više prestani sa kvinsliškim aktivnostima...
Tko je kome uvlakač Muha? Možda ti Konzumu a možda i s razlogom.
Osim toga vidim dobio si puno odgovora pa nema potrebe da ti stavljam soli na ranu. :P
Autor: Muha - Travanj 08, 2011, 09:19:08 prijepodne
Citat:
Koji trgovački lanac najbolje plaća svoje djelatnike? Drogerie Markt. Isplaćuju i 13. i 14. plaću. Prosječna plaća negdje oko 7300 kn. Koliko je prosječna plaća u Konzumu? Nemoj gluposti valjati.
Plaćaju oni koji imaju visoke marže...Stjepane, postoji uzrečica koja kaže: «Da bi kupac bio kralj, ni trgovac ne smije biti prosjak». Svjestan sam da naši poslodavci uglavnom nisu svjesni da su i njihovi zaposlenici potrošači, da i oni od svog rada trebaju dostojanstveno živjeti. Za većinu poslodavaca radnik je obična roba (za neke su čak i robovi) koja ima rok trajanja (rad na određeno vrijeme) nisku cijenu (minimalnu plaću) i visoki koeficijent obrtaja (otkaz nakon tri mjeseca). Nemojmo se zavaravati i pušiti priču da su strani poslodavci bolji gospodari. Oni koji provode tu priču ne žele Hrvatskoj dobro. Ja vjerujem da u Hrvatskoj još ima sposobnih neopterećenih, nepristranih, apolitičnih, stručnih ljudi koji žele dobro ovoj zemlji no u ovakvom karcerogenom okruženju ti i takvi nemru doći do izražaja. Stoga me Stjepane žalosti jer mi se čini da i ti polako upadaš u zamku stranih osvajača potpomognutih domaćim izdajnicima (poturicama). Budite sigurni da na dugi rok kada podržavate strane trg.lance onemogućujete slijedećoj generaciji da zaradi mirovinu, STOGA nemojte podržavati državnu politiku koja je sve banke prodala strancima koji opet sasvim očekivano podupiru uvoz iz svojih zemalja dok ih vi/mi naši svje/nesvjesno svesrdno pomažu.
Autor: Jaguar - Travanj 08, 2011, 01:05:17 poslijepodne
Ja vjerujem da u Hrvatskoj još ima sposobnih neopterećenih, nepristranih, apolitičnih, stručnih ljudi koji žele dobro ovoj zemlji no u ovakvom karcerogenom okruženju ti i takvi nemru doći do izražaja.
Stoga me Stjepane žalosti jer mi se čini da i ti polako upadaš u zamku stranih osvajača potpomognutih domaćim izdajnicima (poturicama).
Jao kukulele šta nam čovjek napriča i osta živ.
Jesi ti možda jedan od tih "neopterećenih", reci što se sramiš? Pa iz tebe izviru sve sami kompleksi opterećenosti.
Tko o čemu, Muha o poturicama i domaćim izdajnicima, a tko su ti ti?
Ovo me uvelike podsjeća na HDZ-ovu priču o domoljublju i držanja ruke na srcu. Pa nije ni čudo, s kim si takav si. ;D
Autor: Bilaj - Travanj 08, 2011, 01:59:01 poslijepodne
http://www.poslovni.hr/vijesti/javni-dug--omca-oko-vrata-176799.aspx (http://www.poslovni.hr/vijesti/javni-dug--omca-oko-vrata-176799.aspx)
Eto tako piše poslovni. Ne budemo se više mogli zaduživati jer je javni dug preskočio (ili će kako tko govori) 60% BDP-a.
Autor: Jaguar - Travanj 08, 2011, 03:31:57 poslijepodne
Javni dug- omča oko vrata ...
http://www.poslovni.hr/vijesti/javni-dug--omca-oko-vrata-176799.aspx (http://www.poslovni.hr/vijesti/javni-dug--omca-oko-vrata-176799.aspx)
Eto tako piše poslovni. Ne budemo se više mogli zaduživati jer je javni dug preskočio (ili će kako tko govori) 60% BDP-a.
Dakle, ostaje stezanje remena za par rupica. ;D
Autor: Stjepan - Travanj 08, 2011, 08:11:27 poslijepodne
Stoga me Stjepane žalosti jer mi se čini da i ti polako upadaš u zamku stranih osvajača potpomognutih domaćim izdajnicima (poturicama). Budite sigurni da na dugi rok kada podržavate strane trg.lance onemogućujete slijedećoj generaciji da zaradi mirovinu, STOGA nemojte podržavati državnu politiku koja je sve banke prodala strancima koji opet sasvim očekivano podupiru uvoz iz svojih zemalja dok ih vi/mi naši svje/nesvjesno svesrdno pomažu.
O bankama je trebalo razmišljati kasnije. Prije 100 i 150 godina su političari naglašavali važnost da imamo svoje banke, a naše su rasprodane čim je bilo prilike.
Ovo s mirovinom ti je glupost. Što misliš, od koga imaju više koristi naši umirovljenici, od DM djelatnika koji u prosjeku uplaćuju mjesečno 2200 kn u mirovinsko, 1650 za zdravstveno i još 187 kuna za zapošljavanje ili od djelatnika Konzuma koji uplaćuju mjesečno 800 kn u mirovinsko, 600 kn u zdravstveno i 68 kn doprinosa za zapošljavanje.
DM djelatnik godišnje uplati 30800 kn u mirovinsko, 23100 za zdravstveno i 2618 kn za zapošljavanje.
Djelatnik Konzuma uplati 9600, 7200 i 816. Tri puta manje.
Tko će zaraditi veću mirovinu? Tko više doprinosi društvu? Kakve izdajice i kakve poturice. Naši ljudi su odlazili u Njemačku trbuhom za kruhom jer ovdje nisu mogli ništa zaraditi. Da li su i oni izdajice i poturice?
Činjenica je da domaći poslodavci daleko manje poštuju prava radnika od stranaca te da ih u pravilu manje plaćaju.
Ova retorika s poturicama i izdajnicima ti je ista ona retorika koja je onoga, koji ne dozvoljava nikome da voli Hrvatsku više od njega i koji sjedi u pržunu u Salzburgu, dovela na vlast. Zar misliš da će i tebi i tvojima to poći za rukom?
Autor: BobRock - Travanj 09, 2011, 08:54:36 prijepodne
O bankama je trebalo razmišljati kasnije.Misliš prije?
...
Ali ovo si stvarno lijepo napisao. Jako dobra argumentacija. Mogu samo podcrtat.
Autor: Stjepan - Travanj 09, 2011, 10:52:56 prijepodne
Autor: kuntakinte - Travanj 09, 2011, 12:43:28 poslijepodne
Ja vjerujem da u Hrvatskoj još ima sposobnih neopterećenih, nepristranih, apolitičnih, stručnih ljudi koji žele dobro ovoj zemlji no u ovakvom karcerogenom okruženju ti i takvi nemru doći do izražaja.
Je upraf jem je mrsko kaj pljačkaju svoje radnike,partnere,državu i sve,zapraf,z teremi su v dodiru...
Suze mi idu na oči radi takove...Motorov ovoga društva.
Bokčeki,jadni oni...Dok ne dojdu do izražaja.
Ova retorika s poturicama i izdajnicima ti je ista ona retorika koja je onoga, koji ne dozvoljava nikome da voli Hrvatsku više od njega i koji sjedi u pržunu u Salzburgu, dovela na vlast. Zar misliš da će i tebi i tvojima to poći za rukom?
Tero?
1. il 2. ? ;D
Autor: kuntakinte - Travanj 10, 2011, 03:03:04 poslijepodne
CRNA BURZA RADA
Fali vam radnika? Armija Bosanaca traži posao u Dalmaciji
...
Preciznije, na raskrižju na cesti Čitluk – Ljubuški gdje se sporedni put odvaja za Međugorje. Tu Tromeđu u posljednje vrijeme Međugorčani zovu Alijin trg. Jer se tu svako jutro, posebice u ove proljetne dane kada prorade sve “bauštele”, okupi i do nekoliko stotina Bosanaca, mahom Bošnjaka, koji traže posao. Već u osam sati, kada smo radili ovu reportažu, prorijedila se ta svojevrsna burza rada, pa je ostalo tek 15-ak njih koji čekaju kakvu ponudu za posao.
...
Pred jednim motorna pila, što odaje njegovo zanimanje. Predstavi se kao Fadil Topčagić iz Kaknja. Veli da motorkom zna kip iz drveta izrezati, ali nema posla. Nije se želio slikati ako mu ne platimo deset maraka. - Jebo ga ti, jarane, šta je novinaru dat siromahu deset eura. A meni taman. Ko zna oću li danas išta utuć.
Čak sam premišljao da mu platim deset maraka, no tada motorku uze u ruke njegov prijatelj Zakir Karić i veli: - Slikaj, jarane! I napiši za “Slobodnu” da nas je Hrvatska zajebala. Većinom smo radili po Hrvatskoj, najviše u Dalmaciji, a sad ne daju. Dođe inspektor u civilu, pa kad se uzmemo posla, on pokaže iskaznicu. Pa izgon. Baš ko da si u Njemačkoj. A gazde nas traže, jer smo jeftiniji.
...
I država je na crno
Bosanski bauštelci rade ne samo u Ljubuškom i Međugorju nego su zbog cijene prihvaćeni na čitavom prostoru od Neuma do Kupresa. Tako npr. svakog ponedjeljka više od tisuću građevinara ide na posao u Dalmaciju, dok poslove u Tomislavgradu obavljaju „bosanci“. Naprosto su konkurentniji zbog niže cijene. Neki ih pokušavaju prijaviti inspekciji, jer rade na crno.
-Ma, svi rade na crno - veli Pere Vrljičak. - Ovdje je sve na crno, pa i država.
Hvala ljudima u Hercegovini
Ma šta Tihić, šta Lagumđija... oni i ne znaju kako je nama i đe smo - veli Omer. - Nu, Bosna uvijek bila bogata, a Hercegovci umirali od gladi. A sad mi iz Bosne moramo po koru kruha u Hercegovinu. Fala ljudima da nas primaju. Neki misle da stanujemo u šupama i pojatama, a mi u Međugorju i Ljubuškom moremo iznajmit sobu s kupatilom po sto pedeset maraka mjesečno. A tu nas stanu četvorica.
KOMENTARI:
Svim Hrvatima cestitam 10 travanj dan drzavnosti!
...
ponosan i tuzan na ovaj dan,pravi hrvacki praznik,slavimo u Melbournu,Australia,u domu naseg poglavnika dr.Ante Pavelica,gdje ponosno stoji njegova slika uz dicnoga Starcevica
POZDRAV SVIM USTASAMA DILJEM SVITA IZ AUSTRALIJE
...
Poserem ti zitko g*** na grob tvog pokojnog poglavnika...sto si otisao u Australiju kad si takav hrvatina? Sto ne dodjes ovdje kod nas u slobodnu hrvatsku majmune? Lako ti je drkat k******** otud, treba ovamo doc pa ovdje zaradit za koru kruva pa da vidis kako je....da vidis kako je kad dica placu a ti im nemas sta dat da jedu.
J***** ti milu majku i tebi i svoj ustasiji i po Australiji i svuda u svijetu!
...
http://www.slobodnadalmacija.hr/Hrvatska/tabid/66/articleType/ArticleView/articleId/134697/Default.aspx (http://www.slobodnadalmacija.hr/Hrvatska/tabid/66/articleType/ArticleView/articleId/134697/Default.aspx)
Puna nam je država muđahedinov,10-11 mesec na leto.
Jenem je pak do politike a drugem gori pod ritjum...
Autor: Bilaj - Travanj 10, 2011, 09:35:03 poslijepodne
Državna imovina upola manja od vanjskog duga
ZAGREB - Državna imovina kojom će upravljati Agencija za upravljanje državnom imovinom (AUDIO) vrijedna je približno 30 milijardi eura. Nije to službena procjena vrijednosti, nego tek projekcija, napomenuo je potpredsjednik Vlade za gospodarstvo Petar Čobanković. Riječ je o 15 javnih poduzeća, svim državnim udjelima u ostalim tvrtkama, te nekretninama u državnom vlasništvu, osim šuma i poljoprivrednog zemljišta. To znači da je vrijednost državne imovine, bez šuma, voda i poljoprivrednog zemljišta, bez cesta i autocesta, za 50 posto manja od hrvatskog vanjskog duga. Ipak, državna imovina je za približno pet milijardi eura veća od duga države koji je krajem prošle godine s jamstvima i dugom HBOR-a bio veći od 191 milijarde kuna, odnosno nešto više od 25 milijardi eura. Udjeli u javnim poduzećima i to prema nominalnoj cijeni, vrijede gotovo 131 milijardu kuna, odnosno više od 17 milijardi eura, dok preostali udjeli u tvrtkama vrijede tri milijarde kuna. Nekretnine kojima će upravljati AUDIO vrijedne su približno 10 milijardi eura. Vlada je jučer odlučila da će se sva državna imovina, pa i šumsko i poljoprivredno zemljište, popisati u registru državne imovine.
____________________
Znači ako država potroši još 5 miliardi eura (a to su manje od dva godišnja deficita) sve što ima država postaje manje nego što je država dužna.
Do sada smo imali govora o dužničkom ropstvu- to je da koliko god plačamo dugove da nam se dugovi povečavaju.
Sada imamo apsolutno dužničko ropstvo jer uskoro sva imovina neće biti dovoljna za vračanje dugova.
Autor: Mlačanin - Travanj 10, 2011, 09:47:05 poslijepodne
A nije toma baš tako dugo kako su se busali kako je bivša juga napravila veliki dug, a da oni to nebudu trebali delati.
Žal mi je kaj se toga moram sjetiti, jer iskreno, vjerovao sam i veselio sam se tome, tim je razočaranje veće - bar za mene.
Autor: koko-vg - Travanj 11, 2011, 06:31:14 prijepodne
Autor: amarkulin - Travanj 11, 2011, 09:46:03 prijepodne
Državna imovina kojom će upravljati Agencija za upravljanje državnom imovinom (AUDIO)
Ovu su agenciju krivo nazvali. Treba se zvati: Hrvatska ADIO!
Autor: kuntakinte - Travanj 11, 2011, 11:19:08 poslijepodne
MMF u Hrvatskoj u ovoj i idućoj godini očekuje ponovni rasta gospodarstva. Naše bi gospodarstvo tako, prema procjeni MMF-a, ove godine trebalo ostvariti rast realnog bruto domaćeg proizvoda za 1,3%, a iduće za 1,8%.
Godišnja stopa inflacije, prema indeksu statističkog ureda Europske unije, u Hrvatskoj bi ove godine trebala biti 3,5%, a sljedeće 2,4%.
Kad je riječ o stopi nezaposlenosti, MMF za ovu godinu prognozira da će biti 12,8%, nakon što je prošle godine predvidio 12,3%, a 2012. trebala bi ponovno pasti na 12,3%.
http://www.hrt.hr/index.php?id=48&tx_ttnews (http://www.hrt.hr/index.php?id=48&tx_ttnews)[tt_news]=111829&tx_ttnews[backPid]=23&cHash=8b219f9bef
Autor: Muha - Travanj 12, 2011, 09:00:32 prijepodne
Citat:
Ova retorika s poturicama i izdajnicima ti je ista ona retorika koja je onoga, koji ne dozvoljava nikome da voli Hrvatsku više od njega i koji sjedi u pržunu u Salzburgu, dovela na vlast.
Poturice sam naveo po radi toga jer po meni je stvar u nama, Hrvatima, koji ne cijenimo svoje, i kadri smo prodati sve za saku eura. Tako npr. držim da je Konzum bolji od stranih lanaca jer je Hrvatski lanac, koncern u kojem Konzum ima proizvodnju i potiče male proizvođače na proizvodnju, a strani to ne rade. Koja je razlika izmedju toga sto ce si Todoric kupiti novu jahtu i toga da ce STRANI LANAC prebaciti novac van (i platiti masni porez na dobit HR)? Za mene, tebe nikakva! Pitaj trgovce koji rade u stranim lancima s kakvim se problemima suočavaju svakodnevno, nitko ne otvara temu o problemima prekovremenog rada, nedjeljnog rada, noćnog rada, blagdanskog rada i o njihovom neplaćanju, te zakidanju radnika po svim radno pravnim osnovama. Zašto naša vlada ne koristi mehanizme s kojima raspolaže i zaštiti te i takve ljude?...Zašto kao uvjet dolasku stranih lanaca nije postavila npr. da se odredjena kvota hrvatskih proizvoda mora prodati u njihovim trgovinama ? I tek pod tim uvjetom da oni otvaraju svoje centre u Hrvatskoj??...
Autor: Jaguar - Travanj 12, 2011, 09:25:16 prijepodne
Citat:Ova retorika s poturicama i izdajnicima ti je ista ona retorika koja je onoga, koji ne dozvoljava nikome da voli Hrvatsku više od njega i koji sjedi u pržunu u Salzburgu, dovela na vlast.
i potiče male proizvođače na proizvodnju, a strani to ne rade.
Misliš na one koje je uvukao u kredite, koji su otvorili farme pa ih je nakon godinu dana, promjenom politike prema njima ucijenio da su propali jer nisu više mogli vraćati kredite, te su ostali bez kuća i imanja zbog kredita.
Da to je taj Konzum, Agrokor i Todorić koji "potiče" male proizvođače, kao i ova Vlast koja se isto tako ponaša.
Autor: Bilaj - Travanj 12, 2011, 09:27:30 prijepodne
Zašto kao uvjet dolasku stranih lanaca nije postavila npr. da se odredjena kvota hrvatskih proizvoda mora prodati u njihovim trgovinama ?
Ovo je uvela Slovenija. Nije htjela da dođu svi strani centri odma i da budu perjanica stranog uvoza u sloveniju nego su to malo štopali.
Autor: Bilaj - Travanj 12, 2011, 09:52:13 prijepodne
http://www.tportal.hr/biznis/gospodarstvo/121768/Ulagacima-je-preskupa-Europa-a-kamoli-Hrvatska.html (http://www.tportal.hr/biznis/gospodarstvo/121768/Ulagacima-je-preskupa-Europa-a-kamoli-Hrvatska.html)
Porazni podatak o padu inozemnih ulaganja od 80 posto najbolje svjedoči o investicijskoj klimi u Hrvatskoj. O uzrocima drastičnog pada stranih investicija u prošloj godini i očekivanjima za ovu porazgovarali smo s ekonomskim analitičarem Damirom Novotnyjem
Novotny smatra da je velik pad izravnih stranih ulaganja u 2010. godini očekivan. 'Ne čude me takvi podaci. Velik dio direktnih stranih ulaganja otpada na dokapitalizaciju banaka. Strane banke prošle godine nisu refinancirale svoju dobit, već su je povukle. Slično su se ponašale i druge inozemne tvrtke u Hrvatskoj', ističe Novotny.
Ova godina, smatra, bit će još lošija. Vladini pokušaji da nešto promijeni zasad se svode samo na političke kampanje i marketinške akcije bez konkretnih poteza.
'Da bi se privukle velike investicije, morate biti spremni i na velike ustupke. Investitorima je već u Europi preskupo, a Hrvatska je u tom kontekstu još nepovoljnija. Mi za kvadrat zemlje tražimo 300 eura, dok drugi nude besplatne parcele, priključke i jeftinu radnu snagu', objašnjava Novotny.
Kad je riječ o greenfield investicijama, jedino čemu se možemo nadati su ulaganja u turizam, i to prvenstveno zahvaljujući našem položaju.
________________________________
Ovo najbolje govori koliko vlada radi krivo.
Cijelo se vrijeme govori o tome da trebamo strana ulaganja. Da definitivno trebamo. Ali puno bi više postigli da ona ulaganja koja su već tu da njih potičemo da oni rastu.
Uz ovakve poreze, zakone, državnu administraciju i troškove nitko neće ulagati u hrvatsku.
___________________________________
A i da vidimo kako izgledamo u odnosu na ostale zemlje: Katastrofalno!
http://www.tportal.hr/vijesti/svijet/121865/Hrvatska-osramotila-Balkan-u-izvjescu-Europske-komisije.html (http://www.tportal.hr/vijesti/svijet/121865/Hrvatska-osramotila-Balkan-u-izvjescu-Europske-komisije.html)
Autor: Bilaj - Travanj 13, 2011, 10:02:02 prijepodne
Kolika je zarada od turizma u 2010 godini:
- 2.2% u odnosu na 2009g, -14.5% prema 2008g.
Autor: Bilaj - Travanj 13, 2011, 12:59:09 poslijepodne
Zbog aktualnog stanja visoke vanjske zaduženosti i široke rasprodanosti, sada se čini kao da joj iz te najnovije depresije, u dogledno vrijeme, izlaza – nema.
http://www.novilist.hr/hr/Komentari/Kolumne/Ekonomski-brevijar-Ive-Jakovljevica/Depresija-iz-2008.-ce-se-u-2011.-produbiti (http://www.novilist.hr/hr/Komentari/Kolumne/Ekonomski-brevijar-Ive-Jakovljevica/Depresija-iz-2008.-ce-se-u-2011.-produbiti)
Autor: amarkulin - Travanj 13, 2011, 02:25:55 poslijepodne
Nazdravlje!
Hrvatska će, uz nadu da će već 2015. ostvariti BDP jednak ostvarenom tijekom 2008., iz vanjske prezaduženosti, koja je glavna kočnica novog razvoja, izaći tek 2018. Ili – točnije, tek kad na srednji rok (od barem pola desetljeća) počne ostvarivati kineske stope rasta BDP-a u rasponu od najmanje sedam do preporodnih 12 posto godišnje (što nije uspjela nikad u svojoj gospodarskoj povijesti, čak ni početkom poletnih 1960-ih).
To je tih 10 godina o kojima ja govorim. Pametni i sposobni ljudi mogu u tom vremenu napraviti samo jednu stvar: sjesti i učiti. Pa kad ova nesposobna banda upropasti sve što se upropastiti da, i kad se povuku (ili odu u zatvor), onda će trebati sposobnih i kvalificiranih ljudi da izvuku kola iz blata.
Sreća je jedino što smo tako nisko pali, da niže više niti ne možemo - u smislu konkurentnosti, produktivnosti, ulaganja u znanje i znanost...
Autor: kuntakinte - Travanj 14, 2011, 12:14:43 prijepodne
Prekosutra istječu financijska jamstva za kupnju 23 posto Mercatora, međutim Agrokor je svoja produžio za još dva tjedna, javlja Slovenska televizija.
Vlasnik Mercatora, Pivovarna Laško, tjednima pokušava dogovoriti s bankama reprogram duga od 450 milijuna eura kako bi odgodili prodaju, a slovenski mediji nagađaju kako je najizgledniji novi, četvrti natječaj.
Prodavalo bi se 60 posto dionica, a ulazak Agrokora spriječili bi na dosad najmaštovitiji način - tako što bi se na natječaj mogle prijaviti samo one tvrtke koje imaju više od 10 milijardi eura godišnjeg prometa. Agrokor ima sedam.
http://www.hrt.hr/index.php?id=48&tx_ttnews (http://www.hrt.hr/index.php?id=48&tx_ttnews)[tt_news]=112155&tx_ttnews[backPid]=23&cHash=ae378857c5
Autor: Sledgehammer - Travanj 14, 2011, 12:02:57 poslijepodne
I demokracija i tržišno gospodarstvo su visokoparni pojmovi za prodaju ideja drugima, i zaštitu vlastitih vrijednosti po vlastitom nahođenju, bez poštovanja prava i principa koji se velikodušno nude drugima kao pravila ponašanja.
I kada se to veli domaćim pametnjakovićima, onda imaju samo dva izgovora - pa "tako se mora, inače nisi demokratičan", i "tako se mora, jer se tako ponašaju SVI", što samo pokazuje da oni koji su kod nas najglasniji na tu temu sami nemaju baš previše pojma o političkim i ekonomskim realnostima današnjeg svijeta.
Normalna reakcija Hrvatske (i svih normalnih zemalja u svijetu, mi - na žalost - ne spadamo u tu grupaciju!) bi bila da premijer ili predsjednik Hrvatske odu tamo u Sloveniju, i pozovu na red njihovu gospodarsku komoru zbog preočitih pokvarenih igara, u kojima kompleksaški zapadni susjedi izmišljaju pravila koja nigdje ne postoje da bi zaštitili svoje interese, jer im je ispod časti da njihovim propalim firmama gospodare "hrvaški hudiči"... I to bi im trebalo reći u glavu i pred svima.
Naravno, uz zahtjev da se pod hitno postave pošteno i u europskom duhu bi išla i pripomena o adekvatnom odgovoru sa hrvatske strane. U slučaju njihova inzistiranja na izmišljanju novih pravila (tako dugo dok njima mogu imati za cilj samo jednu stvar - izbacivanje hrvatskih tvrtki iz igre), jasno bi se dalo do znanja da će se slične ili identične kriterije postaviti i za svaki gospodarski potez iz Slovenije prema hrvatskom gospodarstvu (Slovenci žele hotel na Jadranu? Nema problema! Može ga kupiti samo firma koja ima godišnji promet od istih deset milijardi eura, bez obzira što hotel košta milijun puta manje, ali principi su principi, bez obzira kako glupi i neopravdani bili, no neki uče samo preko njih, drugačije nikako...).
Naravno, suspendira se odmah i pravo slovenskih državljana da kupuju nekretnine u Hrvatskoj na bilo koji način, do vremena dok se Slovenci sami ne počnu ponašati u duhu jedne europske zemlje i tržišnog gospodarstva (treba odmah uvesti nove mjere, i iste i pojačati sa dodatnim mjerama da vide da se ne zajebavamo, pa neka nas tužakaju kome hoće - no mi njih svakako trebali prijaviti i Vijeću Europe, i MMF-u, i Svjetskoj trgovinskoj otrganizaciji, pa neka grintaju, 'ko ih jebe...).
I da tako radimo, da vidiš poštovanja, da vidiš kako bi plazili oko nas, jer bi nas poštovali i bojali bi se mnogih stvari. Jer je pokazivanje zubi provjereno dobar način da se stvari postave na svoje mjesto. Naš jedini problem je što nemamo takvih političara, jer naši političari ne poštuju ni sami sebe, a kamoli ovu zemlju, pa je tko i očekivati da će nas netko izvana poštovati - čista utopija...
Autor: Mlačanin - Travanj 14, 2011, 12:43:05 poslijepodne
Autor: kuntakinte - Travanj 17, 2011, 11:20:56 prijepodne
Desetak tisuća mađarskih policajaca, vatrogasaca, vojnika i carinika prosvjedovalo je u Budimpešti protiv mjera štednje.
Vlada desnog centra počela ih je provoditi prošli mjesec kako bi proračunski deficit zadržala pod nadzorom, što zahtijeva Europska unija. Najavljeno je skraćivanje razdoblja isplate naknade za nezaposlene, pooštravanje uvjeta za invalidske mirovine i ukidanje prijevremenog umirovljenja.
Ispred zgrade parlamenta prosvjednici su tražili od vlade da ne mijenja sadašnji mirovinski zakon.
http://www.hrt.hr/index.php?id=48&tx_ttnews (http://www.hrt.hr/index.php?id=48&tx_ttnews)[tt_news]=112547&tx_ttnews[backPid]=23&cHash=bdde9d1c0b
De smo mi još od toga...
-
BIVŠI HRVATSKI PREMIJER
Nikica Valentić: Nova Vlada mora ići u bolne rezove, makar pala za mjesec dana.
ZAGREB - Godinu dana nakon što je Vlada predstavila Program gospodarskog oporavka, više je mjera koje nije ispunila nego onih koje jest. Nikica Valentić, hrvatski premijer od 1993. do 1995. koji je proveo stabilizacijski program uvodeći kunu i smanjujući inflaciju te desetak puta nudio ostavku na poziciju kako bi dobio podršku za svoje planove i stavove, kaže da je Program gospodarskog oporavka i dalje dobar dokument koji je potrebno ažurirati.
No, ono što je u njemu zacrtano, a riječ je o nužnim bolnim rezovima, nije moguće provesti bez suglasja vlasti i oporbe, što je i osnovni uzrok neprovođenja ključnih mjera iz Programa gospodarskog oporavka.
Valentić kaže da aktualna Vlada više ne može učiniti ništa jer joj je ostalo malo vremena, ali naglašava i da iduća Vlada, čija god ona bila, neće imati drugog izbora nego provesti mjere zacrtane u planu gospodarskog oporavka
...
http://www.jutarnji.hr/nikica-valentic--nova-vlada-mora-ici-u-bolne-rezove--makar-pala-za-mjesec-dana/939348/ (http://www.jutarnji.hr/nikica-valentic--nova-vlada-mora-ici-u-bolne-rezove--makar-pala-za-mjesec-dana/939348/)
Autor: Muha - Travanj 19, 2011, 09:02:28 prijepodne
Najveće hrvatsko poduzeće, Todorićev Agrokor, ima ugovoreno 700 kuna u novcu, a predsjednica Sindikata trgovine Dragica Mišeljić za Večernji list kaže da su zbog krize pristali na isplatu u bonu.
Koji su trgovački strani lanci isplatili uskrsnicu?
Autor: BobRock - Travanj 19, 2011, 09:41:24 prijepodne
Koje sve tvrtke isplaćuju uskrsnicu?Uskrsnica?
Ko je to zmislil? Kaj su to ostavštine komunizma?
Pa toga nigdje nema osim kod nas. A jel toga uopće i ima kod nas, ili se neki ovdje zajeb...u?
Autor: Mlačanin - Travanj 19, 2011, 10:49:22 prijepodne
Koje sve tvrtke isplaćuju uskrsnicu?
Najveće hrvatsko poduzeće, Todorićev Agrokor, ima ugovoreno 700 kuna u novcu, a predsjednica Sindikata trgovine Dragica Mišeljić za Večernji list kaže da su zbog krize pristali na isplatu u bonu.
Koji su trgovački strani lanci isplatili uskrsnicu?
Mislim da je to prije svega stvar svake tvrtke. Odluka je ionako samo na njima,bez obzira na ugovore.
Osobno mislim da o tme i ne treba nikoga obavijestiti ili obznaniti u medijima, jer je to stvar njihovog poslovnog odnosa sa osobljem (barem mislim da bi tako trebalo biti).
Da su kod nas normalna primanje, o božićnici ili uskrsnici, nitko nebi ni postavljao pitanje. A samo je stvar poslodavca dali to želi ili ne.
Ili sam možda sasvim u krivu?
Autor: koko-vg - Travanj 26, 2011, 09:43:33 poslijepodne
Po svemu sudeći u hrvatskom zdravstvu otvara se nova afera, i to ovaj put zbog financijskih pogodnosti koje uživa Specijalna bolnica za kardiovaskularnu kirurgiju i kardiologiju Magdalena. Skupina uglednih kardiologa i kardiokirurga otkrila je za Nacional strogo čuvanu tajnu prema kojoj privatna bolnica Magdalena od Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje svaki mjesec dobiva 9.800.000 kuna, odnosno gotovo četiri puta više nego isti takvi odjeli na Rebru. Kada se zbroje sredstva koja uplaćuje HZZO, ispada kako država na račun Magdalene godišnje isplaćuje približno 110 milijuna kuna, što je, u prosjeku, veća svota od one koja je uplaćena radiološkoj poliklinici Medikol. Prema dostupnim podacima, Medikol je u protekle tri godine od HZZO-a dobio 271 milijun kuna ili 90,3 milijuna godišnje, a u Magdaleni dobivaju dvadesetak posto više.
LIJEČNICI KOJI SU OTKRILI te informacije uvjereni su kako je riječ o potencijalno najvećoj aferi u hrvatskom zdravstvu, koja pokazuje da HZZO i Ministarstvo zdravstva šalju ogroman novac u privatne ustanove. Još su veće razlike između Magdalene i državnih bolnica - tako kardiologija i kardiokirurgija KBC-a Zagreb (Rebro) od HZZO-a primaju 2,6 milijuna kuna, a kardijalna kirurgija KBC-a Split samo 500.000 kuna mjesečno, zbog čega je nedavno protestirao Dalibor Letica, voditelj splitske Kardijalne kirurgije. Letica je upozorio kako već tri godine i osam mjeseci, otkad Split ima taj odjel, kardijalni kirurzi operiraju u jednoj improviziranoj operacijskoj dvorani abdominalne kirurgije, a država im odbija platiti novu opremu. Iako je Rebro obnovljeno prije nekoliko godina, i tamošnji liječnici su nezadovoljni uvjetima rada, što je prije nekoliko tjedana potvrdio i Davor Miličić, ravnatelj Klinike za kardiologiju, koji je upozorio kako njegova ekipa radi na zastarjelim uređajima od kojih su neki već trebali biti otpisani. Slično stanje vlada i u preostale dvije hrvatske bolnice u kojima se obavljaju kardiokirurški zahvati, a to su KBC Rijeka i KB Dubrava. Takva situacija navela je vodeće stručnjake tih državnih bolnica na pokretanje inicijative za preispitivanje ugovora između HZZO-a i Magdalene
http://www.nacional.hr/clanak/106685/magdaleni-godisnje-cetiri-puta-vise-nego-rebru (http://www.nacional.hr/clanak/106685/magdaleni-godisnje-cetiri-puta-vise-nego-rebru)
... a jel tu kraj ili se bu za mjesec dana našla još koja rupa kam se pretakalo pun kufer penez ?
Autor: amarkulin - Travanj 27, 2011, 09:54:51 prijepodne
"RAST stope zaposlenosti, otvaranje novih radnih mjesta, gospodarski bum kao iz priče", sve to prati njemačku ekonomiju u zadnjih godinu dana, zbog čega se sve učestalije analizira kako se ta zemlja izvukla iz recesije, kao da u njoj nikad nije ni bila.
...
Stručnjaci sa Sveučilišta Duisburg-Essen, koji su proveli istraživanje o mini-poslovima, ne dijele opću euforiju i ističu da su radnicima često uskraćena osnovna prava. Kao primjer navode trgovce u njemačkoj pokrajini Saskoj koji su svojim mini-radnicima plaćali samo polovicu standardne tarife, bez novčane naknade za vrijeme godišnjeg odmora ili za vrijeme bolovanja. Zvuči vrlo poznato i vrlo hrvatski: jedina je razlika što je u njemačkom slučaju nepopularnim kresanjem radničkih prava-barem pokrenuto gospodarstvo.
http://www.index.hr/vijesti/clanak/njemacki-gospodarski-uzlet-sedam-milijuna-ljudi-radi-miniposlove/548963.aspx (http://www.index.hr/vijesti/clanak/njemacki-gospodarski-uzlet-sedam-milijuna-ljudi-radi-miniposlove/548963.aspx)
Autor: kruno - Travanj 27, 2011, 10:06:15 prijepodne
Autor: Bilaj - Svibanj 08, 2011, 08:18:06 prijepodne
http://www.tportal.hr/komentari/komentatori/126442/Kredit-Svjetske-banke-iliti-novo-narkomansko-zaduzivanje.html (http://www.tportal.hr/komentari/komentatori/126442/Kredit-Svjetske-banke-iliti-novo-narkomansko-zaduzivanje.html)
Dobar je komenatar da se osvijesti koliko je sve ovo problematično:
Podsjetimo, ukupni dug Hrvatske inozemnim vjerovnicima dosegnuo je sto posto jednogodišnjeg bruto domaćeg proizvoda. A javni dug ‘centralne’ države jednak je 58,35 posto BDP-a; još samo 1,65 posto i Hrvatska će izaći iz kriterija iz Maastrichta i više neće ispunjavati glavni uvjet za Europsku uniju.
Autor: Newbie - Svibanj 12, 2011, 07:06:52 poslijepodne
Nova zaduženja:
http://www.tportal.hr/komentari/komentatori/126442/Kredit-Svjetske-banke-iliti-novo-narkomansko-zaduzivanje.html (http://www.tportal.hr/komentari/komentatori/126442/Kredit-Svjetske-banke-iliti-novo-narkomansko-zaduzivanje.html)
Dobar je komenatar da se osvijesti koliko je sve ovo problematično:
Podsjetimo, ukupni dug Hrvatske inozemnim vjerovnicima dosegnuo je sto posto jednogodišnjeg bruto domaćeg proizvoda. A javni dug ‘centralne’ države jednak je 58,35 posto BDP-a; još samo 1,65 posto i Hrvatska će izaći iz kriterija iz Maastrichta i više neće ispunjavati glavni uvjet za Europsku uniju.
Huraaaa
Autor: kuntakinte - Svibanj 12, 2011, 10:16:06 poslijepodne
Autor: Bilaj - Svibanj 13, 2011, 12:13:21 poslijepodne
http://danas.net.hr/novac/page/2011/05/12/0770006.html (http://danas.net.hr/novac/page/2011/05/12/0770006.html)
Država na sebe preuzima otplatu dugova brodogradilišta u visini od čak 11,3 milijardi kuna. Odluka je to Vlade koja je u četvrtak u Sabor uputila prijedlog zakona o uređenju prava i obveza brodogradilišta u procesu restrukturiranja.
Prema riječima ministrice financija Martine Dalić, iznos od 11,3 milijardi kuna predstavlja potencijalne obveze države koje je ona preuzela odobravajući jamstva škverovima za podizanje kredita kod banaka te će biti prenijete u javni dug.
Koliki dio od tog iznosa će ići iz džepova poreznih obveznika u Vladi nisu rekli. Tvrde da će to ovisiti o prihvaćenim programima restrukturiranja brodogradilišta i vremenu završetka njihove privatizacije. No, kako investitori dosad nisu pokazali interes za preuzimane dugova, na leđa poreznih obveznika mogao bi pasti sav teret, piše Jutarnji list.
Država će škverovima oprostiti i porezne dugove, zajedno sa zateznim kamatama. Budući da je država u postupku rješavanja pomorskog dobra već oprostila 8,1 milijardi kuna, oprost bi ukupno iznosio 20-ak milijardi kuna. Dodajmo svemu da u Vladi smatraju kako će nakon ovoga škverovi u svojoj bilanci iskazivati fiktivnu dobit. No, kako ona neće biti rezultat redovnog poslovanja tvrtki, nego računovodstvenog kemijanja, država škverovima neće naplatiti porez na dobit.
U Banskim dvorima ističu kako ove mjere ne predstavljaju novu državnu potporu, te kako su ovi potezi nužni da bi se poslovanje brodogradilišta postavilo na održive tržišne temelje.
__________________________________________________________
Znači u borodogradilišta se ulupava dodatnih 11,3 miliarde.
Sa ovakvim brodogradilištima i ovakvom vlašću bolje bi bilo da su odmah zatvorili sva brodogradilišta- manje bi štete bilo.
Autor: Sledgehammer - Svibanj 13, 2011, 12:55:03 poslijepodne
Autor: hornet34 - Svibanj 13, 2011, 08:48:54 poslijepodne
Autor: Newbie - Svibanj 13, 2011, 08:58:24 poslijepodne
7ma vidi ekonomskog strucnjaka haha
Autor: hornet34 - Svibanj 13, 2011, 09:33:41 poslijepodne
Autor: hornet34 - Svibanj 13, 2011, 09:40:21 poslijepodne
Autor: kuntakinte - Svibanj 14, 2011, 12:07:09 prijepodne
Država na sebe preuzima otplatu dugova brodogradilišta u visini od čak 11,3 milijardi kuna. Odluka je to Vlade koja je u četvrtak u Sabor uputila prijedlog zakona o uređenju prava i obveza brodogradilišta u procesu restrukturiranja.
...
Znači u borodogradilišta se ulupava dodatnih 11,3 miliarde.
Sa ovakvim brodogradilištima i ovakvom vlašću bolje bi bilo da su odmah zatvorili sva brodogradilišta- manje bi štete bilo.
Prepisali su "Program restrukturiranja banaka" i nadopisali "brodogradilišta". (Smejal bi se al mi se plače... :-\ )
Autor: Jaguar - Svibanj 14, 2011, 09:00:20 prijepodne
Dok se istovremeno nekome opraštaju dugovi i porezi, preuzimaju garancije na teret svih nas, zna li netko možda koliko je u Velikoj Gorici obrta i tvrtki likvidirano i zatvoreno u zadnjih godinu dana?
Obrta i tvrtki koje će trebati zaraditi i nadoknaditi sve ovo što se poklanja i oprašta škverovima i koje će ako nisu već danas, sutra otići u likvidaciju i zatvaranje.
Za to sve kriva je Vesna Pusić i Čačić. ;D a pomalo i Milanović 8)
Autor: Stjepan - Svibanj 14, 2011, 11:49:07 prijepodne
Prepisali su "Program restrukturiranja banaka" i nadopisali "brodogradilišta". (Smejal bi se al mi se plače... :-\ )
Kao i s bankama, najprije se s novcem iz proračuna restrukturiraju, a onda će ih prodati strancima.
Autor: amarkulin - Svibanj 14, 2011, 06:51:23 poslijepodne
Autor: Bilaj - Svibanj 16, 2011, 10:00:29 prijepodne
samo 7 jahti za Abramoviča i to je to...
Trebaš zaraditi 11 miliardi kuna a ne imati 11 miliardi kuna prometa.
A do sada osim uljanika brodogradilišta nisu zaradili ni kune.
Autor: Bilaj - Svibanj 28, 2011, 11:56:22 poslijepodne
http://www.vecernji.hr/biznis/tri-godine-bdp-pada-a-ekonomisti-nisu-sigurni-da-je-tu-kraj-clanak-293351 (http://www.vecernji.hr/biznis/tri-godine-bdp-pada-a-ekonomisti-nisu-sigurni-da-je-tu-kraj-clanak-293351)
Gotovo svi pokazatelji kojima se mjeri stanje neke ekonomije na kraju prvog tromjesečja bili su nepovoljni, trgovina je u padu 0,4 posto, industrijska proizvodnja pala je 5 posto, građevinski radovi 7,7 posto, robni je izvoz manji 4 posto, broj noćenja u turizmu 9 posto, neto plaće pale su 0,5 posto, a jedino je uvoz porastao 1,2 posto. Pomoći nije bilo ni od kreditne politike banaka, krediti stanovništvu opadaju, a tvrtkama su samo neznatno porasli.
– Jedna bi dobra investicija mogla preokrenuti trend, ali nje nema. Građevinska djelatnost još je u dubokoj recesiji, a kako je građevinski sektor prije krize davao oko 16 posto svih investicija, zaključujem da će investicijska aktivnost nastaviti slabiti – navodi Z. Živković-Matijević. Pad gospodarstva od 0,9 posto veći je nego u četvrtom lanjskom tromjesečju kada je BDP oslabio 0,6 posto. Osim blagog, 0,3-postotnog rasta u trećem lanjskom tromjesečju, BDP slabi od prvog tromjesečja 2009. godine.
_________________________________________________________________
Kontinuirana kriza od 2009 godine.
Autor: Bilaj - Svibanj 31, 2011, 09:42:27 prijepodne
http://www.glas-slavonije.hr/vijest.asp?rub=1&ID_VIJESTI=141753 (http://www.glas-slavonije.hr/vijest.asp?rub=1&ID_VIJESTI=141753)
Autor: Sledgehammer - Svibanj 31, 2011, 02:01:55 poslijepodne
Autor: Bilaj - Lipanj 10, 2011, 09:28:11 prijepodne
Hrvatska je u 20 godina potrošila, ponajviše upropastila u glupostima, oko 150 milijardi eura. Prije 20 godina bili smo u mnogo boljoj ekonomskoj poziciji nego danas, jer nismo bili zaduženi i imali smo veliku imovinu. Svu smo imovinu prodali, a maksimalno smo zaduženi', upozorio je Ljubo Jurčić
Autor: Jaguar - Lipanj 10, 2011, 09:58:30 prijepodne
http://www.tportal.hr/vijesti/hrvatska/132165/Za-20-godina-potrosili-smo-150-milijardi-eura-na-gluposti.html (http://www.tportal.hr/vijesti/hrvatska/132165/Za-20-godina-potrosili-smo-150-milijardi-eura-na-gluposti.html)
Hrvatska je u 20 godina potrošila, ponajviše upropastila u glupostima, oko 150 milijardi eura. Prije 20 godina bili smo u mnogo boljoj ekonomskoj poziciji nego danas, jer nismo bili zaduženi i imali smo veliku imovinu. Svu smo imovinu prodali, a maksimalno smo zaduženi', upozorio je Ljubo Jurčić
Evo ga i Ljubo otkri toplu vodu. ;D
Autor: Muha - Lipanj 10, 2011, 11:57:51 prijepodne
http://www.tportal.hr/vijesti/hrvatska/132165/Za-20-godina-potrosili-smo-150-milijardi-eura-na-gluposti.html (http://www.tportal.hr/vijesti/hrvatska/132165/Za-20-godina-potrosili-smo-150-milijardi-eura-na-gluposti.html)
Hrvatska je u 20 godina potrošila, ponajviše upropastila u glupostima, oko 150 milijardi eura. Prije 20 godina bili smo u mnogo boljoj ekonomskoj poziciji nego danas, jer nismo bili zaduženi i imali smo veliku imovinu. Svu smo imovinu prodali, a maksimalno smo zaduženi', upozorio je Ljubo Jurčić
Evo ga i Ljubo otkri toplu vodu. ;D
Koji si ti lik?...dok je delal za tvoje pajdaše onda nije otkrival toplu vodu?...he..jadan si..
Autor: Jaguar - Lipanj 10, 2011, 11:16:11 poslijepodne
http://www.jutarnji.hr/ljubo-jurcic--sdp-ov-gospodarski-program-nece-hrvatsku-izvuci-iz-krize/951624/ (http://www.jutarnji.hr/ljubo-jurcic--sdp-ov-gospodarski-program-nece-hrvatsku-izvuci-iz-krize/951624/)
Zato što je moj izlazak bio više tehnička stvar. Nije bilo potrebe da se razdužujem s SDP-om jer nemam nikakve funkcije u stranci niti sam u posljednje dvije, tri godine u okviru SDP-a nešto napravio osim što sam bio saborski zastupnik.
http://www.tportal.hr/vijesti/hrvatska/132165/Za-20-godina-potrosili-smo-150-milijardi-eura-na-gluposti.html (http://www.tportal.hr/vijesti/hrvatska/132165/Za-20-godina-potrosili-smo-150-milijardi-eura-na-gluposti.html)
Hrvatska je u 20 godina potrošila, ponajviše upropastila u glupostima, oko 150 milijardi eura. Prije 20 godina bili smo u mnogo boljoj ekonomskoj poziciji nego danas, jer nismo bili zaduženi i imali smo veliku imovinu. Svu smo imovinu prodali, a maksimalno smo zaduženi', upozorio je Ljubo Jurčić
Evo ga i Ljubo otkri toplu vodu. ;D
Koji si ti lik?...dok je delal za tvoje pajdaše onda nije otkrival toplu vodu?...he..jadan si..
Autor: koko-vg - Lipanj 12, 2011, 09:43:23 prijepodne
Obje struje u svojim redovima imaju po nekoliko vrhunskih autoriteta svjetske ekonomije. Cowena, 49-godišnjeg profesora na sveučilištu George Mason, cijeli taj rat ostavlja prilično netaknutim. S harvardskim doktoratom, višestrukom titulom šahovskog šampiona koju je zaradio u mladosti i sa 15 vlastitih objavljenih knjiga u sveučilišnim knjižnicama, u svibanjskoj analizi Američkog instituta za ekonomska istraživanja izbio je na 16. mjesto najcjenjenijih ekonomista mlađih od 60 godina ...
http://www.jutarnji.hr/tyler-cowen--novi-americki-ekonomski-guru---jedini-covjek-koji-misli-da-hrvatsku-cekaju-sretni-dani/952585/ (http://www.jutarnji.hr/tyler-cowen--novi-americki-ekonomski-guru---jedini-covjek-koji-misli-da-hrvatsku-cekaju-sretni-dani/952585/)
Autor: Stjepan - Lipanj 12, 2011, 10:08:37 prijepodne
Autor: koko-vg - Lipanj 12, 2011, 11:51:34 prijepodne
Autor: Stjepan - Lipanj 12, 2011, 12:48:14 poslijepodne
Autor: Sledgehammer - Lipanj 12, 2011, 01:08:41 poslijepodne
Autor: kuntakinte - Lipanj 12, 2011, 01:18:52 poslijepodne
Taj je puno čitao ali izgleda da nije pročitao onu...
"Čitajući nenapisane knjige zaboravio si one koje su napisane..." ;D
Autor: Bilaj - Lipanj 15, 2011, 12:24:30 poslijepodne
http://www.dnevno.hr/vijesti/hrvatska/proda_li_i_sume_i_vode_hrvatska_ce_nestati_u_roku_od_70_godina/219146.html (http://www.dnevno.hr/vijesti/hrvatska/proda_li_i_sume_i_vode_hrvatska_ce_nestati_u_roku_od_70_godina/219146.html)
i malo noviji:
http://www.dnevno.hr/vijesti/hrvatska/dr_kulic_hrvatska_je_vec_bankrotirala_pa_bankama_kao_zrtvu_prilaze_svoje_gradane/323059.html (http://www.dnevno.hr/vijesti/hrvatska/dr_kulic_hrvatska_je_vec_bankrotirala_pa_bankama_kao_zrtvu_prilaze_svoje_gradane/323059.html)
Indikativan naslov:
Dr Kulić: Hrvatska je bankrotirala, pa bankama kao žrtvu prinosi svoje građane
Autor: Bilaj - Lipanj 16, 2011, 02:47:26 poslijepodne
http://www.seebiz.eu/oporavak-narudzbi-u-gradevinarstvu-skok-u-tri-mjeseca-cak-401/ar-6067/ (http://www.seebiz.eu/oporavak-narudzbi-u-gradevinarstvu-skok-u-tri-mjeseca-cak-401/ar-6067/)
Autor: Newbie - Lipanj 18, 2011, 06:27:25 prijepodne
Ja se pitam, u 21 stoljecu, dali je normalno da se ikome iskljuci struja? Da djeca uce uz petrolejku? Jel ovo drzava za koju smo se borili? Zar ne postoji socijalna sluzba? Po mojemu, svako iskljucenje struje ljudima bi trebala odobriti socijalna sluzba, a ne da to radi elektra, monopolisticko udruzenje bez konkurencije. Znaci, prvo bi socijalna sluzba trebala razmotriti situaciju, vidjeti zasto se ne placaju racuni za struju, dali se ne placaju jer se to nekome neda, ili zato sto ljudi nisu u mogucnosti platiti. Ako je ovo drugo u pitanju, postave se limitatori, koji ce ograniciti potrosnju, znaci potrosnja na dvije tri zarulje, frizider, tv i jos poneko trosilo mogu biti ukljuceni i to je to. Dalje, internet bi trebao biti potpuno besplatan za sve, na nekoj sporoj vezi naravno, za one koji zele brzinu i razno razne napredne mogucnosti placanje ostaje. Danas djeca koja idu u skolu jednostavno bez interneta nemogu funkcionirati, a pitanje je mogu li im ga roditelji i osigurati.
Interesantno je i vidjeti po kojem je to zakonu doslo do toga da banke i razne institucije koje naplacuju svoje ili tudje dugove mogu naplatiti sa punog iznosa koji ljudima sjeda na bilo od kojih racuna? Ko je taj zakon donio, jel taj imao ikakve pameti uopce? Na tajj nacin se ljude od duga, natjera u duznicko ropstvo iz kojeg jednostavno po ovakvim zakonima nema izlaza, to je puno gore od osobnog bankrota, jer u bankrotu imas ipak pravo na prihode od kojih mozes koliko toliko zivjeti, ovdje nemas nikakva prava. Sjednu na racun, nisi sposoban platiti ni ono sto si do tada redovno uspjevao platiti, dolaze nove tuzbe i ovrhe ( ne zaboraviti sudske i javnobiljeznicke troskove koji ustvari i pokopaju ljude) i gdje si onda? Na tome da se jednostavno ni uz najbolju volju nemozes izvuci. Postanes vjecni duznik.
No jebes gradjane, bitno da se podrzavaju pederi i njihove parade.... idemo u EU..
Autor: Jaguar - Lipanj 18, 2011, 08:08:35 prijepodne
Najbolje da izvadiš jamstvenu karticu od HDZ i Ive,
možda Anto Šimunović u Fini prima te kartice, treba provjeriti. 8)
Autor: Bilaj - Srpanj 01, 2011, 10:02:47 prijepodne
Država uzela 750 miliuna eura novih kredita sa kamatom od 5,875 %
http://www.vecernji.hr/vijesti/novi-dug-drzava-se-zaduzila-750-milijuna-eura-clanak-306178 (http://www.vecernji.hr/vijesti/novi-dug-drzava-se-zaduzila-750-milijuna-eura-clanak-306178)
Znači 43 miliona eura godišnje samo za kamate na ovaj dug, odnosno 323 miliona kuna godišnje samo za ovu kamatu.
A pošto ide stopama grčke vlada pod hitno mora napraviti sljedeće:
http://www.business.hr/hr/Naslovnica/Svijet/Deset-stvari-zbog-kojih-je-Grcka-za-dlaku-izbjegla-bankrot?homesrclink=preporuke (http://www.business.hr/hr/Naslovnica/Svijet/Deset-stvari-zbog-kojih-je-Grcka-za-dlaku-izbjegla-bankrot?homesrclink=preporuke)
Donosimo glavne mjere Grčke i njihove ciljeve:
FISKALNI PLAN:
Povećanja poreza
Porezi će ove godine porasti za 2,02 milijardi eura, 2012. povećanje će iznositi 3,68 milijardi eura, 156 milijuna eura 2013. i 685 milijuna 2014. To uključuje "porez solidarnosti" vrijedan 1,37 milijardi eura koji je ove godine nametnut kućanstvima, krećući se od jedan do pet posto prihoda.Druge mjere uključuju smanjenje osnovice za oslobođenje od poreza s 12.000 na 8.000 eura, veće poreze na imovinu, legalizaciju nezakonitih zgrada, povećanje PDV-a za restorane i barove s 13 na 23 posto i poreze na luksuznu robu poput jahti, bazena i automobila. Vlada također želi ukinuti niz poreznih olakšica.
Smanjenje plaća u javnom sektoru
770 milijuna eura 2011., 600 milijuna 2012., 448 milijuna 2013., 306 milijuna 2014. i 71 milijun 2015. To će se postići smanjenjem zapošljavanja i dodataka na plaću kao i otpuštanjem svih radnika u javnom sektoru zaposlenih na određeno vrijeme. Vlada će zamijeniti samo svakog deset državnog službenika koji ove godine ode u mirovinu te svakog petog u godinama koje dolaze.
Smanjenje socijalnih davanja
Ove godine predviđa se smanjenje od 1,19 milijardi eura, 1,23 milijardi 2012., 1,03 milijardi 2013., 1,01 milijardi 2014. i 700 milijuna 2015. Smanjenje će se provesti analizom prihoda korisnika i ukidanjem niza povlastica.
Povećanje prihoda za socijalno osiguranje
Ove godine 629 milijuna eura, 259 milijuna 2012., 714 milijuna 2013., 1,14 milijardi 2014. i 504 milijuna 2015. To će se ostvariti povećanjem doprinosa za socijalno osiguranje i suzbijanjem izbjegavanja plaćanja doprinosa i rada na crno.
Zatvaranje ili spajanje vladinih tijela i njihovih podružnica
540 milijuna eura 2011. te 700 milijuna eura u uštedama od 2012. do 2015.
Borba protiv utaja poreza
878 milijuna eura 2013., 975 milijuna 2014. i 1,15 milijardi 2015.
Smanjenje troškova za javna ulaganja
950 milijuna eura ove godine.
Smanjenje troškova za obranu
200 milijuna eura 2012. i 333 milijuna eura svake godine od 2013. do 2015.
Smanjenje troškova za zdravstvo
310 milijuna eura ove godine i još 1,81 milijardi eura od 2012. do 2015., uglavnom smanjenjem propisanih cijena za lijekove i većim korištenjem e-recepata.
DRUGE MJERE
...uključuju uštede u državnim tvrtkama i smanjenje subvencija lokalnim vlastima.
Autor: Bilaj - Srpanj 01, 2011, 03:55:11 poslijepodne
http://www.vecernji.hr/vijesti/u-dvije-godine-mandata-j-kosor-nestalo-je-145-000-radnih-mjesta-clanak-306052 (http://www.vecernji.hr/vijesti/u-dvije-godine-mandata-j-kosor-nestalo-je-145-000-radnih-mjesta-clanak-306052)
U dvije godine mandata J. Kosor nestalo je 145.000 radnih mjesta, izgubljeno je 10 posto BDP-a, a u isto su se vrijeme povećali javni dug i zaduženost, zbog čega Hrvatsku stavljaju u red problematičnijih zemalja
U srpnju 2009. činilo se da ne može biti gore. Sanader je dao ostavku, cijene su divljale, otkazi pljuštali, a Vlada ničim nije pokazivala da može upravljati državom. Već su zabilježena prva kašnjenja proračunskih plaća, postavilo se pitanje hoće li biti novca za mirovine, proračunski su izdaci bili znatno iznad prihoda, a za vratom su puhali i strani vjerovnici jer je bilo upitno kako će država isplatiti obveznice.
Pred bankrotom
Jadranka Kosor preuzela je vlast u zemlji pred bankrotom, a za poteze kojima je u prva dva mjeseca stabilizirala javne financije moglo bi se reći da su najjači ekonomski potezi u njezinu dvogodišnjem mandatu. Malo tko joj je na tome pljeskao, ali svojim prvom rebalansom Kosor je povećala PDV, trošarine i uvela krizni porez, što joj je omogućilo da "sačuva obraz" i ispuni proračunske obaveze. Nova je premijerka, međutim, zastala na pola puta, nije išla na nužno smanjenja proračunskih izdataka: državni je sektor upio sav raspoloživi kapital u zemlji, išlo se na povećano zaduživanje kako bi se financirala velika potrošnja, privatni se sektor snalazio kako je mogao i rezultat svega je to da se Hrvatska oporavlja najsporije od svih.
Kada se danas, dvije godine poslije, pogledaju ključni podaci o stanju u zemlji: broj zaposlenih, nezaposlenih, visina plaće, iznos duga i kretanje BDP-a, vidi se da je proračunska stabilizacija bila privremena. U dvije godine premijerskog mandata Jadranke Kosor Hrvatska je izgubila 145 tisuća radnih mjesta, dobila je 51 tisuću nezaposlenih više, a broj novih umirovljenika koje je Hrvatska dobila u dvije godine od 46 tisuća odgovara broju stanovnika Šibenika.
Nitko ne plaća
Zemlju trese masovna nelikvidnost, prezaduženi građani i tvrtke nagrizaju stabilnost navodno uspješnog bankarskog sustava, industrija je na koljenima, realna vrijednost plaća niža je nego 2009. godine, BDP ima jedan od većih padova među tranzicijskim zemljama, ali za to su vrijeme porasli javni i vanjski dug države, a bitno je veći i proračunski deficit. Hrvatska godišnje za kamate plaća približno 3 posto BDP-a i dok god stope rasta budu ispod 3 posto, nacija će jesti vlastitu supstanciju. Posljednje prognoze kažu da rast veći od 3 posto ne treba očekivati prije 2015. godine, pa i u nekom srednjem roku, zapravo, slijedi nazadovanje zemlje, neovisno u ulasku u EU.
Jadranka Kosor je u pola svog mandata uspjela završiti pregovore s EU i osigurati da Hrvatska postane 28. članica europske obitelji, ali taj "uspjeh" njezini građani uglavnom ne osjećaju jer se bore s neizvjesnošću, padom standarda, besposlicom i apatijom.
Grčki sindrom
Zahvaljujući Rumunjskoj i Bugarskoj, Hrvatska neće biti najsiromašnija članica EU prema BDP-u po stanovniku, ali s obzirom na startne pozicije i potencijale koje je imala, sigurno se može smatrati najvećim tranzicijskim gubitnikom. Hrvatska ulazi u EU kao rizična, visokozadužena zemlja sa 46 milijardi eura vanjskog duga, zbog kojeg se sve češće uspoređuje s Grčkom, a jedina njezina prednost pred tom zemljom jest to što je manja pa je i cijena eventualnoga spašavanja bitno niža.
Od iduće se vlade očekuje da javne financije vrati u opće prihvaćene okvire, prije svega da smanji potrebu države za zaduživanjem i njezin utjecaj na gospodarstvo.
Poslodavcima dala dva ministar
Kada je riječ o socijalnim partnerima – poslodavcima i sindikatima, Jadranka Kosor se prema njima doista postavila kao prema partnerima. Odnosi s HUP-om toliko su postali bliski da je Kosor dva njegova aktivna predstavnika: Đuru Popijača i Domagoja Miloševića uzela u Vladu, dok se sa sindikatima sastajala više nego s ikim drugim. Javni sektor s razlogom joj može držati stranu jer nije pokretala nikakve radikalne rezove iako se to od nje tražilo i očekivalo. Umjesto smanjenja plaća u javnom sektoru, premijerka je uvela krizni porez. Zastalo se i s reformom lokalne uprave, a J. Kosor jedino nije našla način kako da pomogne industriji. Tako ni privatizacija brodogradilišta još nije dovršena, ali donesena je odluka da se jamstva dana škverovima preuzmu kao javni dug.
Autor: Bilaj - Srpanj 05, 2011, 11:19:06 prijepodne
http://www.novilist.hr/hr/Vijesti/Gospodarstvo/Gotovo-80-posto-proracuna-otislo-na-place-i-mirovine-drzava-u-minusu-7-2-milijarde-kuna (http://www.novilist.hr/hr/Vijesti/Gospodarstvo/Gotovo-80-posto-proracuna-otislo-na-place-i-mirovine-drzava-u-minusu-7-2-milijarde-kuna)
Država je uspjela skupiti samo onoliko novaca za plače, penzije, zdravstvo i subvencije.
Sve ostalo je u minusu. Kada će država napakon svhatiti da može trošiti onoliko koliko ima novaca.
Autor: Bilaj - Srpanj 07, 2011, 11:00:57 poslijepodne
U kojoj visini i koliko dugo hrvatski deficit je održiv, odnosno njegovo financiranje ovisi prije svega o procijeni naših vjerovnika, odnosno kreditora. Ne postoji neka univerzalna granica na kojoj možemo slobodno reći, da, pitanje je dana kada će izbiti dužnička kriza. Činjenica je da postoje određeni kriteriji po kojima se može vidjeti da li je određena zemlja ušla u visoko zaduženu, odnosno prešla kritičnu točku nakon koje izbijanja tečajno - dužničke krize više nije neko veliko iznenađenje. Što se tiče održivosti hrvatskog inozemnog duga treba napisati kako je od ukupnog bruto inozemnog duga samo 12% onaj kratkoročnog dospijeća što je relativno povoljan pokazatelj. Međutim, sve teže financiramo dospijele kamate na dug, te su svake godine pokazatelji stanja i tijeka duga sve lošiji, odnosno dužnička pozicija. Svakako ne stoji percepcija kako smo izjednačavanjem ino duga i outputa došli u situaciju, da trebamo gospodarske stope rasta od 6% do 7% kako bi mogli isfinancirati kamate na ino obveze, pošto kamate nisu realnog nego nominalnog karaktera.
Međutim, Hrvatska je na kraju 2010. bila u situaciji da joj je inozemni dug pokrivao 260% izvoza roba i usluga. Prema kriterijima Svjetske banke kritičnom vrijednošću smatra se 200%, te njezinom prelaskom kod dužnika postoji realna opasnost od izbijanja dužničke krize. Razvidno da je hrvatski devizni prihod prešao kritičnu vrijednost opterećenosti ukupnim bruto inozemnim obvezama. Navedeni odnos 1995. stajao je na 50%, 2000. 130%, 2005. 170%, 2008. 200%, a 2010. na 260%. U Češkoj Republici krajem 2010. navedeni odnos bio je na 55%, Mađarskoj i Poljskoj oko 150%, Slovačkoj i Sloveniji 90 i 180% respektivno, ali pošto se radi o članicama EMU taj parametar stoga nema više takvo značenje. U Argentini u trenutku defaulta javnih financija ( javni dug iznosio 60% BDP-a ) - izbijanja dužničke krize inozemni dug pokrivao je visokih 420% izvoza roba i usluga što je prije svega bila posljedica zatvorenosti gospodarstva ( izvoz roba i usluga činio je samo 11% BDP-a ), međutim, na Filipinima, Tajlandu i Maleziji od 130 do 140%, a Indoneziji 220%.
Hrvatska nema visoke međunarodne pričuve kao azijske zemlje sa kojima bi u slučaju neto odljeva inozemnog kapitala amortizirala udar na eksternu likvidnost zemlje, stoga smo izuzetno ranjivi na bilo kakve poremećaje u priljevu ali i odljevu kapitala iz zemlje. Omjer inozemnog duga i međunarodnih pričuva pokazuje nam kako smo 1995. s razine 55%, 2010. došli na 23%, što je na granici kritične vrijednosti koja iznosi 20%. Međunarodne pričuve nam pokrivaju oko 50% kratkoročnih deviznih obveza, dokle su u trenutku izbijanja dužničke krize u Koreji pokrivale 50%, Indoneziji 60%, Tajlandu 70%, Maleziji 75%, Meksiku i Argentini 80%, Brazilu 125% i Čileu 220%. Tijek duga nam govori kako smo 1995. samo 8% ukupnih deviznih prihoda od izvoza roba i usluga izdvojili za "stvarnu otplatu glavnice i kamata" inozemnog duga, a prošle godine 42%, te smo s navedenom brojkom prešli kritičnu vrijednosti prema kriterijima Svjetske banke, što bitno ugrožava financijski potencijal zemlje.
Svi ovi parametri ukazuju na ozbiljne probleme u kojima se Hrvatska već danas nalazi kada je u pitanju inozemni dug i njegovo servisiranje, na što su mnogi upozoravali još od samih početaka. Izbijanjem tečajno - dužničke krize u nama jednoj susjednoj zemlji vrlo lako se može domino efektom preliti na Hrvatsku, pogotovo zato što smo izuzetno ranjivi, osjetljivi na bilo kakve poremećaje poput repatrijacije kapitala iz Hrvatske. Što se tiče mijenjanja strukture gospodarstva to prije svega znači realokaciju resursa, kapitala iz sektora koji nisu izloženi inozemnoj konkurenciji u sektore koji to jesu ( prerađivačka industrija ). Da bi do toga došlo proizvodnja mora postati profitabilnija nego što je danas, a danas nije iz prostog razloga što je postojeći NDT EUR apreciran, te pored toga troškovi proizvodnje svake godine dodatno rastu bržom dinamikom nego u nama konkurentskim zemljama. Svaka zemlja u kojoj je isti apreciran živi na inozemnoj akumulaciji kao i Hrvatska, te se gospodarski rast temelji, ostvaruje isključivo u sektorima koji imaju nižu stopu rasta produktivnost rada, poput građevinarstva, nekretnina, trgovine, financijskih usluga, te javnom sektoru.
Znači, osobna i državna potrošnja, javne investicije i privatne investicije u sektorima građevinarstva, trgovine itd. Što se tiče postojeće makro politike i njezinog odraza na cijene nekretnine mogu reći kako prostor za daljnji rast cijena još uvijek postoji. Naravno, pod uvjetom da vjerovnici, kreditori i dalje prihvaćaju neto posudbu u visini +5% BDP-a. Neke prepreke daljnjem zaduživanju sektora kućanstva u svrhu kupovine nekretnina u ovom trenutku ne postoje, pošto je sama razina opterećenja dugom još uvijek dosta relativno niska, oko 20% BDP-a, dokle isti pokazatelj u Francuskoj i Njemačkoj iznosi oko 50%, Irskoj i SAD-u 70%, a u Britaniji 90%. U ovom trenutku sektor države isto tako nije previše izložen nekoj bližoj dužničkoj krizi pošto je razina bruto duga još uvijek na prihvatljivoj razini ( oko 45% BDP-a uračunate potencijalne obveze koje će se aktivirati ) što je u rangu najboljih članica EU-a, Češke, Slovačke i Slovenije, dokle u neto iznosu sektor je na nuli. Sektor kućanstva isto tako nije prezadužen, u bruto iznosu cca -35% BDP-a, međutim u neto iznosu +50% BDP-a.
Po meni osobno najproblematičniji je korporativni sektor kako zastupljenošću u bruto inozemnom dugu tako i ukupnih stupnjem zaduženja. U inozemstvu se sektor zadužio za 220, a u tuzemstvu samo kod banaka za 110 milijardi HRK, dokle u neto iznosu ukupne obveze sektora iznose cca 140% BDP-a. Treba pripaziti pošto je upravo azijska financijska kriza izbila zbog prezaduženog korporativnog sektora. Sve u svemu na razini cijele države sama razina duga nije toliko problematična koliko je problematičan devizni prihod, odnosno robni izvoz koji doslovno ne postoji kada se uspoređujemo sa drugim zemljama. Prošle godine je isti iznosio samo 2.000 EUR po stanovniku, dokle je isti u gospodarski velikom i visoko razvijenom SAD-u iznosio 3.100 EUR, Poljskoj 3.200, Portugalu 3.400, Španjolskoj 4.000, Japanu 4.500, Britaniji 4.900, Italiji 5.800, Francuskoj 6.000, Estoniji 6.800, Mađarskoj i Koreji 7.200, Slovačkoj 9.000, Finskoj i Češkoj 10.000, Nizozemskoj i Sloveniji 11.000, Njemačkoj 11.600, Švedskoj i Danskoj 13.300, Austriji 14.000, Irskoj 19.000, Švicarskoj 19.300, Belgiji 20.000, a Singapuru 32.000 EUR po stanovniku. Gledajući VT bilancu posljednjih 16 godina situacija je jednostavno tragična, kumulativni manjak u visini 96 milijardi EUR uz prosječnu pokrivenost uvoza izvozom od samo 52%. Kada ga stavimo u korelaciju sa BDP-om u rangu smo sa Albanijom, BiH, Srbijom i Makedonijom.
Autor: amarkulin - Srpanj 08, 2011, 09:14:18 prijepodne
Autor: Bilaj - Srpanj 08, 2011, 09:42:39 prijepodne
Vanjski dug Euri
1. Država 6.965,2
3. Banke 10.993,8
4. Ostali domaći sektori 21.981,9
5. Izravna ulaganja 7.160,5
Ukupno 47.101,7
Unutarnji dug dužave kune
1. Unutarnji dug središnje države 95.010,9
2. Inozemni dug središnje države 51.133,0
ukupno 146.143,9
Dodatak: Izdana jamstva Republike Hrvatske
- domaća 19.571,1
- inozemna 37.136,3
ukupno 56.707,4
E sada da to stavimo u percepciju. Država skupi do oko 110 miliardi kuna godišnje. A dug samo vlade je jedan i pol godišnji prihod. Sa jamstvima to je ukupno dvogodišnji prihod države.
BDP je za 1Q oko 82 miliarde odnosno ako bi napravili jednostavnu projekciju (1q x4 / u eure) to je nekih 43 miliarde eura- manje od duga.
:o
Autor: Bilaj - Srpanj 08, 2011, 11:28:49 prijepodne
http://www.hnb.hr/publikac/bilten/informacija/hinformacija.pdf (http://www.hnb.hr/publikac/bilten/informacija/hinformacija.pdf)
Autor: Bilaj - Srpanj 11, 2011, 12:12:35 poslijepodne
A brojke nisu baš tako spektakularne kako se govori:
Brojke demantiraju euforičare
Rekordan vikend na hrvatskim cestama, turisti okupirali Jadran, sezona počela u velikom stilu, gužve na ulasku u zemlju.... Još jedna sezona svih sezona može početi puniti stranice domaćih medija. Sve je isto kao i lani, pa i godinu prije, osim što je prihod od turizma na razini onoga iz 2006.
Euforija koja kreće s prvim toplim vikendima, nažalost, nema uporište u brojkama Hrvatske narodne banke i Državnog zavoda za statistiku. U prvih pet mjeseci ove godine bilo je doduše 2,56 posto više dolazaka, ali nažalost i 2,46 posto manje noćenja. Također, u prvih je pet mjeseci u odnosu na isto razdbolje prošle godine broj kružnih putovanja stranih brojeva pao 7,7 posto, a broj putnika manji je 3,9 posto. Ministar turizma prošle je godine krajem kolovoza nakon ‘vrhunske predsezone i odlične sezone’ euforično najavljivo i genijalnu postsezonu. No, prema Državnom zavodu za statistiku lani je bilo tri posto manje dolazaka u odnosu na 2009. te vrlo vrlo skromnih 0,2 posto više noćenja. Također i prošlog su se ljeta mogle čuti priče o sezoni svih sezona u kojoj je Hrvatska potukla svoje mediteranske konkurente, no brojke crno na bijelo nažalost opet demantiraju euforičare. Naime, 2009. bilo je tri posto manje dolazaka nego godinu prije te 1,4 posto manje noćenja.
Pogledaju li se pak podaci koji su za hrvatsko gospodarstvo ipak važniji od prebrojavanja glava na ulazu u zemlju- prihodi od turizma - oni padaju i padaju i padaju. Prošle smo godine tako uz rekordnu sezonu zaradili 2,2 posto manje nego 2009., dok smo te godine kada smo isto navodno odradili rekordnu sezonu zabilježili pad od čak 14,4 posto u odnosu na 2008. Realni nam pokazatelji tako ne idu na ruku, a koliko god je s marketinške strane dobro hvaliti se pa i na taj način privući turiste predstavljajući im sliku vesele ponude male zemlje u koju moraju doći jer ‘svi su dolje’, nezgodno je ako turističku sezonu počnemo doživljavati kao jedini spas ispaćene nam ekonomije. Lijepo je vidjeti gužve na Jadranu, no prije nego li se oslonimo na to da ćemo turizmom vraćati dugove, ajmo sjesti i prebrojati koliko smo na toj gužvi uistinu zaradili.
http://www.liderpress.hr/Default.aspx?sid=132937 (http://www.liderpress.hr/Default.aspx?sid=132937)
Autor: amarkulin - Srpanj 11, 2011, 10:28:41 poslijepodne
Iako se radi o dva naizgled odvojena slučaja, ove dvije krize usko su povezane, upozorava Halligan. Korijen im je, naime, identičan; i eurozona i SAD plaćaju danak godinama lagodnog življenja i nekontroliranom zaduživanju. "Situacija u kojoj se trenutno nalaze SAD i eurozona imat će razoran utjecaj na zapadnu civilizaciju. Posljedice ćemo osjećati još desetljećima", tvrdi Halligan.
...
Italija je treće najveće gospodarstvo u EU i sedmo najveće na svijetu. No, istovremeno to je država kojoj u narednih pet godina na naplatu dolazi 1000 milijardi eura kreditnog duga. "Italija je jednostavno prevelika da bi je se moglo spasiti. Eurozona možda može preživjeti bankrot Grčke, ali bankrot Italije značilo bi da je dalje sve moguće
http://www.index.hr/vijesti/clanak/svijetu-prijeti-nova-velika-gospodarska-kriza/560786.aspx (http://www.index.hr/vijesti/clanak/svijetu-prijeti-nova-velika-gospodarska-kriza/560786.aspx)
Autor: koko-vg - Srpanj 19, 2011, 10:18:41 poslijepodne
U izvještaju se posebno naglašava ogroman problem nelikvidnosti gdje je stanje alarmantno, no ni jedan od makroekonomskih pokazatelja nije pozitivan!
Udvostručila se nelikvidnost
Sveopća situacija na kraju je kriva da je primjerice u svibnju bilo 5.798 nelikvidnih poslovnih subjekata u kratkotrajnoj blokadi (do 60 dana), što je čak za 726 više nego prethodnog mjeseca.
"Alarmantna je činjenica kako se samo u posljednje dvije godine iznos neizvršenih osnova za plaćanje gotovo udvostručio (za čak 18,7 milijardi kuna) te trenutno doseže 80 posto transakcijskog novca u sustavu. U istom razdoblju se broj blokiranih poslovnih subjekata (znači onih koji ne isplaćuju plaće, poreze niti doprinose) povećao za čak 28 tisuća", navodi se u upozoravajućem izvještaju Hrvatske gospodarske komore.
Deficit veći
Isti izvještaj navodi i dramatično stanje sa državnim proračunom s obzirom da je prvoj polovici godine zabilježen nastavak rasta proračunskog deficita koji je u prvih pet mjeseci iznosio 7,5 milijardi kuna što je pola milijarde kuna ili 7,8 posto više nego u istom razdoblju prošle godine. Kao glavni razlozi slabijeg punjenja budžeta su lošije oporezivanje poreznih prihoda, ali pad prihoda od socijalnog doprinosa koji su druga po veličini stavka u prihodima.
"Razdoblje visokog rasta duga središnje države nastavljeno je i u ožujku (23,6 posto na godišnjoj razini) čime je dug dosegnuo iznos od 146,1 milijardu kuna", stoji u izvještaju HGK u kojem se dodaje da je inozemni dug dosegao razinu od 47,1 milijardi eura. Pri tom se naglašava da je u zaduživanju prednjačila država čiji je inozemni dug na godišnjoj razini povećan za 30 posto!
Sve je negativno
Inače svi osnovni makroekonomski pokazatelji hrvatskog gospodarstva prvih šest mjeseci bili negativni. Bruto domaći proizvod imao je pad od 0,8 posto u prvom kvartalu. Industrijska proizvodnja u prvih pet mjeseci imal je pad od 1,9 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Turizam je isto u padu jer su svibanjska kretanja znatno utjecala na kumulativni rezultat u prvih pet mjeseci, kada je ukupno ostvareno 2,5 posto manje noćenja u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Prijevoz putnika i roba također nastavlja negativne trendove, dok je u građevinarstvu kriza i dalje duboko. Broj završenih stanova 34 posto manji, a za 17 posto manji je i broj stanova u gradnji dok je vrijednost izvršenih radova u padu za 5,1 posto.
Povećane su cijene osnovnih proizvoda pa je tako hrana skočila za 4,2 posto, a nafta za 20 posto.
Katastrofalno je i na tržištu rada s obzirom da se broj nezaposlenih se u svibnju još uvijek nije uspio spustiti niti ispod prošlogodišnje razine (2,2 tisuće više nezaposlenih), a kamoli razine iz prve krizne 2009. godine (42,5 tisuće više nezaposlenih).
Realna bruto plaća pala je za 0,5 posto u odnosu na prošlu godinu, a vanjsko trgovinska razmjena pala je za 2,5 posto.
Prava katastrofa zabilježena je u inozemnim ulaganjima gdje je u prvom kvartalu zabilježeno tek 128,9 milijuna eura, što je 77,6 posto manje nego prethodne godine.
http://www.index.hr/vijesti/clanak/kako-se-mozemo-spasiti-bas-svi-makroekonomski-pokazatelji-hrvatskog-gospodarstva-su-negativni/562196.aspx (http://www.index.hr/vijesti/clanak/kako-se-mozemo-spasiti-bas-svi-makroekonomski-pokazatelji-hrvatskog-gospodarstva-su-negativni/562196.aspx)
Autor: Bilaj - Srpanj 20, 2011, 08:46:55 prijepodne
Idućih 12 mjeseci: Depresija bez dna
Zbog enormnog državnog duga tresu se i Sjedinjene Države. Izostane li dogovor demokrata i republikanaca, Amerika će padom svojeg kreditnog rejtinga dodatno zatresti i europsku i svjetsku privredu. A Hrvatska?
Tako paradoksalnu i krajnje neizvjesnu završnicu hrvatskog puta u Europsku uniju nitko nije predviđao ni do prije koji dan. Iako u hrvatskoj javnosti još ima osoba kojima je jasno da – ne izađe li iz gospodarske depresije – Hrvatska nema što tražiti u Uniji, ipak ni najveći ovdašnji euroskeptici nisu očekivali da bi se to čudo HR-ulaska u EU moglo podudariti s prijetećim raspadom eurozone i s još opasnijom, posljedičnom redukcijom Unije na krug ekonomski najvitalnijih članica.
Da bi svim svojim najjačim političkim snagama spriječili osipanje članstva u eurozoni, a zatim i kobne političke potrese u Uniji, u Bruxellesu za četvrtak pripremaju skup premijera i šefova država svih Unijinih članica.
S druge strane Atlantika, zbog enormnog državnog duga tresu se i Sjedinjene Države, koje moraju do 2. kolovoza odlučiti o svom novom fiskalnom plafonu – izostane li dogovor demokrata i republikanaca, Amerika će padom svojeg kreditnog rejtinga dodatno zatresti i europsku i svjetsku privredu. A Hrvatska?
Kako sada stoje stvari, Hrvatska je na putu bez povratka u četvrtu godinu gospodarske depresije, koja bi se u idućih 12 mjeseci mogla preobraziti u depresiju bez dna.
Sretniji planet
Višegodišnje odgađanje bolnih reformskih poteza (od značajnijeg smanjivanja državne potrošnje i snižavanja općeg poreznog opterećenja, do radikalnog smanjivanja broja županija i općina, pa čak i bruto-plaća i broja zaposlenih u javnom sektoru), na koje će biti prisiljena nova vladajuća ekipa već od siječnja 2012. godine, rezultirat će dodatnim smanjivanjem BDP-a i tijekom prva dva kvartala.
U međuvremenu, kulminacija nelikvidnosti i opće prezaduženosti mogla bi se podudariti s predizbornom kampanjom, nakon što se ponovno pokaže da turizam, s osloncem na pretežno uvoznu robu i skupe bankarske zajmove, u kombinaciji s rascvjetanim masovnim izbjegavanjem fiskalnih obveza mnogih aktera u turističkoj, a osobito u zabavnoj ponudi, ne mogu spasiti ni državne financije niti gospodarstvo u cjelini.
U takvom bi se ozračju, eto, trebao potpisati i trijumfalni ugovor o pristupanju Hrvatske Uniji, kao da će u tom času i EU i Hrvatska biti na nekom drugom, sretnijem planetu.
Kronični dugovi
Jer, u Hrvatskoj je trenutačno broj blokiranih poduzeća veći od 83.000, a iznos nepodmirenih obveza veći od rekordnih i krajnje deprimirajućih 40 milijardi kuna . Istodobno su investicije u tijeku manje od jedne trećine onih iz pretkrizne 2008. godine! Per saldo, tijekom lanjske godine (koja će biti manje loša od ove), ukupno je gospodarstvo prvi put u 21. stoljeću poslovalo s gubitkom!
Zato će se do kraja godine pogoršavati i stanje javnih financija, pa će manjak opće države dosegnuti protuvrijednost od 5,8 posto BDP-a, kako procjenjuju analitičari HNB-u.
Kronična kriza u industrijskom i izvoznom sektoru sve vidljivije se prenosi i na ovdašnje bankarstvo, u kojem su – prema najnovijim istraživanjima »Privrednog vjesnika« – od 33 banke njih devet ostvarile 277,4 milijuna kuna gubitka ili 57,7 posto više nego 2009. U međuvremenu se zlokobno povećava obujam loših kredita (tako banke zovu teško ili nikako naplative zajmove, koje su odobravale kasnije posrnulim kompanijama i građanima), pa vodeći bankari očekuju da će se kod stanovništva oni povećati na 7 posto, a kod trgovačkih društava na čak 18 posto, ili u ukupnoj masi – na visokih 12 posto odobrenih zajmova.
To će posebno ugroziti preostale male banke, kojima iz HNB-a poručuju da se što prije udruže, kako bi ojačane išle ususret rizicima novog preslagivanja karata na financijskoj sceni Hrvatske, Balkana i srednje Europe.
Nakon što je HNB odobrila turskom Eksen holdingu da preuzme Banku Brod, u središnjoj banci procjenjuju da je u idućih godinu-dvije mala vjerojatnost za prodor novih zapadnih banaka u Hrvatsku, ali da treba računati s ponudama bankarskih kuća iz Rusije i Kine.
U tom kontekstu, idućih 150 dana su izgubljeno vrijeme za bilo kakvu protudepresijsku politiku u Hrvatskoj, pa je sigurno da rezultati – neće izostati.
http://www.novilist.hr/hr/Komentari/Kolumne/Ekonomski-brevijar-Ive-Jakovljevica/Iducih-12-mjeseci-Depresija-bez-dna (http://www.novilist.hr/hr/Komentari/Kolumne/Ekonomski-brevijar-Ive-Jakovljevica/Iducih-12-mjeseci-Depresija-bez-dna)
_______________________________________________
Ja bi samo nadodao. Nama ne trebaju izbori. Nama trebaju promjene. Sada odmah, a ne izbori samo zbog izbora.
Autor: Bilaj - Srpanj 22, 2011, 10:45:21 prijepodne
Opet se hrvatska zadužila. Za još 5,8 miliardi kuna! kreteni jedni!
Autor: Stjepan - Srpanj 22, 2011, 11:06:34 prijepodne
Novo i novo zaduženje.
Opet se hrvatska zadužila. Za još 5,8 miliardi kuna! kreteni jedni!
To je ponor bez dna budući da imamo sustav u kojem su krediti izvor novca. Kredit na kredit na kredit i dug je sve veći i veći i veći...
Autor: Bilaj - Srpanj 26, 2011, 06:09:01 poslijepodne
pogotovo kada se zna da euro u odnosu na ostale valute pada ispada još groznije :-(
Autor: Stjepan - Srpanj 27, 2011, 12:52:55 prijepodne
Interesantno je i vidjeti po kojem je to zakonu doslo do toga da banke i razne institucije koje naplacuju svoje ili tudje dugove mogu naplatiti sa punog iznosa koji ljudima sjeda na bilo od kojih racuna? Ko je taj zakon donio, jel taj imao ikakve pameti uopce? Na tajj nacin se ljude od duga, natjera u duznicko ropstvo iz kojeg jednostavno po ovakvim zakonima nema izlaza, to je puno gore od osobnog bankrota, jer u bankrotu imas ipak pravo na prihode od kojih mozes koliko toliko zivjeti, ovdje nemas nikakva prava. Sjednu na racun, nisi sposoban platiti ni ono sto si do tada redovno uspjevao platiti, dolaze nove tuzbe i ovrhe ( ne zaboraviti sudske i javnobiljeznicke troskove koji ustvari i pokopaju ljude) i gdje si onda? Na tome da se jednostavno ni uz najbolju volju nemozes izvuci. Postanes vjecni duznik.
No jebes gradjane, bitno da se podrzavaju pederi i njihove parade.... idemo u EU..
Nema zakona po kojem se može naplatiti s punim iznosom, a po zakonu se može uzeti 1/3 plaće ili 1/3 prosječne plaće u RH ukoliko netko ima više od prosjeka. Ovrhu je sada preuzela Fina koja je upotrijebila staru taktiku APP (ako prođe prođe) i počela ljudima skidati cijele iznose. Ako se danas nekome uzima cijeli iznos onda je krivica na Fini koja ne radi posao po zakonu. Iako država ima informaciju o tome koliko tko ima plaću i moglo bi se automatiznom postići to da se skida samo dozvoljeni iznos, u praksi se događa to da se prvi put skine sve, a onda su ljudi svjesni da bi trebali u Fini ispuniti neki zahtjev te da bi se u banci trebao otvoriti poseban račun za to.
Kad Fina nešto zaprimi ona pokreće naloge za izvršavanje bez suglasnosti ovršenika što je jedan veliki propust u toj priči jer može doći do greške pa da ovrha krene tamo gdje i ne bi trebala.
Autor: Stjepan - Srpanj 27, 2011, 12:54:16 prijepodne
Hrvatska na samom dnu u regiji po stranim ulaganjima: Pretekle su nas Srbija, Albanija i Crna Gora
Hrvatska je prošle godine doživjela pravi ulagački potop, a po visini stranih ulaganja pretekle su nas čak i Srbija, Albanija i Crna Gora. Pokazuje to najnovija statistika Konferencije Ujedninjenih naroda za trgovinu i razvoj ( UNCTAD ), prema kojoj su stranci u naše gospodarstvo u 2010. uložili samo 583 milijuna američkih dolara.
Suša u Hrvatskoj
- Hrvatska je po ulaganjima prije bila predvodnica u jugoistočnoj Europi, a sada je to postala Srbija, u koju su stranci lani uložili preko 1,3 milijarde dolara. U Hrvatskoj vlada inercija i otpor stranim ulaganjima. Potrebna nam je temeljita revizija pristupu stranim ulaganjima - ocijenio je na jučerašnjem predstavljanju najnovijeg UNCTAD-ova Svjetskog izvješća o ulaganjima Branko Vukmir, savjetnik te specijalizirane agencije UN-a.
Ni najnoviji podaci HNB-a o stranim ulaganjima ne ulijevaju optimizam. Prema podacima središnje banke, stranci su u Hrvatsku lani uložili samo 227 milijuna eura, što je najmanji iznos još od 1995., kada su ino-ulaganja u tada još ratom pogođenoj zemlji iznosila zanemarivih 79 milijuna eura.
Posebno iznenađuje što se ulagačka suša u Hrvatskoj dogodila u godini u kojoj je došlo do laganog oporavka investicija u svijetu. Naime, kako pokazuju podaci UNCTAD-a, u 2010. su ukupna ino-ulaganja u svijetu dosegla iznos od 1,24 bilijuna dolara, što je pet posto više nego u godini ranije. No, samo su dvije zemlje privukle više od 100 milijardi dolara stranih ulaganja: SAD, 228,2 milijardi USD, i Kina, 105,7 milijardi USD. Kada se podacima za Kinu pribroje još i oni za Hong Kong, u koji su stranci lani invetsirali gotovo 69 milijardi USD, jasno je da pozicija najmnogoljudnije zemlje svijeta kao magneta za ulagače postaje neupitna.
Financijski potresi
Prognoze UNCTAD-a pokazuju da će ulaganja u svijetu u narednim godinama nastaviti rasti, naravno uz pretpostavku da ne dođe do novih financijskih potresa. Osim SAD-a i Kine, u fokusu ulagača naći će se još i Rusija, Indija, Brazil i Poljska. No, Hrvatska, čini se, ni u ovoj godini ne može računati na zamjetniji oporavak ulaganja.
Struktura ulaganja
Naime, kako pokazuju podaci HNB-a, u naše se gospodarstvo u prvom ovogodišnjem tromjesečju slilo samo 129 milijuna eura ino-ulaganja. Iako Hrvatska ne stoji loše kada se sva dosadašnja strana ulaganja stave u omjer s brojem stanovnika - jer sa 5.457 eura per capita zauzima četvro mjesto na tranzicijskoj ljestvici, iza Estonije, Češke i Mađarske, a ispred Bugarske, Slovačke ili Slovenije - problematična ostaje struktura ulaganja. U njoj dominiraju investicije u financijski sektor, trgovinu i usluge, te u nekretnine, dok su ulaganja u proizvodnju, a posebno greenfield investicije - ona ulaganja koja kreću "od nule" i za posljedicu imaju otvaranje radnih mjesta i povećanje izvoza - slabije zastupljena. Najviše ulaganja, preko 90 posto, dosad nam je stiglo iz EU.
S lošom ulagačkom klimom, iz Hrvatske sve više odlazi i domaći kapital. Hrvatski su poduzetnici u 2010., kada se isključe kružna ulaganja - ona koja, najčešće iz poreznih razloga, prelaze granicu da bi se potom vratila - u inozemstvo uložili 504,1 milijun eura, što je gotovo dva i pol puta više nego 2009. Glavna hrvatska investicija u inozemstvu lani je bila kupnja slovenske Droge Kolinske od strane Atlantic Grupe Emila Tedeschija .
Autor: Bilaj - Srpanj 27, 2011, 03:54:41 poslijepodne
Interesantno je i vidjeti po kojem je to zakonu doslo do toga da banke i razne institucije koje naplacuju svoje ili tudje dugove mogu naplatiti sa punog iznosa koji ljudima sjeda na bilo od kojih racuna? Ko je taj zakon donio, jel taj imao ikakve pameti uopce? Na tajj nacin se ljude od duga, natjera u duznicko ropstvo iz kojeg jednostavno po ovakvim zakonima nema izlaza, to je puno gore od osobnog bankrota, jer u bankrotu imas ipak pravo na prihode od kojih mozes koliko toliko zivjeti, ovdje nemas nikakva prava. Sjednu na racun, nisi sposoban platiti ni ono sto si do tada redovno uspjevao platiti, dolaze nove tuzbe i ovrhe ( ne zaboraviti sudske i javnobiljeznicke troskove koji ustvari i pokopaju ljude) i gdje si onda? Na tome da se jednostavno ni uz najbolju volju nemozes izvuci. Postanes vjecni duznik.
No jebes gradjane, bitno da se podrzavaju pederi i njihove parade.... idemo u EU..
Nema zakona po kojem se može naplatiti s punim iznosom, a po zakonu se može uzeti 1/3 plaće ili 1/3 prosječne plaće u RH ukoliko netko ima više od prosjeka. Ovrhu je sada preuzela Fina koja je upotrijebila staru taktiku APP (ako prođe prođe) i počela ljudima skidati cijele iznose. Ako se danas nekome uzima cijeli iznos onda je krivica na Fini koja ne radi posao po zakonu. Iako država ima informaciju o tome koliko tko ima plaću i moglo bi se automatiznom postići to da se skida samo dozvoljeni iznos, u praksi se događa to da se prvi put skine sve, a onda su ljudi svjesni da bi trebali u Fini ispuniti neki zahtjev te da bi se u banci trebao otvoriti poseban račun za to.
Kad Fina nešto zaprimi ona pokreće naloge za izvršavanje bez suglasnosti ovršenika što je jedan veliki propust u toj priči jer može doći do greške pa da ovrha krene tamo gdje i ne bi trebala.
Pa ovako. Oni skidaju sa računa a ne sa plače.
Ako se skida sa plače, onda oduzmu sve osim 1/3 što se govori. Ali ako naprave ovrhu na računu onda nisu napravili ovrhu nad plačom nego samo nad računom te onda ispadne da mogu oduzeti sve uključivo i tih 1/3.
To je rupa uzakonu koje banke iskorištavaju do bola.
Autor: BobRock - Srpanj 27, 2011, 05:53:38 poslijepodne
Nema zakona po kojem se može naplatiti s punim iznosom, a po zakonu se može uzeti 1/3 plaće ili 1/3 prosječne plaće u RH ukoliko netko ima više od prosjeka.Ako se skida sa plače, onda oduzmu sve osim 1/3 što se govori.
Ne shvaćam. Ako na računu nema ništa osim plače, kolko onda skidaju?
Sve osim 1/3, znači 2/3 kak veli Bilaj?
Ili 1/3, a znači ostanu 2/3 kak veli Stjepan?
Tko je u pravu?
Autor: Bilaj - Srpanj 27, 2011, 07:31:10 poslijepodne
Ne shvaćam. Ako na računu nema ništa osim plače, kolko onda skidaju?
Sve osim 1/3, znači 2/3 kak veli Bilaj?
Ili 1/3, a znači ostanu 2/3 kak veli Stjepan?
Tko je u pravu?
Ne ako ima nešto na računu onda oni skidaju sve. Bez obzira kako je ta plača došla na račun.
nakon što su skinuli sve i defakto za taj mjesec nemaš više ništa, onda ti sljedeći mjesec skidaju prilikom same isplate plače. E sada ako se dobro siječam emisije uzimaju ti sve osim 1/3 plače do iznosa 2700 kuna. Kod iznosa manjeg od 2700 (što ostaje za život) se onda nekak specijalno računa.
ali definitivno je da se uzima sve osim 1/3.
Da je grdo. Je. Grdo je.
Autor: Stjepan - Srpanj 27, 2011, 07:50:53 poslijepodne
ali definitivno je da se uzima sve osim 1/3.
Ne, uzima se 1/3, a 2/3 se izuzima, tj. nije uključeno u iznos za ovrhu.
Stranica o ovrsi kod Fine:
http://www.fina.hr/Default.aspx?sec=1488 (http://www.fina.hr/Default.aspx?sec=1488)
Iz Zakona:
Članak 92.
(1) Ovrha na plaći, naknadi umjesto plaće, naknadi za skraćeno radno vrijeme i naknadi zbog umanjenja plaće i mirovini, radi naplate tražbine po osnovi zakonskoga uzdržavanja, naknade štete nastale zbog narušenja zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti i naknade štete za izgubljeno udržavanje zbog smrti davatelja uzdržavanja može se provesti do iznosa od jedne polovine, a radi naplate tražbine po drugoj osnovi do iznosa od jedne trećine plaće, naknade umjesto plaće ili mirovine.
Autor: Bilaj - Srpanj 27, 2011, 08:18:09 poslijepodne
ja vidim pod člankom 92 sljedeće
(1) Ako se ovrha provodi na plaći ovršenika, od ovrhe je izuzet iznos u visini dvije trećine
prosječne netoplaće u Republici Hrvatskoj, a ako se ovrha provodi radi naplate tražbine po
osnovi zakonskog uzdržavanja, naknade štete nastale zbog narušenja zdravlja ili smanjenja,
odnosno gubitka radne sposobnosti i naknade štete za izgubljeno uzdržavanje zbog smrti
davatelja uzdržavanja, iznos u visini od jedne polovine prosječne netoplaće u Republici
Hrvatskoj, osim u slučaju ovrhe radi prisilne naplate novčanih iznosa za uzdržavanje djeteta u
kojem slučaju je od ovrhe izuzet iznos koji odgovara iznosu od jedne četvrtine prosječne
mjesečne isplaćene netoplaće po zaposlenom u pravnim osobama Republike Hrvatske za
proteklu godinu
Odnosno kada to idem preračunati.
Ako netko ima plaču od 10,000, a prosječna plača je 5,400 onda će mu se oduzeti sve osim 3,600 kuna.
A ako ima plaču manju od prosječne onda mu se ostavlja 1/3.
???
Autor: Bilaj - Srpanj 27, 2011, 08:32:19 poslijepodne
to su dva mp3 od sat i nešto.
1 dio
http://rnz.hrt.hr/view_file.php?dat_id=51880&view=y (http://rnz.hrt.hr/view_file.php?dat_id=51880&view=y)
2 dio
http://rnz.hrt.hr/view_file.php?dat_id=52163&view=y (http://rnz.hrt.hr/view_file.php?dat_id=52163&view=y)
Autor: Stjepan - Srpanj 27, 2011, 09:12:41 poslijepodne
Autor: Bilaj - Srpanj 27, 2011, 10:35:16 poslijepodne
Od ovrhe je izuzet iznos od 2/3 plaće što znači da ti 2/3 plaće ostaje, a ako je u pitanju npr. alimentacija onda ti uzimaju pola.Ali ne tvoje place nego prosjecne place u RH.
Autor: Stjepan - Srpanj 28, 2011, 12:18:39 prijepodne
Autor: BobRock - Srpanj 28, 2011, 09:14:47 prijepodne
Jel ti sad jasno, Bilaj, da ti po zakonu moraju ostaviti 2/3?
Jer po ovom tvom zadnjem
A ako ima plaču manju od prosječne onda mu se ostavlja 1/3.
ispada da još nisi skužil. Ili ti samo računica nejde?
Ostavlja mu se 2/3!!!! A ne 1/3!
A ako mu je plaća manja od prosječne onda mu i više ostane, jer mu po zakonu 2/3 proječne plaće mora ostati.
Znači u ovom tvom citiranom slučaju mu ostane i više od 2/3, a ne kak ti tvrdiš 1/3. Znači skroz drukčije. Jel sada razmeš?
Autor: Bilaj - Srpanj 28, 2011, 06:14:51 poslijepodne
ostaje 2/3 prosječen plače u RH ako ima više od prosijeka odnosno 2/3 prosječne plače.
S tim da je to uzimanje samo na plaču.
Sa svih računa sve poberu (tako da efektivno prvi mjesec kada ti poberu uzmu ti svu plaču).
Autor: Bilaj - Srpanj 28, 2011, 10:18:08 poslijepodne
Ako imaš veću plaču od prosječne ostaje ti 2/3 prosječne plače u RH.
Ako imaš manje od prosjeka ostaje ti 2/3 ali tvoje plače a ne prosječne.
Treba poslušati ovu emisiju. Duga je ali govori o svim začkuljicama. Meni je ostalo nekako u uhu 1/3 ali sada vidim da sam bio u krivu ostaje 2/3.
Autor: Bilaj - Kolovoz 08, 2011, 11:33:55 prijepodne
samo su 4 dionice u plusu. sve ostalo katastrofa.
Autor: Bilaj - Kolovoz 09, 2011, 12:12:42 poslijepodne
Danas su samo 3 dionice u plusu.
Autor: Bilaj - Kolovoz 09, 2011, 04:30:33 poslijepodne
Autor: kuntakinte - Kolovoz 10, 2011, 08:13:49 poslijepodne
A i danas je burza u minusu.
Danas su samo 3 dionice u plusu.
Danas je burza katastrofa.
samo su 4 dionice u plusu. sve ostalo katastrofa.
Kaj bi se sad splatilo kupiti?
Autor: Newbie - Kolovoz 10, 2011, 08:47:18 poslijepodne
A i danas je burza u minusu.
Danas su samo 3 dionice u plusu.Danas je burza katastrofa.
samo su 4 dionice u plusu. sve ostalo katastrofa.
Kaj bi se sad splatilo kupiti?
Burzu :)
Autor: Bilaj - Kolovoz 10, 2011, 11:27:18 poslijepodne
Kaj najmanje pada cijena?
Inače zgodan članak: Smanjuje se broj autiju
http://www.novilist.hr/hr/Vijesti/Rijeka/Automobil-postaje-luksuz-za-prosjecan-budzet-Nakon-30-godina-u-Rijeci-prvi-puta-smanjen-broj-registriranih-vozila (http://www.novilist.hr/hr/Vijesti/Rijeka/Automobil-postaje-luksuz-za-prosjecan-budzet-Nakon-30-godina-u-Rijeci-prvi-puta-smanjen-broj-registriranih-vozila)
A švicarac je 7,16
Autor: kuntakinte - Kolovoz 10, 2011, 11:34:36 poslijepodne
Negde sem prečital da je energija budućnost a i hrana je energija.
Vidim da Viro stoji ko ...
Autor: Stjepan - Kolovoz 10, 2011, 11:35:49 poslijepodne
4. Osobno, ne sjećam se kad sam bio ovako miran kod jačih padova dionica. Jednim dijelom, već viđeno nas čini jačima. Drugim dijelom, uspio sam izgraditi portfelj koji se sastoji većinom od dionica (kupljenih po dobrim cijenama) čiji fundamenti su takvi da (kao što kaže Buffett) mogu te dionice bez pretjeranog uzrujavanja imati čak i kad bi se burza zatvorila ne nekoliko godina. To pokazuje još jednu superiornost ulaganja po fundamentima umjesto špekulativno.
Autor: Sledgehammer - Kolovoz 11, 2011, 11:02:24 prijepodne
Autor: kuntakinte - Kolovoz 11, 2011, 09:01:51 poslijepodne
-
Kreditna multiplikacija – kako banke stvaraju nepostojeći novac i istovremeno izvlače stvarne devize iz naše zemlje
Lipanj 22, 2011 autor: Ivan Pernar
Multiplikacija kredita i depozita krajnje je kriminalna shema kroz koju banke stvaraju novac iz ničega. Zahvaljujući virtualnom novcu stvaraju realne dugove i ekstra profit.
Da bi ste razumjeli shemu potrebno je navesti konkretan primjer. Ako je inicijalni priljev (povećanje depozita, uzet kredit ili sredstva pribavljena emisijom vrijednosnih papira) 1.000 kuna, obvezna pričuva kod središnje banke 13%, iskustvena rezerva likvidnosti 1% (r2 = 0,01), te ako se od odobrenih kredita prosječno 60% (h = 0,60) vraća u depozitni sustav banke, a 40% je odljev u gotovinu i van sustava banke, tada će se proces multiplikacije kredita i depozita odvijati na način kao što je prikazano u tablici
Kao što vidite banka je u samo četri koraka od vaših 1000 kn depozita plasirala 1657 kn kredita (duga) i stvorila novih 926 kn depozita (ukupno 1926 kn). Impresivno, zar ne?
Budući da su kamate na kredite 2-3 puta veće od kamata na depozite (štednju), jasno je da se u ovoj shemi dug nerealno povećava, odnosno multiplicira nepostojećim novcem, te da banka stvara ekstra profit.
Zapazite još jednu stvar, 60% plasiranih kredita zapravo nikad ne izlazi iz banke, nego samo mijenja broj računa unutar nje, to omogućava banci da plasira novac koji u stvarnosti ne postoji. 658.81 kn je u stvarnosti izašlo iz banke (fizički), a 269.74 se nalazi depozitirano kod HNB-a, što znači da je gotovog i raspoloživog novca u banci samo 71.45 kn.
Drugim riječima, u bankama se ne nalazi više od 8% od realnih depozita, oni multiplicirani ionako postoje samo u teoriji, odnosno uopće ih nema (iako su dugovi stvoreni s njima itekako stvarni). Ako bi inspekcija došla u banku i pitala gdje se nalazi sav taj novac (1926 kn depozita), odgovor bi glasio – dio je plasiran u kredite, a dio se nalazi kod HNB-a.
To znači da bi tzv. ‘bank run‘ mogao omogućiti nama da srušimo banke u doslovnom smislu te riječi, odnosno kad vi većina odlučila povuči svoje depozite, banka bi postala nelikvidna i de facto bi propala jer ne bi imala sa čime isplatiti komitente. U isplati joj može pomoći samo HNB, ali kao što i pretpostavljate, samo do iznosa koliko iznosi obvezna pričuva.
Ukoliko se dogodi ‘bank run’, banka može završiti samo na dva načina – ili bankrotom ili preuzimanjem od strane neke druge banke (ili države).
Bitno je za napomenuti da je za razliku od duga koji je stvoren nepostojećim novcem, dobit koju banka ostvari u ovoj shemi stvarna i da se izvlači se iz zemlje (kune se mijenjaju u eure i šalju van). Dakako, ta dobit stvorena je uz pomoć multiplikacije kredita i depozita (nepostojećeg novca), tako da banke zapravo izvlače iz zemlje realne depozite, a ne neki ‘višak vrijednosti’.
Evidentno je da je nužno napraviti promjenu u monetarnom sustavu, odnosno podići razinu obvezene rezerve kako bi se bankama onemogućila kreditna multiplikacija. Tako bi se onemogućilo gomilanje duga i inflacija (rast cijena) nepostojećim novcem, te ostvarivanje profita (izvlačenje dobiti iz zemlje) bankama bez istovremenog ulaganja kapitala.
Država putem nekreditne emisije stvarnog novca (sa ciljem pokrivanja proračunskog deficita), a ne banke (uz pomoć nepostojećeg novca putem multiplikacije kredita i depozita), mora imati ulogu puštanja novog novca u opticaj. Jasno je da u tom slučaju ne bi došlo do veće inflacije jer bi država otpuštala relativno malu novčanu masu (godišnji deficit proračuna je samo 4,6 %), a banke je ne bi mogle multiplicirati. Istodobno država i njeni građani se ne bi nalazili u dužničkom ropstvu, a banke bi umjesto profitera na tuđoj muci, trudu i radu postale servis ekonomije.
Zapamtite, vi i država nalazite se na istoj strani, a banke i politička elita na drugoj. Nažalost naša politička elita trenutno je u službi banaka, te uništava narod i državu kako bi sebi prigrabila korist. Ukoliko glasate za stranke koje ne žele prekinuti ovu kriminalnu šemu, ona će se nastaviti. Prenošenjem istine vi možete učiniti da i drugi oko vas saznaju na koji nas način banke pljačkaju i izrabljuju.
http://zelenapolitika.wordpress.com/ (http://zelenapolitika.wordpress.com/)
Autor: kuntakinte - Kolovoz 11, 2011, 09:04:45 poslijepodne
Srpanj 5, 2011 autor: Ivan Pernar
Poglavlje 17., točnije ‘Izvješće o ispunjenju obveza‘ pokazuje da je vlada izdala naš narod i odrekla se monetarnog suvereniteta.
Vlada Jadranke Kosor umjesto pune zaposlenosti i gospodarskog rasta dogovorila je da je cilj HNB-a “održavanje stabilnosti cijena te podupiranje opće gospodarske politike Europske zajednice”. Zapazite, do ulaska u EU cilj HNB-a bio je podupiranje gospodarske politike RH, sada je cilj podupiranje EU!
U starom zakonu, bilo je navedeno da je Hrvatska narodna banka odgovorna Hrvatskom saboru. Spomenuta odredba sad je ukinuta. Uklonjena je i odredba prema kojoj je Hrvatski sabor bio zadužen za donošenje statuta Hrvatske narodne banke. Odredba prema kojoj Hrvatski sabor može nakon rasprave o određenom izvješću, koje mu je dostavila Hrvatska narodna banka, usvojiti zaključke također je uklonjena iz Zakona.
Usvojena je zabrana izravnog monetarnog financiranja javnog sektora, odnosno mogućnost da država posudi novac ili ga dobije nekreditno (bez zaduživanja) od strane HNB-a sa ciljem pokrivanja proračunskog deficita, odnosno rashoda općenito i zabranjuje se povlašten pristup javnog sektora financijskim institucijama. Odredbe koje osiguravaju uvođenje Eura kao službene valute Republike Hrvatske, također su uključene u Zakon o Hrvatskoj narodnoj banci. Republika Hrvatska namjerava uvesti Euro kao svoju službenu valutu.
Od sada Hrvatska narodna banka i članovi njezinih tijela ne traže, niti su vezani uz upute Republike Hrvatske, njezinih institucija ili tijela, niti ta ista smiju odobravati, poništavati, odgađati, ukidati ili na bilo koji drugi način utjecati na bilo koju odredbu Hrvatske narodne banke u djelokrugu njezine nadležnosti.
Ono što nas čeka ulaskom u Europsku uniju jest dužničko ropstvo. Umjesto da se mali proračunski deficit (do 5%) pokriva svake godine nekreditnom emisijom, deficit (dug) će se prenostiti iz godine u godinu, odnosno akumulirati uvećan za iznose pripadajućih kamata. Budući da sav novac ulazi u opticaj kao dug, novčana masa će rasti izrazito usporeno (što će omogućiti privremenu cjenovnu stabilnost i dugoročno dovesti do stagflacije), ali će istovremeno doći do ubrzano rastućeg duga zbog efekta kamata.
Naime, monetarni sustav koji ne predviđa primarnu (nekreditnu) emisiju već samo kredit u dužem razdoblju će sigurno financijski upropastiti kompletno gospodarstvo i na osnovi kamata isisati sve vrijednosti.
Problem je u tzv. ‘kumulativnoj kamati’: Zamislite državu sa milijun poslovno sposobnih stanovnika. Svi oni će uzeti kredit od 1000 kn na godinu dana (uz 10% kamate) te će ga morati otplatiti 1100 kn. Nakon godinu dana oni moraju ukupno vratiti 1100 milijuna kuna kredita. Banka je zaradila 100 milijuna. Svi imaju 100 kuna manje nego na početku. Zbog toga možemo očekivati da će uzeti ponovno kredit ali ovaj put 1100 kuna. Sa 100 kuna poravnavaju gubitak i imaju 1000 kuna kredita. Međutim, sada moraju vratiti 1210 kuna. Nakon 2 godine svi imaju 210 kuna manje nego što su imali na početku. Banka je zaradila dodatnih 110 milijuna kuna tj. ukupno 210 milijuna kuna. Ponovnim uzimanjem sve većeg kredita se ciklus ponavlja uz još veći gubitak novca, odnosno vi ste u sve većem dugu, a nemate više novca.
Da bi ste imali istu količinu novca morate ulaziti u sve veće dugove. Na makroekonomskoj razini događa se ista stvar, ako novac koji centralna banka pušta u opticaj (posuđuje poslovnim bankama) prije nije postojao (nije bio u opticaju), jasno je da nema novca niti za kamate koje se obračunavaju na njega. U monetarnom modelu bez nekreditne emisije, bilo kakva kamata ne može se vratiti. Taj novac ne postoji, postojati će samo ako se digne novi kredit da se s njime plate kamate, ali se sada ne može vratiti niti glavnica, niti kamata na novi kredit, zato je nužna posljedica takvog modela kreditna kriza (nemogućnost otplate duga).
Radi sve većeg opterećenja novca u opticaju dugom i visokih poreza, u EU dolazi do porasta cijena proizvoda i usluga (pada vrijednosti valute), kojeg ne prati istovremeni porast plaća. Uvođenjem Eura, stanje se samo pogoršava, a primjeri svih zemalja EU koje su prihvatile Euro pokazuju nam da je uvođenjem Eura došlo i do istovremenog pada kupovne moći. Sa protokom vremena razlika između duga i ukupne novčane mase biti će sve veća i čeka nas uspostava dužničkog ropstva i razvlaštenje države i njezinih stanovnika od kapitala koji će sa vremenom postati vlasništvo banaka u stranom vlasništvu. Iza tih banka kriju se neformalne strukture moći koje za cilj imaju porobljavanje čovječanstva i uspostavu globalne diktature. Sve veća centralizacija moći i postupno pretvaranje Europske unije iz ‘ekonomske zajednice’ u federalnu državu, korak je ka ostvarenju njihovog cilja i jedini način na koji im se možemo oduprijeti je izaći na referendum i jasno reći NE!
Ukoliko želite slobodno me dodajte na FB. Ono što je sigurno jest da je većina nesvjesna toga što ih čeka i što im zagovornici ulaska u EU spremaju (HDZ, SDP, Lesar & CO) .
http://zelenapolitika.wordpress.com/ (http://zelenapolitika.wordpress.com/)
Autor: kuntakinte - Kolovoz 11, 2011, 09:05:57 poslijepodne
Srpanj 10, 2011 autor: Ivan Pernar
U Hrvatskoj vlastitu nekretninu posjeduje 80% građana i uvođenje poreza na nekretnine bio bi udar na sve njih. Štoviše, bio bi udar i na one koji koriste iznajmljeni prostor zato jer bi vlasniku nekretine porasli troškovi, a samim time skočila bi i cijena najma. Također, protivimo se i povećanju poreza na vikendice, te tražimo njegovo ukidanje.
Smatramo da je uloga države pomoći onima koji do sada nisu imali drugu nekretninu da postanu vlasnici kuća za odmor (vikendica) ili apartmana, a ne da razvlasti one koji ih već imaju. Naša je želja da kapital bude razdjeljen na što više ljudi, nasuprot tome da financijske institucije i sa njima povezane korporacije nasilno preuzimaju imovinu koju su naši sugrađani svojim radom i trudom desetljećima stvarali.
Odličan komentar na temu poreza na nekretnine dao je Krešimir Mišak : “njegov cilj nisu bogati nego srednji i siromašni. Svatko može iz događaja isčitati svoje, a ja sam zaključio da je novac tu sporedan. Ključni razlog zašto Elita uvodi (ili je već uvela) porez na nekretnine jest stvaranje ovisnosti i smanjivanje prostora za neovisnost.”
http://zelenapolitika.wordpress.com/ (http://zelenapolitika.wordpress.com/)
Autor: kuntakinte - Kolovoz 11, 2011, 09:07:28 poslijepodne
Srpanj 27, 2011 autor: Ivan Pernar
Mnogi se pitaju koje je temeljno pitanje vezano uz monetarni sustav. Gdje je ključ cijele zagonetke, kako doći do rješenja i slično. Da bi ste shvatili razlog neodrživosti postojećeg monetarnog modela potrebno je shvatiti nužnost postojanja nekreditne emisije, odnosno da dio novca ne smije ulaziti u opticaj u obliku duga. Ukoliko ne postoji nekreditna emisija novca u opticaj nužno dolazi do kreditne krize, odnosno nemogućnosti otplate duga zato jer u takvom monetarnom modelu dug uvijek raste puno brže od novčane mase.
Pa ipak postoji praktičan problem, naime postoje dvije stvari koje ne smiju ići zajedno, nekreditna emisija koju radi država i multiplikacija novca koju rade banke. Zašto? Zato jer ukoliko deficit proračuna iznosi 5% od ukupne novčane mase, teoretska inflacija bi trebala iznositi također 5% (ukoliko država pokrije deficit puštanjem novog novca u opticaj, odnosno povećanjem novčane mase za 5%). Međutim ukoliko banke imaju mogućnost multiplikacije novca one mogu simulirati veći priljev novca od stvarnog, odnosno u našem monetarnom modelu mogu udvostručiti novčanu masu stvaranjem multipliciranih depozita i sa njima povezanih kreditnih plasmana. Drugim riječima umjesto 5%, inflacija će u tom slučaju iznositi 10%. Inflacija od 10% previsoka je, zato jer ukoliko inflacija prijeđe stopu od 8% tada njen efekt na ekonomiju prestaje biti pozitivan, odnosno postaje negativan.
Također multiplikacija novca koju rade banke onemogućava državi kontrolu nad novčanom masom odnosno vođenje politike ciljane inflacije, zato jer banke imaju moć stvaranja novca doslovce iz ničega. Sada dolazimo do ‘srži stvari’, odnosno do ‘pitanja svih pitanja’, a to je sljedeće.
Kako novi novac ulazi u opticaj – emisijom realnog (stvarnog) novca od strane države ili kreditnom multiplikacijom nepostojećeg novca koju rade banke. Vjerujem da je većini logičnije da država, koja usput rečeno ima i monopol nad puštanjem novca u opticaj, može raditi emisiju realnog novca, te da istodobno treba suzbiti kreditnu multiplikaciju.
Međutim, neformalne strukture moći povezane sa bankarskim kartelima uspjele su nametnuti svoj model. Odnosno model u kojem država ne smije raditi emisiju realnog novca sa ciljem pokrivanja deficita, a da banke istodobno mogu raditi emisiju nepostojećeg novca u obliku duga, to je suština cijelog problema. Da li je uloga novca isključivo stvaranje duga, ili razmjena dobara, ostvarivanje gospodarskog rasta i održivog monetarnog modela.
Evidentno je da je monetarni sustav baziran samo na dugu dugoročno neodrživ, te da u takvom modelu radi efekta kamata dug mora rasti eksponencionalno samo da bi sustav ostao solventan/likvidan. Međutim budući da novčana masa kod takvog modela raste usporeno (budući da je kamata na kredit uvijek 2 ili 3 puta veća od kamate na depozit). takav monetarni model nužno dovodi do kreditne krize.
De facto, monetarni sustav baziran samo na dugu je jedna velika piramidalna shema, budući da dužnici mogu otplatiti svoj dug jedino ako drugi također uđu u dug i tako stvore nove depozite koji prethodno zaduženima omogućavaju otplatu duga. Da bi se to događalo potrebno je imati beskonačnu kreditnu ekspanziju (eksponencionalno rastuće zaduživanje). Budući da je jasno da ‘kreditna ekspanzija’ ne može ‘vjećno trajati’ nužno dolazi do pucanja ‘kreditnog balona’, odnosno pojave masovnih blokada, ovrha i bankrota, te rastuće nelikvidnosti, što pak nužno dovodi do raspada ekonomije, porasta nezaposlenosti i uspostave dužničkog ropstva nad ljudima.
Jedini argument protiv postojanja nekreditne emisije jest da bi on stvorio veću inflaciju, međutim sasvim je jasno da u uvjetima malog državnog deficita (do 5% od ukupne novčane mase) nema nikakvog straha od veće inflacije, te da efekt multiplikacije ima puno jače djelovanje na stopu inflacije od postojanja nekreditne emisije. Drugim riječima, da je suludo ‘u ime suzbijanja inflacije’ zabranjivati državi emisiju realnog novca, a istodobno tvrditi da banke trebaju imati pravo na multiplikaciju novca tj. stvaranje realnog duga i inflacije (simuliranje priljeva novčane mase) uz pomoć nepostojećeg novca.
Napomene radi, kreditnu multiplikaciju može se jednostavno suzbiti dizanjem razine obvezne pričuve na 50%. Prigovor ‘kako bi to podiglo kamatne stope’, također ne stoji zato jer država putem centralne banke može smanjiti eskontnu kamatnu stopu (kamatnu stopu po kojoj centralna banka posuđuje novac poslovnim bankama), koliko god treba, ona može biti i manja od 1%. Ključna misao jest da suzbijanje kreditne multiplikacije nema za cilj dizanje kamatnih stopa, nego omogućavanje državi da vodi monetarnu politiku ciljane inflacije (ekspanzivnu monetarnu politiku) unutar dugoročno održivog monetarnog modela.
http://zelenapolitika.wordpress.com/ (http://zelenapolitika.wordpress.com/)
Autor: kuntakinte - Kolovoz 11, 2011, 09:10:41 poslijepodne
Kolovoz 3, 2011 autor: Ivan Pernar
Svi vidimo da se oko nas događaju masovne ovrhe i blokade, ljudi ne mogu otplaćivati kredite, a nelikvidnost ubrzano raste. Koji je uzrok toga, kako je do toga došlo? Pitaju se mnogi, međutim masovni mediji uporno izbjegavaju dati odgovor na to pitanje. Oni pričaju o krizi, o tome koje su njene posljedice, ali o uzrocima ne govore niti riječi.
Da bi mogli shvatiti zašto je došlo do krize za početak ćemo navesti konkretne brojke. Krajem svibnja 2011. u bankama je bilo ukupno 213 mlrd kuna depozita, a kreditnih plasmana bilo je 307 mlrd kuna. Drugim riječima bili smo dužni bankama 94 mlrd kuna više nego što u bankama ima depozita (novca).
Gledano makroekonomski (iz ptičje perspektive), bili smo dužni bankama skoro 50% više novca nego što smo ga imali u njima. Istovremeno kamata na kredit je uvijek 2 ili 3 puta veća od kamate na depozit, a novi novac u opticaj ulazi samo kao dug. Savršeno je jasno da ako je duga ‘u startu’ 50% više od depozita, a kamata na dug 2 ili 3 puta veća od kamate na depozit, da sa protokom vremena situacija može biti samo još gora, jer će razlika između ukupnog duga i depozita svakim danom biti sve veća, budući da dugovi rastu puno brže od novčane mase. Zbog te razlike – između ukupnog iznosa duga i depozita došlo je do kreditne krize, a posljedično je i udio ‘loših kredita’ (neotplativih) sve veći.
Pa ipak, mnogi koji ne shvaćaju problematiku monetarne politike u RH znaju predbacivati svojim sugrađanima “sami ste si krivi što ste u dugu, zašto ste uzimali kredite”, ili još gore “tko vas je tjerao da uzimate kredit sa valutnom klauzulom”.
Međutim, ne shvaćaju da u našem monetarnom modelu novac ulazi u opticaj samo kao dug (nema nekreditne emisije), odnosno – da nitko nije ušao u dug ne bi bilo niti novca u opticaju. Drugim riječima primarna uloga novca u Hrvatskoj nije razmjena dobara i usluga, nego isključivo stvaranje duga. Da su svi (građani, tvrtke i država) živjeli ‘u skladu sa svojim mogućnostima’ i da nisu dizali kredite, novca u opticaju ne bi uopće niti bilo, niti bi itko od nas imao prebijene pare (lipe) u džepu.
Zašto novac u RH ulazi u opticaj samo kao dug, odnosno zašto nema nekreditne emisije? Prije svega moram objasniti što je to. Smisao nekreditne emisije je pokrivanje državnog deficita, a radi ga država na način da proračunski manjak pokrije izravno kod centralne banke bez zaduživanja. Drugim riječima to je emisija nezaduženog novca u opticaj.
Zašto bi država trebala pokrivati deficit bez zaduživanja? Zato jer logika novčanog toka tako nalaže. Naime, poslovne banke do novca dolaze posudbom od centralne banke. Budući da je centralna banka državna institucija bilo bi suludo da država preko centralne banke posudi novac poslovnim bankama po kamatnoj stopi od 1%, a potom od istih tih banaka posudi taj isti novac po stopi od 6%. Drugim riječima, poslovne banke bi kamatarile državu njenim vlastitim novcem. Odnosno posuđivale joj isti onaj novac koji je država stvorila i pustila u opticaj putem centralne banke. Zajedno sa tim dolazilo bi do akumulacije državnog duga, budući da bi se deficit iz svake proračunske godine preljevao u iduću uvećan za deficit od prethodnih godina i iznos pripadajućih kamata. Upravo ta apsurdna situacija događa se u SAD-u i Europskoj uniji (zato je tamo došlo do kreditne krize i kaosa sa državnim financijama).
Međutim sada se postavljaju dva pitanja, prvo je zašto naša država ne pokriva deficit nekreditnom emisijom nego akumulira dug, a drugo je zašto je 90% kredita vezano valutnom klauzulom.
Odgovor je šokantan. HNB nema ulogu puštanja novca u opticaj (ne posuđuje novac bankama, a zakonom o HNBu ga ne smije posuđivati ili nekreditno davati državi). Drugim riječima, HNB uopće nema ulogu središnje banke nego je zapravo jedna velika mjenjačnica. Sukladno tome HNB ne zarađuje na kamati (kao ostale centralne banke), nego na tečajnim razlikama, budući da novac u opticaju ima pokriće u vanjskom dugu, a ne kunskoj emisiji novca od strane centralne banke.
Dakle, novčani tok u RH je ovakav, poslovne banke se zaduže vani za eure, te eure potom u HNBu pretvore u kune i zbog toga sve kune koje banke plasiraju o obliku kredita (duga) imaju valutnu klauzulu.
Bitno je napomenuti da se u zadnje vrijeme plasira lažna teza “da valutna klauzula postoji zato jer ljudi štede u devizama”, a ne zato jer je HNB mjenjačnica (to se niti ne spominje). Savršeno je jasno da ljudi štede u devizama zato jer znaju da je tečaj kune nerealan i da ‘jaka kuna’ nema pokrića u ničemu osim vanjskom dugu. Kada bi tečaj bio realan štedili bi u kunama jer bi znali da nema straha od devalvacije (naglog pada valute).
Sada se vraćamo na početak, svakome je jasno da konverzija kredita iz CHF u eure neće rješiti problem dužničke (kreditne) krize u RH i da će se ona nastaviti (biti će sve gore) sve dok se monetarni model ne promjeni, odnosno dok HNB ne preuzme ulogu centralne banke, a država ne prestane sa gomilanjem dugova.
Zato je svako ‘rješenje’ koje dužnike ne oslobađa valutne klauzule, nego ih veže uz neku drugu stranu valutu samo nastavak patnje i agonije. Zato se protivimo toj ideji udruge Franak (konverziji kredita iz CHF u eure), budući da ona neće rješiti problem dužničkog ropstva u kojem se nalaze naši građani, nego samo prikriti stvarne uzroke njihovog problema, odnosno neotplativog duga.
Nažalost, dio ljudi ne shvaća da problem leži u monetarnom modelu koji državu i narod vodi u propast. Odnosno smatra da problem leži na pojedincu, te da ga sukladno tome samo pojedinac može i riješiti (gledaju iz žablje perspektive). Međutim ne shvaćaju da je problem sustavne naravi, a da su ljudi samo taoci tog suludog monetarnog modela, te da koliko god se trudili nemogu izaći iz gliba u koji ih je sustav uvalio. Iako Aleksandra Stankovića cijenim, pokazao se potpuno slijepim za tu činjenicu. Pogledajte njegov komentar na stanje svojih osobnih financija pogođenih kreditom u CHF:
“Sam sam si kriv za sranje u kojem sam se našao. Problem kreditne prezaduženosti samo je moj problem, on je u stvari rješiv (mogu otić na neku drugu tv i tako si povećati prihode), ali ja za to jednostavno nemam muda opravdavajući to nekim višim ciljevima.”
Stanković ne shvaća da problem kreditne prezaduženosti nije ‘samo njegov’ problem, te da je taj problem nerješiv u postojećem monetarnom modelu. Savršeno je jasno da Hrvatskoj pod hitno treba monetarna reforma koja bi spasile ljude iz klješta lihvara i špekulanata u odijelima (bankara).
Kod nas je lakše organizirati ljude da zaštite 5 stabala nego da se riješe ljudožderskog monetarnog modela. Samo zato jer se stabla ispile u sat vremena, a banke nas pljačkaju godinama prije nego nas dotuku. A kad nas i dotuku, to shvaćamo osobno, a ne kao širi društveni problem. Iskreno se nadam da se ljudima polako otvaraju oči i da počinju iz prve ruke shvaćati zašto je promjena monetarnog modela nužna za opstanak naše države i njenih stanovnika.
PS: Par pitanja za razmišljanje…
Ako su banke davale kredite – samo kreditno sposobnima? Zašto je došlo do kreditne krize i situacije u kojoj ljudi ne mogu vraćati dugove? Odnosno zašto su ti isti ljudi postali kreditno nesposobni? Svojom vlastitom greškom ili je sustav zamišljen tako da dugovi budu neotplativi.
Jesu li su za kreditnu krizu krive banke koje su znale što će se dogoditi ili obični ljudi koji ne proučavaju monetarnu politiku i nisu bili svjesni toga da se u modelu čisto dužničke inflacije u kojoj je HNB mjenjačnica dugovi jednostavno neće moći vratiti?
Tko treba snositi teret krize, oni koji su je svjesno izazvali ili obični ljudi koji su taoci njihovog neodrživog monetarnog modela?
http://zelenapolitika.wordpress.com/ (http://zelenapolitika.wordpress.com/)
Autor: kuntakinte - Kolovoz 11, 2011, 09:14:35 poslijepodne
To znači da bi tzv. ‘bank run‘ mogao omogućiti nama da srušimo banke u doslovnom smislu te riječi, odnosno kad vi većina odlučila povuči svoje depozite, banka bi postala nelikvidna i de facto bi propala jer ne bi imala sa čime isplatiti komitente. U isplati joj može pomoći samo HNB, ali kao što i pretpostavljate, samo do iznosa koliko iznosi obvezna pričuva.
Ukoliko se dogodi ‘bank run’, banka može završiti samo na dva načina – ili bankrotom ili preuzimanjem od strane neke druge banke (ili države).
;)
Autor: kuntakinte - Kolovoz 20, 2011, 11:39:13 prijepodne
U prvih deset dana kolovoza iz američkih mirovinskih fondova povučeno je 23 i pol milijarde dolara.
A gdje sav taj novac ide? Nigdje, ostaje kod kuće ili na štednom računu - rezerve gotovine najviše su u protekle dvije godine.
Zatišje na burzama nije dugo trajalo. Zbog straha od širenja europske dužničke krize i nove recesije u Sjedinjenim Državama dionice strmoglavo padaju na svim stranama svijeta.
Pokazatelji vrijednosti dionica na azijskim tržištima značajno su izgubili na vrijednosti nakon velikih gubitaka na Wall Streetu. Nakon što je objavljeno da je broj tjednih zahtjeva za isplatom državne naknade za nezaposlene ponovno prešao 400 tisuća, Dow Jones pao je za više od 400 bodova.
Najgore je to što nema naznaka da će se situacija uskoro poboljšati, kaže analitičar Wayne Atwell: "Vjerujemo da će se problemi nastaviti sljedećih 18 do 24 mjeseca."
Potresi na burzama preplašili su investitore, ističe ekonomist Tom Keane: "Psiha američkog investitora je narušena, u to nema nikakve sumnje."
To pokazuje i podatak da je u prvih deset dana kolovoza iz mirovinskih fondova povučeno 23 i pol milijarde dolara. Tržišta nisu bila tako pogođena od listopada 2008. A gdje sav taj novac ide? Nigdje, rezerve gotovine najviše su u protekle dvije godine.
Financijski stručnjaci, poput Davea Ramseya, upozoravaju građane da ne paničare: "Kad su investicije u pitanju, odluke donesene na temelju straha uvijek će vam donijeti gubitak novca."
Ako je nekome još trebao dokaz o teškim vremenima evo prizora iz Atlante gdje je pet tisuća ljudi satima čekalo u redu kako bi se prijavili na ponuđenih dvije tisuće radnih mjesta. Dvadesetak osoba je trebalo medicinsku pomoć jer im je uslijed vrućine pozlilo. Neki od njih kažu: "Premda je vruće, isplatilo se doći. Jer ja trebam posao."
No mnogi su otišli razočarani.
Loše raspoloženje građana izravno utječe na politički rejting predsjednika Obame koji je danas započeo svoj desetodnevni ljetni odmor. Mnogi ga kritiziraju zbog odlaska na odmor u trenucima dok su se nad američku ekonomiju ponovno nadvili tamni oblaci.
http://www.voanews.com (http://www.voanews.com)
www.mojzagreb.info (http://www.mojzagreb.info)
Autor: Bilaj - Kolovoz 30, 2011, 06:37:33 prijepodne
rekordna nelikvidnost :-(
dugovi rastu
Autor: Bilaj - Kolovoz 31, 2011, 02:52:17 poslijepodne
Prema podacima HNB-a, ukupni dug konsolidirane središnje države, koji čini najveći dio ukupnog javnog duga, na kraju svibnja je iznosio 140,2 milijarde kuna. U odnosu na kraj travnja to je povećanjke za nešto više od 2 milijarde kuna, navode analitičari Raiffeisen banke u Dnevnim financijskim vijestima.
U odnosu na svibanj prošle godine dug središnje države porastao je za čak 25,5 milijardi kuna ili 22,3%. Tome su najviše pridonijela domaća i inozemna izdanja obveznica te obveze po primljenim kreditima banka. U tom je razdovlju dug po osnovi izdanih obveznica na domaćem tržištu porastao za 7,7 milijardi kuna, a po osnovi izdanih obveznica na inozemnom tržištu za 8,7 milijardi kuna. Nadalje, dug po osnovi primljenih kredita banaka porastao je za nešto više od 7 milijardi kuna.
U prvih pet mjeseci ove godine dug središnje države porastao je za 10,8 milijardi kuna. Dug izvanproračunskih fondova, kao i izdana jamstva zabilježili su rast na godišnjoj razini, ali su se u odnosu na kraj 2010. smanjili. Ukupni dug izvanproračunskih fondova na kraju je svibnja iznosio 6,5 milijardi kuna (+16,3% godišnje), dok je stanje jamstava na kraju svibnja iznosilo 57,6 milijardi kuna (+2,3% godišnje).
Izvještaj za srpanj pokazat će nastavak rasta duga s obzirom na izdanje euroobveznice početkom srpnja vrijednosti 750 milijuna eura te izdanje kunske obveznice na domaćem tržištu (1,5 milijardi kuna) i obveznice uz valutnu klauzulu (600 milijuna eura) krajem srpnja, navode analitičari RBA. Do kraja godine Ministarstvo financija nije najavilo nova izdanja obveznica pa će dinamika rasta vjerojatno biti nešto sporija nego u prvom dijelu godine. Nadalje, analitičari očekuju da će na rast duga središnje države utjecati razmjerno visoko dospijeće trezorskih zapisa. Naime, do kraja godine dospijeva 5,1 milijardi kuna kunskih i 520 milijuna eura trezorskih zapisa uz valutnu klauzulu. Potencijalne obveze čini i visok iznos jamstava.
Autor: kuntakinte - Rujan 03, 2011, 10:21:43 poslijepodne
Mogla bi ukinuti i provincije
Vlada desnog centra premijera Silvija Berlusconija uvodi rezove teške 130 milijardi eura, a oni najkritičniji su smanjenje broja parlamentaraca i ukidanje provincija.
...
http://www.business.hr/hr/Naslovnica/Svijet/Italija-radi-sto-Hrvatska-misli-zbog-stednje-se-rjesavaju-pola-parlamenta (http://www.business.hr/hr/Naslovnica/Svijet/Italija-radi-sto-Hrvatska-misli-zbog-stednje-se-rjesavaju-pola-parlamenta)
Autor: kuntakinte - Rujan 03, 2011, 10:37:04 poslijepodne
Trgovine će raditi non stop
Vlada prihvatila prijedlog izmjena Zakona o trgovini
ZAGREB – Trgovine mogu raditi od 0 do 24 i to radnim danom, praznicima i blagdanima, odlučila je tako Vlada Jadranke Kosor. Vlada je prihvatila izmjene Zakona o trgovini.
Naime, da bi trgovine radile non stop, Vlada je izbrisala pet članaka postojećeg zakona koji je regulirao radno vrijeme u trgovini, te poslala svoj prijedlog u Sabor po hitnoj proceduri. Ministar gospodarstva, rada i poduzetništva Đuro Popijač ustvrdio je kako je tim izmjenama zakona potvrđena praksa koja se primjenjivala od odluke Ustavnog suda iz 2009.godine. Dodao je kako su ovaj prijedlog podržale sve sindikalne središnjice osim Nezavisnih hrvatskih sindikata.
Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata, je izjavio kako je tim prijedlogom Vlada opet pogodovala poslodavcima.
Prema ovom prijedlogu zakona, trgovinom će se ubuduće moći baviti neprofitne pravne osobe, odnosno zadruge i udruge, kao i seljačka ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva. Zakonom se uvodi i zabrana prodaje pornografije za maloljetnike, koji do sada nisu mogli kupovati alkohol i duhanske proizvode.
Kako napominju u Vladi, izmjenama ovog Zakona, nastoji se zaoštriti borba protiv sive ekonomije i nelojalne tržišne utakmice
http://www.petrinjskiradio.hr/content/view/13274/106/ (http://www.petrinjskiradio.hr/content/view/13274/106/)
Ja sam za to da se ukine i Zabrana prodaje pornografije, alkohola i duhana za malodobnike jel to dokida nijova prava i meče je v neravnopraven položaj v odnosu na vršnake teri piju,pušiju,drogeraju se i pomalo drkaju a bome bi pomoglo našemu kilavomu gospodarstvu i robovlasništvu.
Srdačno Vaš...
Autor: koko-vg - Rujan 04, 2011, 12:20:19 poslijepodne
OSIJEK - Definitivno možemo reći da je ovo godina u kojoj smo izašli iz krize – poručila je danas u Osijeku premijerka Jadranka Kosor.
Rast BDP-a u drugom tromjesečju iznosio je, navela je, 0,8 posto.
- U trećem tromjesečju bit će sasvim sigurno veći. Krivo tumače neki, pa i na političkoj sceni, da trebaju proći tri uzastopna tromjesečja s pozitivnim rastom kako bismo mogli reći da smo izašli iz krize. Ne, to se odnosi na ulazak u krizu, dakle dva tromjesečja za redom pada BDP-a znači da je neka država ušla u krizu – pojasnila je Kosor.
Kao predsjednica Vlade, kazala je, ne želi da se ponove protekle dvije godine.
- Borili smo se s recesijom, gospodarskom krizom, ali bile su to i godine u kojima smo uspjeli stabilizirati financije. Najvažnije je da nikada ni u jednom trenutku nisu kasnile mirovine, plaće učiteljima, liječnicima, svima onima kojima je država poslodavac. Redovito su išle isplate svih socijalnih davanja – navela je.
Na otvorenju radova na izgradnji južnog traka južne osječke obilaznice premijerka je istaknula kako je do sada realizirano oko tri milijarde eura velikih projekata koje su predstavili javnosti. Podsjetila je da je predstavljeno ukupno 30 projekata vrijednih 40 milijardi eura.
http://www.vecernji.hr/vijesti/jadranka-kosor-ovo-je-godina-kojoj-je-hrvatska-izasla-krize-clanak-323826 (http://www.vecernji.hr/vijesti/jadranka-kosor-ovo-je-godina-kojoj-je-hrvatska-izasla-krize-clanak-323826)
prava političarka ... podsjeća me na bebača na kahlici ... gleda te u oči, smije ti se i k...
Autor: Stjepan - Rujan 04, 2011, 02:30:05 poslijepodne
Rast BDP-a u drugom tromjesečju iznosio je, navela je, 0,8 posto.
0,8 nije rast. Netko je izrekao kletvu da želi Jadranki onoliko posto glasova koliko je porastao BDP. :-)
Autor: koko-vg - Rujan 05, 2011, 06:47:44 prijepodne
Najgori smo u ovom dijelu Europe
Štoviše, Hrvatska je od nedavno na samom dnu liste jugoistočne Europe po stranim investicijama daleko ispod Srbije, Crne Gore i Albanije.
Prema posljednjim službenim podacima HNB vrijednost dospjelih neizvršenih osnova za plaćanje i dalje raste, dok se bilježi rekordan broj nelikvidnih / insolventnih poslovnih subjekata (84.692) s mjesečnim rastom od 2,2 posto (novih 1.808 subjekata).
"Alarmantna je činjenica kako se samo u posljednje dvije godine iznos neizvršenih osnova za plaćanje gotovo udvostručio (za čak 18,7 milijardi kuna) te trenutno doseže 80 posto transakcijskog novca u sustavu. U istom razdoblju se broj blokiranih poslovnih subjekata (znači onih koji ne isplaćuju plaće, poreze niti doprinose) povećao za čak 28 tisuća", navodi se u analizi koja je stara tek mjesec dana.
Likvidnost raste, Industrijska proizvodnja pada
Industrijska proizvodnja također i dalje u padu, a unatoč izjavama čelnika Vlade i ministarstva turizma o rekordnom broju turista teško da će prema preliminarnim rezultatima biti riječ i" o većoj zaradi. Štoviše prema nedavnom podatku Državnog zavoda za statistiku potrošnja je u srpnju pala u odnosu na ostale mjesece što je zaista frapantan podatak s obzirom o službenim brojkama koliko gostiju boravi u Hrvatskoj.
Cijeli optimizam premijerke Jadranke Kosor zapravo se temelji u rečenici da je "rast BDP-a u drugom tromjesečju ove godine iznosio 0,8 posto te dodala da će taj rast u trećem tromjesečju zasigurno biti i veći".
Pa što i ako BDP bude na 1 posto!?
Ukoliko se to i dogodi te rast BDP-a bude optimističkih 1 posto (iako Vlada tvrdi da će rast biti oko 1,5 posto) to zapravo ne znači ništa, tvrdi se u današnjoj analizi HTV-a. Naime, poznato je kako će deficit državnog proračuna iznositi oko 5,4 posto BDP-a, a pad zaposlenosti će se nastaviti sa oko 2 posto. Kada se sve zbroji ispada da rast BDP-a ni izdaleka ne može pokriti rast deficita.
To znači da se država mora i dalje zadužiti odnosno povećavati javni dug.
Ne može se krizu piropćenjem izbaciti iz zemlje
Sada dolazimo i do biti ekonomske politike Jadranke Kosor s obzirom da je već sada njena Vlada apsolutni rekorder po zaduživanju s obzirom da je odavno preskočila 33,1 milijardi kuna duga u četiri godine mandata Ivice Račana, kao i Sanaderovih 40 milijardi kuna u sedam godina.
Uostalom ako se suditi prema dosadašnjim koracima ekonomske politike HDZ-a ne bi nas trebalo čudit da Vlada jednostavno izda priopćenje u kojem se daje na "znanje i ravnanje" kako smo tog trenutka upravo napustii krizu.
http://www.index.hr/vijesti/clanak/godina-izlaska-iz-krize-malo-morgen-premijerko-kosor-/569977.aspx (http://www.index.hr/vijesti/clanak/godina-izlaska-iz-krize-malo-morgen-premijerko-kosor-/569977.aspx)
... znam da će se opet naći oni genijalci koji će tvrditi da nisam u pravu, da kako se mogu pozivati na podatke od "ong smeća" zvanog Index ... došlo je vrijeme da progledaju i shvate da su u zabludi.
Autor: Bilaj - Rujan 05, 2011, 09:07:21 prijepodne
Ono što je rekla je recesija koja se obično govori o dva uzastopna kvartala pada BDP'a.
Ali kriza je daleko od završetka. Najgore na jednoj temi sam čuo jednog čovijeka da je rekao da ne vidi velikih lomova jer da je hrvatska ove godine otplatila 18 miliardi Eura duga.
Samo kaj očito taj tip ne kuži da ništa nije otplačeno nego da su se uzeli novi dugovi da se otplate stari i da je dug porastao 5 miliardi eura.
Katastrofa kako neki ljudi ne razumiju ništa ili se prave blesavi samo da ostanu na vlasti.
Autor: koko-vg - Rujan 05, 2011, 02:24:33 poslijepodne
Kosor je kazala kako Josipović mora zajedno s Vladom raditi na ohrabrivanju gospodarstvenika, a on, tvrdi premijerka, ne prihvaća podatke o gospodarskom jačanju Hrvatske niti o rastu BDP-a, odličnoj turističkoj sezoni. "Samo govori o zemlji jada, čemera i užasa a to nije dobro", kaže Kosor.
"Današnji prvašići za 20 godina će voditi Hrvatsku"
U svom govoru pred učenicima škole u Svetoj Nedjelji Kosor je istaknula kako želi da ova školska godina bude uspješna te poručila kako sve što će u školi naučiti bit će zbog njihove budućnosti. "Vašim roditeljima sigurno je najvažnije vaše znanje i bit će sretni kada ćete kući dolaziti s novima znanjem", rekla je Kosor te zamolila i vozače da budu na oprezu zbog prvašića koji su danas krenuli u školi.
Kosor je rekla i kako je ove godine krenulo u školu 41 tisuća 223 učenika, te da je u prve razrede upisano 1516 učenika više. "Prvi razredi postaju veći, to je znak da su mjere populacijske politike Vlade RH uspješne, sad se vidi koliko to ima smisla i koliko je to važan projekt. To je prije svega ulaganje u gospodarstvo, oni koji se danas upisuju u prvi razred za 20 godina će raditi, voditi Hrvatsku, to će biti gospodarstvenici, znanstvenici, koji će ostvarivati nove vrijednosti", rekla je Kosor a zatim je obratila malo starijoj populaciji objašnjavajući koliko je novaca Vlada izdvojila za mjere populacijske politike. "Od 2009. godine do danas niti jedna lipa nije iz proračuna ukinuta za populacijsku politiku. Unatoč smanjenju proračuna, unatoč zamrznutim rashodima", rekla je Kosor.
"Neka nas samo kritiziraju dok mi dovršavamo projekte"
"Prošle godine negdje u ovo vrijeme smo postavili kamen temeljac ovdje, a sada je napravljena prekrasna škola. To je pravi odgovor onima koji nas ovih dana samo kritiziraju. Dok mi nazočimo početku i kraju velikih projekata, oni samo pričaju, a mi ćemo dalje raditi i graditi. Uvijek je puno lakše njegovati filozofiju rušenja i kritiziranja, a puno teže je graditi i raditi. Mi radimo ovo drugo i pozivamo na građenje i rad", poručila je Kosor.
http://www.index.hr/vijesti/clanak/sukob-se-nastavlja-tuzno-je-da-predsjednik-ovako-uspjesnu-vladu-ponizava/570085.aspx (http://www.index.hr/vijesti/clanak/sukob-se-nastavlja-tuzno-je-da-predsjednik-ovako-uspjesnu-vladu-ponizava/570085.aspx)
Evo kak se samo na par primjera naveeeeeeliko dela ...
Autocesta Zagreb - Sisak
Sportska dvorana
Hladnjaća i distributivni centar
Groblje u Kušancu
Vodovod i kanalizacija
Sad samo treba čekati još kopji dan da vidimo gdje će se rezati vrpce ... možda hladnjaća (za koju pretorijanci tvrde da će zapošljavati 70 ljudi !!!) ???
Autor: kuntakinte - Rujan 05, 2011, 09:16:03 poslijepodne
http://www.index.hr/vijesti/clanak/ostri-pad-na-europskim-burzama-banke-u-velikim-problemima/570174.aspx (http://www.index.hr/vijesti/clanak/ostri-pad-na-europskim-burzama-banke-u-velikim-problemima/570174.aspx)
Autor: koko-vg - Rujan 05, 2011, 09:38:47 poslijepodne
"Moramo se suočiti s tim da je Hrvatska i dalje u krizi. To je notorna činjenica. Rast od 0,8 posto je daleko premalo", kazao je Josipović u intervjuu za Media servis, dodavši da bi upravo teška gospodarska situacija u kojoj se Hrvatska nalazi morala biti suština predizborne kampanje.
Upitan zbog čega ga HDZ uporno pokušava ugurati u kampanju, Josipović odgovara da je svakako riječ o unikatnoj strategiji. "Polemizirati ne sa svojim suparnikom, već s nekim tko ne ide na izbore i u ustavnom smislu je partner u obnašanju vlasti je doista unikat koji će vjerojatno ući u antologiju političkog marketinga", kaže Josipović.
Predsjednik tvrdi da predstojeće izbore želi "promatrati kao gledatelj na nogometnoj utakmici". "No, sad se događa da jedan od glavnih igrača utrčava i mene, koji bi htio gledati utakmicu i grickati kikiriki, uvlači na teren. I to još za suprotnu ekipu!", ne može se Josipović načuditi Kosoričinim potezima.
http://www.index.hr/vijesti/clanak/josipovic-opet-udara-po-kosorici-ako-joj-nije-jasno-da-smo-i-dalje-u-krizi-nije-joj-mjesto-u-politici/570188.aspx (http://www.index.hr/vijesti/clanak/josipovic-opet-udara-po-kosorici-ako-joj-nije-jasno-da-smo-i-dalje-u-krizi-nije-joj-mjesto-u-politici/570188.aspx)
Autor: Bilaj - Rujan 06, 2011, 11:37:22 prijepodne
http://www.bankamagazine.hr/default.aspx?TabId=102&View=Details&ItemID=71759 (http://www.bankamagazine.hr/default.aspx?TabId=102&View=Details&ItemID=71759)
U ovom tjednu središnjoj državi na naplatu dospijeva 741 milijuna kunskih i 100 milijuna trezorskih zapisa uz valutnu klauzulu. Ministarstvo financija za danas je najavilo novu aukciju uz planirani iznos kunskih izdanja ukupne vrijednosti 600 milijuna kuna (100 milijuna kuna šestomjesečnih te 500 milijuna kuna jednogodišnjih vrijednosnica) te čak 70 milijuna eura trezorskih zapisa uz valutnu klauzulu.
Zanimljivo je da je Ministarstvo financija po prvi puta najavilo i aukciju šestomjesečnih trezorskih zapisa uz valutnu klauzulu (35 milijuna eura), što bi svakako moglo utjecati stabilizirajuće na tečaj. Naime, blagi deprecijacijski pritisci na tečaj prisutni i tijekom proteklih tjedana i trgovanje blizu razine od 7,50 kuna za euro mogli bi se nastaviti.
Autor: Bilaj - Rujan 07, 2011, 02:59:52 poslijepodne
http://www.limun.hr/main.aspx?id=739712 (http://www.limun.hr/main.aspx?id=739712)
Svaka treća privatna tvrtka u građevinarstvu, svaka peta koja se bavi trgovinom i svaki jedanaesti građanin ne mogu redovito vraćati kredite bankama. Dok se u Hrvatskoj raspravlja koliko nam pomaže rast od 0,8 posto, iz HNB-a dolaze uznemirujući podaci o rastu loših kredita, ključnom pokazatelju stabilnosti bankarskog sustava i odrazu gospodarstva svake države. Loši krediti u SAD izazvali su svjetsku financijsku krizu, a analitičari upozoravaju da je trend njihova rasta u Hrvatskoj zabrinjavajući i dugoročno teško održiv. Za sve loše kredite banke moraju izdvojiti određeni novac za rezervacije, što znači da im manje ostaje za kreditiranje gospodarstva, a u pogoršanoj financijskoj situaciji rijetke tvrtke mogu preživjeti bez kredita, a kamoli investirati i tako povećati zaposlenost koja je ključna za izlazak iz krize.
U najgorem slučaju, banke završavaju u gubitku i propadaju, a s njima i štednje građana i država. Na početku krize, u jesen 2008., loši krediti su iznosili tek 12,4 milijarde i njihov udio je bio zanemariv u ukupnoj masi kredita. Sada je taj udio narastao na gotovo 12 posto u masi od 284 milijarde danih kredita, a posebno je zabrinjavajuće da nisu ispunjena očekivanja kako će ove godine njihov rast ipak biti usporen. Do kraja godine očekuje se rast udjela nenaplativih kredita od 12,5 do 14 posto, a sljedeće godine i do 15 posto, ali samo ako se gospodarska situacija dodatno ne pogorša. Dobro je da banke još imaju dovoljno novca iz dobiti ranijih godina kojim mogu spriječiti lomove na tržištu. No zbog rasta loših kredita kreditiranje gospodarstva neće se povećavati, kaže jedan upućeni bankar.
Udjeli loših kredita ponekad znaju pružiti i ponešto varljivu sliku. Recimo, ako se država odluči zaduživati kod neke od banaka koje posluju u Hrvatskoj, udjel će padati jer se država smatra nerizičnom. Također, nerizičnim se smatraju i svi oni krediti za koje ona jamči, poput brodogradilišta ili za cestogradnju, pa tako upravo državne tvrtke poput Hrvatskih autocesta i Hrvatskih cesta sa svojih 10 milijardi kuna duga popravljaju sliku loših kredita u građevinarstvu. Međutim, treba naglasiti da objema tvrtkama trebaju novi krediti kako bi vraćali stare, a ako ih ne dobiju, teško bi financijske rupe bile pokrivene iz proračuna koji također ima nedostatak novca. Zato, kad se izbace podaci za državu i poduzeća za koja ona jamči, te se pogleda samo privatni sektor0 kojem ovisi i izlazak iz krize, vidi se da grcamo u dugovima.
Omču loših kredita koja se steže i oko banaka i gospodarstva predvodi građevinski sektor1 oni koji posluju s nekretninama. Koncem lipnja oni nisu mogli vratiti 6,7 milijardi kuna od 24,5 koje su im plasirane, stoje gotovo trećina. Kad bi građani došli do toga da svaki treći ne može vraćati kredit, propale bi i banke i imali bismo američki sindrom. To samo pokazuje koliko su i građevinari i banke griješili u svojim procjenama pri investiranju u nove stanove kojih sada ima neprodanih između 14 i 15 tisuća. Podsjetimo, do kraja lipnja bankama je kroz prodaju stanova plasirano uz državne subvencije i oko 370 svježih milijuna kuna, ali to nije promijenilo trend povećavanja loših kredita.
Zanimljivo, podaci pokazuju da banke uopće ne žele preuzimati stanove i ostale nekretnine od građevinara koji ne vraćaju kredite. Svjesne su da bi tolike nekretnine koje bi trebale rasprodavati dovele do velikih padova cijena stanova, a samim tim i gubitaka za njih - iako bi od toga profitirali kupci, no to je u drugom planu. Zato banke radije daju odgode plaćanja građevinarima ili nove kredite - iako nema podataka koje banke imaju najviše refinanciranja, ekonomski analitičari tvrde da je broj loših kredita u građevinarstvu i znatno veći od prikazanog. Dodatni razlog za očekivanje rasta nenaplativih kredita građevinarstvu je to što je istekao rok od dvije godine na koji se obično daje poček ili reprogram.
Kad su banke 2009. to odobravale - ne bi li popravile svoju financijsku sliku bez većih lomova - računalo se da će kriza 2011. biti daleko iza nas. Ali su se prevarile. U međuvremenu, građani niti mogu niti žele kupovati stanove koje smatraju preskupima. Da kupaca ima ako se osiguraju povoljni uvjeti kroz niže cijene i povoljnije kredite, dokazao je Vladin model subvencija po kojem su stanovi razgrabljeni. Trendovi rasta loših kredita su neodrživi. Unatoč tomu, banke umjesto otpisa stanova i prihvaćanja gubitka još uvijek čekaju da se gospodarstvo oporavi. To je utrka s vremenom i kockanje jer se čeka gospodarski oporavak i rast prije nego što se dođe do točke kada banke neće moći podnijeti neplaćanje kredita. To je držanje glave u pijesku. kaže docent Josip Tica s Ekonomskog fakulteta.
Indikativno je da se stanje nenaplativosti kredita pogoršava i u trgovini - udio je dosegnuo 22,9 posto od 22 milijarde plasiranih kredita, pa bi uskoro svaki četvrti mogao postati nenaplativ. 1 u prerađivačkoj industriji loši krediti dosegnuli su 15 posto od 28,8 milijardi kuna, ali njihov je rast znatno manji nego kod trgovine i građevinarstva. Tica ističe da je još dugo nećemo dosegnuti razinu gospodarstva koju smo imali 2008., a kamoli krenuti u novi rast. Građevinarstvo i trgovina nosili su 90 posto rasta u proteklom desetljeću, prvenstveno kroz novo zapošljavanje. Trošilo se na kredit i gradilo na kredit. Da bismo izišli iz krize, drugi sektori trebali bi pomoći u novom zapošljavanju, ali to se ne događa, zaključuje Tica.
Zaduženi Hrvati još na leđima nose banke i, kao dobri platiše, održavaju im glavu iznad vode. Građani imaju 127 milijardi kuna duga ili gotovo polovicu ukupnih kredita, ali udio loših kredita je tek osam posto. Iako taj udio izgleda malen, radi se o 10,3 milijarde kuna koje banke ne uspijevaju naplatiti unatoč svim ovrhama računa. Još prije godinu dana taj iznos je bio 2 milijarde kuna manji. Građani drže čak trećinu loših kredita, a tečaj švicarskog franka ove godine ponajviše je pridonio njihovu rastu. Kalkulaciju o tome koliko bi osoba trebalo prestati plaćati svoje kredite da se cijeli sustav slomi, nemoguće je dobiti od stručnih krugova - masovno odustajanje građana od plaćanja kredita uništilo bi bankarski sustav, ali to je najmanje vjerojatan scenarij.
Građani ne plaćaju samo kad zaista nemaju više novca, a prije odustajanja od plaćanja kredita, pogotovo stambenog, pokušat će uštedjeti na svim drugim stavkama u svom životu. Unatoč tomu, od 58,9 milijardi plasiranih kuna za stambene kredite, loši su se udvostručili, djelomice i zbog tečaja franka. Uz tu ogradu, loši stambeni krediti su narasli s 1,45 milijardi u proljeće 2010. na 2,8 milijardi kuna na kraju lipnja ove godine. Hrvatska narodna banka u izvješćima o stabilnosti iz lipnja smatra da još nema mjesta panici jer banke imaju dovoljno rezervi, čak i znatno više od zakonski propisanog minimuma koji je u Hrvatskoj jedan od najvećih u Europi. Prema testovima sustav može izdržati i udio loših kredita od 14 posto, ali značajni problemi za neke banke nastali bi ako bi oni narasli na 20 posto. Tada bi njih devet od 33 imale kapital ispod obvezne pričuve, a radi se prvenstveno o manjim bankama.
HNB ipak upozorava na neke rizičnije trendove koje građani, ali i ekonomisti koji smatraju da banke izvrsno posluju i u krizi, često prešućuju. Na kraju 2010. banke su ostvarile 4,6 milijardi kuna dobiti prije poreza ili skoro devet posto više nego 2009. godine, ali se zaboravlja daje tome pridonijela ponajviše Hrvatska poštanska banka koja je 2009. imala gubitak od gotovo pola milijarde, a u 2010. godini 55 milijuna kuna dobiti. Kad bi se ona isključila, ispada daje dobit svih banaka manja za 4,1 posto, i to velikim dijelom zbog nedobivanja kamata od nenaplativih kredita. Također, ako se gleda prva tri mjeseca ove godine, može se reći da su banke ostvarile 2,55 milijardi kuna dobiti ukupno, stoje impresivan rast, ali opet je osam ostvarilo i gubitke.
Dok se izvana gledajući sve banke zajedno, slika čini idiličnom i izaziva bijes građana, unutar bankarskog sustava buja rak loših kredita. Najveće i najsnažnije banke neće uništiti, ali one slabije bi ipak mogle postati žrtve. Sigurno je da će zbog bankarskog financiranja loših projekata u nekretninskom biznisu i okretanja financiranju države, koja se vodi kao najmanje rizična, i dalje patiti ostatak gospodarstva. I tako produžiti krizu. Problemi u eurozoni, prvenstveno u Italiji i Njemačkoj, koje su naša izvozna tržišta, samo će doliti ulje na vatru.
Autor: Bilaj - Rujan 13, 2011, 12:29:46 prijepodne
Nitko nema snage reći da je došao kraj dugog perioda zaduživanja. Nema se snage reći da prijeti pad kreditnog rejtinga i nova kriza koja bi se mogla preliti iz Europe. Nitko ne govori o tome da je trošak zaduživanja hrvatske države na inozemnom tržištu u zadnja četiri mjeseca povećan za gotovo dva postotna boda. Nitko još nije rekao da je zabava završena.
Autor: kuntakinte - Rujan 14, 2011, 12:30:38 prijepodne
Grcima novi porez na nekretnine
Grčki ministar financija Evangelos Venizelos najavio je uvođenje novog poreza na nekretnine kako bi zemlja zakrpala manjak u proračunu za 2011., udovoljila međunarodnim kreditorima i osigurala novu tranšu kredita ključnu za izvlačenje države iz krize, dok iz Europe stižu sve glasnija upozorenja glede ostanka Grčke u eurozoni.
Da bi zemlja ispunila svoje obveze glede smanjenja proračunskog deficita, u 2011. nedostaje oko dvije milijarde eura, a jedina djelotvorna mjera jest poseban porez na nekretnine, rekao je ministar za televiziju.
Zemlja će i dalje, kao što je planirano, surađivati s trima kreditorima (Europskom unijom, Europskom središnjom bankom i Međunarodnim monetarnim fondom), ali je nastupila promjena okolnosti zbog stajališta nekih veoma važnih zemalja koje imaju presudnu ulogu u eurozoni.
Novi porez na nekretnine kretat će se od pola do 10 eura po četvornome metru izgradnje i bit će na snazi dvije godine, rekao je Venizelos.
http://www.hrt.hr/index.php?id=48&tx_ttnews%5Btt_news%5D=129349&cHash=adf367424c (http://www.hrt.hr/index.php?id=48&tx_ttnews%5Btt_news%5D=129349&cHash=adf367424c)
-
12.09.11.
Istočna Europa izostavljena iz reforme eurozone
Države istočne Europe koje još nisu članice eurozone izrazile su u ponedjeljak nezadovoljstvo što su ostavljene postrani u aktualnim raspravama o reformi Europske monetarne unije te su zaprijetile da bi mogle ponovno staviti na referendum svoje članstvo u Europskoj uniji.
Sastanak o toj temi okupio je u Bruxellesu ministre za europske poslove sedam država istočne Europe, Poljske, Češke, Mađarske, Bugarske, Rumunjske, Litve i Latvije, na rubu sastanka s njihovim europskim kolegama. Te zemlje ušle su u EU 2004. i 2007. i u svojim pristupnim ugovorima prihvatile obvezu uvođenja eura kada za to budu spremne.
No aktualne rasprave o reformi ekonomskog upravljanja u eurozoni zbog dužničke krize potiču njihovo nezadovoljstvo jer imaju dojam da su ostavljene postrani iako će ih se reforme prije ili poslije ticati
http://www.hrt.hr/index.php?id=48&tx_ttnews%5Btt_news%5D=129499&cHash=a4926428e2 (http://www.hrt.hr/index.php?id=48&tx_ttnews%5Btt_news%5D=129499&cHash=a4926428e2)
-
Gospodarstvo, Regija, Svijet
Utorak, 13.09.2011. 19:54
Tagovi: investicije, Slovenija, Kina
Zmajevi s Triglava
Kineske investicije na Balkan stižu preko Slovenije
Kina planira iskoristiti Sloveniju kao odskočnu dasku za kineske investicije na Balkanu. Planira se ulaganje u infrastrukturu, kemijsku i farmaceutsku te automobilsku industriju. Europa se mora naučiti primati više investicija iz država u razvoju s visokim stopama rasta, poručeno je iz Kine. » Lider
http://www.monitor.hr/vijesti/kineske-investicije-na-balkan-stizu-preko-slovenije/179733/ (http://www.monitor.hr/vijesti/kineske-investicije-na-balkan-stizu-preko-slovenije/179733/)
Autor: Sledgehammer - Rujan 14, 2011, 03:12:00 poslijepodne
Autor: Mlačanin - Rujan 14, 2011, 05:11:31 poslijepodne
Problem i nije tako teško rješiv - samo Vlada treba imati muda pokrenuti rješenja. Osobno smatram da u Hrvatskoj ima novca, i to puno novca - no problem je Vlade što ga ne želi uzeti, problem je što ekonomiju rješavaju na - u biti - nerješivi način, a to je uvijek guleći one od kojih ziheraški mogu uzeti, no to je i najmanji i najrizičniji način uzimanja, koji i ne može dugo trajati niti pomoći na bilo koji kvalitetniji način. Problem je Hrvatske što ima zakone skrojene za interese male političke i ekonomske oligarhije - umjesto da se proporcionalno guli one koji imaju najviše, posebice banke i krupne kapitaliste... mali čovjek za mali auto plati sto vrsta davanja, bogataš i za jahte i zrakoplove ne plaća ništa... tko je tu lud?
Potpisujem!!
Autor: kuntakinte - Rujan 14, 2011, 10:59:03 poslijepodne
LIŠITI IH IMOVINE, A NE AMNESTIRATI
Oporezivanje bogatih? Ne hvala
'Zašto dati priliku tajkunima da glume altruiste, neka plate ono što mali ljudi plaćaju: turističko zemljište…. monopole…. ekološke poreze, u tvrtkama skrivenu privatnu imovinu, a oporezivanje „bogatih“ prepustimo za one koji imovinu nisu stjecali kroz pretvorbu i privatizaciju, točnije posredstvom države. Stvarno je cinično da je u Hrvatskoj Ivo Sanader „prvi“ ratni profiter. Profiter je, ali baš prvi…', piše Damir Kajin.
Šesnaest francuskih bogataša, ljudi koji spadaju među najbogatije Francuze, objavili su u srijedu u uglednom lijevom francuskom političkom tjedniku Le Nouvel Observateur pismo koje je izazvalo ogromnu pozornost francuske javnosti, jer su u njemu obznanili da od države traži da ih jače oporezuje. U pismu stoji: „Mi predsjednici velikih kompanija i poslovni vođe, poslovni muškarci i žene, financijski profesionalci i bogati građani, pozivamo da se uvede izvanredni porez koji će pogađati najveće francuske porezne obveznike. Izvanredni porez trebao bi biti određen na razuman način i Philippe Varin, te još neki poznati i moćni poslovni ljudi.
Warren buffett zatražio je da se smjesta poveća porez Amerikancima koji godišnje zarađuju više od milijun dolara.
Buffett je u pismu koje je izazvalo veliku pozornost sasvim konkretno predložio kako bi se po njemu trebalo oporezivati bogate. On smatra da bi se smjesta trebao povećati porez onima Amerikancima – njih 236.883 – koji godišnje zarađuju preko milijun dolara, a još više onima – a njih ima 8247 – koji zarađuju preko deset milijuna dolara godišnje. Napisao je kako je prošle godine platio porez od šest milijuna dolara, što je samo 17 posto od onoga što je zaradio, dok su ljudi u njegovu uredu na svoje prihode plaćali čak 33 posto poreza, napisao je Magazin Aktual.
Protiv sam oporezivanja hrvatskih „bogataša.“
To je amnestija tajkuna.
Država ih nema što oporezivati (prikazivati altruistima) već im kroz reviziju mora sve (do čega su došli, a do svega su došli bez kune) uzeti.
Oporezivanje monopola
Istina, oni (tajkuni) su sve stjecali „po zakonu“, ali to je bio duboko nepravičan zakon (jednima sve, a drugima ništa, jednima metak, drugima imetak), stoga to njihovo stjecanje može se nazvati samo ratnim profiterstvom.
Sanadera se proziva zbog ratnog profiterstva (O.K.) ali u istom dnevniku drugi premijer ulaže sa Austrijancima preko 50 mil € u neka zagrebačka skladišta?
Ono što treba biti prva mjera je oporezovati monopole.
Drugo „one“ koje bi se mogli nazvati trovačima i štete zdravlju treba također dodatno oporezovati, ali od toga svega neće biti ništa, već će se oporezovati imovina, a to opet znači, one kojih je najviše, a to je „sirotinja“. U Hrvatskoj 90% ljudi ima neku imovinu. U Austriji, Italiji, Njemačkoj, možda 50-60%.
To je zasluga Tita koji je uzeo kome je trebao, (ali i kome nije trebao), i dao onima kojima je to bilo potrebnije.
Nije to uvijek bilo pošteno ni pravično, često je to bilo duboko nepravedno, ali dopustiti da moraliziraju ljudi koji pred 20 godina nisu imali ništa, a danas imaju sve je licemjerje.
Zašto dati priliku tajkunima da glume altruiste, neka plate ono što mali ljudi plaćaju: turističko zemljište…. monopole…. ekološke poreze, u tvrtkama skrivenu privatnu imovinu, a oporezivanje „bogatih“ prepustimo za one koji imovinu nisu stjecali kroz pretvorbu i privatizaciju, točnije posredstvom države. Stvarno je cinično da je u Hrvatskoj Ivo Sanader „prvi“ ratni profiter. Profiter je, ali baš prvi….
KOMENTARI
...
Nostradurus Nedjelja, 04.09.2011 23:01
Oporezivanje bogatih je spin i takozvani skretač pažnje
Prvo se morate zapitati kako su se jedni obogatili - tako što su drugi stvorili još veće dugove. Eto to je istina. Bogatstvo bogatih je nedovoljno da pokrije minuse onih drugih jer u procesu stvaranja kreditnog novca banke stvaraju dugove i nepokrivene depozite i nema tog novca bogatih koji to može pokriti. Rešenje je: sites.google.com/site/financijskisustav/razdvajanje-stvaranja-i-posudivanja-novca
...
http://www.dnevno.hr/kolumne/damir_kajin/oporezivanje_bogatih_ne_hvala/381544.html (http://www.dnevno.hr/kolumne/damir_kajin/oporezivanje_bogatih_ne_hvala/381544.html)
Autor: Stjepan - Rujan 14, 2011, 11:04:35 poslijepodne
Warren buffett zatražio je da se smjesta poveća porez Amerikancima koji godišnje zarađuju više od milijun dolara.
U tom njegovom pozivu ima i dosta sebičnosti. On je na vrhu ljestvice najbogatijih, a takva mjera bi mu išla na ruku jer bi to značilo da oni ispod njega trebaju puno više zaraditi da bi mu se približili. Zapravo to je mjera protiv konkurencije.
Nije da se ja protivim njegovom zahtjevu već kažem da on u tome vidi i svoje interese.
Autor: kuntakinte - Rujan 24, 2011, 10:13:21 poslijepodne
Iako su znali kakav je njegov politički program i što smjera, neki banksteri iz SAD-a su financirali političku kampanju NSDAP-a koji je na parlamentarnim izborima 1933. dobio 44% glasova. Njemačka je bila u rasulu i trebao je netko s populističkim programima da podigne njeno gospodarstvo. Najviše je glasova dobio u protestantskim ruralnim područjima na sjeveru Njemačke. Samo je njemu i Roosveltu u SAD-u tzv. New dealom pošlo za rukom da u nekoliko godina zaposle milijune ljudi. No, okrutna ideologija skupo je stajala mnoge.
-
Ponavlja li se povijest ?( ha,ha danas im je Ahmadinejad novi Hitler)
Prisjetimo se sto se dogadjalo u Njemackoj u gladnim 1930-etim .(Ben Shalom Barnanke je javno priznao kako je “americki” FED NAMJERNO prouzrocio privrednu katastrofu iz 1929.)
Nijemci su u tackama vozili bezvrijedni novac da bi kupili kruh . Na kraju je bilo jeftinije paliti novac u peci da bi se zagrijali nego kupiti drva. Tada je Hitler odbacio internacionalni bankarski sustav i uveo FIKSIRANU VRIJEDNOST za njemacku marku. U kratkih 7 godina njemacka ekonomija se preporodila i postala najbrze rastuca i najefikasnija na svijetu. ( bio je to novcani sustav vrlo slican onom USA PRIJE 1913). To je bio odlican primjer za svijet sto se moze uciniti kad se odbaci novcani sustav eksponencijalnih kamata( compounded interest) a to se INTERNACIONALNIM bankarima nije svidjalo i strah ih je uhvatio da ce narodi svijeta shvatiti lose strane “fractional reserve banking system with compounded interest” ( posudbenog sustava sa eksponencijalnim kamatama,kamatama na kamate).
http://www.vecernji.hr/komentar/329852/ (http://www.vecernji.hr/komentar/329852/)
http://www.vecernji.hr/vijesti/hitlerov-profil-od-nesposobne-nistarije-njemackog-boga-clanak-329852 (http://www.vecernji.hr/vijesti/hitlerov-profil-od-nesposobne-nistarije-njemackog-boga-clanak-329852)
-
Modernizacija Rusije
Putin pozvao tajne službe na gospodarsku špijunažu
Vladimir Putin tvrdi kako ne treba kršiti zakone drugih zemalja čije tajne službe velik dio posla obavljaju uz pomoć legalnih izvora, no smatra da FSB treba pomoći modernizaciji zemlje
Ruski premijer Vladimir Putin pozvao je rusku tajnu službu FSB da se angažira na gospodarskoj špijunaži, jer tako može pridonijeti što skorijoj modernizaciji Rusije.
- Postoje različite sfere djelovanja obavještajnih službi: tehničko-znanstvene informacije i političke informacije. Smatram da sada, kada nam je jedan od glavnih ciljeva gospodarska modernizacija zemlje, pomoć tajnih službi nije na odmet - ustvrdio je Putin, koji je nekoć i sam bio član KGB-a - tajne policije i obavještajne službe.
Ipak, Vladimir Putin tvrdi kako ne treba kršiti zakone drugih zemalja čije tajne službe velik dio posla obavljaju uz pomoć legalnih izvora. Modernizacija Rusije tek je nedavno postavljena kao prioritet te zemlje, budući da većina Rusije, infrastruktura te tvornice datiraju iz sovjetskog razdoblja.
http://www.vecernji.hr/biznis/putin-pozvao-tajne-sluzbe-gospodarsku-spijunazu-clanak-229728 (http://www.vecernji.hr/biznis/putin-pozvao-tajne-sluzbe-gospodarsku-spijunazu-clanak-229728)
Autor: kuntakinte - Rujan 25, 2011, 02:33:30 poslijepodne
Tantalove muke i Sizifov posao
Dok se Grci bune da ne mogu još više da stežu kaiš, poverioci, države evrozone i Evropska centralna banka traže uvođenje dodatnih oštrih mera kao uslov za finansijsku pomoć bez koje bi Grčka bankrotirala. Dok jedni tvrde da Evropska unija spasavanjem prezadužene Grčke spasava samu sebe, drugi kažu da je Grčka rupa bez dna, da joj spasa nema, da su Grci nedisciplinovani, te da su to bačene pare evropskih poreskih obveznika
http://www.vreme.com/ (http://www.vreme.com/)
Autor: kuntakinte - Rujan 27, 2011, 12:37:00 prijepodne
Pročitajte kako se planira riješiti dužnička kriza!.
Ako zakaže najnoviji plan rješavanja dužničke krize, svijet čeka recesija, a moguće i depresija
ZAGREB - Iako javno ističu da za Grčku nema plana B, međunarodne institucije užurbano pripremaju vrlo ambiciozan scenarij rješavanja dužničke krize u eurozoni koji uključuje oprost 50 posto grčkog duga i značajno povećanje europskog sanacijskog fonda.
...
Jugoistočna Europa
Ako poduzeti napori ne daju rezultate, postoji velika opasnost da posljedica dužničke krize u eurozoni vrlo skoro počnu svi trpjeti. U regiji jugoistočne Europe, kažu u Svjetskoj banci, kriza bi se manifestirala na dva načina: direktni, financijski način, te indirektni kroz sporiji rast.
- Imajući u vidu važnost grčkih banaka na Balkanu i talijanskih banaka u središnjoj Europi, svaki problem koji bi one imale izravno bi utjecao na zemlje - rekao je glavni ekonomist Svjetske banke za Europu i Srednju Aziju Indermit Gill, na brifingu tijekom godišnje skupštine. U slučaju nove krize, zamjenik guvernera HNB-a Boris Vujčić uvjeren je da bi hrvatski financijski sustav izdržao udar.
...
http://www.jutarnji.hr/eurozona--politicari-su-smislili-plan-b--procitajte-kako-planiraju-rijesiti-duznicku-krizu-/976677/ (http://www.jutarnji.hr/eurozona--politicari-su-smislili-plan-b--procitajte-kako-planiraju-rijesiti-duznicku-krizu-/976677/)
Autor: Sledgehammer - Rujan 27, 2011, 07:06:19 prijepodne
U tom njegovom pozivu ima i dosta sebičnosti.
Ja to ne gledam tako (iako ne velim da tu nema nešto...), jer smatram da je primarna posljedica puno važnija i kvalitetnija mjera od te aludirane osobne koristi - ti mali ionako nisu njemu nikakva konkurencija. No država puno dobiva, i to je u redu. Kada bi i naša država prestala toliko prodavati plitki populizam, a u biti gulila već mrtvu kravu, imala bi Hrvatska novaca još i za bahatiti se. Ovako smo sirotinjska banana-država.
Autor: kuntakinte - Rujan 27, 2011, 10:41:35 poslijepodne
Grci, prodajte državnu imovinu i tako ćete prepoloviti javni dug
Plan je istisnuti špekulante koji se klade na grčki bankrot, a time bi se spriječili i daljnji napadi na Irsku, Portugal i Španjolsku
Javni dug bi se smanjio sa 145 na 88 posto BDP-a
Vezani članci
Propast Grčke plaćat će svi europski građani
Konzultantska kuća Roland Berger Strategy Consultants predložila je paket mjera za spas Grčke iz dužničke krize bez otpisa i reprogramiranja dugova. Roland Bergerov plan predviđa stvaranje holdinga u koji će ući grčka državna imovina vrijedna 125 milijardi eura.
BDP od -5 na +5 posto
Holding će potom biti prodan europskoj instituciji za isti iznos, a sredstva dobivena od prodaje Grčka će upotrijebiti za otplatu obveza prema zemljama eurozone.
Predloženi paket mjera trebao bi u kratkom roku prepoloviti grčki javni dug sa sadašnjih 145 posto na 88 posto BDP-a te osigurati njegov rast do 5 posto godišnje, za razliku od dosadašnjeg pada od 5 posto.
– Naš plan oporavka ima jasan cilj: pomoći Grčkoj da restrukturira bilancu plaćanja uz stimuliranje održivog ekonomskog razvoja – istaknuo je Martin C. Wittig, predsjednik uprave Roland Bergera. Uspije li Europa pomoći Grčkoj da smanji svoj javni dug, doći će do rasta kreditnog rejtinga, povoljnijih kamatnih stopa te dotoka svježeg kapitala.
Smanjiti prijetnje
– Bržim izvlačenjem Grčke iz dužničke krize, prema predloženim mjerama, svi špekulanti koji se klade na grčki bankrot ostat će na gubitku, što će spriječiti daljnje špekulantske napade na Irsku, Portugal i Španjolsku i znatno smanjiti opasnost koja prijeti cijeloj eurozoni – istaknuo je Vladimir Preveden, izvršni direktor zagrebačkog ureda Roland Bergera.
http://www.vecernji.hr/vijesti/grci-prodajte-drzavnu-imovinu-tako-cete-prepoloviti-javni-dug-clanak-330920 (http://www.vecernji.hr/vijesti/grci-prodajte-drzavnu-imovinu-tako-cete-prepoloviti-javni-dug-clanak-330920)
Lopovi...
Autor: BobRock - Rujan 28, 2011, 12:27:10 poslijepodne
Lopovi...
A teri to?
Autor: Bilaj - Listopad 03, 2011, 12:47:24 poslijepodne
http://danas.net.hr/novac/page/2011/10/03/0066006.html (http://danas.net.hr/novac/page/2011/10/03/0066006.html)
Hrvatska je imućna, ali zbog nemara je jad i bijeda
Autor: kuntakinte - Listopad 04, 2011, 12:25:27 prijepodne
A teri to?Ovi kaj vele da prodaju se da bi otplatili pol duga a onda za drugu polovicu kamata na kamatu i eto je vriti.Pak.
Grčka blizu bankrota
ATENA - Grčki proračunski deficit ove će godine dosegnuti 8,5 posto BDP-a, što je više od zacrtanih 7,6 posto. Manjak će u 2012. biti smanjen na 6,8 posto BDP-a, no i to je više od predviđenih 6,5 posto dogovorenih u zamjenu za financijsku pomoć.
Grčka vlada jučer je odobrila mjeru kojom se počinje smanjivati broj djelatnika u javnom sektoru, što je bio sporan dio plana štednje koji je bio uvjet za dobivanje zajmova EU-a i MMF-a.
Grčka vlada je prošli tjedan objavila nove mjere za 2011. i 2012. Jedna od njih je isplata samo 60 posto plaće za 30.000 zaposlenih u javnim službama. Ako ti ljudi ne nađu novi posao u roku od 12 mjeseci, bit će otpušteni.
http://www.portal53.hr/vijesti/hrvatska-i-svijet/103-hrvatska-i-svijet/641-grcka-blizu-bankrota.html (http://www.portal53.hr/vijesti/hrvatska-i-svijet/103-hrvatska-i-svijet/641-grcka-blizu-bankrota.html)
Autor: Bilaj - Listopad 06, 2011, 10:53:20 prijepodne
Zanimljiv članak
Autor: Newbie - Listopad 06, 2011, 01:44:28 poslijepodne
http://danas.net.hr/novac/page/2011/10/05/0481006.html?pos=n0 (http://danas.net.hr/novac/page/2011/10/05/0481006.html?pos=n0)
Zanimljiv članak
On je kreten... koji keš čuvati?
Autor: Muha - Listopad 06, 2011, 02:10:33 poslijepodne
Autor: kuntakinte - Listopad 07, 2011, 12:07:00 prijepodne
http://www.dw-world.de/dw/0,,635,00.html (http://www.dw-world.de/dw/0,,635,00.html)
-
"U njemu socijaliziramo gubitke i privatiziramo dobit.
To nije kapitalizam, to nije tržišna ekonomija, to je poremećena ekonomija i ako tako nastavimo nećemo uspjeti rasti i nećemo uspjeti u stvaranju pravednog društva", kazao je Stiglitz.
Kritizirao je i "predatorsko posuđivanje" koje je dovelo do dužničke krize te ustvrdio kako Wall Street zlorabi političku moć.
http://danas.net.hr/novac/page/2011/10/06/0440006.html (http://danas.net.hr/novac/page/2011/10/06/0440006.html)
-
Nobelovac je, valjda zna
'Štednja nas neće spasiti od posljedica vlastite ludosti!'
'Rezanje potrošnje u stanju teške ekonomske krize već je u isključivo fiskalnim terminima neproduktivno: kako ekonomija pada, bilo što ušteđeno smjesta se poništava nižim dohotkom', kaže Paul Krugman, dobitnik Nobelove nagrade za ekonomiju.
...
Komentari
Oduzmimo bankama pravo da distribuiraju nepostojeci novac ina njega zaračunavaju lihvarke akmate i odjenom ce biti dovoljno novca za sve. Sav nova ulazi u optjecaj kao Dug. Stvorili smo bolesni sustav gjde oni koji ne rade ništa i ne stvaraju ništa žive od eksploatacije tuđeg rada i stvaranja, a oni koji rade umiru od gladi.
...EU ide direktno tamo gdje boli. U Grckoj se reze javni sektor koji je prenapuhan, ide se na realnu stednju gdje god se moze, i to u uvjetima krize. Najlakse bi bilo devalvirat drahmu, ne provest reforme, i cekat drugu krizu. IMF bi dao malo love za dzepove politicara i par kozmetickih reformi.
Hehee!!! Pa to je to!! Pa koje smo mi budale!! Ma treba posudititi od banaka još novca koji nti postoji niti je postojao niti će ikada postojat,i pa onda tu bezvrijednu papirušinu za koju ćemo itekako rintati da bi vratili kamate,uložiti u kupnju stvari koje će završiti na smetlištu!! Ludilo!! Bolest!! I to zadnji stadij!! Haahaa!! Da bi vjerovali u eksponencijalni beskonačni rast morate biti ili totalni luđak ili naravno-ekonomist!! Nobelovac k tome!! A da se počne malo govoriti o tome kako se novac stvara unutar sustava iz ničega i da su banke spremne stvoriti sav novac koji smo mi željni posuditi na temelju pukog obećanja da će taj novac biti vraćen,a ta golema novčana masa pritišče na Zemljine resurse do točke kad ih više jednostavno neće biti!5. travnja 2011., 13:11:44– Prijavi administratoru – Sviđa mi se – Odgovori – Obriši – Izmjeni – Moderiraj
Od početka "krize" na sanacije banaka države diljem svijeta potrošile su 20 tisuća milijardi dolara!! Ali eto države novac ne mogu tek tako stvoriti iz ničega pa ga uzimaju nama.Da,da, naši životi,trud i muka daju bankama još materijala za održavanje ovog nakaradnog sustava. Piromanu se dalo još malo šibica i benzina. A šta će banke s tim novcem? Pa naravno,ono što rade najbolje. Izdati kredite koji će unutar zatvorenog bankarskog sustava,zahvaljujući pravilu frakcione rezerve, doseći razinu stotinu puta veću od količine novca prvotno dane bankama! A sad zamislite koliko je to tek para! Bolest,bolest,bolest!! Ali zato bankari žive tim bolje što je nama ostalima gore!! Ajme i kuku...
http://danas.net.hr/novac/page/2011/04/04/0069006.html (http://danas.net.hr/novac/page/2011/04/04/0069006.html)
-
Vrata otvara na proljeće
Zagreb dobiva još jedan veliki trgovački centar
Nove šoping kvadrate neće dobiti samo Zagreb, koji već sada ima više prodajnog prostora nego Beč. Trenutno se se novi objekti grade i u Varaždinu, Splitu, Šibeniku, Slavonskom Brodu, Rijeci, Puli.
http://danas.net.hr/novac/page/2011/10/06/0266006.html (http://danas.net.hr/novac/page/2011/10/06/0266006.html)
-
Zagreb jači od Beča
U Hrvatskoj niče čak 11 novih šoping-centara!
Trenutačno je stanje takvo da u Zagrebu postoji više prodajnog prostora nego u Beču, čak 555 četvornih metara na tisuću stanovnika.
Iz HGK su poručili da se trenutačno grade City Point u Varaždinu, Histria Mall u Istri, Ikea u Rugvici, Supernova Buzin i Šibenik, Lumini u Varaždinu, Vendi Park u Slavonskom Brodu, Zapadni trgovački centar u Rijeci, Mall of Split te Šijana centar u Puli.
http://danas.net.hr/hrvatska/page/2011/08/30/0091006.html (http://danas.net.hr/hrvatska/page/2011/08/30/0091006.html)
Onda,jel nam dobro il loše?
Dobro nam je u PM!
Autor: kuntakinte - Listopad 07, 2011, 12:10:06 prijepodne
Amerikanci upozoravaju: NATO savez pred raspadom
http://www.vjesnik.hr (http://www.vjesnik.hr)
http://komentar-dana.net/2011/10/nato-vas-nabijem/ (http://komentar-dana.net/2011/10/nato-vas-nabijem/)
Autor: Bilaj - Listopad 07, 2011, 08:50:00 prijepodne
http://www.novilist.hr/Vijesti/Gospodarstvo/Nepovjerenje-eurozone-Kamate-na-zaduzivanje-Hrvatske-cak-8-posto (http://www.novilist.hr/Vijesti/Gospodarstvo/Nepovjerenje-eurozone-Kamate-na-zaduzivanje-Hrvatske-cak-8-posto)
Nepovjerenje eurozone: Kamate na zaduživanje Hrvatske čak 8 posto
Vlada bi za novo zaduženje morala platiti kamate najveće u posljednjih deset godina. U tri mjeseca i domaće banke su udvostručile kamate na kratkoročne državne pozajmice
ZAGREB Rastuća dužnička i bankarska kriza u eurozoni sve se brže prelijeva i u Hrvatsku, što se posebno osjeća u posljednja tri tjedna. Najslikovitiji pokazatelj zabrinjavajućeg razvoja događaja jest nagli porast kamata na zaduživanje Hrvatske u inozemstvu, ali i kod naših banaka, što znači da se povećava nepovjerenje stranih i domaćih vjerovnika prema državi.
Kamate na desetogodišnje hrvatske euroobveznice prekjučer su dosegnule 8 posto, što se ne pamti od početka 2009. godine, kad je počela svjetska ekonomska kriza. Kad bi se Vlada sada željela zadužiti, morala bi platiti kamate najveće u posljednjih desetak godina, tijekom kojih se financijski rejting Hrvatske stalno poboljšavao, sve do krize.
Trezorski zapisi
Još na kraju lipnja kamate na hrvatske euroobveznice iznosile su 5,8 posto, da bi se do 19. rujna povećale na 6,6 posto, a tri tjedna kasnije – u srijedu, 5. listopada – iznosile su već 8 posto, prema Bloombergu. Loše vijesti iz eurozone, posebno iz susjedne Italije koja se već zadužuje po kamatama od 5,5 posto, dovele su do udvostručenja premije rizika i na hrvatsko zaduživanje u inozemstvu.
Udvostručile su se, međutim, kamate i na kratkoročno zaduživanje Vlade na domaćem financijskom tržištu. Za potrebe proračuna Vlada se kratkoročno zadužuje putem trezorskih zapisa Ministarstva financija. Od kraja lipnja do početka listopada kamate na jednogodišnje zapise skočile su sa 2,6 na 5 posto. Budući da je država putem trezorskih zapisa trenutačno posudila oko 13,8 milijarda kuna – a na rok od tri, šest, ili 12 mjeseci – Ministarstvo financija morat će sve više novca odvajati za kontinuirano refinanciranje tog duga, pa se može povećati manjak u proračunu.
Vraćanje dugova
Nema sumnje da bi to nepovjerenje na financijskim tržištima prema državi mogla umiriti Vlada, najavom proračunskih i gospodarskih reformi, kao što to rade druge države. No, čini se da u Hrvatskoj trenutačno nema tko umiriti investitore. Zbog izbora, sadašnja je vlada na odlasku, a nova se neće formirati do početka iduće godine.
– Nevolja je što domaći ekonomski pokazatelji investitorima ne ulijevaju povjerenje. S reformama se kasni. Mi, jednostavno, više nemamo mogućnosti za odgađanje reformi, a nova vlada morat će ih se odmah prihvatiti, komentira Zrinka Živković Matijević, direktorica ekonomskih istraživanja RBA. U suprotnom, kaže, Hrvatskoj bi mogao biti smanjen rejting, što će dodatno poskupjeti novo zaduživanje i vraćanje sadašnjih dugova.
Autor: Bilaj - Listopad 08, 2011, 09:52:22 prijepodne
Izgleda da se željezara sisak zatvara.
Ovo je totalni poraz sisčana. Nakon što gube bitku za modernizaciju rafinerije sada gube posao i željezarom. U tak malom gradu to je ravno katastrofi.
Autor: Bilaj - Listopad 08, 2011, 10:06:20 prijepodne
http://www.vecernji.hr/vijesti/kafici-bez-radija-a-moraju-placati-naknadu-zamp-u-clanak-333765 (http://www.vecernji.hr/vijesti/kafici-bez-radija-a-moraju-placati-naknadu-zamp-u-clanak-333765)
Čovijek mora plačati naknadu čak i ako ne koristi usluge ZAMP-a. To je reket.
Autor: kuntakinte - Listopad 08, 2011, 12:00:12 poslijepodne
Izgleda da se željezara sisak zatvara.
Ovo je dobra vest za cigane z "naselja koje nije okruženo ogradom na čijem je vrhu bodljikava žica a kroz koju teče struja od 20.000 V".Materijala za prodaju kak f pripovesti a bez kontrole.Raj nebeski na zemle.
Autor: Bilaj - Listopad 12, 2011, 09:16:51 prijepodne
Zanimljiv članak:
http://www.moneyandmarkets.com/7-major-advance-warnings-47579 (http://www.moneyandmarkets.com/7-major-advance-warnings-47579)
7 Major Advance Warnings
Martin D. Weiss Ph.D. | Monday, October 10, 2011 at 7:30 am
As soon as we see the likelihood of major bankruptcies and defaults, we don’t wait around. We warn you immediately.
We know you need time to get your money out of danger. And we also know that financial disasters don’t obey any particular clock.
They can strike suddenly — especially in the stock and bond markets, where investors often start selling in anticipation of the troubles to come.
That’s why we specifically warned our readers about …
• The failure of Bear Stearns 102 days ahead of time (Money and Markets of December 3, 2007) …
• The failure of Lehman Brothers 182 days ahead of time (Money and Markets of December 3, 2007 and March 17, 2008) …
• The near-failure of Citigroup 110 days before (Money and Markets of August 11, 2008) …
• The failure of Washington Mutual 51 days before (Money and Markets of August 11, 2008), with advance warnings also issued many months earlier (Safe Money Report of March 2007 and June 2008) …
• The demise of Fannie Mae four years before it collapsed (Money and Markets of September 24, 2004), plus …
• The failure of nearly every bank and insurance company that has occurred since Weiss Ratings began rating them decades ago.
Now, the time has come to issue new advance warnings — some of the most important in the 40-year history of my company.
My new warnings are mostly focused on Europe. But as I’ll explain below, they’re bound to have a life-changing impact on nearly all investors in the U.S. and around the globe.
Warning #1
Greece will default very soon.
Banks and other investors who hold Greek notes and bonds have already seen massive losses in their market value — over 50% on 2-year notes and even more on other issues.
Until now, European authorities have turned a blind eye as their largest banks continued to carry these toxic assets on their books at full value — as if they were the best, most pristine assets in the world … as if the sovereign debt crisis never happened!
But now, European authorities are finally conceding that the banks must “partake in any solution of the crisis.”
In other words, the banks must bite the bullet and take some big hits in their Greek loans. They must officially recognize at least some portion of their losses.
Conclusion: Whether the banks accept this “solution” voluntarily or not, it will mean Greece is in DEFAULT!
Warning #2
The contagion of fear will spread.
Anyone who thinks global investors will turn a blind eye to the Greek default is in for a big shock.
Greece is not a small, third-world country. It’s a member of the European Union and part of the euro zone. It has over 328 billion euros in debt, more than Ireland and Portugal combined.
Moreover, Greece is not alone, and investors know it. Investors will automatically assume — with good reason — that if one major Western government can default, so can others. And with that assumption, they will refuse to lend any more money to highly indebted governments. Or they will demand outrageously high yields.
Warning #3
European megabanks will collapse.
Some of Europe’s largest banks will collapse under the weight of defaulting sovereign debts and in the wake of mass withdrawals.
Spain’s banks are especially vulnerable, swimming in a cesspool of bad mortgages left behind from that country’s giant housing bubble and bust.
In fact, this year, the European Banking Authority ran stress tests on the largest banks in Europe; and among the eight banks that failed the test, five were Spanish. Their names:
Caixa Catalunya
Unnim
Caja de Ahorros del Mediterráneo
Grupo Caja 3
Banco Pastor
Major French banks are bigger and in no less trouble. They barely passed the stress tests. And that was DESPITE the fact that they were allowed to cheat — not booking a penny of their losses on loans to Greece, Portugal or Ireland. According to Bankers Almanac, on a consolidated basis …
• BNP Paribas has $2.7 trillion in assets, making it the largest in the world …
• Crédit Agricole has $2.1 trillion and is the world’s fourth-largest bank, and …
• Société Générale has $1.5 trillion.
The total assets of these three French banks alone are greater than the total assets of the banking units of JPMorgan Chase, Bank of America and Citigroup.
All three are drowning in bad loans to PIIGS countries. All three are in danger, in my view.
But there’s an even more imminent threat: mass withdrawals!
You see, banks in the euro zone get less than 35% of their funds from deposits, according to Bloomberg data. Instead, they rely far more heavily on what’s called “wholesale funding” — money borrowed from other banks and institutions.
In other words, they’re hooked on HOT MONEY!
That’s the kind of money that is quickly withdrawn at the first sign of trouble. And that’s also the same kind of money that caused mass bank runs in the U.S. three years ago — runs that doomed big U.S. banks like Washington Mutual, while nearly sinking giants like Citigroup and Bank of America.
Big European banks are especially vulnerable because they rely on hot money far more than U.S. banks. And many appear to be suffering big runs at this very moment.
This is why the European Central Bank rushed to the rescue last week with 40 billion euros in emergency loans for banks suffering withdrawals. But 40 billion is a drop in the bucket, barely covering ONE CENT for each dollar of PIIGS’ debts outstanding.
In the weeks ahead, will governments stand idly by while their biggest banks collapse? Initially, no, which leads me to …
Warning #4
European governments will suffer a
cascade of new credit rating downgrades.
The richest governments of the European Union — France and Germany — will scramble to rescue their failing banks, and so, global markets may breathe a temporary sigh of relief.
But recent history proves that the entire concept of bank bailouts is seriously flawed because of the following, now-obvious sequence of events:
• In their zeal to save the banks and the economy, the governments gut their own fiscal balance.
• They suffer big downgrades, losing their stellar credit ratings.
• And as soon as they have to borrow more money, they must pay through the nose with far higher interest rates.
In other words, in their zeal to lift banks up from the brink of failure, the governments themselves are dragged down into the abyss.
Case in point: Last week, we learned that Dexia, a Franco-Belgian megabank, is in distress. It’s smaller than the giant French banks in trouble. But its assets are still 1.5 times the size of Belgium’s ENTIRE economy!
What happens if the government of Belgium tries to help rescue the bank? It will surely lose its still-good credit rating.
Indeed, late Friday, Moody’s announced it’s ALREADY putting Belgium on review for a downgrade just based on the POSSIBLITY it may have to bail out banks like Dexia.
Moody’s specifically states that a key reason Belgium is on the ratings’ chopping block is “the impact on the already pressured balanced sheet of the government of additional bank support measures which are likely to be needed.”
And the prospect of big bank bailouts is also a key reason other major PIIGS countries have suffered massive downgrades in recent days. (More on this in a moment.)
Warning #5
Spain and Italy will be next to face
default on their massive debts.
Spain and Italy have nearly $3.4 trillion in debt, or about 10 times more than Greece.
But with their borrowing costs surging and their big banks failing, they will be unable to borrow enough new money to pay off old debts coming due.
Result: Spain and Italy will also risk default.
Warning #6
Global debt markets will
suffer a critical meltdown.
In anticipation of a default by a country as large as Spain or Italy, nearly all debt markets in the world will freeze, as investors withdraw in panic.
This panic will not only crush the borrowing power of the PIIGS countries, hastening their default … but it will also threaten to melt down the bond markets of countries like France, Germany, Japan, the U.K. and the U.S. That could mean sharply higher interest rates and, ultimately, the inability to borrow at almost any cost.
Warning #7
The vicious cycle of sovereign debt defaults and
bank failures will lead to a global depression.
Sovereign debt defaults will trigger more bank failures. More bank failures, in turn, will precipitate more sovereign debt defaults.
This vicious cycle will cut off the flow of credit to businesses and households, sink the global economy into a depression, and perpetuate the vicious cycle.
Ultimately, we will see an extended period of great economic hardship for billions of people on every continent.
Skeptical?
If so, I don’t blame you, and I assume you have your reasons. Yet there are far stronger reasons to be skeptical of all those who believe we can easily avoid disaster …
Reason #1
Even the highest authorities
have admitted the dangers.
U.S. Treasury Secretary Tim Geithner warns of “cascading defaults,” “bank runs,” and “catastrophic risk.”
The International Monetary Fund says “the global economy is in a dangerous new phase.”
World Bank President Robert Zoellick warns that Europe, Japan, and the U.S. are in such danger, they’re threatening to “drag down not only themselves, but the global economy.”
And never forget: These statements are all from leaders who want to CALM financial markets! Imagine what they’d be saying if they were out of office and speaking freely!
Clearly, the crisis has now progressed far beyond the deniability stage.
Autor: Bilaj - Listopad 14, 2011, 12:48:15 poslijepodne
Tko je sve privilegiran
Od 1,2 milijuna umirovljenika privilegirano je 830 tisuća. Ova provokativna tvrdnja proizlazi iz činjenice da 830 tisuća umirovljenika prima višu mirovinu nego što im to osigurava razina doprinosa koju su uplatili tijekom radnog vijeka.
To su svi penzioneri kojima je dio staža priznat bez plaćanja doprinosa, korisnici invalidskih, povlaštenih, obiteljskih i najnižih mirovina.
Osobito je neosviještena privilegiranost umirovljenika koji primaju najniže mirovine, dakle mirovine više od oni koja bi mu pripadala temeljem ostvarene plaće. Četvrtina umirovljenika koji su u mirovini od 1999. prima najnižu mirovinu, a u prosjeku su odradili tek 24 godine.
Zatim, 15 posto svih umirovljenika, više od 177 tisuća, prima mirovine po posebnim, za njih povoljnijim propisima. Hrvatskih branitelja u mirovini je oko oko 70 tisuća, uglavnom su stari od 40 do 55 godina, s odrađenim stažem u prosjeku od 18 godina.
Autor: Bilaj - Listopad 18, 2011, 07:24:30 prijepodne
http://danas.net.hr/hrvatska/page/2011/10/17/1161006.html?pos=n0 (http://danas.net.hr/hrvatska/page/2011/10/17/1161006.html?pos=n0)
Umjesto da zadržimo ljude čim duže kao radno djelatne osobe, vlast samo planira kako nekoga poslati u mirovinu.
Autor: koko-vg - Listopad 18, 2011, 07:43:38 prijepodne
a slijedećim rebalansom u pitanje će doći status, visina i način stjecanja svih mirovina po posebnim uvjetima, a ne samo dužnosničkih, najavio je danas u Saboru državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva Miljenko Pavlaković.
Pavlaković je tako odgovorio na primjedbu nezavisnog zastupnika Dragutina Lesara kako je efekt od 10 postotnog smanjivanja dužnosničkih mirovina premali te da treba razmisliti o smanjivanju mirovina svih 13 "povlaštenih" skupina. Vlada predlaže da se posebnim zakonom zastupnicima, članovima vlade, ustavnim sucima i glavnom državnom revizoru mirovine smanje za 10 posto, i to već od kolovoza. Takve mirovine prima 479 bivših dužnosnika, a prosječna mirovina im je u lipnju iznosila 10.453 kuna.
Lesar, međutim, upozorava da starosne mirovine čine manje od polovice mirovina u sustavu HZMO-a, što smatra neodrživim i traži da se sve beneficije koje propiše država isplaćuju iz državnog proračuna, a ne iz mirovinskog osiguranja.Podsjetio je da mirovine po posebnim uvjetima prima 180 tisuća umirovljenika, među kojima su članovi HAZU, s prosječnom mirovinom od 8.419 kuna, hrvatski branitelji (5.896 kuna), bivši savezni kadar (3.780 kuna), bivši politički zatvorenici (3.797 kuna).Ustvrdio je i da predloženi zakon o smanjenju mirovina određenih prema Zakonu o pravima i dužnostima zastupnika u Hrvatskom saboru neće proći test ustavnosti, jer se, kaže, ne može novim zakonom ukidati prava propisana drugim zakonom.
Podršku predloženom zakonu najavili su Miljenko Dorić (HNS) i Boris Kunst (HDZ).Kunst zakon tumači kao dokaz Vladine socijalne osjetljivosti, a podsjetio je da do sada nisu predlagana smanjenja socijalnih prava, koja su rasla godinama. "Socijalna prava, međutim, imaju svoju cijenu, koja je očito prevelika u vremenu recesije", kazao je Kunst.Dorić pak ističe kako zakon ima isključivo moralnu dimenziju, budući da će se njime do kraja godine uštedjeti tek tri milijuna kuna. "Treba nam još četiri tisuće ovakvih zakona da bismo pokrili proračunski deficit od 11 milijardi", upozorio je Dorić. (Hina)
http://www.liderpress.hr/default.aspx?sid=80086 (http://www.liderpress.hr/default.aspx?sid=80086)
Autor: Bilaj - Listopad 30, 2011, 03:07:22 poslijepodne
http://www.vecernji.hr/kolumne/koliko-je-kompetentnih-429-opcina-kolumna-341470 (http://www.vecernji.hr/kolumne/koliko-je-kompetentnih-429-opcina-kolumna-341470)
Ja sam se iznenadio brojkom da u prosječnoj lokalnoj jedinici je zaposleno čak 600 ljudi. Definitivno pročitajte članak.
Autor: Jaguar - Listopad 30, 2011, 04:43:46 poslijepodne
Autor: kuntakinte - Studeni 01, 2011, 08:42:42 poslijepodne
http://www.index.hr/vijesti/clanak/europa-pred-novom-krizom-grci-idu-na-referendum-o-paketu-pomoci/580427.aspx (http://www.index.hr/vijesti/clanak/europa-pred-novom-krizom-grci-idu-na-referendum-o-paketu-pomoci/580427.aspx)
Je li ovaj čovjek upravo osudio Europu na propast?
http://www.index.hr/vijesti/clanak/je-li-ovaj-covjek-upravo-osudio-europu-na-propast/580519.aspx (http://www.index.hr/vijesti/clanak/je-li-ovaj-covjek-upravo-osudio-europu-na-propast/580519.aspx)
Kako će pomoći Europi da spasi euro? I Kina je na pragu financijske krize!
DOK SE od Kine zadnjih tjedana očekuju milijarde za kupovinu obveznica koje bi spasile stabilnosti eura, s Dalekog istoka raste broj "trulih" kredita sve se češće spominje kriza i u golemoj domaćoj ekonomiji.
...
Stručnjaci, međutim, pojašnjavaju da financijski sustav u Kini - sa svojim državnim bankama, kontrolom kapitala, visokim novčanim rezervama i niskom dozom transparentnosti - funkcionira drugačije od bankarskog sistema na Zapadu, piše Deutsche Welle.
Velika opasnost prijeti i od pada povjerenja štediša, jer su Kinezi svjetski prvaci u štednji. Kako novac kroz inflaciju gubi na vrijednosti, komunističko vodstvo se plaši socijalnih i političkih napetosti. Kakva bi iskra u Kini mogla izazvati požar velikih razmjera, još nitko ne može reći.
http://www.index.hr/vijesti/clanak/kako-ce-pomoci-europi-da-spasi-euro-i-kina-je-na-pragu-financijske-krize/580344.aspx (http://www.index.hr/vijesti/clanak/kako-ce-pomoci-europi-da-spasi-euro-i-kina-je-na-pragu-financijske-krize/580344.aspx)
Hmmm...
Kaj ak vrisne €uro?
Kak bu zgledal "Dan posle"?
Autor: Bilaj - Studeni 18, 2011, 12:37:01 poslijepodne
Možda da se to stavi u pod temu EU ali i kako će nam ulazak u EU produžiti recesiju:
http://www.vecernji.hr/biznis/s-ulaskom-eu-uvozni-ce-slatkisi-pojesti-domace-clanak-347104 (http://www.vecernji.hr/biznis/s-ulaskom-eu-uvozni-ce-slatkisi-pojesti-domace-clanak-347104)
Autor: Jaguar - Studeni 18, 2011, 12:46:04 poslijepodne
udar koji očekuju kandotiri i što na EU donosi.
Možda da se to stavi u pod temu EU ali i kako će nam ulazak u EU produžiti recesiju:
http://www.vecernji.hr/biznis/s-ulaskom-eu-uvozni-ce-slatkisi-pojesti-domace-clanak-347104 (http://www.vecernji.hr/biznis/s-ulaskom-eu-uvozni-ce-slatkisi-pojesti-domace-clanak-347104)
Uvozni slatkiši su već na hrvatskom tržištu, jel Vi ponekad idete u kupovinu?
Ali nije nevažno da se i EU tržište otvara za naše slatkiše.
A tko će biti uspješniji to je drugo pitanje.
Mi imamo dobre konditore i danas se dobro nose sa uvozom, ali dobijaju i veliku šansu za izlazak na EU tržište.
Autor: Bilaj - Studeni 18, 2011, 12:52:08 poslijepodne
Uvozni slatkiši su već na hrvatskom tržištu, jel Vi ponekad idete u kupovinu?
Ali nije nevažno da se i EU tržište otvara za naše slatkiše.
A tko će biti uspješniji to je drugo pitanje.
Mi imamo dobre konditore i danas se dobro nose sa uvozom, ali dobijaju i veliku šansu za izlazak na EU tržište.
Jesi li ti pročitao članak, ili lupaš bezveze?
Pročitaj ponovo i pročitaj onaj dio da se ukida zaštitna carina od 15 do 18%.
Ono što ne piše u članku jest da se istovremeno za hrvatski izvoz na istok uvode carine.
Znači, na domaćem tržištu će biti još veća konkurencija i još jeftiniji strani slatkiši a u večinu zemalja gdje hrvatski kaditori izvoze, doći će još dodatno carina.
Tko zna dali će itko od domaćih kandotira preživjeti.
Autor: Sledgehammer - Studeni 18, 2011, 01:02:02 poslijepodne
Pametne države imaju reciprocitetnu politiku. Naši političari je isto imaju - ako ti meni namjestiš taj posao, ja tebi namjestim Samsonite sa papirićima do vrha... nema da brineš - raja plaća, raja pozlaćuje...
Autor: Bilaj - Studeni 20, 2011, 12:59:59 poslijepodne
Prognoza daljnje recesije u hrvatskoj :-(
Autor: Bilaj - Studeni 22, 2011, 09:03:27 poslijepodne
http://www.jutarnji.hr/hnb-oduzeo-dozvolu-za-rad--propala-credo-banka--krece-isplata-stedisa/989057/ (http://www.jutarnji.hr/hnb-oduzeo-dozvolu-za-rad--propala-credo-banka--krece-isplata-stedisa/989057/)
koliko će biti novih kredita - neće:
http://www.business.hr/hr/Naslovnica/Ekonomija/Austrija-naredila-Ersteu-i-RBA-da-obuzdaju-kreditiranje-na-istoku (http://www.business.hr/hr/Naslovnica/Ekonomija/Austrija-naredila-Ersteu-i-RBA-da-obuzdaju-kreditiranje-na-istoku)
Autor: Bilaj - Studeni 24, 2011, 08:33:50 prijepodne
Hrvatska ne može očekivati direktan rast stranih investicija, niti drastičan porast izvoza. Neće doći ni do automatskog rasta cijene zaduživanja u inozemstvu. "Cijelu regiju zapravo čeka dugačko razdoblje oporavka. Još dosta nas godina dijeli od povratka na razinu na kojoj smo bili prije krize", izjavio je Šantić za Index.
http://www.index.hr/vijesti/clanak/europa-tone-i-vuce-hrvatsku-na-dno-je-li-vrijeme-da-se-pozdravimo-se-eurom/584542.aspx (http://www.index.hr/vijesti/clanak/europa-tone-i-vuce-hrvatsku-na-dno-je-li-vrijeme-da-se-pozdravimo-se-eurom/584542.aspx)
Autor: kuntakinte - Studeni 29, 2011, 10:13:16 poslijepodne
Kreće očajnički pokušaj spašavanja eura
Ukoliko bi euro propao, bankarski krediti bi se zamrznuli, tržišta dionica najvjerojatnije bi se srušila, a pojedine europske ekonomije praktički "nestale". Zemlje eurozone, prema nekim analitičarima, suočile bi se s privremenim padom ekonomije do čak 50 posto – s pravim financijskim 'tsunamijem'.
Vezani članci
I Hrvatska bi mogla 'stradati' Kulić: Euro nije prava valuta
Kolumnist FT-a o eurozoni 'Doći će do kolapsa jer se problemi rješavaju uz kavu!'
Britanci uključili alarm Od veleposlanika traže da se pripreme za krah eura
Vladimir Gligorov Srbima: Mijenjajte eure u franke ili kupujte nekretnine!
http://danas.net.hr/svijet/page/2011/11/29/0032006.html (http://danas.net.hr/svijet/page/2011/11/29/0032006.html)
Autor: kuntakinte - Prosinac 05, 2011, 04:16:55 prijepodne
U Italiji kartice umjesto gotovine zbog nadzora rada na crno
Predviđena je i velika reforma mirovinskog sustava. Mirovina će se računati prema onome koliko je pojedinac uplaćivao u mirovinski fond
komentari:
-Sad će talijanski bogataši kupti na drugoj strani Jadrana (u susjednoj državi, uskoro također nažalost u EU, ako ne kažem NE na referendumu) ) zemljište i sagraditi vile vrijedne milijune eura. Koristit će položajnu rentu besplatno, a ova glupa država će im naplatiti porezić (za njih) jednak onome za naše skromne vikendice iz doba socijalizma
-uvodi se da sve ide preko jednog cipa . Sledeci korak je ugradnja cipa . Ko nema cip nemoze da jede . Ako se nesto bunis protiv NSP jednostavno taster "del" i vise te nema . Jedan veliki konclogor . Od neka zemlje se mora poceti
-Uvodzenjem placanje sa karticama je dodatna zarada bankama.To odgovara rad banke zato sto za svaki transfer naplacuje izvjesnu sumu novca.
-Vidi se da se Super Mario udruzio sa pametnim bankarima i gle cuda kome to on sada ide na ruku. Od cjelog programa niti jedne rijeci o rezovima tamo gdje najvise ima znaci saborski zastupnici koji zaradjuju 20.000€ MJESECNO + benificije znaci + svi ostali troskovi bilo poslovni, kulturni ili zabavni !!! Nisam procitao da oporezuju banke, kamate, burzovne mesetare, dionice??? Samo neka on laprda, izaci ce talijani na ceste i pocet palit sve po redu. Pitanje je samo dana. Tu su jako dobri i vec su pokazali da znaju.
http://www.vecernji.hr/vijesti/u-italiji-kartice-umjesto-gotovine-zbog-nadzora-rada-crno-clanak-352448 (http://www.vecernji.hr/vijesti/u-italiji-kartice-umjesto-gotovine-zbog-nadzora-rada-crno-clanak-352448)
-
Eurozona pred slomom
Hrvatski bi građani slomom eura izgubili trećinu bogatstva
Sve su glasniji analitičari koji predviđaju najcrnji scenarij – slom eura i njegovo raspadanje na dva dijela.
...
Previše rizika, više nije problem valuta, nego sigurnost
Hrvati masovno štede u eurima, a manjim dijelom u dolarima i švicarskim francima. Banke tvrde da nemaju pritisaka na promjenu štednje u druge valute. Ni stručnjaci ne mogu reći što je bolje: norveška kruna ili azijske valute.
...
Kuna stabilna na temelju 11 mlrd. devizne rezerve
Slom eura utjecao bi i na tečaj hrvatske kune, koji je ostao jedino čvrsto sidro u zemlji. Ne bude li Hrvatska mogla do kapitala u inozemstvu, moguće je da će ga tražiti kod kuće, tiskanjem kuna. Slabljenje valuta posljedica je slabih država.
komentari:
-neki su ovdje pomješali lončiće, vrlo je teško da će Euro biti pet kuna taj scenario nećemo vidjeti nego će se dogoditi onaj drugi, USA $ će biti 7kn i nešto isto tako i funta, jen, franak.
dakle euro je ostao stabilan u našoj priči samo bi ostale devize znantno ojačale.
-narod treba žcivjeti u strahu ako nije pad kometa onda je pad eura pitam se pitam što je na redu poslije toga
-bice jos bjednije a onaj ko ima taj zna kako treba
-oću i ja izgubiti isto tako i trećinu duga svoga...?
-Hrvatski bi građani slomom eura izgubili trećinu bogatstva
... hahahhahaaaa, JAKO IM BOGATSTVO, ... sem onih dvjestotinjak obitelji, ... niko nist nebi ni primjetio da je nest izgubio .... jer, kak mozes izgubit ono sto nemas ,,,,
http://www.vecernji.hr/vijesti/hrvatski-bi-gradani-slomom-eura-izgubili-trecinu-bogatstva-clanak-351821 (http://www.vecernji.hr/vijesti/hrvatski-bi-gradani-slomom-eura-izgubili-trecinu-bogatstva-clanak-351821)
Autor: kuntakinte - Prosinac 05, 2011, 09:48:15 poslijepodne
http://www.advance.hr/vijesti/pocela-dramaticna-obracanja-narodima-europe-nicolas-sarkozy-obratio-se-francuzima-i-otvoreno-govorio-o-raspadu-europe/ (http://www.advance.hr/vijesti/pocela-dramaticna-obracanja-narodima-europe-nicolas-sarkozy-obratio-se-francuzima-i-otvoreno-govorio-o-raspadu-europe/)
Autor: BobRock - Prosinac 14, 2011, 10:28:43 prijepodne
"Budućem je hrvatskom premijeru Svjetska banka otvoreno savjetovala da smanji plaće u javnom sektoru te povlaštene mirovine i socijalna davanja, a zatim krene u promjenu Zakona o radu i na taj način olakša otpuštanje radnika i onemogući produljenu primjenu kolektivnih ugovora.
Ozbiljna se reforma očekuje i u državnome mirovinskom sustavu, koji je neefikasan i pun nejednakosti, a pad mirovina u odnosu na plaće može se zaustaviti samo kombinacijom nekoliko važnih mjera. Sve su to bolne teme o kojima pobjednička koalicija nije rado govorila u kampanji, a i dalje tvrde da mogu sačuvati zemlju od pada kreditnog rejtinga bez smanjenja plaća i mirovina, koje su zadnja linija obrane."
Pa upravo to je i bilo za očekivati. A svima je jasno da o takvim bolnim temama nisu pričali iz razloga jer su znali da u tom slučaju ne bi dobili tolko glasova.
Autor: Mlačanin - Prosinac 14, 2011, 01:01:20 poslijepodne
Treba smanjiti plače svim saborskim zastupnicima, na minimalac, ukinuti sve beneficije i povlastice po redu.
Izjednačiti ih sa svim normalnim građanima ove zemlje, u dugovima i u otplati istih.
Te dugove nije napravio ovaj narod, nego oni koji nam i sad pod krinkama prodaju rog za sviječu.
Kada zemlja bude opet na svojim nogama, tada idemo raspraviti dali zaslužuju plaču ili ne!. Ovako mi moramo stalno raditi ,svake godine za manju i manju plaču, dok oni mlate praznu slamu.
Uz to moramo otplačivati dugove od njih prije 8 godina, zatim dugove od proteklih 8 godina, a vjerojatno i ove koje budu sad opet napravili.
Pa ako moramo stegnuti remen, stegnimo ga svi!!
Ali mislim da ja opet samo sanjam?!?! ??? ???
Autor: BobRock - Prosinac 14, 2011, 01:23:04 poslijepodne
Recesija počinje u Saboru!Nemreš sad očekivati da budu sebi dali iste plaće ko i penzićima. To nebu nigdar i ak to očekuješ (ako) onda stvarno živiš u oblacima, ili sanjaš. Narod je u svojim dugovima, koje je taj narod napravio živjeći iznad svojih mogućnosti. Tu pojedincima nije nikakva vlada kriva.
Treba smanjiti plače svim saborskim zastupnicima, na minimalac, ukinuti sve beneficije i povlastice po redu.
Izjednačiti ih sa svim normalnim građanima ove zemlje, u dugovima i u otplati istih.
...
Ali mislim da ja opet samo sanjam?!?! ??? ???
A kaj misliš, kolko bi se tu moglo ušparati? Po mojem nebitno malo. No, slažem se da bi to trebalo kao prvo napraviti iz jednostavnog razloga - da nam političari pokažu svoju lojalnost.
Kak bilo, to smanjenje plača saborskim zastupnicima bi bila samo kap na vrućem kamenu. A nek radnicima u državnim jaslicama smanje samo nekoliko posto, to bi se već osjetilo. Jer ih ima jako puno! A poznato je da kod nas radnici u državnim firmama i ustanovama više zarađuju nego oni u privatnim firmama. Gde toga još ima u svijetu?
A i penzićima treba smanjiti penzije, jer nemre biti da bu jedan penzić imal više love nego onaj koji dela po 10-12 sati dnevno. Unaprijed moram reći da, naravno, ne mislim na sve penziće, nego one, koji recimo imaju penziju veću od nekog iznosa, recimo - 80% od prosječne plače. To samo kao primjer, jer vidim da bi mi mogel prebacivati da sam ja protiv toga da ljudi imaju kolko-tolko normalne uvjete za život.
Autor: BobRock - Prosinac 14, 2011, 01:30:15 poslijepodne
http://www.forum.tm/clanak/imaju-plan-zove-se-milanoviceva-dijeta-i-svi-idemo-na-nju-191 (http://www.forum.tm/clanak/imaju-plan-zove-se-milanoviceva-dijeta-i-svi-idemo-na-nju-191)
Eto, baš ko i očekivano. A neki su se bunili zakaj kukuriku ne napiše konkretno kaj nemjeravaju napraviti? Zato jer su to mjere koje narod ne želi čuti! A potrebne su.
Autor: Mlačanin - Prosinac 14, 2011, 08:26:07 poslijepodne
Oni su se i sad zdušno borili za ulazak u sabor ,da ostvare sve kaj to sa sobom nosi.
I prva stvar , opet meni režu plaču, prošle godine oduzeli Božićnicu, pretprošle samo pola , Smanjili plaču za pet posto, ako se dobro sjećam i tako redom.
Istovremeno se to ne odnosi na sve službenike u državnim službama. I sad bi trebal veselo mahati repom?
A kad konačno odem u mirovinu, ne mogu očekivati mirovinu ni 1700,00 kn, dakle minimalac!
A radio sam u državnoj službi, kaj god.
Narod napravio dugove?? Halo Bobe daj se zbudi!!
Oprosti nisi ti za to kriv, znam, to dobro ali ponavljam , očito si još mlad i treba ti vremena.
[font=]Znam da me možda malo čudno čitaš, ali sve u svoje vrijeme. Znam da se na njihovim plaćama ne može puno ušparati, ali može na njihovoj bahatosti, rastrošnosti, neodgovornosti i onome, pa i ono prije nas su tak delali[/font]
Autor: Bilaj - Prosinac 15, 2011, 11:50:41 prijepodne
Ovo je stvarno strašno da će sada jedan cijeli grad propasti :-(
http://www.jutarnji.hr/sisak-na-koljenima--od-danas-otkazi-za-916-radnika-zeljezare--herbos-u-stecaju--upitan-opastanak-jos-27-tvrtki-sa-750-zaposlenih/993538/ (http://www.jutarnji.hr/sisak-na-koljenima--od-danas-otkazi-za-916-radnika-zeljezare--herbos-u-stecaju--upitan-opastanak-jos-27-tvrtki-sa-750-zaposlenih/993538/)
Autor: BobRock - Prosinac 15, 2011, 03:17:53 poslijepodne
Radim gotovo svoj cijeli život, imam 40 godina radnog staža.Nemam se ja kaj zbuditi, budan sam poslije ova 3 cappuccina (http://en.wikipedia.org/wiki/Cappuccino). Možda bi bil budniji da popijem tvoju spešl kavu, ali to bumo još nadoknadili. :)
...
Narod napravio dugove?? Halo Bobe daj se zbudi!!
...
Ak neki jedva sklapaju kraj s krajem to ne znači nužno da im je sve država kriva. Poznam ih nekoliko koji jednostavno žive iznad svojih mogućnosti i sad su u dugovima do iznad glave. A takvih ima hrpa. I samo se žale na drćavu, na poslodavca, svi su im krivi, samo ne oni. Ja o takvima mislim da su si sve sami krivi. No ti očito govoriš o dugu države, e tu je samo... ok pretežno HDZ kriv. I SPD je tu doprinesel svoje. Kak bilo, moramo se kod takvih diskusija preciznije izraziti, jer se možemo i bezveze prepirati makar isto mislili.
A to kaj buš ti imal tak nisku penziju - to je strašno. Takvim penzićima treba dići, a ne spustiti penziju. No da nekim treba spustiti, to još stoji. Samo argumentirati kaj si ti u bivšoj državi delal i zaslužil, ma čak i u ovoj, to ovdje ne igra ulogu. Neki isto tak ulažeju u neke fondove i posle si to mogu za rep objesiti. Takav je život. Država te prisiljava na izdatke da bi te u penziji mogla hraniti, ali ak ti nemre dat puno, onda nemre. Ak nema mlađih koji budu delali da ti imaš penziju, onda se moreš žaliti kome očeš. Trebalo je puno dece delati. I imati sreće da se ima dobru vladu koja bi njima omogućila da mogu zaraditi plaću.
I sad smo opet tu - trebalo je imati sreće. Ko i svugdje u životu. :(
Autor: Mlačanin - Prosinac 15, 2011, 06:09:39 poslijepodne
Citat:
I sad smo opet tu - trebalo je imati sreće. Ko i svugdje u životu. (http://www.forumgorica.com/Smileys/SoLoSMiLeYS1/sad.gif)
I sad koliko postova i pisanja da bi došli do ktaja!? :)
No dobrobarem nije bilo zloćesto i dosadno!
Autor: Bilaj - Prosinac 17, 2011, 12:50:03 poslijepodne
http://www.jutarnji.hr/zeljezara-sisak---ovako-smo-s-vrecicom-vec-jednom-odlazili--ostavljajuci-sve-iza-sebe--bila-je-1991----/993885/ (http://www.jutarnji.hr/zeljezara-sisak---ovako-smo-s-vrecicom-vec-jednom-odlazili--ostavljajuci-sve-iza-sebe--bila-je-1991----/993885/)
Autor: Bilaj - Prosinac 22, 2011, 09:52:13 prijepodne
http://www.vecernji.hr/biznis/poljoprivredna-zemlja-u-europi-smo-rekorderi-uvozu-svinjetine-clanak-358816 (http://www.vecernji.hr/biznis/poljoprivredna-zemlja-u-europi-smo-rekorderi-uvozu-svinjetine-clanak-358816)
Autor: kuntakinte - Prosinac 27, 2011, 08:48:14 poslijepodne
Brazilsko gospodarstvo prestiglo britansko
Komentar
Što o Željezari u Sisku kaže Barack Obama
Hrvatski su političari na otpuštanje 916 zaposlenih Željezare u Sisku reagirali onako kako se od njih moglo i očekivati: izbjegavanjem suočavanja s realnošću. Kakvo rješenje istražuje američki predsjednik Obama, piše Željko Ivanković
Olgica Spevec, AZTN
Svaki zaposleni lani dao 6.900 kn za državne potpore
Dok europske države podupiru istraživanje, regionalni razvoj i zaštitu okoliša, Hrvatska podupire gubitaše – željeznice, brodogradnju i poljoprivredu
Preporuke
Najprije naplatite porezne dugove
Umjesto smišljanja novih poreza nova se vlada treba koncentrirati na naplatu nenaplaćenih i pojednostavljenje poreznog sustava, poručuju Katarina Ott i Anto Bajo u novoj Banci
http://www.bankamagazine.hr/ (http://www.bankamagazine.hr/)
NELIKVIDNOSTI U HRVATSKOJ NA REKORDNIM RAZINAMA
Šok-terapija za spas od ekonomskog kolapsa: 20.000 tvrtki mora hitno u stečaj. A što s radnicima?
http://www.jutarnji.hr/sok-terapija-za-spas-od-ekonomskog-kolapsa--20-000-tvrtki-mora-hitno-u-stecaj--a-sto-s-radnicima-/996012/ (http://www.jutarnji.hr/sok-terapija-za-spas-od-ekonomskog-kolapsa--20-000-tvrtki-mora-hitno-u-stecaj--a-sto-s-radnicima-/996012/)
Autor: kuntakinte - Prosinac 28, 2011, 03:26:24 poslijepodne
http://www.portal53.hr/vijesti/hrvatska-i-svijet/103-hrvatska-i-svijet/1712-neplacene-obveze-vece-od-40-milijardi-kuna.html (http://www.portal53.hr/vijesti/hrvatska-i-svijet/103-hrvatska-i-svijet/1712-neplacene-obveze-vece-od-40-milijardi-kuna.html)
Autor: kuntakinte - Prosinac 28, 2011, 09:54:09 poslijepodne
za listopad 2011. iznosila je 5 406 kuna.
http://www.dzs.hr/ (http://www.dzs.hr/)
Kaj mu to dojde "u pravnim osobama Republike Hrvatske"?
I kakove su plače "u fizičkim osobama Republike Hrvatske"?
Autor: kuntakinte - Prosinac 31, 2011, 02:14:29 poslijepodne
Autor: kuntakinte - Siječanj 04, 2012, 01:00:18 prijepodne
ZAGREB – Resorno ministarstvo Slavka Linića danas nas je zadužilo za 760 milijuna kuna. Riječ je o kratkoročnom zaduženju putem aukcije trezorskih zapisa.
Na današnjoj aukciji Ministarstva financija tako je upisano trezorskih zapisa u vrijednosti od 362 milijuna kuna i 52,9 milijuna eura, iako je planiran bio upis od 150 milijuna kuna i 30 milijuna eura.
Ukupno je na aukciju pristiglo 587 milijuna kuna i 57,905 milijuna eura vrijednih ponuda. Raspon kamate za kunske zapise je od 4,5% - 5,45%, a za eure od 4,5% - 4,95%.
http://www.portal53.hr/vijesti/hrvatska-i-svijet/103-hrvatska-i-svijet/1775-prva-zaduzenja-nove-vlade.html (http://www.portal53.hr/vijesti/hrvatska-i-svijet/103-hrvatska-i-svijet/1775-prva-zaduzenja-nove-vlade.html)
Autor: Bilaj - Siječanj 04, 2012, 08:47:48 prijepodne
Ali bome bude se vidlo kak budu otplatili taj kredit, pogotovo kada se u istoj vijesti ponovo najavljuje još jedan kredit.
Autor: kuntakinte - Siječanj 04, 2012, 09:55:19 prijepodne
...Imaju li bolnice višak zaposlenih u nemedicinskom sektoru i koliki je, prema najavama ministra zdravlja dr. Rajka Ostojića, znat će se već sredinom idućeg tjedna.
...Iz KBC-a Rijeka poručuju da svake godine u mirovinu ode i osamdeset djelatnika, a dopuštenja za zapošljavanje koja Ostojić spominje dobili su od bivšeg ministra Darka Milinovića još u lipnju i rujnu.
http://www.vecernji.hr/vijesti/bolnice-usprkos-zabrani-zaposlile-vozace-tajnice-kuhare-clanak-362684 (http://www.vecernji.hr/vijesti/bolnice-usprkos-zabrani-zaposlile-vozace-tajnice-kuhare-clanak-362684)
Autor: Sledgehammer - Siječanj 04, 2012, 11:50:28 prijepodne
Jel možda važnije da u bolnici nema tko ni kuhati, samo zato da bi se neki preplaćeni bilmez mogao hvaliti kako on "radi bolne rezove"??
Autor: Bilaj - Siječanj 04, 2012, 01:00:58 poslijepodne
Prvo su mirovinski fondovi bili rezerva za loše poslovne transakcija na bruzi banaka vlasnica mirovinskih fondova a sada se planira potpuno okrasti fondove:
http://www.vecernji.hr/biznis/drugi-mirovinski-stup-kao-poluga-financiranje-stanogradnje-clanak-362042 (http://www.vecernji.hr/biznis/drugi-mirovinski-stup-kao-poluga-financiranje-stanogradnje-clanak-362042)
Autor: kuntakinte - Siječanj 04, 2012, 01:27:39 poslijepodne
Autor: kuntakinte - Siječanj 04, 2012, 05:17:32 poslijepodne
Linić najavio prodaju CO-a i HPB-a
U intervjuu tjedniku Globus ministar financija Slavko Linić rekao je da Vlada ozbiljno razmišlja o prodaji Croatia osiguranja i Hrvatske poštanske banke, jer se državni dugovi neće moći vratiti samo iz poreznih prihoda, bez prodaje imovine
...
Kako je Milanović govorio o prodaji CO-a?
Podsjetimo, ovako je sadašnji premijer Zoran Milanović komentirao 16. rujna Vladinu odluku da država preda Umirovljeničkom fondu 29 posto dionica Croatia osiguranja i 10,6 posto dionica Janafa:
'Pa nije Janaf peradarska farma, nije ni zlatna koka nego tigar Hrvatske! Ovo nije rasprodaja hrvatskog obiteljskog srebra nego kisika! Ovakva nagla, nepromišljena privatizacija Croatia osiguranja i posebno Janafa, koji je strateška energetska kompanija koju treba čuvati kao oči u glavi, štetna je i opasna! Zbog jedne smiješne neistine, samo kako bi mogli reći da prvi put u deset godina nema rebalansa proračuna, Vlada na ovaj način krpa ogromnu proračunsku rupetinu jer novac za ovu ratu duga umirovljenicima nisu uopće predvidjeli u proračunu! To je nečasno, to je pogrešno, to je štetno za Hrvatsku', zgražao se Milanović.
http://www.tportal.hr/biznis/gospodarstvo/168497/Linic-najavio-prodaju-CO-a-i-HPB-a.html (http://www.tportal.hr/biznis/gospodarstvo/168497/Linic-najavio-prodaju-CO-a-i-HPB-a.html)
Koje budaletine...
Koji izbori...
Koji...
Autor: Mlačanin - Siječanj 05, 2012, 08:29:16 prijepodne
Autor: koko-vg - Siječanj 05, 2012, 09:12:46 prijepodne
Autor: kuntakinte - Siječanj 05, 2012, 07:55:11 poslijepodne
...
Analitičari upozoravaju i na nove izvještaje koji se odnose na američku proizvodnju kao uzrok optimizma ulagača. Institut za upravljanje opskrbom (ISM) objavio je da je njegov indeks proizvodnje rastao na 53,9 posto u prosincu, sa 52,7 posto u studenome. Sve vrijednosti veće od 50 indiciraju gospodarsku ekspanziju. Industrijska proizvodnja diljem svijeta u prosincu je rasla pa je u Australiji povećana prvi put u šest mjeseci, a podaci iz Kine i Njemačke nadmašili su predviđanja ekonomista.
http://hrsvijet.net/index.php?option=com_content&view=article&id=19282:najave-analitiara-jp-morganu-bank-of-americi-i-goldman-sachsu-smijei-se-enormno-visok-rast-dobiti&catid=2:gospodarstvo&Itemid=8 (http://hrsvijet.net/index.php?option=com_content&view=article&id=19282:najave-analitiara-jp-morganu-bank-of-americi-i-goldman-sachsu-smijei-se-enormno-visok-rast-dobiti&catid=2:gospodarstvo&Itemid=8)
Autor: kuntakinte - Siječanj 05, 2012, 10:52:24 poslijepodne
http://www.vecernji.hr/biznis/vlada-ce-ponovno-uvesti-porez-mobilne-usluge-clanak-363155 (http://www.vecernji.hr/biznis/vlada-ce-ponovno-uvesti-porez-mobilne-usluge-clanak-363155)
Autor: kuntakinte - Siječanj 06, 2012, 10:46:10 prijepodne
Analitičari: Besmislena prodaja Croatia Osiguranja i HPB-a
'HPB-u je ključna dokapitalizacija, dolazak EBRD-a bio bi dobra stvar pa bi se tek onda za tri, četiri godine mogla provesti privatizacija.'
Ministar financija Slavko Linić izjavio je danas da u proračunu neće biti prostora za Hrvatsku poštansku banku (HPB) i Croatia osiguranje te da one trebaju na tržište, a u privatizaciju najvjerojatnije idu ove godine.
Ova izjava ministra Linića izazvala je dosta bure u ekonomskim, ali i drugim društvenim krugovima te je došlo do podijeljenih mišljenja stručnjaka.
http://www.politikaplus.com/novost/48950/Analiticari-Besmislena-prodaja-Croatia-Osiguranja-i-HPB-a (http://www.politikaplus.com/novost/48950/Analiticari-Besmislena-prodaja-Croatia-Osiguranja-i-HPB-a)
-
...tko je lud...za njih nema prostora a za gubitaše ima...moraju se prodati...dobro posluju...ostvarili dobit...sjetimo se samo nekih privatizacija u njegovo doba kad je bio potpresjednik vlade a i većina banaka je prodana strancima u njegovom mandatu.... par njegovih privatizacija iz perioda 2000.-2003.; arenaturist 2.1 milijun eura (kasnije, nakon te linićeve i jakovčićeve privatizacije, kao privatna tvrtka ta ista arenaturist prodana je za 135 milijuna eura)... za očekivati je da linić (i čačić) za croatia osiguranje opet imaju neki sličan deal...
koliko će provizije leći na tajni račun u švicarskoj ?
SDP-ovac Mario Moharić tek ušao u Sabor i ide na optuženičku klupu...a da njemu prodate za jednu kunu pod šifrom "počelo je počelo"...
Croatia osiguranje d.d. u prvom polugodištu 2011. godine ostvarila je bruto dobit u iznosu od 45,5 milijuna kuna što je povećanje za 39,1% u odnosu na isto razdoblje prethodne godine.
...slabo...jako slabo a sad glavno..... koliko godišnje uplate u proračun.....za mirovine..socijalna i ostale pizdarije..zar ostati i bez toga..
..nakon nas potop.....prodaj svoj stan ili neš svoje konje jedan
..a oko H.P.banka...jedina banka koja daje kunske kredite...zanimljivo..konkurencija...napravili svoje....neš ti nama kune pod bubreg dok mi ****** građane sa stranim valutama...
Ostali neće slijediti HPB u kunskim stambenim kreditima - poslovni.hr
...idemo borci sdp-a.....ustanite protiv ove prodaje...tak i moja baka može puniti blagajnu...
..zanimljivo...nema otvorene teme o ovome...Slaven naredio....ako prodaju ovako kako se potpisuju.na****** smo
namjerno sam stavio ovo...pokus...obistinilo se...bilo koja stranka koja nema u svome nazivlju SDP ili HNS...ovo isto da su pokušali raditi ili samo najaviti isti tren onaj plutonac(marsovac)...onda ljubitelj lika i"dela" IKE i županice a pogotovo onaj sa kupe(bolje da tamo i ostane)napisali bi 159 postova kako se rasprodaje zadnje obiteljsko srebro...mutne radnje...lopovluk...ovako poznata hrvatska šutnja...rasprodati ovo kaj je ostalo uz blagoslov njihovi forumaški ratnika...
...zajeb..nije to hrvatska šutnja...nema ih......
Nastavak pozitivnih trendova u poslovanju HPB-a
HPB ostvario veću dobit u prvom polugodištu 2011
Hrvatska poštanska banka uspjela je i u uvjetima stagnacije tržišta ostvariti za 7,8 posto veću dobit nego u istom razdoblju lani.
CROATIA osiguranje u 2009. ostvarilo 41,7 posto veću bruto dobit
Prodavati profitabilne firme je jednostavno kretenski za to nažalost nema druge riječi....
http://www.sisak.info/forum/showthread.php?13646-u-prora (http://www.sisak.info/forum/showthread.php?13646-u-prora)čunu-neće-biti-prostora-za-Hrvatsku-poštansku-banku-(HPB)-i-Croatia-osiguranje
Ono kaj vala prodaš a ono kaj ne vala...ostaviš?
Kaj tak i doma delaš!?
Ovo jesu bolni rezovi samo ... režeju kontra od pameti.
Jel ono v Reke il Pule čovek došel na operaciju noge a probali mu fkrasti bubrek?
Autor: kuntakinte - Siječanj 08, 2012, 06:46:15 poslijepodne
05.01.2012. Tamara OpačićU
Da je zemlji s hordom nezaposlenih i obespravljenih ljudi od svih junaka s ljudskim osobinama najpotrebniji Robin Hood, jasno je već na prvu. A ukoliko on i postoji, treba ga tražiti svugdje samo ne u redovima vladajuće garniture. Jedina audicija na koju oni mogu otići je - ona za jahače apokalipse.
http://www.h-alter.org/vijesti/uvodnik/zemlja-bez-robina-hooda (http://www.h-alter.org/vijesti/uvodnik/zemlja-bez-robina-hooda)
Autor: kuntakinte - Siječanj 09, 2012, 11:27:37 prijepodne
Vlada kao jednu od mjera rješavanja problema utaje poreza i sive ekonomije namjerava uvesti fiskalne blagajne, potvrdio je za Jutarnji list potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja Branko Grčić.
Riječ je o projektu kojim bi se nastojalo obuhvatiti grane gospodarstva koje posluju s gotovinom. To su sektori trgovine, usluga, građevinarstva, ugostiteljstva, sve do odvjetničkih ureda!
Projekt uvođenja fiskalne blagajne dosad su, među ostalima, implementirale Švedska, Malta, Italija, Bugarska, Srbija, Makedonija, Bosna i Hercegovina. Iskustva su pozitivna jer se naplata poreza višestruko povećala.
Instrument pravednosti
- Riječ je o instrumentu pravednosti. To je jedan od instrumenata uređenja fiskalnog sustava koji moramo uvesti i zbog svih onih ljudi koji rade i uredno plaćaju svoje porezne obveze - naglašava Grčić.
Iako je, naravno, teško procijeniti koliko godišnje država izgubi utajom poreza, otkriveni slučajevi utaje otkrivaju enormne gubitke. Tijekom 2009. Porezna uprava utvrdila je utaje poreza u vrijednosti 1,8 milijardi kuna, a u prvih šest mjeseci 2010. u vrijednosti milijardu kuna. Prema nekim istraživanjima, u Hrvatskoj na crno radi oko 850 tisuća ljudi. Uvođenjem fiskalnih blagajni to bi se pokušalo dijelom smanjiti.
...
Ugostitelji ljuti
Tako, na primjer, konobari tijekom dana po stolovima skupljaju izdane račune koje gosti ostave. Na kraju dana s računa na kojima je više stavki skidaju sve osim jednog naplaćenog proizvoda. Na taj se način, prema tvrdnjama ugostitelja, dnevno skida i do 70 posto prometa i izbjegava plaćanje poreza. !?? prvi glas...
http://www.jutarnji.hr/uvodimo-poreznu-blagajnu-/998494/ (http://www.jutarnji.hr/uvodimo-poreznu-blagajnu-/998494/)
Baš me interesera kak je nato reageral Radoje NaCrno.
Nekaj kak i OIB,Imovinske kartice i drugo kaj se ne odnosi na stoku krupnog zuba.
Autor: Bilaj - Siječanj 10, 2012, 10:17:13 prijepodne
http://www.vjesnik.hr/Article.aspx?ID=AEE984AD-137A-403E-BFBC-017C5ABA9202 (http://www.vjesnik.hr/Article.aspx?ID=AEE984AD-137A-403E-BFBC-017C5ABA9202)
U velikim problemima su i mljekari, a osječko-baranjski dožupan Željko Kraljičak ističe kako posebno zabrinjava to što je u posljednjih pet godina u Hrvatskoj nestalo čak 36.000 proizvođača mlijeka.
»Prije pet godina imali smo 50.000 proizvođača mlijeka, a danas ih je 14.000«, kaže Kraljičak te upozorava kako će ih biti i manje ako se nastavi slijepo provoditi neke propise koji više štete poljoprivrednicima nego što im koriste.
Pritom je mislio na sporni pravilnik o suzbijanju leukoze zbog čega veterinarski inspektori posljednjih dana odvode na klanje brojne krave sa slavonskih farmi. Kraljičak predlaže da se pokrene pitanje izmjene Pravilnika o suzbijanju leukoze kako ne bi došlo do potpunog uništenja mliječnog fonda. A kao posebnu mjeru predlaže da se na godinu dana prolongira izlučivanje u stajama u kojima ima manje od pet posto zaraženih goveda.
Naime, leukoza nije opasna za ljude ni ako konzumiraju mlijeko i meso zaraženih životinja, a pravilnik je donesen samo zato kako bi Hrvatska dobila certifikat za izvoz domaćeg mlijeka i junica, te kako bi naša zemlja bila proglašena zemljom slobodnom od leukoze.
»No to je apsurdno. Spomenuti je pravilnik još jedna u nizu loše donesenih odluka, pogotovo kad znamo da Hrvatska nema junica za izvoz, te da nemamo dovoljno mlijeka ni za 50 posto vlastitih potreba, a kamoli za izvoz«, tvrdi Milan Kosanović, tajnik Udruge proizvođača mlijeka Osječko-baranjske županije.
Nezadovoljni su i cijenama za naknadu štete, koje su prema parametrima Povjerenstva za isplatu mjerodavnog ministarstva od 4500 do 17.000 kuna. Međutim, danas jedna junica na tržištu stoji 25.000 kuna, pa će ih sve ovo, kažu mljekari, baciti na koljena.
Znači ukratko. Zato da bi mogli izvoziti junad i mlijeko moramo imati certifikat da u zemlji nemamo leukozu.
I zato se uništavaju junice.
No one se uništavaju da bi dobili certifikat da možemo izvoziti a u realnosti hrvatska ne može ni svoje potrebe zadovoljiti te niti ne može pomišljati na izvoz.
Istovremeno će uvoznici trljati ruke jer se tržište očistilo od domaćih proizvođaća. Samo uvozi! Živio uvoz!
Autor: kuntakinte - Siječanj 10, 2012, 01:14:19 poslijepodne
Pametnomu dost.
Pregovori: Holding diže cijene, a radnici traže veće plaće?
Uprava Holdinga svojim sindikalcima poručuje da eventualno mogu pregovarati o smanjenju osnovice, a ne o povišenju. Sindikati traže povišenje osnovice za 6 posto
– S obzirom na to da smo lani pristali na smanjenje božićnice i regresa na 2500 kuna, što je otprilike 5000 kuna manje nego dotad, sindikat je odlučio zatražiti povišenje osnovice plaće – poručuju sindikati Holdinga.
U Holdingu je osnovna plaća oko 2887 kuna. To je, dakle, iznos na koji nisu uračunani dodaci i koeficijenti. Sa svim tim nadogradnjama plaća se u Holdingu penje i do prosječnih 6200 kuna.
S druge strane, dodaje, prosječna plaća šefova u Holdingu iznosi od 8500 do 18.000 kuna.
– To je neto plaća, a ovaj najviši iznos dobivaju članovi uprave – tvrdi sindikalist.
http://www.24sata.hr/news/pregovori-holding-dize-cijene-a-radnici-traze-vece-place-249163 (http://www.24sata.hr/news/pregovori-holding-dize-cijene-a-radnici-traze-vece-place-249163)
Holl(d)y(ng)wood
Dobra godina za poduzetnike
ZAGREB – Prema posljednjim podacima Financijske agencije, poduzetnici u Hrvatskoj u sva četiri oblika vlasništva, pozitivno su poslovali u prvih devet mjeseci prošle godine, te su ostvarili ukupnu bruto dobit od 25,4 milijarde kuna.
U odnosu na 2010.godinu poduzetnici u mješovitom vlasništvu su povećali svoju bruto dobit za čak 169,7 posto, u privatnom vlasništvu za dva dok su poduzetnici u državnom vlasništvu smanjili svoju dobit za 14,6 posto.
Bez obzira na povećanje neto dobiti, zaposlenici nisu osjetili povećanje plaća. Prema podacima Financijske agencije, prosječna neto plaća po zaposlenom u privatnom sektoru bila je 4.314,00 kuna, što je čak za sedam posto ispod prosjeka Hrvatske. Najbolje su bili plaćeni zaposleni u državnom sektoru, sa 6.003 kuna prosječne plaće, što je 28,5 posto iznad prosjeka.
http://www.portal53.hr/vijesti/hrvatska-i-svijet/103-hrvatska-i-svijet/1837-dobra-godina-za-poduzetnike.html (http://www.portal53.hr/vijesti/hrvatska-i-svijet/103-hrvatska-i-svijet/1837-dobra-godina-za-poduzetnike.html)
Više od 200 tisuća blokiranih računa
ZAGREB – Prema podacima Financijske agencije, krajem studenog u Hrvatskoj je bilo blokirano čak 219.421 transakcijskih računa građana, dok je u isto vrijeme 113.895 računa građana bilo izuzeto od provedbe ovrhe.
U Financijskog agenciji također ističu kako je u listopadu konačno zabilježen lagani pad u kretanju dugotrajnih blokada te je broj insolventnih poslovnih subjekata u blokadi dužoj od 360 dana povećan. Između ostaloga, više od 76 posto poslovnih subjekata u blokadi je više od 360 dana, a iznos njihovih blokada penje se na 83 posto ukupnog duga. Porazan je podatak da je još uvijek oko 36 posto poslovnih subjekata u blokadi duljoj od godinu dana.
http://www.portal53.hr/vijesti/hrvatska-i-svijet/103-hrvatska-i-svijet/1838-vise-od-200-tisuca-blokiranih-racuna.html (http://www.portal53.hr/vijesti/hrvatska-i-svijet/103-hrvatska-i-svijet/1838-vise-od-200-tisuca-blokiranih-racuna.html)
Autor: kuntakinte - Siječanj 11, 2012, 02:42:55 poslijepodne
Nervoza na Brajdici: Pobuna špeditera protiv filipinskog koncesionara zbog povećanja tarifa
http://www.novilist.hr/Vijesti/Rijeka/Nervoza-na-Brajdici-Pobuna-speditera-protiv-filipinskog-koncesionara-zbog-povecanja-tarifa (http://www.novilist.hr/Vijesti/Rijeka/Nervoza-na-Brajdici-Pobuna-speditera-protiv-filipinskog-koncesionara-zbog-povecanja-tarifa)
Zaštitarska tvrtka
Švedski Securitas preuzeo riječki Protect
Šveđani su za 43 milijuna kuna, uz preuzimanje kreditnih obveza, kupili 85 posto Protecta. Preostalih 15 posto ostaje u vlasništvu sinova dosadašnjeg suvlasnika
RIJEKA Švedski Securitas, najveća europska i druga po redu svjetska grupacija u sektoru zaštitarskih usluga, prošlog je tjedna kupio 85 posto riječke zaštitarske tvrtke Protect.
...Nakon šestomjesečnih pregovora Securitas je, nakon što je za otprilike 40 milijuna kuna kupio zagrebački Zvonimir Security te neuspješno pregovarao sa Sokol Marićem, za 43 milijuna kuna te uz preuzimanje svih kreditnih obveza, postao većinski vlasnik Protecta.
...– Europska unija je pred nama. To znači da će uskoro svatko moći u Hrvatskoj obavljati zaštitarske poslove. Upravo zato smatrali smo sasvim prirodnim da se s nekim povežemo. Procijenili smo da je Securitas, kao najbolja takva kompanija u Europi, pravi partner za povezivanje.
...Preuzimanjem većinskog udjela Protecta, Securitas je postao prva i jedina međunarodna zaštitarska tvrtka koja djeluje na hrvatskom tržištu.
http://www.novilist.hr/Vijesti/Gospodarstvo/Svedski-Securitas-preuzeo-rijecki-Protect (http://www.novilist.hr/Vijesti/Gospodarstvo/Svedski-Securitas-preuzeo-rijecki-Protect)
Liberalizacija...
Autor: kuntakinte - Siječanj 11, 2012, 02:45:23 poslijepodne
Ministar financija zagovornik je tzv. američkog modela stečaja koji 'prisiljava' vjerovnike i dužnike da se pokušaju dogovoriti u izvansudskim nagodbama prije pokretanja stečaja ili tijekom njega. Ne uspiju li se dogovoriti, posredovala bi država, što u praksi znači da bi banke morale ući u vlasničku strukturu poduzeća ili otpisati dugove.
http://www.tportal.hr/biznis/gospodarstvo/169555/Linic-ima-iznenadenje-za-bankare.html (http://www.tportal.hr/biznis/gospodarstvo/169555/Linic-ima-iznenadenje-za-bankare.html)
Analitičari ST Investa pozdravljaju ideju nove vlade koja razmišlja o privatizaciji Hrvatske poštanske banke i Croatia osiguranja, napominjući da joj treba dodati jedan kratki amandman: ta bi privatizacija svakako morala biti obavljena preko Zagrebačke burze (a možda i još neke, recimo Varšavske), a nikako ne samo izravnom prodajom.
http://www.tportal.hr/biznis/novaciulaganje/169203/Vlada-treba-prodati-HPB-i-CO-na-burzi.html (http://www.tportal.hr/biznis/novaciulaganje/169203/Vlada-treba-prodati-HPB-i-CO-na-burzi.html)
Autor: kuntakinte - Siječanj 11, 2012, 03:52:16 poslijepodne
http://hrsvijet.net/index.php?option=com_content&view=article&id=19393:hsp-dr-ante-starevi-otro-protiv-privatizacije-hpb-a-i-croatija-osiguranja-kukuriku-pod-izravnim-patronatom-inozemnih-investitora&catid=1:politika&Itemid=9 (http://hrsvijet.net/index.php?option=com_content&view=article&id=19393:hsp-dr-ante-starevi-otro-protiv-privatizacije-hpb-a-i-croatija-osiguranja-kukuriku-pod-izravnim-patronatom-inozemnih-investitora&catid=1:politika&Itemid=9)
Autor: kuntakinte - Siječanj 11, 2012, 07:33:49 poslijepodne
Bugarska je povećala izvoz u zemlje izvan Europske Unije za čak 26.5%
Prema državnom zavodu za statistiku, na temelju podataka za 2011. Bugarska je povećala izvoz u zemlje izvan Europske Unije za čak 26.5%.
Najveći izvoz ostvaren je u Tursku, Rusiju, Makedoniju, Ukrajinu, Srbiju, Kinu i SAD.
Uz navedene zemlje, koje tvore 53% ukupnog izvoza izvan EU, znatno se povećao izvoz u Južnu Afriku, Kanadu, Indiju i Egipat.
Bugarska u druge zemlje ponajviše izvozi sirove materijale i poljoprivredne proizvode.
Po pitanju uvoza, najveći porast ostvaren je na uvozu robe iz Kazahtsna, Singapura, UAE-a i Južne Koreje.
http://www.advance.hr/vijesti/zbog-krize-bugarska-se-okrece-izvozu-u-zemlje-izvan-europske-unije/ (http://www.advance.hr/vijesti/zbog-krize-bugarska-se-okrece-izvozu-u-zemlje-izvan-europske-unije/)
Vaši komentari: (17)
-Pametni Bugari. Dosad su uvozili otpad kao i mi. Sad će ga izvoziti u Australiju.
-Pametno Bugari. E, sad lipo to sto zaradite trogvinom izvan EU morate dati za razne nammete koje morate podmirivati kao clanica EEU ili da bi otplatili "povoljne" kredite koje ste dobili od EU.
Sto znaci "povoljan" kredit iz EU? Znaci, oni ti daju lovu koju moras uloziti onako kako ti oni propisu, najcesce tako da se tom lovom plati neka strana firma ili neki domaci izdajnik. Dakle, dobijes kredit, lovu ne vidis ali kredit moras vracati.
Ne mogu Bugari (i ini pripadnici "nize rase" EU zaradit koliko aparat EU moze pojesti.
-Zemlje kao što su Rusija, Srbija, Ukrajina, Makedonija su zemlje kojima je Bugarska gledajući povijesne, kulturne, vjerske pa i industrijske aspekte najviše naklonjena pa i za očekivat da će vanjskotrgovinska razmjena biti sa njema i najveća.
Turska je ima brz industrijski razvoj, Bugarski je susjed pa za očekivati je u budućnosti da će se vanjskotrgoviska razmjena i povećati.
Usporedimo li Hravatsku vidimo slično situaciju, tako da je Njemačka, Italija i BiH vanjskotrgovinski najvažniji partener.
Još potpuniji bi dobili uvid kada bi nam u objavljenoj informaciji bila dostavljena i informacija o obimu vanjskotrgovinske razmjena Bugarske i sa zemljama EU.
Evo to ne znam ali prepostavit ću da je to Rumunjska i Grčka.
-Svi (pametni) se pomalo okreću alternativi i bježe od fašisoidne tvorevine, samo mi jurimo u njihov čvrsti zagrljaj ko guske u maglu!
-Mi Hrvati da smo pametni bi učinili isto.
... ali mi nismo pametni :(
Imamo m*da ko španjolski bik, a mozak ko bubrežni kamenac.
Kaj uvoze z UAE i Kazahstana!??
Jedino ak su fanta i vuglen v igre...
Autor: kuntakinte - Siječanj 11, 2012, 07:36:05 poslijepodne
Portugalski političari, analitičari i ekonomisti prozivaju kompanije za "izdaju" države, ali kompanije se ne obaziru previše na takve izjave.
Nakon teške ekonomske krize koja je pogodila Portugal, stanje u ekonomiji još će se pogoršati nakon što su najveće portugalske kompanije odlučile svoja sjedišta prebaciti u Nizozemsku. U konačnici to znači da će i porez uplaćivati Nizozemskoj.
Velike kompanije kao što je holding Jerónimo Martins group napuštaju Portugal i sele u Nizozemsku jer tamo mogu dobiti povoljnije kredite, ponajviše zbog višeg kreditnog rejtinga Nizozemske.
...Dnevni list Diário de Notícias navodi kako se 17 od 20 najvećih kompanija s portugalske burze već preselilo u Nizozemsku.
Činjenica da neki ozbiljni autori danas u Portugalu prozivaju korporacije zbog "manjka odgovornosti" samo pokazuje koliko naivno može biti shvaćanje esencijalnog postojanja korporativnog kapitala.
http://www.advance.hr/vijesti/ne-lojalnost-kapitala-najvece-portugalske-kompanije-redom-prebacuju-svoja-sjedista-u-nizozemsku/ (http://www.advance.hr/vijesti/ne-lojalnost-kapitala-najvece-portugalske-kompanije-redom-prebacuju-svoja-sjedista-u-nizozemsku/)
Vaši komentari: (10)
-Jos jedan dokaz da su medunacionalni ratovi, vjerski ratovi, ratovi krscana protiv islama, Rusa protiv Amera.... samo koske za mazanje ociju i dobar biznis. Jedini rat vrijedan ratovanja je KLASNI RAT. Pitajte didu gdje je sakrio Kapital, Komunsticki manifest, obrisite prasinu, bubanje ... i sve ispocetka.
Losi ucenici uvijek zavrse na popravnom.
-A sto bi kompanije trebale raditi? Cilj svake kompanije je profit. Da nije, zvale bi se not-for-profit organizacije.
Ovo je kao da vi odete raditi negdje van, i onda vas optuzuju da niste solidarni i ne placate porez u svojoj drzavi.
Ako politicari lose vode zemlju, i vecina ljudi te politicare podrzava, sto bi drugi trebali, besplatno dijeliti stvari takvim politicarima i ljudima? Dabome da ne.
-Glupi Portugalci.. Mi smo sve svoje kapitalne kompanije poklonili, pa ih nismo morali sami iznositi iz zemlje..
Ošo Braca u Englesku...
Autor: kuntakinte - Siječanj 12, 2012, 11:33:44 poslijepodne
ZAGREB – Nakon sjednice Vlade, ministar financija Slavko Linić najavio je kako bankare u Hrvatskoj čekaju teška vremena i njima će biti teška obveza Zakona o financijskom poslovanju.
Linić je ponovio kako je država spremna za spašavanje radnih mjesta i proizvodnje kao i gospodarskog rasta, te je spremna odreći se dobrog dijela potraživanja. Stoga, smatra Linić, iste poteze očekuje i od najvećih vjerovnika a to su banke. „Dobar dio tih potraživanja bit će stavljanje u funkciju granske konsolidacije gospodarstva", najavio je Linić.
Napomenuo je da ukoliko država uspije smanjiti svoj deficit u ovoj godini, kao što je i planirano, Linić tvrdi kako će država u tom trenutku manje se okrenuti bankarskom sektoru. „Smatram da će Vlada i dalje biti izvanredni partner s bankarima u Hrvatskoj, ljudi koji se mogu razumjeti jer znamo da imamo isti cilj a to je zdravo gospodarstvo", zaključio je Slavko Linić.
http://www.portal53.hr/vijesti/hrvatska-i-svijet/103-hrvatska-i-svijet/1883-teska-vremena-cekaju-bankare.html (http://www.portal53.hr/vijesti/hrvatska-i-svijet/103-hrvatska-i-svijet/1883-teska-vremena-cekaju-bankare.html)
Lepe reči...
Autor: kuntakinte - Siječanj 14, 2012, 10:11:58 poslijepodne
ZAGREB – Ministar financija Slavko Linić prije par dana je izjavio kako će ova 2012.godina biti teška godina za bankare, te i od njih traži odricanje nekih potraživanja kako bi se osnažilo naše gospodarstvo. Banke su jučer javno podržale sve reforme koju služe jačanju sigurnosti financijske industrije, ali i reforme koje služe oporavku i osnaživanju našeg gospodarstva.
Kako su istaknuli u Hrvatskoj udruzi banaka, svjesni su kako ih očekuje godina u kojoj će u dijalogu s Vladom uložiti dodatne zajedničke napore kako bi rekonstruirali i potaknuli pokretanje rasta gospodarstva. No bankari nisu htjeli konkretno komentirati novi zakon, tvrde kako će ga moći komentirati tek kada budu detaljno upoznati s njim.
http://www.portal53.hr/vijesti/hrvatska-i-svijet/103-hrvatska-i-svijet/1906-banke-podrzavaju-reforme.html (http://www.portal53.hr/vijesti/hrvatska-i-svijet/103-hrvatska-i-svijet/1906-banke-podrzavaju-reforme.html)
Hmmm...Kak da krvoses podržava plantaže gloga i beloga luka. Se mi ima duvu po "dealu spod stola".
Snižen kreditni rejting devet zemalja
BRUXELLES – Devet zemalja eurozone koje su suočene s teškom dužničkom krizom snižen je kreditni rejting od strane agencije Standard & Poors. Tako je rejting snižen Francuskoj, Austriji, Sloveniji, Slovačkoj, Malti, Italiji, Španjolskoj, Portugalu i Cipru.
Europski povjerenik za ekonomske poslove Olli Rehn izrazio je žaljenje zbog ovakvog poteza agencije Standard & Poors, jer kako tvrdi, eurozona se odlučno bori na svim područjima kako bi odgovorila na dužničku krizu.
Maksimalan kreditni rejting i dalje su zadržale Njemačka, Nizozemska, Finska i Luksemburg. Francuskoj i Austriji rejting je snižen s maksimalnih AAA na AA+ s negativnim perspektivama, što znači kako bi tim dvjema zemljama nakon nove revizije od strane agencije Standard & Poors ponovno mogao biti snižen kreditni rejting.
http://www.portal53.hr/vijesti/hrvatska-i-svijet/103-hrvatska-i-svijet/1909-snizen-kreditni-rejting-devet-zemalja.html (http://www.portal53.hr/vijesti/hrvatska-i-svijet/103-hrvatska-i-svijet/1909-snizen-kreditni-rejting-devet-zemalja.html)
Do su ovi "Standard & Poors"? Nekakovi prodavači bele bubregov?
Autor: kuntakinte - Siječanj 14, 2012, 10:21:07 poslijepodne
Porez na njemačku mirovinuPorez na inozemne mirovine
ZAGREB – Ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić najavio je kako će se idućeg tjedna sastati sa stručnjacima porezne uprave kako bi se dogovorio porez na inozemne mirovine građana kako bi izbjegli da takve poreze plaćaju u zemljama u kojima su ostvarili pravo na mirovinu.
Prema podacima koji stižu iz Njemačke i njihovog mirovinskog fonda, u 2010.godini isplaćeno je 292.5 milijuna eura na računa više od 81 tisuće hrvatskih državljana. Njemačka je pozvala naše državljane koji su mirovine zaradili u Njemačkoj da retroaktivno plate porez na sve mirovine koje su primili od 2007.godine.
http://www.portal53.hr/vijesti/hrvatska-i-svijet/103-hrvatska-i-svijet/1910-porez-na-inozemne-mirovine.html (http://www.portal53.hr/vijesti/hrvatska-i-svijet/103-hrvatska-i-svijet/1910-porez-na-inozemne-mirovine.html)
Autor: kuntakinte - Siječanj 16, 2012, 01:21:17 poslijepodne
http://www.sisak.info/forum/showthread.php?13691-Standard-amp-Poor-s-...tko-je-iza-njih... (http://www.sisak.info/forum/showthread.php?13691-Standard-amp-Poor-s-...tko-je-iza-njih...)
Autor: kuntakinte - Siječanj 17, 2012, 01:25:49 poslijepodne
Mirando Mrsić: Uskoro kreće akcija protiv rada na crno
Rad na crno veliki je problem Hrvatske, a mi imamo mjere za njegovo smanjenje – ustvrdio je ministar Mrsić. No, nije bio detaljan o načinu na koji će se vrh države uhvatiti ukoštac sa sivom ekonomijom.
http://www.vecernji.hr/vijesti/mirando-mrsic-uskoro-krece-akcija-protiv-rada-crno-clanak-366887 (http://www.vecernji.hr/vijesti/mirando-mrsic-uskoro-krece-akcija-protiv-rada-crno-clanak-366887)
Banke su se snašle
U prvoj polovini 2011. u usporedbi s istim razdobljem 2010. godine dobit banaka osjetno je porasla (19%). Za to je ponajprije zaslužan zamjetljiv pad kamatnih troškova, a posebice s osnove depozita stanovništva.
Kako navodi HNB u svom Biltenu o bankama, smanjenje pasivnih kamatnih stopa proširilo je kamatnu razliku, a njezina osjetno viša razina u odnosu na prethodne godine pokrila je i nadalje rastuće troškove rezerviranja kao i rast općih troškova poslovanja.
Depoziti stanovništva, čija je stopa rasta tijekom 2010. imala blagi uzlazni trend, u prvoj su polovini 2011. zamjetno sporije rasli, a pad depozita trgovačkih društava bio je snažan.
http://www.hrt.hr/index.php?id=48&tx_ttnews (http://www.hrt.hr/index.php?id=48&tx_ttnews)[tt_news]=147967&tx_ttnews[backPid]=38&cHash=0971b3a7f2
Nitko od ministara ne pristaje na bolne rezove u svom ministarstvu
Gdje "rezati"?!?
ZAGREB – Kao što je i najavljivao ministar financija Slavko Linić, rashodovna strana novog proračuna trebala bit biti manja za pet do devet milijardi kuna. Istaknuo je kako će se rezati svugdje po nešto. „Samo na materijalnim troškovima po ministarstvima planiramo uštedjeti oko milijardu kuna", najavio je Linić.
http://www.portal53.hr/vijesti/hrvatska-i-svijet/103-hrvatska-i-svijet/1922-gdje-qrezatiq.html (http://www.portal53.hr/vijesti/hrvatska-i-svijet/103-hrvatska-i-svijet/1922-gdje-qrezatiq.html)
Autor: kuntakinte - Siječanj 18, 2012, 12:35:17 prijepodne
HNB spasio tečaj i upozorio: Ako se banke ne promijene, morat ćemo ih sankcionirati!
...Slabljenje kune ide u prilog i hrvatskim izvoznicima, čiji proizvodi sada postaju konkurentniji na svjetskom tržištu. Ipak, za Hrvatsku su veći problem dužnici, i to ne samo građani, nego i tvrtke, koji će pošto-poto morati iznaći novac za vraćanje uvećanih rata kredita. Toga su svjesni i u središnoj banci, koja je danas intervenirala na deviznom tržištu, prodavši 130 milijuna eura po prosječnom tečaju od 7,5463 kune, čime je iz opticaja povukla oko 981 milijun kuna i tako smanjila pritisak na domaću valutu.
- Mi ćemo i dalje održavati stabilan tečaj, pri čemu ne mislimo da je najbolji način da se to radi na ovakav način, deviznim intervencijama. Ovo je ponajprije signal bankama: ako one iz ovoga ne izvuku određene zaključke, mi ćemo poduzeti puno snažnije mjere, prije svega povećanje obvezne rezerve - kazao nam je nakon današnje devizne intervencije guverner HNB-a Željko Rohatinski .
http://www.jutarnji.hr/zeljko-rohatinski--ako-se-banke-ne-promijene--morat-cemo-ih-sankcionirati-/1000600/ (http://www.jutarnji.hr/zeljko-rohatinski--ako-se-banke-ne-promijene--morat-cemo-ih-sankcionirati-/1000600/)
U istraživanje nalazišta Rusi žele uložiti 100 milijuna eura
Ruska naftna kompanija želi uložiti milijardu eura u Hrvatsku
Jedna od najvećih naftnih kompanija u Rusiji zainteresirana je za istraživanje nafte, za Janaf, produktovod i za OMV-ove crpke
Brunič: Zarubežnjeft je već vlasnik rafinerije nafte u Bosanskom Brodu i tvornice ulja u Modriči
Ruska državna naftna tvrtka Zarubežnjeft želi u Hrvatsku uložiti više od milijarde eura.
...No, Brunič je pritom napomenuo da se Zarubežnjeft i druge ruske energetske kompanije ponekad osjećaju da u Hrvatsku nisu dobrodošle. U poslovima istraživanja udjel Zarubežnjefta je 51 posto, Janafa 10 posto, a ostalo je udio privatnog kapitala, odnosno tvrtke registrirane u Švicarskoj, White Falcon Holding.
http://www.vecernji.hr/biznis/ruska-naftna-kompanija-zeli-uloziti-milijardu-eura-hrvatsku-clanak-367153 (http://www.vecernji.hr/biznis/ruska-naftna-kompanija-zeli-uloziti-milijardu-eura-hrvatsku-clanak-367153)
Zakaj ne uloži v Srbiju de je taj kapital sigurneši?
Jel to ovi nas * z belemi orli..?
Autor: Sledgehammer - Siječanj 18, 2012, 06:16:17 poslijepodne
Autor: kuntakinte - Siječanj 18, 2012, 09:45:29 poslijepodne
Mene je zanimlivo pitajne zakaj se ne udruže z INAum a ne z JANAFom? (Pušing Bele noči)
29.07.2002
Naime, prije nekoliko godina kupila ih je za dvadesetak milijuna dolara, a uskoro će ih prodati ruskoj tvrtki Rosneftegas za gotovo četiri puta veći iznos - oko 75 milijuna dolara, što je u četvrtak odobrio i Nadzorni odbor Ine.
http://www.monitor.hr/clanci/ina-ce-ipak-dobro-zaraditi-na-prodaji-bijelih-noci/18207/ (http://www.monitor.hr/clanci/ina-ce-ipak-dobro-zaraditi-na-prodaji-bijelih-noci/18207/)
+žneranci kaj se vlečeju po tekstu...
2002-08-13
Sretan kraj Inine sibirske avanture
Ina je porazila ruske mafijaše u prodaji Bijelih noći
Prošlog je tjedna Ina nakon dugotrajne borbe uspjela prodati sibirska nalazišta nafte Bijele noći ruskom Rosneftgasu: prodaja za ukupno 74 milijuna dolara ocijenjena je uspješnom u vodstvu domaće naftne kompanije, jer je postignuta profitabilna cijena usprkos nepovoljnim ugovorima koje je sklopila bivša Uprava Ine i pritisku ruskih moćnika i mafijaša
...Do zadnjeg trenutka prodaje Bijelih noći u Ini nisu bili sigurni hoće li prodati svoja sibirska naftna nalazišta, po kojoj cijeni i kako. Uspjeh prodaje nije ovisio o sposobnostima Ininih pregovarača – da jest, sve bi odavno bilo gotovo, vjerojatno i po mnogo povoljnijim uvjetima i za veću cijenu negoli je postignuta. Iako u Ini nevoljko o tome govore, nepobitno je da su na prodaju Bijelih noći ponajviše utjecali ruski lobiji, naftni, politički i bankarski zajedno, ali i nesređena situacija u Rusiji, gdje je tumačenje zakona povezano isključivo s osobnim utjecajem onoga s kim pregovarate. Pa ako je ujutro nešto i dogovoreno, nitko ne jamči da će taj dogovor vrijediti i navečer. Nafta je danas – uz izuzeće oružja –najprofitabilniji biznis, ali baviti se njime u takvom okružju nije nimalo poticajno.
http://www.nacional.hr/clanak/10329/ina-je-porazila-ruske-mafijase-u-prodaji-bijelih-noci (http://www.nacional.hr/clanak/10329/ina-je-porazila-ruske-mafijase-u-prodaji-bijelih-noci)
2003-04-15
NOVI SKANDAL U DRŽAVNOJ NAFTNOJ KOMPANIJI
Ina bi mogla izgubiti 74 mil. USD od prodaje 'Bijelih noći'
20 milijuna USD od prošlogodišnje prodaje 'Bijelih noći' ruskom PBS-u leži na računu u Švicarskoj, a Ina ih može podići samo uz ruski supotpis: kako PBS mora 30 milijuna USD platiti za registraciju kupljenih polja kod ruskih vlasti, predložio je Ini dogovorno rješenje spora, ali je državna naftna kompanija radije odabrala skupu međunarodnu arbitražu
http://www.nacional.hr/clanak/10563/ina-bi-mogla-izgubiti-74-mil-usd-od-prodaje-bijelih-noci (http://www.nacional.hr/clanak/10563/ina-bi-mogla-izgubiti-74-mil-usd-od-prodaje-bijelih-noci)
Ruski dribleri bi sad v rukavicami i još se žale ko *kice.
Autor: kuntakinte - Siječanj 20, 2012, 01:13:07 prijepodne
...Postoje zainteresirane pravne osobe i domaće, a i neke iz Europske unije koje su zainteresirane za nastavak ove proizvodnje upravo zbog toga što je ove tvornica poznata po izuzetno kvalitetnim čarapama. U ovom trenutku ne mogu sa sigurnošću reći da li će to biti u stečaju ili kroz neki drugi oblik - zakupa , najma ili neke kooperacije, rekao je Uršulin.
http://www.hrt.hr/index.php?id=48&tx_ttnews (http://www.hrt.hr/index.php?id=48&tx_ttnews)[tt_news]=148362&tx_ttnews[backPid]=23&cHash=6561d6753c
Izgovor ili potreba - Čačićev stav prevagnuo jer ne vjeruje izvješćima Jadranke Kosor
Vlada strancima daje 6 milijuna eura da dozna gdje smo
Hitan natječaj: Posao ide stranim konzultantima, domaći – isključeni.
...Članovi nove vlade i vladajuće koalicije nisu ni u Sabor ni u Banske dvore došli s ulice. Većina ih je provela dva i više mandata u Saboru, neki su bili ministri u prethodnoj vladi i argument kako ne znaju što su zatekli priča je za malu djecu ili alibi situacija za neke druge stvari.
...Na posljednjoj sjednici svoje vlade Jadranka Kosor predstavila je detaljan izvještaj sa 30. studenoga 2011., na koji ni nova vlast kod primopredaje nije imala primjedbi.
http://www.vecernji.hr/vijesti/vlada-strancima-daje-6-milijuna-eura-da-dozna-gdje-smo-clanak-367937 (http://www.vecernji.hr/vijesti/vlada-strancima-daje-6-milijuna-eura-da-dozna-gdje-smo-clanak-367937)
Autor: Bilaj - Siječanj 20, 2012, 08:50:35 prijepodne
Hitan natječaj: Posao ide stranim konzultantima, domaći – isključeni.
Ovaj dio mi nije jasan pogotovo kada se dalje navodi sljedeće: "Glavnu riječ u svjetskom revizorskom biznisu čini tzv. velika četvorka: Deloitte, KPMG, Ernst&Young i PWC, koji svi odreda imaju predstavništva ili konzultante u Zagrebu."
Autor: kuntakinte - Siječanj 20, 2012, 01:55:49 poslijepodne
Ko da HDZova vlast kupuje škode il passate od Zubaka. Jedino oni zadovole uvete natečaja...
-
MMF traži još 500 milijardi USD za stabilizaciju globalne ekonomije
Iz MMF-a traže 500 milijardi USD za stabilizaciju globalne ekonomije i navode kako je to "tek početak".
...Ali iz MMF-a navode kako je to "tek početak", tijekom idućih godina vjerojatno će trebati i dodatnih trilijun USD (1000 milijardi).
"U ovoj fazi istražujemo mogućnosti putem kojih ćemo nabaviti novac. Po ovom pitanju više nećemo davati komentare dok se ne obave razgovori i konzultacije unutar organizacije", navela je glasnogovornica MMF-a.
...Kritičari također navode kako je MMF kao takav u rukama SAD-a i za konačan cilj ima pogodovanje američkim međunarodnim kompanijama.
MMF ima 187 članica. Najzaduženija zemlja kod MMF-a je Rumunjska (13,9 milijardi USD, podaci iz 2010.)
Države koje nisu članice: Sjeverna Koreja, Andora, Monako, Lihtenštajn, Nauru (otočna država u Tihom oceanu), Cookovo Otočje.
Jedina država koja je bila članica i kasnije istupila svojom voljom (1964.) je Kuba.
Nakon neslaganja u UN-u, Fidel Castro je formalno najavio kako Kuba prekida suradnju 1964.
Da je jedan od glavnih ciljeva Kubanske revolucije bio izaći iz sustava MMF-a možemo naslutiti i u slijedećem citatu:
"MMF zastupa interese američkog krupnog kapitala koji je danas koncentriran na Wall Street-u"
- Ernesto Che Guevara (govor na argentinskoj radio stanici "Radio Rivadavia", 3.studeni 1959.)
http://www.advance.hr/vijesti/mmf-trazi-jos-500-milijardi-usd-za-stabilizaciju-globalne-ekonomije/ (http://www.advance.hr/vijesti/mmf-trazi-jos-500-milijardi-usd-za-stabilizaciju-globalne-ekonomije/)
Autor: Sledgehammer - Siječanj 24, 2012, 03:38:12 poslijepodne
===================
http://www.poslovnipuls.com/2011/11/28/oecd-svjetska-ekonomija-ubrzano-propada-a-eurozona-je-vec-vjerojatno-usla-u-novu-recesiju/ (http://www.poslovnipuls.com/2011/11/28/oecd-svjetska-ekonomija-ubrzano-propada-a-eurozona-je-vec-vjerojatno-usla-u-novu-recesiju/)
OECD: Svjetska ekonomija ubrzano propada, a eurozona je već vjerojatno ušla u novu recesiju
Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) danas je objavila novo pesimistično izvješće u kojem se eurozoni prognozira daljnje ubrzano propadanje ukoliko ne dođe do hitnog saniranja dužničke krize…
Na globalnoj razini rast će dogodine iznositi 3,4 posto, što je prilično manje od prijašnje prognoze OECD-a kada se predviđao globalni ekonomski rast od 4,6 posto. Ali čak ni tako male brojke neće biti rezultat oporavka europske i američke ekonomije, već poticaja kojeg će globalna ekonomija dobiti od nadolazećih ekonomija poput Brazila i Indije, prenosi Index.
OECD tvrdi kako je situacija najgora u eurozoni, koja se već nalazi u recesiji. Porazno zvuči podatak da je za narednu godinu predviđen rast od mizernih 0,2 posto na razini eurozone, ali i to bi se moglo dodatno smanjivati ako se uzme u obzir trend da se svako tri mjeseca prognoze dodatno krešu. Usporedbe radi, OECD je u svibnju predviđao kako će eurozona dogodine imati rast od 2,1 posto.
U OECD-u smatraju kako su političari napravili mnogo grešaka pri traženju odgovora na krizu, što je dovelo do toga da su i najjače ekonomije postale ugrožene. “Situacija s nemogućnošću da proda svoje obveznice jasno je pokazala da se zaraza širi i da je stigla i pred vrata Njemačke”, kazao je OECD-ov ekonomist Pier Padoan za Reuters. “Prva stvar koju treba učiniti, a to je apsolutni prioritet, jest povećati ulogu jedinog faktora koji ima moć zadržati širenje krize, a to je Europska centralna banka. ECB mora uspostaviti ograničenje na obvezničke prinose, što bi zasigurno umirilo strasti na tržištu”, kazao je.
http://www.poslovnipuls.com/2011/11/23/lancana-reakcija-sp-ce-u-slucaju-recesije-u-eurozoni-odmah-sniziti-cijeli-niz-kreditnih-rejtinga/ (http://www.poslovnipuls.com/2011/11/23/lancana-reakcija-sp-ce-u-slucaju-recesije-u-eurozoni-odmah-sniziti-cijeli-niz-kreditnih-rejtinga/)
LANČANA REAKCIJA: S&P će u slučaju recesije u eurozoni odmah sniziti cijeli niz kreditnih rejtinga
Američka rejting agencija danas je upozorila na lančanu reakciju koja će se dogoditi u slučaju da eurozona iduće godine uđe u novu recesiju…
David Breers, šef S&P-ovog nacionalnog rejting odjela i čovjek koji je osobno “odgovoran” za sniženje američkog AAA kreditnog rejtinga, u govoru u Dublinu je rekao kako vlade zemalja eurozone i Europska središnja banka (ECB) moraju hitno postići dogovor o rješavanju dužničke krize koja prijeti svjetskom gospodarstvu. Beers je kazao kako ECB i politički lideri eurozone moraju postići hitan dogovor oko zauzdavanja novog ekonomskog pada.
“Takav potez morao bi sadržavati tijesnu koordinaciju i političku odlučnost na svim razinama euro grupe i EU-a”, rekao je Beers i upozorio kako će eurozona možda teško izbjeći ulazak u novu recesiju ukoliko prinosi na državne obveznice nastave probijati rekordne razine, a bankovne bilance nastave se zužavati. Posljednji podaci pokazuju kako dramatično brzo raste rizik od nove recesije u eurozoni.
Beers je zaključio kako će u slučaju nove recesije u zemljama eurozone S&P odmah pokrenuti novu procjenu kreditnih rejtinga zemalja članica eurozone.
U prijevodu – možemo očekivati cijeli niz novih rezova kreditnih rejtinga.
Beersovi komentari dolaze u trenutku kada šef Europske komisije (EK) Portugalac Jose Manuel Barroso u Bruxellesu predstavlja prijedlog EK-a o izdavanju zajedničkih euro-obveznica koje su mnogi zbog snažnog protivljenja iz Njemačke i Francuske već unaprijed proglasili velikim promašajem.
Kriza u Europi nastavlja se punom parom…
Autor: Bilaj - Siječanj 27, 2012, 11:19:28 prijepodne
Iako mi nikad ni bilo jasno zakaj ova tema nije u Gospodarstvu, svejedno je - jer ekonomija je politika, i politika je ekonomija...
Pa tada još nije bilo podforuma Gospodarstvo, zato sam tu otvorio.
Mislim da je prvi potez relativno dobar. Ja sam uvijek za podizanje PDV-a a smanjivanje nameta na plače.
Ali pod uvijetom da će ukupno porezno opterećenje biti manje ili jednako.
Ali se planira za nešto više od miliardu kuna više porezno opteretiti ljude, te tak nešto ne podržavam.
Druga je stvar što se planira smanjivanje rashoda. Rashodi se moraju agresivno smanjiti. A to sada se baš i ne vidi osim u zdravstvu i poljoprivredi.
Treba srezati državnu i lokalnu upravu. Ako to ne napravi onda rezanje u poljoprivredi i zdravstvu će na kraju više štetiti nego koristiti cijeloj državi.
Zgodno je Sever rekao: Država se raslojava na državnu elitu i obične građane koji plačaju ogromne poreze.
Autor: kuntakinte - Siječanj 29, 2012, 08:52:22 poslijepodne
Financijski dan D
U Zagreb dolaze predstavnici Fitcha, a ubrzo potom i drugih dviju glavnih američkih i svjetskih bonitetnih agencija, da, u razgovoru s ministrom financija i guvernerom HNB-a te bankarima i sindikatima, prikupe informacije za ocjenu sposobnosti države da se zadužuje
...Ocjenu kreditnog rejtinga Hrvatske treba očekivati krajem veljače. Prije nego što ocjena kreditnog rejtinga bude objavljena, agencije će o svojoj odluci obavijestiti hrvatsku Vladu i HNB. Kakvu će ocjenu dobiti Hrvatska, to će ovisiti prije svega o hrvatskoj Vladi, odnosno o njenoj spremnosti da provede uštede i reforme.
Jedno je sigurno: sadašnji kreditni rejting BBB- (što je ocjena koju Hrvatska sada ima kod agencija Fitch i Standard&Poor’s) neće biti popravljen. Hrvatsku čeka ili njegovo očuvanje ili pad rejtinga među financijsko smeće.
Ocjena BBB- zapravo je donja granica koliko-toliko prihvatljivog, srednjeg rizika. Svaka ocjena ispod toga spada u visoki kreditni rizik i za Hrvatsku će značiti pad u veliku financijsku neizvjesnost. Hrvatska će se u tom slučaju, slikovito rečeno, vratiti na financijski Balkan jer rejtinzi svih ostalih zemalja jugoistočne Europe već spadaju u smeće.
Apsolutno najlošiji rejting ima Grčka čija je ocjena CC dno dna. Ali u crvenom su još dvije članice EU iz ove regije, Rumunjska i Mađarska, te Srbija, Makedonija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora i Albanija.
Ako krajem veljače Hrvatskoj bude smanjen kreditni rejting, postat ćemo dio kluba napola bankrotiranih država koje su morale zatražiti pomoć MMF-a ili Europske komisije.
Neki analitičari čak smatraju da se naša regija uopće neće moći izvući iz ekonomske krize bez ozbiljnije i koordinirane akcije MMF-a i EU. To su najcrnje prognoze koje Hrvatska još može izbjeći. Ali, kako?
...Poruka rejting-agencija je jasna: samo smanjivanje javne potrošnje neće povećati konkurentnost gospodarstva i neće osigurati gospodarski rast u budućnosti.
...Među domaćim ekonomistima mogu se čuti i radikalna razmišljanja kako bi bilo dobro da agencije Hrvatskoj sruše rejting jer bi u tom slučaju Vlada bila prinuđena na to da prestane posuđivati novac.
Umjesto da traži kredite počela bi tražiti način kako da pokrene proizvodnju i izvoz.
Dođe li do rušenja kreditnog rejtinga, najizvjesnije je da će Hrvatska zatražiti pomoć MMF-a kao što su to učinile i druge zemlje u regiji. MMF već pomaže Srbiji, Rumunjskoj i BiH, Mađarskoj pomažu i MMF i Europska komisija.
http://globus.jutarnji.hr/hrvatska/financijski-dan-d (http://globus.jutarnji.hr/hrvatska/financijski-dan-d)
Autor: Bilaj - Siječanj 31, 2012, 11:38:31 prijepodne
Jedna druga vijest:
http://www.vjesnik.hr/Article.aspx?ID=91FE25B0-1D68-4F7F-84A8-33FCB88CF7DE (http://www.vjesnik.hr/Article.aspx?ID=91FE25B0-1D68-4F7F-84A8-33FCB88CF7DE)
Industrijska proizvodnja i treću godinu uzastopce zabilježila je pad. Tako je u 2011. na godišnjoj razini pad iznosio ukupno 1,2 posto u odnosu na godinu prije.
Autor: Bilaj - Veljača 07, 2012, 08:23:38 poslijepodne
http://www.poslovni.hr/vijesti/od-litre-soka-drzava-prisvoji-256-kn-proizvodacu-ostane-12-lipa-196293.aspx (http://www.poslovni.hr/vijesti/od-litre-soka-drzava-prisvoji-256-kn-proizvodacu-ostane-12-lipa-196293.aspx)
Slika iz članka govori koliko nam je skupa država:
(http://www.poslovni.hr/img/ArticleImages/177172.jpg)
Autor: Bilaj - Veljača 13, 2012, 04:22:21 poslijepodne
Ja se slažem sa večim PDV-om ali da se istovremeno smanji opterečenje plača.
E sada to je problematično. Naime govori se u vladi da će se najviše plače više oporezivati a najniže će se dodatno osloboditi plačanja poreza.
Ali što to u realnosti znači najviša plača.
Kada tako netko kaže očekivali bi da se najviše oporezuju više, srednje ostanu tu negdje a najmanje da se oporezuju najniže plače.
Ali u realnosti je naša vlada uzeli sebi za pravo da one prosječne plače svrsta u najviši platni razred te po njima da odere najviši porez od 40%.
Kada se zna da prosječna plača ne osigurava preživljavanje 4 člane obitelji zaključak je još strašniji.
Odokativno prosječno jedna mirovina i jedna plača pokrivaju minimalne troškove života 4člane obitelji - a tako nekako je i struktura - jedan radi jedan u mirovini i 2 ne rade (čisto kada se raspodijeli broj umirovljenika, radnika i stanovnika).
Tako ispada da vlada smatra da itko tko to zarađuje više od minimalnih troškova za život je ekstra bogat te ga treba svrstati u najskuplji porezni razred.
Tako se u realnosti poreznom politikom uništava srednji sloj koji treba biti oslonac svakog društva.
Autor: Sledgehammer - Veljača 13, 2012, 04:33:03 poslijepodne
I dalje je potpuno ista sitiuacija kao da vlada HDZ - neznanje, jad, politika činije manjeg otpora i deranje sirotinje, kao i pretvaranje zadnjih ostataka srednje klase u sirotinju, a bogatuni i dalje trljaju ruke - jer nisu financirali kampanju za badave, ovi drže riječ kada je oduživanje u pitanju...
Sve je to ista škola, sve su to pesi iz istog legla...
Autor: Bilaj - Veljača 15, 2012, 09:31:24 prijepodne
http://www.vecernji.hr/vijesti/obitelji-srednjeg-sloja-porezi-odnose-1200-kn-clanak-377008 (http://www.vecernji.hr/vijesti/obitelji-srednjeg-sloja-porezi-odnose-1200-kn-clanak-377008)
Naslov je upravo odgovorajući. Obitelj srednjeg sloja je siromašnija za 1200 kuna. Te tako i dalje uništava vlada hrvatski srednji sloj.
(Srednji sloj nije onaj koji se obično govori u zapadnim zemljama nego jednostavno oni koji uspiju sebe nahraniti, poplačati račune i uštediti išta novaca za crne dane te si priuštiti nekada nešto više)
Autor: BobRock - Veljača 15, 2012, 09:49:03 prijepodne
Naslov je upravo odgovorajući. Obitelj srednjeg sloja je siromašnija za 1200 kuna. Te tako i dalje uništava vlada hrvatski srednji sloj.Ha čuj, neko mora platiti hrvatske dugove. Valjda to nebudu oni koji imaju jedva dovoljno da prežive, oni sa minimalcem ili sa mirovinom od 2000 kuna? Zato ne znam kaj se čudiš? Ak to nemreju oni koji imaju nadprosjećne plaće, koji to onda mogu?
Naravno da bi bilo dobro uvesti dodatni porez onima koji imaju prek 20000 plaću, ali jel bi to opet bilo fer? Opet bi se imal ko buniti. I takvih opet ne bi bilo dost da to državi nekaj značajno pomogne.
Znaš kak bi mi na to moj prijatel rekel:
Sorry, but - jebiga.
P.S. Baš sam pročital zanimljivi komentar na toj stranici Večernjeg:
"liječniku koji ima plaću od 8.000 kn, na ime poreza i doprinosa uplaćuje mu se 6.400 kn / mjesečno ili 76.800 kn / godišnje. Ukratko, od brutto plaće u iznosu 175.200 kn, liječnikova neto plaća iznosi 96.000 kn, od koje će 4.200 kn pojesti dodatni porezi... Od 175.200 kn, on na raspolaganju ima 91.800 kn..."
I sad ti reci jednom nezaposlenom čovjeku, ili nekom na minimalcu koji dela po 10 sati dnevno da je tih 4200 kuna godišnje za jednog doktora katastrofa. Kaj misliš kakav buš dobil odgovor?
Autor: Bilaj - Veljača 15, 2012, 10:00:00 prijepodne
Zato ne znam kaj se čudiš? Ak to nemreju oni koji imaju nadprosjećne plaće, koji to onda mogu?
Govorimo ne o onima koji su nešto bogati nego teret krize će najviše platiti oni koji su do sada uspijeli spojiti kraj s krajem.
S druge strane koliko će DT platiti poreza nakon što HT isplati dividendu?
Koliko če platiti vlasnici banaka u Hrvatskoj nakon što plate dividendu?
To su stvari gdje se treba puniti porez.
S druge strane ja ipak smatram da ne treba dodatno ekstra oporezivati i povećavati opterečenje porezima jer je i ono ovako veliko. Treba uvesti reda i smanjiti potrošnju. Nekoliko hintova: zašto Hrvatske Šume ne mogu noralno poslovati nego dobivaju subvencije od 400 miliona eura, zašto HŽ ne može normalno poslovati a npr kaže se da se dnevno ukrade u HŽ-u 10,000 litara dizela. Koliko bi manje bilo troškova za državu da nije bilo zlatnih WC-a koji na kraju država odnosno ja plačam.
Te stvari će vratiti kredite.
Autor: BobRock - Veljača 15, 2012, 10:10:47 prijepodne
Govorimo ne o onima koji su nešto bogati nego teret krize će najviše platiti oni koji su do sada uspijeli spojiti kraj s krajem.Pa i oni sa minimalcem jedva spajaju kraj s krajem. I penzići. A ovi sa nadprosjećnom plaćom to baš i nisu. Neko to mora platiti kaj je HDZ pokral.
Citat:
...Je slažem se, dobre ideje, i tu treba nekaj napraviti. Ali od nečeg treba početi. Da bu narod to moral platiti to je bilo svima odpočetka jasno. Ali svako si je mislil da nebu baš on, i sad smo malo iznenađeni i razočarani.
Te stvari će vratiti kredite.
Autor: Bilaj - Veljača 15, 2012, 11:40:07 prijepodne
Pa i oni sa minimalcem jedva spajaju kraj s krajem. I penzići. A ovi sa nadprosjećnom plaćom to baš i nisu.
U tome i je problem. Po liniću svatko tko ima nadprosiječnu plaču (doslovno kuna kuna iznad prosijeka) se smatra ekstra bogatim a ta njegova plača ne pokriva niti minimum potrošačke košarice 4-člane obitelji.
Zato ja smatram da svatko tko ima nadprosiječnu (doslovno kuna iznad matematičkog prosjeka) plaču se ne može smatrati bogatašem.
Pogotovo ako mu supružnik ne radi- njegova obitelj spada u socijalne slučajeve jer ne zarađuje dovoljno za minimum života a porezno je svrstan u najviši porezni razred.
Autor: BobRock - Veljača 15, 2012, 12:31:03 poslijepodne
Po liniću svatko tko ima nadprosiječnu plaču (doslovno kuna kuna iznad prosijeka) se smatra ekstra bogatim a ta njegova plača ne pokriva niti minimum potrošačke košarice 4-člane obitelji.Zaboravi potrošačku košaricu. Po njoj penzići ne bi mogli ni preživjeti. To je teoretska i statistička stvar. Mi smo svi daleko od jedne fer šanse za normalan život, mi samo nekak sklapamo kraj s krajem i proživljavamo. I to još odavno, zato ne znam zakaj se ti sad nekaj čudiš.
Citat:
Zato ja smatram da svatko tko ima nadprosiječnu (doslovno kuna iznad matematičkog prosjeka) plaču se ne može smatrati bogatašem.Joooj, sad ti izlaziš sa nekim novim izrazom u diskusiju. Bogataš, ha? Tko je danas bogataš? Samo onaj koji ne treba delati da bi morao živjeti, tak da u tom kontekstu nemremo diskutirati o visini plaće: takav nema plaće.
Citat:
Pogotovo ako mu supružnik ne radi- njegova obitelj spada u socijalne slučajeve jer ne zarađuje dovoljno za minimum života a porezno je svrstan u najviši porezni razred.Danas više ni u Njemačkoj nemreš živjeti od samo jedne plaće. Takav život je nekad bio moguć, danas ne, danas moraju oboje raditi ak očeju "normalno" (kaj je danas uopće normalno?) živjeti. Tak da nije problem u visini te jedne plaće, niti dodatnom porezu na tu plaću, nego je problem da samo jedan supružnik dela. Da nam je gospodarstvo kak treba oboje bi mogli nać posao i donesti plaću doma, ali tu je problem - gospodarstvo nam je u k...u! I tim dodatnim porezima se želi izaći iz roga spina. To smo nadam se svi shvatili. Sad je vrijeme žrtvovanja i gladovanja da možemo izać iz krize.
Prošla su vremena kad se moglo živjeti samo tak, sad bu se trebalo zasukati rukave i delati. I zaboraviti kaj ne možda nekome "normalno".
Autor: Bilaj - Veljača 15, 2012, 12:48:04 poslijepodne
I to još odavno, zato ne znam zakaj se ti sad nekaj čudiš.
Pa razlika je u tome što se nekada prihod oko 7,500 kuna nekada smatralo pragom za bogatstvo a sada se smatra 5,500 kuna- što je apsurd.
To je glavna razlika između nečega što je bilo nekad i nečega što je danas.
P.S.: potrošačka košarica je statistika i teora ali daje indikaciju što treba biti minimalno osigurano svakom kučanstvu. Pravedna porezna politika treba da svaka obitelj može to si osigurati.
Autor: BobRock - Veljača 15, 2012, 01:38:52 poslijepodne
Pravedna porezna politika treba da svaka obitelj može to si osigurati.Slažem se.
No međutim država Hrvatska nema to mogućnosti pružati. To moraju svi shvatiti, naročito oni koji žive na državni trošak. I oni koji su dopustili da se Hrvatska sroza tu gdje je.
To danas jednostavno nije moguće jer bi onda svake godine još više posuđivali. A to nećemo.
Autor: Bilaj - Veljača 15, 2012, 03:21:47 poslijepodne
Pravedna porezna politika treba da svaka obitelj može to si osigurati.
Slažem se.
No međutim država Hrvatska nema to mogućnosti pružati. ...
To danas jednostavno nije moguće jer bi onda svake godine još više posuđivali. A to nećemo.
Porezna politika je jedna strana- druga jest koliko se troši i na što.
Ja smatram da se previše poreza na osnovu dohotka prikuplja te da bi trebalo smanjiti rashode- koji na žalost još uvijek su viši i još uvijek se sve više i više posuđuje :-(
Autor: BobRock - Veljača 15, 2012, 05:48:29 poslijepodne
Porezna politika je jedna strana- druga jest koliko se troši i na što.
Ja smatram da se previše poreza na osnovu dohotka prikuplja te da bi trebalo smanjiti rashode- koji na žalost još uvijek su viši i još uvijek se sve više i više posuđuje :-(
Ma i stim se slažem, ali lako je nama ovdje mudrovati. Da je sve to tak lako izvodljivo ne bi se oni tam u vladi tolko natezali. Nitko ne želi dobiti manje love, ni ti, a kam pak neki seljak, penzić ili policajac. I tu je problem. A infrastruktura mora i dalje funkcionirati.
Stvar je takva da se stvarno slažem s tobom, treba šparati, samo pitanje je gdje? Otpuštati sam tak, u prvih 30 dana kad dojdeš na vlast nemreš. Prvo se mora napraviti, kak je ono Konzum rekel... dubinska analiza? Jer to nije samo tak lako - otpuštati. Da ti delaš u državnoj firmi našao bi sigurno razloge protiv otpuštanja i možda bi klel mater vladi, kao što je to već rađeno ovdje.
Ne znam, ne želim ga braniti, ali nemrem reći da je Zoranu lako.
Autor: Bilaj - Veljača 24, 2012, 12:09:02 poslijepodne
http://www.tportal.hr/biznis/gospodarstvo/178419/HNB-prodao-131-miliju-eura-da-stabilizira-kunu.html (http://www.tportal.hr/biznis/gospodarstvo/178419/HNB-prodao-131-miliju-eura-da-stabilizira-kunu.html)
samo tko zna dokle će moć braniti.
S druge strane inina zarada će biti 0 ove godine = daljnja recesija.
http://www.tportal.hr/vijesti/hrvatska/178431/Izlaskom-iz-Sirije-INA-gubi-svu-dobit-pa-vi-sad-racunajte.html (http://www.tportal.hr/vijesti/hrvatska/178431/Izlaskom-iz-Sirije-INA-gubi-svu-dobit-pa-vi-sad-racunajte.html)
Autor: Bilaj - Veljača 29, 2012, 10:06:07 prijepodne
Autor: Bilaj - Veljača 29, 2012, 01:57:06 poslijepodne
Na kraju listopada sa jamstvima je 59% BDP-a.
Prognoza jest da dug raste a BDP baš i ne pa to znači da će dugovi rasti i preskočiti 60%.
Autor: Bilaj - Veljača 29, 2012, 03:45:57 poslijepodne
Izgleda da je bio pad BDP-a i u 4 kvartalu 2011.
Novi užas u sisku: Još otkaza.
http://www.jutarnji.hr/novi-udarac-sisku--jos-170-ljudi-u-sisku-ostalo-bez-posla--cmc-iskljucio-struju-talionicama-aluminija-i-celika/1009849/ (http://www.jutarnji.hr/novi-udarac-sisku--jos-170-ljudi-u-sisku-ostalo-bez-posla--cmc-iskljucio-struju-talionicama-aluminija-i-celika/1009849/)
Autor: Bilaj - Ožujak 05, 2012, 08:41:39 poslijepodne
Publikacija Hypo banke. Pad u ovoj godini od 2% BDP-a. Strašno.
Prognoza nezaposlenosti sa 13% na 16%.
Tečaj kuna Euro raste do sljedeće godina na 7,60
Grdo bu bilo
Autor: kuntakinte - Ožujak 18, 2012, 10:21:03 poslijepodne
http://www.sisak.info/vijest-cijene/ (http://www.sisak.info/vijest-cijene/)
Hrvati odlaze u kupovinu u BiH
Osim zbog nižih cijena i manjeg PDV-a, sljedećim dolaskom dobiju i povrat PDV-a
http://www.portal53.hr/vijesti/hrvatska-i-svijet/103-hrvatska-i-svijet/2740-hrvati-odlaze-u-kupovinu-u-bih.html (http://www.portal53.hr/vijesti/hrvatska-i-svijet/103-hrvatska-i-svijet/2740-hrvati-odlaze-u-kupovinu-u-bih.html)
Autor: kuntakinte - Travanj 01, 2012, 08:28:39 poslijepodne
..."Očekujem da bi moglo doći, ukoliko ne dođe do nekih izvanrednih situacija posebice oko Irana da bi trebalo doći jer ovako - ovo su previsoke cijene naftnih derivata u odnosu na realne potrebe tržišta", ocijenio je Jasminko Umičević, naftni analitičar.
http://danas.net.hr/novac/cijene-goriva-opet-skacu-sljedeceg-tjedna (http://danas.net.hr/novac/cijene-goriva-opet-skacu-sljedeceg-tjedna)
-
Naziv oglasa: Radna snaga iz Šri Lanke
Ključne riječi: radna snaga
Opis (do 1200 znakova): Selco Continental Pvt. Ltd. nudi radnu snagu iz Šri Lanke. Za više informacija posjetite: www.selcohr.com (http://www.selcohr.com)
http://www1.biznet.hr/Burza/do/article/show?id=118485291&catId=19 (http://www1.biznet.hr/Burza/do/article/show?id=118485291&catId=19)
Svecki poznati i priznati švajseri z Šri Lanke od sad i privami za samo 1500 katarske penez. ( http://www.selcohr.com/vacancy.php?vid=4073 (http://www.selcohr.com/vacancy.php?vid=4073) )
Naziv oglasa: Kvalificirana radna snaga iz Bangladeša za građevinarstvo, proizvodnju odjeće i električari
Ključne riječi: radna snaga, zapošljavanje, građevinarstvo, odjeća, električar
Opis (do 1200 znakova): Posredujemo u zapošljavanju kvalificirane radne snage iz Bangladeša duže od desetljeća. Trenutno je Istočna Europa naše glavno tržište za sve vrste radne snage po vrlo povoljnoj cijeni rada. Naši radnici su visoko kvalificirani sa iskustvom rada u inozemstvu.
http://www1.biznet.hr/Burza/do/article/show?id=116136358&catId=19 (http://www1.biznet.hr/Burza/do/article/show?id=116136358&catId=19)
Naziv oglasa: Radna snaga iz Bugarske
Ključne riječi: radna snaga, održavanje, montiranje, klima, ventilacija
Opis (do 1200 znakova): Bugarska tvrtka Binder Ltd. specijalizirana za montiranje i održavanje uređaja za klimatizaciju, ventilaciju, tehnoloških cijevnih mreža i metalnih konstrukcija nudi visoko kvalificiranu radnu snagu.
http://www1.biznet.hr/Burza/do/article/show?id=117498895&catId=19 (http://www1.biznet.hr/Burza/do/article/show?id=117498895&catId=19)
-
Tvrtka/Naziv: ZVEČEVO d.d.
...
Naziv oglasa: Izgradnja proizvodnog pogona u inozemstvu
Ključne riječi: izgradnja, pogon, čokolada
Opis (do 1200 znakova): Tvrtka je zainteresirana za zajedničko ulaganje u projekt izgradnje proizvodnog pogona u inozemstvu koji bi proizvodio čokoladirane pjenaste proizvode za lokalno tržište. Zemlje interesa: Rusija, Kazahstan, Azerbajdžan, Kirgistan, Letonija, Litva, Moldavija, Tadžikistan, Turkmenistan, Ukrajina, Uzbekistan.
http://www1.biznet.hr/Burza/do/article/show?id=66576703&catId=8 (http://www1.biznet.hr/Burza/do/article/show?id=66576703&catId=8)
Čao,Evropa.
Autor: @Franjo@ - Travanj 03, 2012, 10:44:04 prijepodne
naime, taj vrijedan narod, radisan, katolici, prvo sto bi ucinili ocistili bi korov, sikare , obradili polja, nastancali dijece koja bi u buducnosti placala mirovinu domacim muzima sa tisucugodisnjom kulturom.
Autor: kuntakinte - Travanj 03, 2012, 09:10:43 poslijepodne
http://www.youtube.com/watch?v=8rwXAa7oNL4 (ftp://www.youtube.com/watch?v=8rwXAa7oNL4)
08:20
Ak je več Rockefelleri nisu cepili... Ak jesu-niš od dece.
A i fletno se budu prifčili na balkan-lunge.
Autor: kuntakinte - Travanj 10, 2012, 10:55:29 poslijepodne
http://www.vgdanas.hr/Info/Clanak/4406/u-tri-godine-nestalo-300-obrta.aspx (http://www.vgdanas.hr/Info/Clanak/4406/u-tri-godine-nestalo-300-obrta.aspx)
E,a sad da počnu rikavati oni srejdni i veliki...
Autor: kruno - Travanj 11, 2012, 11:14:50 prijepodne
Kako je lijepo živjeti u demokraciji i biti civiliziran ... informacije iz INE
Trenutne cijene goriva na tom ludom planetu - U CIVILIZACIJI I DEMOKRACIJI!!?????
Austria Diesel EUR 1.392!!!
Belgique Diesel EUR 1.222!!!
France Diesel EUR 1.296!!!
Holland Diesel EUR 1.375!!!
Ungarn Diesel EUR 1.428!!!
Deutschland Diesel EUR 1.492!!!
ostali "NE CIVILIZIRANI I NE DEMOKRATSKI" SVIJET
Azerbaidjan Diesel EUR 0,31
Egypt Diesel EUR 0,14
Ethiopie Super EUR 0,24
Bahamas Diesel EUR 0,25
Bolivie Super EUR 0,25
Brasila Diesel EUR 0,54
Chine Normal EUR 0,45
Equateur Normal EUR 0,24
Ghana Normal EUR 0,09 !!!!!!!
Groenland Super EUR 0,50
Guyane Normal EUR 0,67
Hong Kong Diesel EUR 0,84
India Diesel EUR 0,62
Indonésien Diesel EUR 0,32
Irak Super EUR 0,60
Kazakhstan Diesel EUR 0,44
Qatar Super EUR 0,15
Kuweit Super EUR 0,18
Cuba Normal EUR 0,62
Libye Diesel EUR 0,08 !!!!!!!
Malaisie Super EUR 0,55
Mexique Diesel EUR 0,41
Moldavie Normal EUR 0,25
Oman Super plus EUR 0,20
Pérou Diesel EUR 0,22
Philippines Diesel EUR 0,69
Russie Super EUR 0,64
Arabie S. Diesel EUR 0,07!!!!!!
Afrique Sud Diesel EUR 0,66
Swaziland Super EUR 0,10 !!!!!!
Syrie Diesel EUR 0,10 !!!!!
Trinidad Super EUR 0,33
Thailande Super EUR 0,65
Tunisie Diesel EUR 0,49
USA Diesel EUR 0,61
Venezuela Diesel EUR 0,07 !!!!!
Emirats Ar. Diesel EUR 0,18
Vietnam Diesel EUR 0,55
Ukraine Diesel EUR 0,51
Autor: Bilaj - Travanj 11, 2012, 12:04:38 poslijepodne
http://danas.net.hr/hrvatska/mrsic-predlaze-da-mladi-godinu-dvije-rade-bez-place (http://danas.net.hr/hrvatska/mrsic-predlaze-da-mladi-godinu-dvije-rade-bez-place)
To defakto znači da ljudi koji rade i plačaju ekstra visoke poreze i doprinose za prosječnu plaču se moraju natjecati na tržištu rada sa nekime kojima se ne plačaju svi mogući doprinosi (ovo što govore za uplatu mirovinskog bi značilo vjerovatno minimum svega) + da država još daje 1600 kuna naknade.
Dodatno to je sigurno da će radnici koji rade na taj način biti dodatno plačeni od poslodavca preko nekih crnih računa.
Znači da stavimo to u uspredbu netko tko zarađuje legalno 5,500 neto:
Dobija 5500 kuna neto:
Ukupan trošak sa porezima je 9,286
A po ovom zakonu da taj isti čovijek na kraju dobiva 5500 kuna to ispada:
1600 dobi od države
3900 dobva na crno (to je taman koliko mu može isplatiti preko dnevnica neoporezivo).
državi mora platiti 550 kuna za mirovinsko.
Znači za istu plaču neto od 5500 kuna za jednog radnika se treba platiti ukupno 9286 kuna naprema 4450 kuna za drugog!!!
Ova naša glupa država umjesto da smanji teret na rad oni doslovno ruše cijene rada tako da svi koji rade u privatnom sektoru moraju se boriti sa nelojalnom konkurencijom radnika na koje se doslovno ne plačaju porezi.
Umjesto da se reformira državni aparat da nije tako skup oni će doslovno uništiti sve radnike koje rade u privredi i koji spadaju od tih 17% radnika koji stvaraju nove vrijednosti.
Autor: Mlačanin - Travanj 11, 2012, 12:56:57 poslijepodne
Prema ovom prijedlogu, ne vidim zašto bi oni bili Svete Krave, a mi svi ostali da vesla sisamo.
Autor: Bilaj - Travanj 11, 2012, 01:03:48 poslijepodne
http://danas.net.hr/hrvatska/abenacic/sisi-nas-mrsicu-potegni-ima-jos-makar-decilitar-krvi (http://danas.net.hr/hrvatska/abenacic/sisi-nas-mrsicu-potegni-ima-jos-makar-decilitar-krvi)
(http://danas.net.hr/2012/04/11/0230007.48.jpg)
Doslovno oni koji su na minimalcu su u još goroj situaciji:
onaj tko zaradi inimalac 2200 kuna košta 3223 kune poslodavca.
Onaj po ovom novom zakonu koji dobiva istih 2200 kuna će koštati poslodavca 1100 kuna.
Doslovno svi oni koji rade sada na minimalcu će momentalno dobiti otakz jer za isti trošak mogu dobiti novih 3 radnika.
A svi mi koji moramo raditi u privatnom sektoru budemo biti doslovno masakrirani sa ovakvom cijenom rada.
Autor: koko-vg - Travanj 11, 2012, 01:25:23 poslijepodne
Doslovno oni koji su na minimalcu su u još goroj situaciji:
onaj tko zaradi inimalac 2200 kuna košta 3223 kune poslodavca.
čija je to matematika ? Od koga si to prepisao ? Molim te, daj mi napiši link na taj podatak.
Autor: Bilaj - Travanj 11, 2012, 01:37:44 poslijepodne
čija je to matematika ? Od koga si to prepisao ?
Zar stvarno netko treba očekivati odgovor kada napiše ovakva debilna pitanja.
Autor: koko-vg - Travanj 11, 2012, 02:12:05 poslijepodne
Daj objasni ovu rečenicu iz svog posta: "Doslovno svi oni koji rade sada na minimalcu će momentalno dobiti otakz jer za isti trošak mogu dobiti novih 3 radnika. "
p.s. o debilnosti, razgovaraj sa svojim doktorom.
Autor: mglavovic - Travanj 11, 2012, 02:19:18 poslijepodne
daj napiši podatak do kraja na kaj se misli ... sad na primanja radnika od 2.300,00 kn poslodavac plaća 1.216 kn davanja, a po novom zakonu bi trebao plaćati 1.100,00 kn? Kaj je to po tebi bolje ili lošije ?
Daj objasni ovu rečenicu iz svog posta: "Doslovno svi oni koji rade sada na minimalcu će momentalno dobiti otakz jer za isti trošak mogu dobiti novih 3 radnika. "
p.s. o debilnosti, razgovaraj sa svojim doktorom.
Isuse kaj ti pišeš! Fakat ispadaš neuk! bolje šuti o ovoj temi ako nemaš pojma o plaćama i doprinosima, obveznim davanjima državi. Užas!
Autor: koko-vg - Travanj 11, 2012, 02:42:51 poslijepodne
Autor: mglavovic - Travanj 11, 2012, 02:47:57 poslijepodne
Kad si ti jakoo pametan, onda napiši kolika su davanja poslodavca prema državi na neto plaču od 2.300,00 kn ? Daj nas malo poduči ...
Ispadaš neuk i dalje, ne mogu se samo tako izračunati davanja jer nisu za sve jednaka. Plaća (neto) je samo jedan od parametara, koji se definira na drugačiji način. Ne moraš pisati i pametovati u svakoj temi jer ispadaš smiješan.
Autor: Bilaj - Travanj 11, 2012, 03:23:57 poslijepodne
daj napiši podatak do kraja na kaj se misli ... sad na primanja radnika od 2.300,00 kn poslodavac plaća 1.216 kn davanja, a po novom zakonu bi trebao plaćati 1.100,00 kn?
Pa ljudi moji kakve su tu gluposti napisane.
Pa tu se neke osnovne stvari ne razumiju. Strašno i prestrašno.
Autor: koko-vg - Travanj 11, 2012, 04:00:50 poslijepodne
Mglavović, da pratiš forum malo bolje, primjetio bi da ima poprilično tema u koje se uopće ne petljam jer nemam pojma o tome (za razliku od nekih koji mi to spočitavaju) Prema tome ... ili daj argumente za svoje izjave ili začkomi.
Autor: koko-vg - Travanj 11, 2012, 04:04:26 poslijepodne
Konzultiraj se i ti kod kojeg knjigovođe nek ti veli kolika su davanja poslodavca prema državi plaću koja iznosi 2.300,oo kn neto ...
Autor: kuntakinte - Travanj 11, 2012, 11:26:35 poslijepodne
Kako je lijepo živjeti u demokraciji i biti civiliziran ... informacije iz INEZgleda da cena ovisi o platežene moči; ak moreš platiti više (ak te moreju scediti više) platiš više ak ne-ne.
p.s.
Kruno,do ti je na slike? ;D
Autor: Bilaj - Travanj 11, 2012, 11:27:23 poslijepodne
Bilaj a kaj ti nije jasno ? Koje su to osnovne stvari, po tebi ?Joj gluposti piše koko.
Konzultiraj se i ti kod kojeg knjigovođe nek ti veli kolika su davanja poslodavca prema državi plaću koja iznosi 2.300,oo kn neto ...
Bolje bi mu bilo da nauči što je davanje državi a što ukupni trošak a dok to ne napravi neka
začkomi.
Autor: Bilaj - Travanj 11, 2012, 11:47:39 poslijepodne
http://akcijamladih.org/bolje-grob-nego-rob (http://akcijamladih.org/bolje-grob-nego-rob)
Strašno je što ovo pogađa srž problema- mladi i dugotrajno nezaposleni će biti besplatna radna snaga za osobe poput todorića ili keruma.
Strašno i istinito.
Autor: koko-vg - Travanj 12, 2012, 06:57:51 prijepodne
Autor: tromblon - Travanj 12, 2012, 09:19:27 prijepodne
ako ja pišem gluposti o davanjima , što ne odgovoriš na pitanje o ovom "Doslovno svi oni koji rade sada na minimalcu će momentalno dobiti otakz jer za isti trošak mogu dobiti novih 3 radnika. " završetak citata ... ?
Nažalost tebi koko-bg ne ide ni zbrajanje do 10!
Ako trenutno poslodavac za jednog djelatnika koji je na "minimalcu" izdvaja bruto 2.900 kuna, a novim prijedlogom zakona poslodavac bi za djelatnika koji nema radnog iskustva ili koji je više od dvije godine na zavodu za zapošljavanje trebao izdvojiti svega doprinos za mirovinsko osiguranje (1+2 stup), ukupnog iznosa cca 450 kuna.
Onda je ovo jednadžba:
2900:450 = 6,4 (cca)
Evo za početnika kao ti preporučam da kreneš s ovim,
(http://www.pino-toys.rs/REPOSITORY/388_7494_druga.jpg)
a kasnije kad savladaš ovu "računaljku" možeš kod nekoga platiti instrukcije da te nauči na digitron :)
Autor: koko-vg - Travanj 12, 2012, 10:46:57 prijepodne
Autor: tromblon - Travanj 12, 2012, 12:33:13 poslijepodne
Tromblon, kad bi znao i objasniti sve ovo što si prepisao, kad bi znao da se ovakva "računaljka" kak ti veliš zove abakus, a i da moj nick nije ovakav kako ga ti pišeš ... možda bi uspjeli komunicirati ljudski, bez vrijeđanja.
Drago mi je da si počeo shvaćati da ovakva prepucavanja ne vode ničemu pametnom. Nisam ništa prepisao, a za abakus se nisam mogao sjetiti
Autor: Bilaj - Travanj 12, 2012, 02:07:58 poslijepodne
Drago mi je da si počeo shvaćati da ovakva prepucavanja ne vode ničemu pametnom.
Previše si optimičan.
Njemu je samo da prepucavanja i vrijeđanja.
Anyway.
Ono što me brine jest stalno se jave ovakve vijesti da se Linić dodatno zadužuje:
http://www.vecernji.hr/biznis/linic-predstavlja-nove-obveznice-dovoljno-nam-je-milijardu-eura-clanak-397392 (http://www.vecernji.hr/biznis/linic-predstavlja-nove-obveznice-dovoljno-nam-je-milijardu-eura-clanak-397392)
Ali baš se često pojave ovakve vijesti. Jedino što je malo bolje jest da se zadužuje dugoročnije.
Autor: Jaguar - Travanj 12, 2012, 02:18:01 poslijepodne
stalno se jave ovakve vijesti da se Linić dodatno zadužuje:
http://www.vecernji.hr/biznis/linic-predstavlja-nove-obveznice-dovoljno-nam-je-milijardu-eura-clanak-397392 (http://www.vecernji.hr/biznis/linic-predstavlja-nove-obveznice-dovoljno-nam-je-milijardu-eura-clanak-397392)
Ali baš se često pojave ovakve vijesti.
Stalno se jave.......Ali baš se često pojave......
Bilaj o čemu Vi?
Čovjek dobije dojam kako se Linić svaki dan zadužuje, čak češće nego Šuker a samo što je stupio na dužnost. ;D
Zna se koliki je deficit proračuna čak i uz samnjenje proračuna.
Drugo je pitanje za što će ići to zaduženje? Razvoj ili krpanje proračuna.
Htjeli ili ne mi ćemo se morati još zaduživati, kako bi mogli servisirati sve "aparate".
Važno je da se zaduživanje počne smanjivati i ulagati u razvoj i razvojne projekte.
Autor: Bilaj - Travanj 12, 2012, 02:42:28 poslijepodne
Stalno se jave.......Ali baš se često pojave......Od kada je postao ministar barem svaki mjesec ako ne i češće.
Bilaj o čemu Vi?
Čovjek dobije dojam kako se Linić svaki dan zadužuje.
....
Htjeli ili ne mi ćemo se morati još zaduživati, kako bi mogli servisirati sve "aparate".
Važno je da se zaduživanje počne smanjivati i ulagati u razvoj i razvojne projekte.
Treba početi vračati dugove a ne dizati nove.
Deficit se smanjuje i to je dobro ali za mene nije dovoljno. Deficit treba biti 0.
Autor: Jaguar - Travanj 12, 2012, 04:19:34 poslijepodne
Deficit se smanjuje i to je dobro ali za mene nije dovoljno. Deficit treba biti 0.
Bilaj ne ide to preko noći ni u kućnom budžetu a tek u državnom, to Vam je valjda jasno!
Autor: kuntakinte - Travanj 12, 2012, 10:50:15 poslijepodne
Hrvati uvoze meso i voće koje nitko drugi ne želi kupiti
...Svaki sat u zemlju ulazi 29 šlepera hrane?!
Grivičić tvrdi i da 70 posto prehrambenih artikala koji se kod nas uvoze ne bi ušlo u EU, te da su domaće meso i mlijeko značajno bolje kvalitete od uvoznoga. Tvrdnju potkrepljuju podaci iz Državnog inspektorata: gotovo svaki treći uzorak koji su lani poslali na ispitivanje nije odgovarao propisanim zahtjevima kakvoće.
Grivičić otkriva i mračnu istinu: u siromašnim zemljama proizvodi se zdrava hrana koja odlazi u bogate zemlje, dok bogate zemlje viškove svoje nezdrave hrane prodaju istim tim siromašnim zemljama.
..."Uvjeti su im takvi da nikako ne mogu proizvesti onoliko jeftino voće i povrće kakvo naši uvoznici kupuju na veletržnici u Veroni. A oni kupuju onda kada se cijene obore na petinu početne, iza 10 sati ujutro, kada je kvalitetna roba već prodana. U Hrvatskoj se prodajom takvog voća ostvaruju golemi profiti koje je u poljoprivredi nemoguće ostvariti", kaže Bilić.
http://danas.net.hr/hrvatska/hrvati-uvoze-meso-i-voce-koje-nitko-drugi-ne-zeli-kupiti (http://danas.net.hr/hrvatska/hrvati-uvoze-meso-i-voce-koje-nitko-drugi-ne-zeli-kupiti)
Otrovi na stolu
Ne hranite djecu hrenovkama, paštetama...
...U pravilu hrana koja je više industrijski obrađena sadrži puno više aditiva. Mesne prerađevine, paštete, kobasice, hrenovke, primjer su takvih proizvoda. Posebno su za zdravlje štetni konzervansi koje sadrže, a neki se smatraju kancerogenima.
..."Moramo se pomiriti s time da ništa nije idealno, pa ni hrana, a trovanje u ovoj godini počet će s prvim jagodama iz Španjolske, koje su evidentno snažno zaštićene kako bi izdržale transport do Hrvatske. Po mom mišljenju, te prve jagode ne bi trebalo davati djeci. Zašto? Zato što se pranjem vodom ne mogu osloboditi emulzije pesticida zbog hrapave površine ovih plodova", upozorava naš poznati nutricionist.
http://danas.net.hr/hrvatska/ne-hranite-djecu-hrenovkama-pastetama (http://danas.net.hr/hrvatska/ne-hranite-djecu-hrenovkama-pastetama)
Hrenovke i jaja kao obićno
za doručak si sebi spremila
Ja sam stigo malo prekasno
zadržala me cijela birtija...
Imamo penez samo za otrovati se.
Koka-kola nam je jeftineša,meso turbo jeftino,z Jugoslavijum su nestale normalne vočke i povrčke... Ova tuga,čemer i jad v vočare zgleda kak da je ekshumerana z mrtvoga kuta hladnače.
Autor: kuntakinte - Travanj 12, 2012, 10:51:47 poslijepodne
Strašno je što ovo pogađa srž problema- mladi i dugotrajno nezaposleni će biti besplatna radna snaga za osobe poput todorića ili keruma.
Školovan i bez nade
Treba li ovaj mladić raditi za Mrsićevih 1.600 kn?
Dvadesetosmogodišnjak koji se Danas.hr-u obratio svojom pričom radi od 11. godine, trudi se živjeti samostalno i od svog rada, a ideju koju je predstavio ministar Mrsić da volontiranjem dođe do posla već je davno iskušao. Nije upalila. Naprotiv!
...Danas.hr zatražio je od ministra rada i mirovinskog sustava Miranda Mrsića, koji uporno promovira ideju o volontiranju uz minimalnu naknadu kao priliku za nezaposlene mlade ljude, da čitatelju i nama odgovori smatra li da bi i ovaj mladi čovjek trebao volontirati za naknadu od 1.600 kuna. Odgovor ćemo objaviti čim ga dobijemo.
Ukoliko imate pitanja vezana za rad Vlade, pojedine poteze ili njihov izostanak, a tiču se područja koja smo predstavili, pišite nam na strucnitim@portal.net.hr
http://danas.net.hr/hrvatska/treba-li-ovaj-mladic-raditi-za-mrsicevih-1600-kn (http://danas.net.hr/hrvatska/treba-li-ovaj-mladic-raditi-za-mrsicevih-1600-kn)
Autor: tromblon - Travanj 13, 2012, 01:14:25 poslijepodne
Autor: Bilaj - Travanj 13, 2012, 02:20:39 poslijepodne
Da li su postojeći zaposlenici zaštićeni od otkaza kao preskupa radna snaga, ako se poslodavcu ponudi ista za 6 puta manju cijenu?
Kak bi se reklo How Yes No
Autor: kuntakinte - Travanj 17, 2012, 09:57:03 poslijepodne
WASHINGTON/ZAGREB – Međunarodni monetarni fond snizio je prognoze rasta za hrvatskog gospodarstva, te očekuje u ovoj godini njegov pad od 0,5 posto nakon čega bi tek sljedeće godine mogli očekivati rast od 1 posto.
Godišnja stopa inflacije u Hrvatskoj ove se godine očekuje oko 2,2, posto dok bi iduće godine inflacija mogla porasti na 2,4 posto. Ove se godine također očekuje rast nezaposlenosti na 13,5 posto dok bi iduće godine nezaposlenost trebala biti niža, i iznosit će, prema procjenama MMF-a oko 12,7 posto.
http://www.portal53.hr/vijesti/hrvatska-i-svijet/103-hrvatska-i-svijet/3196-crne-prognoze-mmf-a-za-hrvatsku.html (http://www.portal53.hr/vijesti/hrvatska-i-svijet/103-hrvatska-i-svijet/3196-crne-prognoze-mmf-a-za-hrvatsku.html)
ŠBB-KBB.
"Šta se curi tilo to se curi snilo."
Autor: Bilaj - Travanj 21, 2012, 12:13:35 poslijepodne
Napakon je netko postavio pitanje zašto se netko hvali sa novim zaduživanjem.
http://danas.net.hr/novac/razgrabljene-obveznice-znak-krive-procjene-vlade (http://danas.net.hr/novac/razgrabljene-obveznice-znak-krive-procjene-vlade)
Ako su obveznice razgrabljene onda su mogli staviti manju kamatu dok potražnja ne bi bila u skladu sa ponudom.
Ali naravno baš kao ni prošli ministar- ni ovaj ne razmišlja o tome da se isti krediti moraju vratiti.
Autor: kuntakinte - Travanj 25, 2012, 12:54:51 prijepodne
Nizozemska kao novi izvor nesigurnosti?
Sada je već izvjesno kako će se u Nizozemskoj održati prijevremeni izbori, ali financijska tržišta mnogo više brine razlog: koalicijska vlada desnog centra se raspala jer se nije uspjela složiti oko mjera štednje.
...Jer kriza je pogodila i Nizozemsku. Dugo je gospodarstvo te zemlje uspješno odolijevalo svim izazovima, ali okolnosti sada zahtijevaju da i Haag "stegne pojas" i odrekne se izdataka za novac kojeg nije uspio privrediti. Ali dok su nizozemski desni populisti Geerta Wildersa bili najglasniji u zahtjevima kada se od Grčke tražilo još oštrije mjere štednje, kod štednje u vlastitoj domovini su vladi uskratili podršku.
...Ovog utorka (24.4.) je za vladu u Haagu još svijet bio u redu: objavljeno je kako je bez problema na tržištu kapitala prikupljeno gotovo dvije milijarde eura i to po najboljim kreditnim uvjetima. Jer izgleda da je i investitorima već ponestalo zemalja kojima će posuđivati novac, tim više što je Njemačka već doživjela da joj se plaća - ako uopće uzme pozajmicu.
http://www.dw.de/dw/article/0,,15907107,00.html (http://www.dw.de/dw/article/0,,15907107,00.html)
Gospodarstvo
Platit ću ti, ako uzmeš moj novac!
To se još nije dogodilo: na posljednjoj dražbi njemačkih državnih obveznica, kamata je otišla u - minus! To zapravo znači da kupci tih kratkoročnih obveznica čak plaćaju da bi Njemačkoj posudili novac.
...Ta praksa nije nepoznata: možda običan smrtnik može očekivati da će neka banka nuditi kamate ako se kod nje otvori štedni račun, ali osobito u vremenima krize (na primjer za vrijeme Drugog svjetskog rata) je u bankama Švicarske bilo gotovo samo po sebi razumljivo da solidno naplaćuju tu "uslugu" da ste im odnijeli svoj novac.
http://www.dw.de/dw/article/0,,15656354,00.html (http://www.dw.de/dw/article/0,,15656354,00.html)
Gospodarstvo
Vrhunska tehnologija "Made in China" u Hannoveru
Na ovogodišnjem industrijskom sajmu u Hannoveru je zemlja-partner Narodna Republika Kina. U dosad neviđenom masovnom nastupu kineskih tvrtki, Kina želi pokazati kako je više ne zanimaju "jeftini" proizvodi.
...Jer Kina, smatraju stručnjaci poput Martina Reitza, direktora njemačkog investicijskog sektora financijske kuće Rotschild, se strogo drži svojih "petoljetki".
Sve po "voznom redu"
U prethodnom razdoblju je glavni cilj Pekinga bio osigurati svoju stratešku bazu sirovina i teške industrije. Slijedeća petoljetka predviđa da do 2015. Kina prestane biti tek "tvornička hala" planete, nego da krene u osvajanje novih tehnologija, modernih materijala, biotehnologiju, informatičku tehnologiju - i ono što je tema i ovogodišnjeg sajma u Hannoveru, alternativne energije i pogoni.
..."Bolje Kinezi nego - hedge fond!"
Među zaposlenima u Njemačkoj je isprva vladao golemi otpor akviziciji iz Kine. Doista, isprva se kupnja srednjoročno svodila na uzimanje tehnologije i zatvaranju pogona u Njemačkoj. Ali u međuvremenu su se i Kinezi naučili kako je bolje da njemačke tvrtke ostavljaju da posluju kako su i prije poslovale, slijedeći staru - europsku poslovicu: ako želite jabuku, glupo je posjeći stablo da bi se došlo do ploda. Mnogo je mudrije ubirati jabuke svake godine. Utoliko su i njemački sindikati uvidjeli kako je kineski vlasnik često bolje rješenje nego kojekakvi investicijski fondovi iz Amerike kod kojih se doista ne radi ni o čemu drugom, nego ubrati što veću dobit u što kraćem vremenu.
A za kupnju u Europi i u Njemačkoj je "ovo prilika koja se ukazuje jednom u 1000 godina", izjavio je i savjetnik kineske vlade Zheng Xinli. S obzirom na poteškoće u Europi, tržišna vrijednost 50 najvećih njemačkih tvrtki je samo prošle godine opala za 318 milijardi eura. S druge strane, Kinezima je jasno da će ih težnja za vrhunskom tehnologijom i koštati - ali Peking tu ne želi cjepidlačiti. U navedene sektore vrhunske tehnologije, zajedno s privatnim investitorima kineska vlada u ovoj petoljetki želi uložiti - 1,7 bilijuna dolara (1.300.000.000.000 eura !) Utoliko i stručnjaci smatraju kako je tek pitanje vremena kada će i prva njemačka tvrtka izlistana među najveće u indeksu DAX (Njemački burzovni indeks) postati - kineska.
http://www.dw.de/dw/article/0,,15904655,00.html (http://www.dw.de/dw/article/0,,15904655,00.html)
Jenomu smrklo- drugomu svelo.
Autor: Bilaj - Travanj 25, 2012, 10:25:26 prijepodne
http://www.vecernji.hr/biznis/cacicev-centar-energetiku-drzavnih-tvrtki-trazi-milijune-kuna-clanak-402313 (http://www.vecernji.hr/biznis/cacicev-centar-energetiku-drzavnih-tvrtki-trazi-milijune-kuna-clanak-402313)
Stvara se novi centar (agencija) koja će opet povećati parafiskalna davanja i sukladno tome poskupiti svu energiju za 0,2%.
Umjesto da se odterete rad i poslovanje od svih poreza.
Autor: kuntakinte - Travanj 28, 2012, 10:36:25 poslijepodne
...Grčić je naglasio kako rezultata ima, na primjer, u poreznom sustavu, jer je Vlada novim mjerama i strožom kontrolom naplatila više nego prijašnjih godina, iako smo na dnu krize.
...Rekao je kako osim prehrambene industrije, faramceutike, financijskog sektora, malo što u Hrvatskoj nosi profit i može se po tehnologiji mjeriti sa sličnim sustavima u Europi.
„Nije to čak ni turizam, koji generalno gledajući posluje s gubitkom, no ipak Hrvatska ima velikih šansi zbog svojeg geostrateškoh položaja i zbog činenjice da 50 posto hrane i struje uvozimo, a imamo resurse za proizvoditi struje i hrane ne samo za svoje potrebe nego i za izvoz.", rekao je Grčić.
http://www.portal53.hr/vijesti/sisacko-moslavacka-zupanija/98-smz/3329-ministar-branko-grcic-u-sisku.html (http://www.portal53.hr/vijesti/sisacko-moslavacka-zupanija/98-smz/3329-ministar-branko-grcic-u-sisku.html)
Autor: Bilaj - Svibanj 04, 2012, 08:10:11 prijepodne
Tu je izraženo koliko je opterečenje plače u Hrvatskoj i u Austriji.
http://img713.imageshack.us/img713/676/salv.jpg (http://img713.imageshack.us/img713/676/salv.jpg)
Strašno je npr prikaz odnosa. Za neto plaču od 1000 Eura u hrvatskoj više od pola se mora dati državi.
U Austriji je to opterečenje tek na 2600 Eura.
Autor: kuntakinte - Svibanj 04, 2012, 11:40:51 poslijepodne
IMOVINA STANOVNIŠTVA
Bogatiji smo nego prije krize! Na računima u bankama imamo 17 MILIJARDI kuna više nego u 2007.
U svakoj obitelji netko je dobio otkaz ili mu je pala plaća. PDV je veći, cijene više. Kako su unatoč tome Hrvati toliko uštedjeli?
http://www.jutarnji.hr/bogatiji-smo-nego-prije-krize--na-racunima-u-bankama-imamo-17-milijardi-kn-vise-nego-2007-/1025869/ (http://www.jutarnji.hr/bogatiji-smo-nego-prije-krize--na-racunima-u-bankama-imamo-17-milijardi-kn-vise-nego-2007-/1025869/)
Drek...
Prosečno jemo sarmu a pojedinačno ..?
Autor: Jaguar - Svibanj 05, 2012, 09:01:49 prijepodne
Bogatiji smo nego prije krize! Na računima u bankama imamo 17 MILIJARDI kuna više nego u 2007
Drek...
Ovo je zaista drek, dok se ne vidi struktura štednje, tko to, na koji način i od kud štedi?
Autor: koko-vg - Svibanj 07, 2012, 08:45:24 poslijepodne
Ministri Čačić i Linić u nekoliko su navrata najavili smanjivanje broja zaposlenih u javnim poduzećima, odnosno reduciranje razine plaća. Tako se službeno i neslužbeno spominju brojke da u HŽ-u postoji od 1500 do 3000 viška zaposlenih, u HEP-u od 1000-3300, u HAC-u od 60 do 1000, u Fini, koja je prošle godine "zbrinula" 1200 ljudi, navodno još postoji višak, te u Croatia osiguranju, Hrvatskim šumama, Hrvatskim vodama.... Prema podacima iz 2010., u 25 javnih i velikih državnih poduzeća radi oko 67.000 ljudi, a s poduzećima u kojima država ima manjinski udio ta brojka penje se na 110.000. Sindikalci smatraju da viška zaposlenih nema i spremni su na borbu.
http://slobodnadalmacija.hr/Hrvatska/tabid/66/articleType/ArticleView/articleId/173524/Default.aspx (http://slobodnadalmacija.hr/Hrvatska/tabid/66/articleType/ArticleView/articleId/173524/Default.aspx)
Da u Gradu Gorica postoji sindikat i tu bi se dizal glas da nema viška radnika ? Osim kaj su GV premještaju u staro rodilište a i da nadograde još 2-3 kata za čas bi bili popunjeni. Tako je bivša vlast gdje god je mogla uhljebila što netjaka, što rodjaka ili rodicu, strikana ili zemljaka ... a sad se čude kao pura belom kruvu kak ih je najemput viška ...
Autor: kuntakinte - Svibanj 09, 2012, 12:30:40 prijepodne
Počinje totalna rasprodaja Hrvatske, na bubnju hoteli, restorani, nacionalni parkovi...
Postupak privatizacije provodi Agencija za upravljanje državnom imovinom. Ministarstvo turizma u Katalogu nudi nekadašnje bisere hrvatskog turizma, ali i tvrtke koje još dobro rade.
http://www.mint.hr/UserDocsImages/120427-katalog-invest-web.pdf (http://www.mint.hr/UserDocsImages/120427-katalog-invest-web.pdf)
http://www.dnevno.hr/vijesti/novac/pocinje_totalna_rasprodaja_hrvatske_na_bubnju__hoteli_restorani_nacionalni_parkovi/716972.html (http://www.dnevno.hr/vijesti/novac/pocinje_totalna_rasprodaja_hrvatske_na_bubnju__hoteli_restorani_nacionalni_parkovi/716972.html)
Autor: koko-vg - Svibanj 09, 2012, 02:36:36 poslijepodne
Najveći višak zaposlenih je u ZET-u gdje će biti i najviše otkaza - njih 197. U vrtiće se neće ulagati, ali hoće u obnovu svojih objekata na moru
Nakon gotovo pola godine čekanja Zagrebački je holding donio plan poslovanja koji je skupština tog trgovačkog društva prihvatila jučer s osam glasova za i tri glasa protiv. Velik je to plan za čiju realizaciju ima malo vremena, a kao i prethodnih godina predsjednik uprave Ivo Čović sve nade polaže u prodaju Zagrepčanke i stanova u Sopnici Jelkovec od čega očekuje ukupnu dobit od 120 milijuna kuna. Rasprodajom imovine, ali i rezovima unutar tvrtke kao i novim nametima građanima Čović smatra da će Holding dovesti na zelenu granu, odnosno u plus od 65 milijuna kuna.
Građane od ljeta prema planu Holdinga za ovu godinu očekuju poskupljenja ukopa i kremiranja na gradskim grobljima za 20 posto, porast cijene za održavanje groblja za 30 posto, a zaposlenike Holdinga čekaju rezanja jubilarnih nagrada, otkazi...
Međutim, prodaja i najam stanova u Sopnici Jelkovec teško će biti ostvariti jer interesa za kupnju stanova u tom naselju nema, a Zagrepčanku se neće moći prodati dok se ne utvrde stvarni imovinsko-pravni odnosi. Podsjetimo, Ustavni je sud donio presudu u kojoj daje mogućnost kontroverznom poduzetniku Ivanu Radoševiću da dokaže svoje vlasništvo nad Zagrepčankom, odnosno da naknadno postane jedan od subjekata u prodaji.
Najlošiji mogući poslovni rezultat koji je Čović predvidio značio bi i ove godine gubitak, i to minus od 343 milijuna kuna.
Ipak, ni najbolji poslovni rezultati za 2012., 419 zaposlenika gradske megatvrtke neće spasiti. Naime, za ovu je godinu predviđeno smanjenje broja zaposlenih za njih 304 (otkazi) te 115 osobno uvjetovanih skidanja s platnih lista 18 podružnica.
Najviše će smanjenjem broja zaposlenih za tri posto nastradati ZET-ovci kojih je prema procjeni uprave viška 197, radnici VIO-a gdje je nepotrebno njih 40-ak te Robnim terminalima gdje se predviđa odlazak 30-ak zaposlenih.
Povratak komunaliji
Unatoč činjenici što revizije poslovanja Holdinga koje je naručio i Grad Zagreb još nisu dovršene, uprava je u planu za ovu godinu obznanila da je Holding u 2011. nagomilao minus od 437 milijuna kuna, odnosno 58 milijuna manje nego prije dvije godine.
Za ovu su godinu predviđena ulaganja od više od 400 milijuna kuna, no kao što smo već i pisali, Zagrebački holding vraća se komunalnoj djelatnosti, pa su iznosi osigurani za izgradnju vrtića, bazena i slično marginalizirani, dok će se vodovodna mreža širiti. Također, planiraju ulagati (4,7 milijuna kuna) i u vlastitu turističku djelatnost, tj. obnovu objekata kojima su vlasnici na moru.
Nadalje, u Zagrebparking uložit će više od tri milijuna kuna, a 20 milijuna kuna isplanirali su i za vlastitu Direkciju u ovoj godini.
http://www.vecernji.hr/zagreb/holding-podize-cijenu-ukopa-daje-419-otkaza-rasprodaje-imovinu-clanak-407319 (http://www.vecernji.hr/zagreb/holding-podize-cijenu-ukopa-daje-419-otkaza-rasprodaje-imovinu-clanak-407319)
... a prije 2 mjeseca zaposlili su skoro 100 ljudi kao kontrolore, koliko čujem traže ih još, a sad najednom, imaju višak radnika ... nek ih preraspodjele na nova radna mjesta ... ?
Autor: Bilaj - Svibanj 11, 2012, 03:04:17 poslijepodne
http://www.tportal.hr/biznis/novaciulaganje/193104/Prodajom-zlata-osiromasenih-Hrvata-do-plusa-u-trgovini-s-Austrijom.html (http://www.tportal.hr/biznis/novaciulaganje/193104/Prodajom-zlata-osiromasenih-Hrvata-do-plusa-u-trgovini-s-Austrijom.html)
Autor: kuntakinte - Svibanj 18, 2012, 12:46:51 prijepodne
Milanović: „Želim da svaki radnik ima pravo na božićnicu i regres, ali...."
http://www.portal53.hr/vijesti/hrvatska-i-svijet/103-hrvatska-i-svijet/3674-drzava-nema-novca.html (http://www.portal53.hr/vijesti/hrvatska-i-svijet/103-hrvatska-i-svijet/3674-drzava-nema-novca.html)
Poreznici duguju državi 51 milijardu kuna
Lalovac: „Registrirano je više od 760 tisuća dužnika"
http://www.portal53.hr/vijesti/hrvatska-i-svijet/103-hrvatska-i-svijet/3670-poreznici-duguju-drzavi-51-milijardu-kuna.html (http://www.portal53.hr/vijesti/hrvatska-i-svijet/103-hrvatska-i-svijet/3670-poreznici-duguju-drzavi-51-milijardu-kuna.html)
Autor: kuntakinte - Svibanj 29, 2012, 12:58:17 prijepodne
Minimalna plaća ostaje na 2.814,00 kuna bruto
Kuna oslabila
HNB intervenirao po četvrti put u ovoj godini
Benzin jeftiniji do 27, dizel do 17 lipa
Treće pojeftinjenje u nizu na benzinskim postajama
Mljekari opet na ulicama
Veliki prosvjed najavili za 11.lipnja
http://www.portal53.hr/ (http://www.portal53.hr/)
Pretežno oblačno.
Autor: Master - Svibanj 29, 2012, 09:04:26 prijepodne
Nema rasta BDP-a, nema rasta plaćako da je to bitno,pa bitan je titov rođendan. ;D
Minimalna plaća ostaje na 2.814,00 kuna bruto
Kuna oslabila
HNB intervenirao po četvrti put u ovoj godini
Benzin jeftiniji do 27, dizel do 17 lipa
Treće pojeftinjenje u nizu na benzinskim postajama
Mljekari opet na ulicama
Veliki prosvjed najavili za 11.lipnja
http://www.portal53.hr/ (http://www.portal53.hr/)
Pretežno oblačno.
Autor: koko-vg - Svibanj 29, 2012, 06:33:06 poslijepodne
Autor: Master - Svibanj 30, 2012, 10:40:39 prijepodne
Autor: Master - Svibanj 30, 2012, 11:05:02 prijepodne
Autor: kuntakinte - Svibanj 31, 2012, 01:02:04 prijepodne
Više od 80 tisuća radnika radi a ne prima plaću
Krivci tvrtke koje ne rade svoj posao
Linić: „Za pad industrije proizvodnje krivi su HEP,INA,Željezara Sisak...."
http://www.portal53.hr/ (http://www.portal53.hr/)
Autor: Master - Lipanj 01, 2012, 08:44:19 prijepodne
Koga ovaj jeb... o kojim to on ljudima priča?
Ak priča o svojoj vladi ,i svojim podčinjenima,onda je to točno.
Autor: kuntakinte - Lipanj 04, 2012, 12:57:37 prijepodne
„Pretežak teret za upravljanje u Cestama, Željeznici, HEP-u, da ne govorimo o Šumama i Vodama!"
http://www.portal53.hr/ (http://www.portal53.hr/)
Autor: kuntakinte - Lipanj 06, 2012, 12:55:26 prijepodne
Makroekonomisti ističu kako je ovo negativno iznenađenje
Prosječna plaća 2,5 posto viša
U odnosu na veljaču prosječna plaća viša i sada iznosi 5.499,00 kuna
http://www.portal53.hr/ (http://www.portal53.hr/)
Autor: kuntakinte - Lipanj 10, 2012, 06:00:00 poslijepodne
...Korijen problema leži u činjenici da novac u opticaj ulazi samo kao vanjski dug koji se preljeva u unutarnji. Ne postoji kunska emisija novca od strane središnje banke niti država ima mogućnost financiranja proračunskog deficita izravno iz HNB-a.
...Umjesto da se zalaže za uspostavu punog monetarnog suvereniteta i ukidanje valutne klauzule, novi guverner HNB-a Boris Vujčić želi ukinuti kunu kao sredstvo plaćanja i uvesti euro što će dovesti do daljnjeg ubrzanog rasta cijena kojeg neće pratiti rast plaća.
...
http://s-p.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=272:priopcenje-saveza-za-promjene-povodom-smjene-guvernera-rohatinskoga&catid=57:naslovnica (http://s-p.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=272:priopcenje-saveza-za-promjene-povodom-smjene-guvernera-rohatinskoga&catid=57:naslovnica)
TKO JE NOVI GUVERNER?
Nedjeljni otkriva tajni plan Borisa Vujčica za izbjegavanje potpunog ekonomskog kraha!
Budući guverner Boris Vujčić: Hoće li se oduprijeti pritiscima Vlade da počne tiskati novac?
ERSTE, RAIFFEISEN, UNICREDIT AUSTRIA...
Suočene s rizicima: Agencija Moody's snizila kreditne rejtinge i austrijskim i njemačkim bankama
Kriza trese Europu: Agencija Moody's snizila kreditni rejting 16 španjolskih banaka
NAJVEĆI PAD OD 2010.
Crni travanj donio kolaps trgovine na malo: Potrošnja pala 7,3%, izvoz 20%, a industrijska proizvodnja 9,4%
Rezultati su znatno lošiji nego što se očekivalo, što ukazuje na daljnje slabljenje gospodarskih aktivnosti
Gore od brojki je strah u kojem živimo. Svi su paralizirani, a mi moramo djelovati odmah
OPTUŽENO 20 OSOBA
Banka vlasnica Zagrebačke banke utajivala porez u Italiji? Sud optužio bivšeg šefa uprave UniCredita Alessandra Profuma
40 milijardi eura duga! Je li vrijeme za paniku u Italiji?
http://www.jutarnji.hr/ (http://www.jutarnji.hr/)
Autor: Bilaj - Lipanj 11, 2012, 10:34:44 prijepodne
TKO JE NOVI GUVERNER?
Nedjeljni otkriva tajni plan Borisa Vujčica za izbjegavanje potpunog ekonomskog kraha!
Budući guverner Boris Vujčić: Hoće li se oduprijeti pritiscima Vlade da počne tiskati novac?
Jednom je Rohatinski rekao: HNB ne može tiskati Eure.
I to je istina što mnogi koji zagovaraju tiskanje novaca ne žele priznati.
Hrvatskoj je problem tečaj- ali to je možda najmanji problem. Veći je problem cijelo vrijeme nabijanje novih poreza i davanja, spora državna administracija i zakoni koji često rade protiv izvoznika i proizvođaća a za uvoznike.
Autor: koko-vg - Lipanj 12, 2012, 06:43:12 prijepodne
Na listi od ukupno 59 zemalja, Hrvatska se našla na visokom desetom mjestu. List ističe da trošak zaduživanja Lijepe naše iznosi 563,95 baznih poena, te da je taj trošak u posljednjih pola godine zabilježio pad od 1,9 posto.
Prvo mjesto liste zauzela je Grčka sa 7015,10 baznih poena, zatim Argentina na drugom mjestu s 1183 baznih poena. Na trećem je mjestu Cipar s 906,16 bodova, na četvrtom Ukrajina s 884,81 baznih poena. Slijede Portugal (5), Venezuela (6), Egipat (7), Irska (8), Mađarska (9), Hrvatska (10) pa Španjolska na jedanaestom mjestu.
Iza Španjolske se na 12. mjestu nalazi Italija, a slijede Libanon, Rumunjska, Dubai, Bahrein, Vijetnam, Bugarska, Litva te Island na dvadesetom mjestu.
Zadnje mjesto na tablici s CDS-ovima od tek 52,7 baznih poena zauzela je Norveška.
http://danas.net.hr/novac/hrvatska-visoko-na-listi-zemalja-kojima-prijeti-bankrot (http://danas.net.hr/novac/hrvatska-visoko-na-listi-zemalja-kojima-prijeti-bankrot)
Autor: kuntakinte - Lipanj 14, 2012, 08:20:38 poslijepodne
...Time krivnju svaljuje i na Kathleen Corbet, koja je vodila bonitetnu agenciju S&P i dijelila AAA kreditni rejting čak i za najriskantnije pozajmice. Tu je naravno i Dick Fuld, izvršni direktor Lehman Brothersa koji je upropastio firmu, a posljedično i cijelu Ameriku. Pritom je za vrijeme svog mandata u Lehmanu skupio oko 500 milijuna dolara u raznim kompenzacijama. Krivnju snosi i kineski premijer Wen Jiabao, koji je u ime Kine osiguravao jeftine kredite i omogućio brutalno zaduživanje SAD-u.
http://www.sport.index.hr/vijesti/clanak/time-pobrojao-najvece-krivce-za-krizu-ovih-25-ljudi-je-ekonomiju-bacilo-na-koljena/620585.aspx (http://www.sport.index.hr/vijesti/clanak/time-pobrojao-najvece-krivce-za-krizu-ovih-25-ljudi-je-ekonomiju-bacilo-na-koljena/620585.aspx)
Autor: kuntakinte - Srpanj 02, 2012, 05:39:51 poslijepodne
http://www.totalnifm.hr/vijesti/sezonsko-zaposljavanje-spustilo-broj-nezaposlenih-u-velikoj-gorici/3568/ (http://www.totalnifm.hr/vijesti/sezonsko-zaposljavanje-spustilo-broj-nezaposlenih-u-velikoj-gorici/3568/)
Autor: Bilaj - Srpanj 08, 2012, 09:49:28 prijepodne
Eto napakon je gospodarska diplomacija nešto učinila. EU je ukinula carine od skoro 30% na bešavne cijevi proizvedene u Hrvatskoj.
Nažalost prekasno jer je navedena carina bila toliko dugo na snazi dok u hrvatskoj nije propala proizvodnja bešavnih cijevi.
Autor: Jaguar - Srpanj 08, 2012, 11:21:21 prijepodne
Autor: Bilaj - Srpanj 08, 2012, 11:47:35 poslijepodne
Da vidimo kako se oporezuje kapital, odnosno prihodi iz kapitala (pisem u zagradi usporedbu sa Austrijom):
porez na prihod od kamate: 0% (Austrija 25%)
porez na priod od preprodaje dionica: 0% (25%)
porez na preprodaju nekretnina: 0% (25%)
porez na nasljedjivanje: 0% (Austrija 0% ali kod nekretnina je efikasno 5%)
porez na nekretnine: 0% (Austrija: jako niski)
porez na dividendu: 12% + prirez (Austrija: 25%)
A da vidimo malo poreze i doprinose koji kace one koji ne zive od kapitala nego od rada:
porez na promet: 25% (Austrija 20%)
porez/doprinosi na rad: za trosak od 1.000 EUR (neto od kojih 3.800kn), opterecenje place u RH je 48%
Kapital je u odnosu na rad opterecen vrlo niskim/nepostojecim stopama. Stjecanje radom je totalno destimulirano jer drzava uzima pola i onda od tog malo sto dobijes kad tu placu potrosis drzava uzme jos 25% PDVa.
Autor: Jaguar - Srpanj 08, 2012, 11:56:57 poslijepodne
Autor: kuntakinte - Srpanj 10, 2012, 12:24:41 prijepodne
Dosta se govorilo politički o gospodarskoj diplomaciji.A slobodno tržište i tak to?
Eto napakon je gospodarska diplomacija nešto učinila. EU je ukinula carine od skoro 30% na bešavne cijevi proizvedene u Hrvatskoj.
Nažalost prekasno jer je navedena carina bila toliko dugo na snazi dok u hrvatskoj nije propala proizvodnja bešavnih cijevi.
Dok je politike osobnoga interesa mi na zelenu granu moremo samo z štrikom... Oko...
Da budu ukinuli ono za šečerane? 2015.? Il da rikneju...
Autor: Bilaj - Srpanj 10, 2012, 11:58:27 prijepodne
Da budu ukinuli ono za šečerane? 2015.? Il da rikneju...
U pregovorima sa EU ispregovarano jest da jedna šečera defakto mora biti zatvorena.
Nikada nema slobodnog tržišta.
To je najbolji primjer SAD. Dok nije bila razvijena onda se cijelo vrijeme ponašala protekcionistički, dok u trenutku kada je postala gospodarska sila istog trena je zagovarala otvoreno tržište i tamo omogućila izvozna tržišta za svoje proizvode.
Samo ne baš pametne zemlje (poput Hrvatske) zagovaraju slobodno tržište u trenutcima kada to njima ne odgovara.
npr jedna stvar koja je po meni apsurdna. za aute iz europske unije carine su uvijek bile manje od autiju koji su proizvedeni negdje drugdje. A zašto?
Kakve koristi mi imamo ako je auto proizveden u EU?
Autor: Bilaj - Srpanj 12, 2012, 08:53:42 prijepodne
A sada se i industriji diže cijena plina.
http://www.vecernji.hr/biznis/industrija-nokautirana-vladinim-poskupljenjem-plina-30-clanak-427862 (http://www.vecernji.hr/biznis/industrija-nokautirana-vladinim-poskupljenjem-plina-30-clanak-427862)
prognoza Rohatinskog će biti očito točna:
http://www.vecernji.hr/biznis/posljednja-prognoza-guvernera-rohatinskog-bdp-ce-pasti-1-6-clanak-428887 (http://www.vecernji.hr/biznis/posljednja-prognoza-guvernera-rohatinskog-bdp-ce-pasti-1-6-clanak-428887)
Autor: Bilaj - Srpanj 17, 2012, 10:00:58 prijepodne
http://www.vecernji.hr/biznis/analiticari-drzava-kupnjom-stanova-pogoduje-bankama-clanak-431613 (http://www.vecernji.hr/biznis/analiticari-drzava-kupnjom-stanova-pogoduje-bankama-clanak-431613)
Znači vlada će kupiti stanove od banaka i građevinara i tako ih spašavati. Umjesto da pusti da tržište stanova se normalizira.
Strašno.
Ali meni je najstražnije. Za Dinu i Dioki se govorilo da treba 15 miliona eura da se ponovo pokrene proizvodnja i da se spasi jedna proizvodna grana u hrvatskoj i da se spasi jedna izvozna tvrtka.
Ali vlada govori da nema tih 15 miliona eura za firmu koja proizvodi.
Ali istovremeno će baciti oko 300 miliona eura (odokativno 3000 stanova * 100,000 eura svaki) za spašavanje banaka i građevinara što će dugoročno samo stvarati troškove.
Idioti!!! Ne gine nam recesija do beskonačno.
Autor: kuntakinte - Rujan 16, 2012, 09:20:25 poslijepodne
Da prodamo svu obradivu zemlju u Hrvatskoj ne bismo vratili ni trećinu vanjskog duga!
Skoro 50 milijardi eura duga ubitačno je velika suma za malu zemlju poput Hrvatske i opasno prijeti da joj onemogući bilo kakav ekonomski rast. O koliko velikoj svoti se radi postaje jasno kada se hrvatski vanjski dug primjerice usporedi s cijenom svog poljoprivrednog zemljišta u državi.
...Pri cijeni financiranja od 6 posto godišnje, samo kamate na vanjski dug iznose oko 3 milijarde eura. To obuhvaća sve zadužene, državu, građane i gospodarstvo. Za usporedbu, najvažnije stavke državnog proračuna koštaju manje.
...Globalni dužnički sat sve brže otkucava!
Kojom zastrašujućom brzinom rastu dugovi zemlja svijeta grafički je jasno predočio magazin Economist.
Zbog kamata svake sekunde države i njeni građani sve su zaduženiji, dok istovremeno sva manje ljudi vjeruje da će toliki novci ikada biti vraćeno i kreditorima.
Brojač duga možete pratiti ovdje. http://ca.gdc.economist.com.s3.amazonaws.com/index.html#debt_per_capita+2012+o+hr+dz+xx (http://ca.gdc.economist.com.s3.amazonaws.com/index.html#debt_per_capita+2012+o+hr+dz+xx)
http://www.dnevno.hr/vijesti/novac/da_prodamo_svu_ubradivu_zemlju_u_hrvatskoj_ne_bi_smo_vratili_ni_trecinu_vanjskog_duga/1050283.html (http://www.dnevno.hr/vijesti/novac/da_prodamo_svu_ubradivu_zemlju_u_hrvatskoj_ne_bi_smo_vratili_ni_trecinu_vanjskog_duga/1050283.html)
Autor: kuntakinte - Studeni 02, 2012, 09:24:01 poslijepodne
Vrijednost građevinskih radova manja za 6,1 posto
Država naplatila sedam milijuna kuna
Državnom proračunu prvi novac iz imovine direktora i vlasnika poduzeća koji nisu plaćali porezne obv...
Nove trošarine od 1.srpnja 2013.godine
Niže trošarine za gradske aute, povećavaju se trošarine na cigarete
Neki blagdani uskoro radni?
Linić: „Iduće godine ćemo odlučiti da dio blagdana koje imamo pretvorimo u radne dane"
...Nacija smo koja je poznata po spajanju neradnih dana i stvaranja produženih vikenda koji su nam pritom neradni.
Komentari;
Meni je legendarno kako oni lošu praksu javne uprave gdje je normalno da se jednostavno odlući da se spajaju neradni dani bez ikakvoga diranja u dane Godišnjega i sl, kao i praksa da se dan prije blagdana radi skraćeno ( i to jako skraćeno proglase općom praksom, tj tvrde da se to svuda radi. I onda još lijepo mjesto da počiste nered kod sebe, smišljaju kojekakve zakonske propise kojim napadaju sve.
Evo ja sam spojio neradne dane na način da smo dobili preporuku da uzmemo dan godišnjega tko želi. Jel tko time oštećen? Bit ću dan kraće na nekom drugom korištenju GO jer sam potrošio dan sada.
http://www.portal53.hr/ (http://www.portal53.hr/)
Ovo je komentar ne za "like", ne za karmu nek za pivu. Drito v čuču. Se ovisi o "poslodavcu"- ak ti da da, ak ne-ne. Kakvi zakoni, baljezgarije, Zakoni antigravitacije, poskuplejne peska...
"Nacija smo koja je poznata po spajanju neradnih dana..."
Spojilo na njem prvi i zajdni nišan... Uveli su radnu nedelu i sad još "spajamo". Koji * spajamo!? Nema posla ni penez a oni povečavaju broj radne dan!? Ajmo, ekipa, smanji malo buniku. Malo nas je počela * temeljna matematika? Jel znate računati..?
Što bi se dogodilo kada bi se naša Vlada iznenada našla u Sahari?
- Prvi dan bi se čudili. Drugi dan bi bio sastanak. Treći dan bi poskupio pijesak.
Da Vlada Republike Hrvatske sada izglasa Zakon gravitacije, vjerojatno ni od njega ne bi bilo ništa.
Autor: kruno - Studeni 02, 2012, 11:13:54 poslijepodne
Autor: koko-vg - Studeni 03, 2012, 08:45:25 prijepodne
Autor: ulysses - Studeni 03, 2012, 11:28:13 prijepodne
... već je postalo dosadno bez tvog paljenja na Beusa ... nego, dugo nisi spominjao Lučića ... pukla ljubav ? :P
A, u kakvoj si ti vezi sa Beusom da svaki put reagiraš kad ga netko prozove? Političkoj ili intimnoj?
Autor: koko-vg - Studeni 03, 2012, 12:31:26 poslijepodne
Autor: kuntakinte - Studeni 07, 2012, 09:54:14 poslijepodne
Čudna borba: Plaćaju nezaposlenima da se presele u Norvešku!
Jedan se grad u Švedskoj odlučio na neobične mjere borbe protiv nezaposlenosti.
Zamislite da Hrvatska plaća nezaposlenim građanima odlazak u neku susjednu zemlju kako bi tamo pronašli posao.
http://www.posao.hr/clanci/vijesti/zanimljivosti/cudna-borba-placaju-nezaposlenima-da-se-presele-u-norvesku/4865/ (http://www.posao.hr/clanci/vijesti/zanimljivosti/cudna-borba-placaju-nezaposlenima-da-se-presele-u-norvesku/4865/)
Autor: Jaguar - Studeni 07, 2012, 09:58:31 poslijepodne
Autor: ulysses - Studeni 07, 2012, 10:42:19 poslijepodne
Tko je ono poslao Velkom u stečaj?
Autor: koko-vg - Studeni 08, 2012, 10:49:03 prijepodne
Autor: Jaguar - Studeni 08, 2012, 11:11:49 prijepodne
Stoka sitnog zuba sazvače travu. ;D
Autor: @Franjo@ - Studeni 08, 2012, 01:58:18 poslijepodne
... a tko je ono doveo Velkom do stečaja ? Upravna grada, tržnica, šudrana ? Tko je sve to omogučio Žužiću da kupi za sitnu lovu ??? Da ne ponavljam više ... Da je na vlast došla i Vesna i njen Trgovački demokratski centar ili don Grubišić isto bi bilo, a možda još i gore. Nema šanse da se u skorije vrijeme vratimo u normalu jer ono što je bivša vlast pokrala, potrgala, opustošila i uništila to se može mjeriti jedino katastrofom. Blago stoci sitnog zuba, njima je sve lepo, dobro i kad budu izbori, oni će opet glasati za Franju i HDZ jer on im je stvorio Hrvatsku. Zbilja žalosno.
koji kurac se ti pravis mutav..ta seljacina s bregov je ipak pametniji nego bivsi financijski strucjnak svetskog glasa i ekipa udbaskih potomaka, koji je u to vrijeme kao i sada drmao goricom..zato, imaj gradjanske hrabrosti i pitaj njega...
zucic , vjerujem da ce uskoro opaliti najamnjinu i za ovu novu trznicu , i to treba biti masno ..
apropo, gorickim madjaronima nista nije smetalo da brku biraju ponovno za svojeg sefa..cak im nije smetalo kad je strucnjak za debelu karetini blagim saptom predao INU-u susjedima , jer, jebiga, nije covjek kriv da nezna sto potpisuje..krivi su ipak i samo to, drugi koji su birali.
a ti sad i dalje navlaci kozicu.
Autor: Jaguar - Studeni 08, 2012, 02:16:32 poslijepodne
zucic , vjerujem da ce uskoro opaliti najamnjinu i za ovu novu trznicu , i to treba biti masno ..
Da, koju će vjerojatno platiti proizvođači i korisnici zelene tržnice.
Svi na dobitku a mali radišan čovik ponovno na gubitku, o kojem kak ti grad vodi računa, moš' mislit.
Autor: Muha - Studeni 08, 2012, 04:16:27 poslijepodne
zucic , vjerujem da ce uskoro opaliti najamnjinu i za ovu novu trznicu , i to treba biti masno ..
Da, koju će vjerojatno platiti proizvođači i korisnici zelene tržnice.
Svi na dobitku a mali radišan čovik ponovno na gubitku, o kojem kak ti grad vodi računa, moš' mislit.
A kaj je tvoj GBR napravil ??''...jel zaštitil ljude???...po ljetu je dolazil na tržnicu i rogoboril, puntal ljude, usput svaki put odnosio po dvije vrećice voća i povrća...he..svašta..rugala se sova sjenici...
Autor: @Franjo@ - Studeni 08, 2012, 04:29:25 poslijepodne
A kaj je tvoj GBR napravil ??''...jel zaštitil ljude???...po ljetu je dolazil na tržnicu i rogoboril, puntal ljude, usput svaki put odnosio po dvije vrećice voća i povrća...he..svašta..rugala se sova sjenici...
mislis li ti to na gorickog odiseja ..ja ti stari moj takve zgubidane koji u zivotu prije podne iz poklonnjene jazbine nisu izmigoljili vani obozavammm, njega, i njegove jugoslovene....i cudim se kakvi li su tek oni koji tog vrhunskog prodavaca magle biraju..
Autor: Jaguar - Studeni 08, 2012, 04:43:02 poslijepodne
Zbog čega izlijevaš ovdje hrpu žuči, bedastoća i bljezgarija.
Isto vrijedi i za Franceka van Domovine.
Autor: @Franjo@ - Studeni 08, 2012, 05:30:00 poslijepodne
upravo imamo veselje gledati i slusati produkte takve predizborne nakarade , da jedna strancica , mislim na HNS, koja kao samostalna pripizdina nema sanse da predje izborni prag , zastupljena je u sveukupnom politickom zivotu za desetputa vecim udiom nego to zasluzuje..
zato imamo cast zivjeti sa raznim gazimirima, drugaricom koje optuzuju Hrvatsku za agresiju prema susjednoj Bosni, i sitnih pizduna kao nas goricki odisej koji zive na grbaci onih koji se ujutro ustaju u pet sati i dolaze doma kasno navecer spajajuci jedva kraj sa krajem..
e sad, gradjani ove zemlje ocekuju da ti koje su birali, izvuci ce ovo zemlju iz govana je teska zabluda i gubljenje jedne , ako ne i vise generacije mladih ljudi koji nemaju posla, i jos gore , nemaju niti buducnosti.
tema ove diskusije , recesija, recesija je samo pocetak, dolazi jos mnogo gore.
Upit , koju korist imaju goricko-turopoljski biraci od svojih saborskih zastupnika
Autor: koko-vg - Studeni 08, 2012, 05:47:03 poslijepodne
Autor: @Franjo@ - Studeni 08, 2012, 06:16:22 poslijepodne
Autor: Sledgehammer - Studeni 09, 2012, 11:04:30 prijepodne
jedna od vecih nakarada , a toga je Hrvatska puna kao sipak , je izborni zakon..izborni zakon , koji dozvoljava koaliranje raznih strancica i stranaka/partija prije izbora..
Pa meni se baš čini da je to dobra stvar. Ovako mi unaprijed veli tko misli kaj sa kime, pa se i ja orijentiram i zauzmem stav.
Da mi ta povezivanja - a sa kojima se NE SLAŽEM - vele nakon izbora, osjećao bih se prevareno, jer onda stranka koju odaberem koalira sa nekime za koga ja osobno ne bih glasao ni u ludilu, i onda ispada da sam dao glas onome kome ne želim i da ga je i moj glas doveo na vlast...
Dapače, da se mene pita, koalicije bi morale biti gotove prije izbora, a nakon izbora bi se sastavljala vlada ovisno o postotnom udjelu u izbornom rezultatu. Tako da se ne bi događalo da netko sa frtalj glasova, kao sada Kukuriku, ima kompletnu vlast.
To je nakarada sustava.
Autor: Jaguar - Studeni 09, 2012, 02:13:29 poslijepodne
Pa meni se baš čini da je to dobra stvar. Ovako mi unaprijed veli tko misli kaj sa kime, pa se i ja orijentiram i zauzmem stav.
Da mi ta povezivanja - a sa kojima se NE SLAŽEM - vele nakon izbora, osjećao bih se prevareno, jer onda stranka koju odaberem koalira sa nekime za koga ja osobno ne bih glasao ni u ludilu, i onda ispada da sam dao glas onome kome ne želim i da ga je i moj glas doveo na vlast...
Upravo tako, no što kada se dogodi prebjeg kao DC-ov?
Glasači nisu glasali za HDZ a VŠO je odnijela glasove k HDZ-u.
Takve koj naprave prebjeg nakon izbora bi trebalo odmah sankcionirati suspenzijom u tom mandatu, kaj ne?
Autor: Sledgehammer - Studeni 09, 2012, 02:37:36 poslijepodne
Ukoliko je stranački (što je i logično ukoliko je u Sabor došao sa stranačke liste), onda ne bi smjelo biti problema, jer se time omjer snaga u Saboru ne mijenja.
Samo bi nezavisni, nestranački zastupnici trebali imali pravo na promjenu stranke i ostanka u Saboru - jewr su došli tako da su glasači glasali za njih osobno, za njihovo ime i prezime, a ne stranku.
Tako bi zastupnik koji je došao u Sabor na stranačkoj listi otpadao iz saborskih klupa jer više ne služi stranci koja ga je i dovela u Sabor (obzirom on sam nije bio kandidat na glasačkom listiuću, već je nositelj liste bila stranka!), stranka njegovo mjesto nadopunjuje novim zastupnikom i sve 5. No u hrvatskom političkom čušpajzu i napoju nikada nije bilo pameti, pa se i takove stvari dešavaju - iako iste nikako nisu ni pozitivne ni demokratske, a najmanje moralne.
Autor: Jaguar - Studeni 09, 2012, 05:32:09 poslijepodne
Prebjegništvo nije problem - to se mora riješiti zakonskim stvarima
Kak nije problem, kad je problem a ja sam i govorio o zakonskim rješenjima i da se to zakonom eliminira.
Predhodno sam govorio o prebjegu jedne cijele stranke i njenih svih zastupnika u našem GV.
Sve ovo što si pisao odnosilo bi se na jednog zastupnika iz neke stranke i to je u redu, ako mandat pripada stranki a on prebjegne oduzeti mu mandat i dati novom zastupniku(sljedećem sa liste) te stranke.
Ali govorio sam o cijeloj stranci, kao što bi se pojedinačnog takvog zastupnika eliminiralo jednako tako i cijelu stranku u konkretnom mandatu ukoliko se takvo što dogodi.
A na sljedećim izborima za novi mandat neka biračima pravdaju svoje poteze.
Iako ovo nije direktno tema, posredno je jer i zbog ovakvih problema imamo recesiju i krizu, u najmanju ruku krizu vlasti a time i krizu zajednice.
Autor: @Franjo@ - Studeni 09, 2012, 05:41:54 poslijepodne
imati dovoljno sultana velecanstvenih i larinih izbora, a ni u kojem slucaju ne da nauce podici nogu povise gleznja..
zato, imamo sulfere u vladi slucajnog premjera i prvog zamjenika uz jos i vece stetocinje u saboru koji se osim prodavanje magle u svijetu gdje se cijeni znanje , posao, savjesnost, ti birani po nakaradi bili bi socijalni slucajevi.
Autor: kuntakinte - Studeni 09, 2012, 07:19:16 poslijepodne
je li mandat zastupnika njegov osobni ili stranački?To je rešeno v "Slučaju Brdek"- to je nijova osobna... stvar. Tak je i sad Vlatka odnesla mandat HSPa v... nekam drugam i ona penzinerka jednak.
Kak kokošji rep- kak veter pune tak i on stoji.
Autor: Sledgehammer - Studeni 09, 2012, 09:49:27 poslijepodne
Kak nije problem, kad je problem a ja sam i govorio o zakonskim rješenjima i da se to zakonom eliminira.
Pa rekoh - nije problem AKO SE RIJEŠI ZAKONSKI (što nije jednako izjavi da to KONKRETNO SADA NIJE PROBLEM. Jer očito je.
Predhodno sam govorio o prebjegu jedne cijele stranke i njenih svih zastupnika u našem GV.
Pa iskreno, nisam preveč u tom lokal-politikantstvu, a niti me isto baš i preveč zanima, no mislim si da ak je riječ o cijeloj stranci, znači da je to i politika te stranke i da to nije izjednačivo sa potezima pojedinaca koji se ponašaju kontra stranačke stege i politike.
To je rešeno v "Slučaju Brdek"- to je nijova osobna... stvar.
To i je ono kaj je loše.
Autor: tromblon - Studeni 10, 2012, 10:41:50 prijepodne
je li mandat zastupnika njegov osobni ili stranački?To je rešeno v "Slučaju Brdek"- to je nijova osobna... stvar. Tak je i sad Vlatka odnesla mandat HSPa v... nekam drugam i ona penzinerka jednak.
Kak kokošji rep- kak veter pune tak i on stoji.
Za razliku od tebe one ipak misle svojom glavom, jesi li ikada tako razmišljao? Jednopartijski sustav više ne postoji, jedino u tvojoj futavoj glavi. Kokodačeš o prelasku Vlatke Pejak, a ne spominješ razloge. Cijelo vodstvo je dalo ostavke jer se nisu slagali s politikom koju je počeo voditi Srb. Sroljo futavi već mi je puk kuki tvog klepetanja. Daj se prvo informiraj prije nego pišeš o nečemu. U svakoj temi pametuješ i sudiš, jadniče jadni...
Autor: Jaguar - Studeni 10, 2012, 11:21:55 prijepodne
Autor: kuntakinte - Studeni 10, 2012, 12:24:06 poslijepodne
Autor: kuntakinte - Studeni 18, 2012, 09:44:34 poslijepodne
Na konferenciji za tisak 13.11. Vilim Ribić je u ime Matice sindikata ukazao na činjenicu da se iz krize ne može izaći mjerama štednje koje predlaže vlada. Kao mjere za izlazak iz krize naveo je 'štampanje novca' i promjenu tečajne politike (devalvaciju kune) - upravo za te mjere zalaže se i naša stranka.
...To je neistinita izjava jer oni nama ne daju božićnice zato da bi se mogli zaduživati, jer ako nama ne daju božićnice, onda će održati kreditni rejting. A zašto im treba kreditni rejting? Da bi se mogli iznova zaduživati, vrlo jednostavno ... ti ljudi lupetaju.
Država treba potaknuti proizvodnju, investicijski ciklus... ne smije smanjivati potrošnju građana zato jer je to ekonomski štetno i ako je to tako onda država jednostavno mora stvorit novce. Tko može stvorit novce? Ja kad sam zadužen u svojoj obitelji ne mogu naštampat sebi novce, ali država to može napravit i to je preporuka svih umnih ljudi. Jučer je Milanović rekao da će biti 5 godina stagnacije, da je to rekla Angela Merkel. Kakva je to politika koja se miri s 5 godina stagnacije. Zašto se miri s time? Zato što neće iskoristiti instrumente koje ima na raspolaganju, neće štampat novce, neće mijenjat tečaj i onda imate problem koji imate.
http://s-p.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=286:puna-podrska-vilimu-ribicu-u-suprotstavljanju-vladinim-mjerama-stednje&catid=57:naslovnica (http://s-p.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=286:puna-podrska-vilimu-ribicu-u-suprotstavljanju-vladinim-mjerama-stednje&catid=57:naslovnica)
Autor: kuntakinte - Prosinac 24, 2012, 07:51:49 poslijepodne
Irci su, unatoč krizi, nastavili ulagati u obrazovanje, dok hrvatska Vlada 'kreše' sve izdatke za te svrhe, uključujući i plaće profesora i nastavnika.
...Irci su unatoč krizi nastavili ulagati u obrazovanje
Irska je jedna od tri članice eurozone koje su zatražile financijsku pomoć, ali je u reorganizaciji svoje privrede napredovala znatno više u odnosu na druge dvije zemlje, Portugal i Grčku.
Zanimljivo je da je to uspjela čineći upravo suprotnog od onoga što radi hrvatska Vlada, koja je u samo godinu dana mandata zemlju također uspjela dotjerati do statusa 'smeća', prema rejting agenciji S&P.
Irci su naime, unatoč krizi nastavili ulagati u obrazovanje, dok hrvatska Vlada 'kreše' sve izdatke za tu svrhu, uključujući plaće nastavnika i profesora. Irsku ekonomiju spasila su i ranija ulaganja u visokotehnološku proizvodnju. Dok su hravtske vlade ulagale u ceste, Irci su novac trošili na širenje moderne informatičke infrastrukture što je privuklo strane IT kompanije.
- Kada je Intel razmišljao o dolasku u Irsku, tražili smo državu s prihvatljivim poreskim sustavom, obrazovanom radnom snagom, poticajima za ulaganjima te kvalitetnom mrežom obrazovnih institucija s kojima bi smo mogli surađivati, rekli su u toj kompaniji koja i u krizi cijelu Europu pokriva iz svog irskog središta. U toj su zemlji pronašli upravo ono čega u Hrvatskoj ni dan danas nema.
http://www.dnevno.hr/vijesti/svijet/eu/74249-unatoc-rejtingu-smece-irska-ekonomija-raste-no-rade-upravo-suprotno-od-hrvatske-vlade.html (http://www.dnevno.hr/vijesti/svijet/eu/74249-unatoc-rejtingu-smece-irska-ekonomija-raste-no-rade-upravo-suprotno-od-hrvatske-vlade.html)
Italija pred izborima: 'Pao' Mario Monti, Berlusconi najavljuje povratak
Monti je svoju ostavku predao na kratkom sastanku u predsjedničkoj palači ubrzo nakon što je parlament usvojio proračun njegove vlade za 2013. godinu.
http://www.dnevno.hr/vijesti/svijet/eu/74165-italija-pred-izborima-pao-mario-monti-berlusconi-najavljuje-povratak.html (http://www.dnevno.hr/vijesti/svijet/eu/74165-italija-pred-izborima-pao-mario-monti-berlusconi-najavljuje-povratak.html)
Berlusconi najavio mogućnost napuštanja eura
Ako Njemačka ne prihvati da ECB mora biti stvarna središnja banka, ako se ne smanje kamate, bit ćemo prisiljeni napustiti euro i vratiti se vlastitoj valuti kako bismo bili konkurentni, rekao je Silvio Berlusconi.
http://www.dnevno.hr/vijesti/svijet/eu/73907-berlusconi-najavio-mogucnost-napustanja-eura.html (http://www.dnevno.hr/vijesti/svijet/eu/73907-berlusconi-najavio-mogucnost-napustanja-eura.html)
Autor: kuntakinte - Veljača 04, 2013, 10:02:00 poslijepodne
I dok se zemlje koje su se prije nekoliko godina našle u vrtlogu globalne financijske krize teškom mukom rješavaju problema, izgleda da je građanima Islanda to pošlo za rukom.
Zbog teške financijske i bankarske krize, Island se prije nekoliko godina nalazio u teškom gospodarskom položaju, za mnoge čak i težem nego Grčka. Danas je Island velikom brzinom na putu oporavka. Kako je uspio ovaj preokret, objašnjava u razgovoru za Deutsche Welle islandski predsjednik Olafur Ragnar Grimsson.
Prije nekoliko godina Island se nalazio u teškom gospodarskom položaju. Danas Vašoj zemlji ide mnogo bolje. U čemu je tajna ovog uspjeha?
Postoje dva glavna razloga zašto se Island nalazi na putu ka oporavku, s rastućim gospodarstvom i padom nezaposlenosti. Kao prvo smo mi na samom početku shvatili da se ne radi samo o financijskoj i gospodarskoj krizi nego o dubokoj političkoj, socijalnoj pa može se reći i krizi čitavog pravnog sustava. Zbog toga smo u svim ovim sektorima pokrenuli temeljne reforme. Htjeli smo postići više pravednosti i promijeniti mehanizme donošenja odluka. U ostalim dijelovima Europe se na krizu gleda isključivo kao gospodarsku krizu. I drugo: mi se nismo držali dosadašnjih ustaljenih recepata za izlazak iz krize.
To se prije svega odnosi na činjenicu da se niste bavili spašavanjem banaka?
Točno. Mi smo banke pustili da odu u stečaj. Ja sam se uvijek pitao: zašto se ponašamo kao da su banke svete krave gospodarstva? Što banke razlikuje od ostalih poduzeća, recimo iz sektora telekomunikacije ili transporta? To su sve privatna poduzeća i ako kao takva rade greške, onda ih treba pustiti da odu u stečaj. U protivnom se bankarima šalje signal da mogu raditi što ih je volja. Ako su uspješni, žive kao bubrezi u loju, ako su neuspješni, porezni obveznici plaćaju za njihove greške.
Mi smo osim toga uveli kontrolu prometa kapitala. I jer nam je jako stalo do našeg socijalnog sustava, nismo proveli mjere štednje na koje su prisiljene zemlje Europske unije. Prije nekoliko godina su nas europski čelnici žestoko kritizirali zbog našeg kursa ali sada je vidljivo da se Island oporavlja mnogo brže.
No Island je ipak iznimka: jako mala zemlja koja osim toga sama odlučuje o svojoj valuti jer se ne nalazi u sustavu eura.
Svakako je bila od velike koristi činjenica da smo mogli devalvirati našu krunu. To je bilo jako važno.
...Što se zapravo dogodilo s islandskim bankama?
One su propale i otišle u stečaj. To, ponavljam, nije ništa neuobičajeno i kod ostalih poduzeća se događa stalno. Mi smo osnovali nove banke kako bi servisirali islandsko gospodarstvo. Nikada mi nije bilo jasno zbog čega bi banke u jednom modernom, globalnom društvu morale uživati specijalan status.
Hoće li Island pristupiti Europskoj uniji i zoni eura?
O tom pitanju se na Islandu već neko vrijeme raspravlja. I uglavnom je velika većina građana protiv. Kada su naše banke propale, neko smo vrijeme mislili da bi nam bilo lakše da smo članica Europske unije. Danas znamo da to nije istina.
Pogledajte malo sjevernu Europu: Grenland, Island, Velika Britanija, Norveška, Danska i Švedska. Niti jedna od ovih zemalja nije uvela euro. Većina se odlučila za zasebno rješenje i danas im je bolje nego drugima.
http://www.dw.de/pouke-islanda-pustiti-banke-u-ste%C4%8Daj/a-16564277 (http://www.dw.de/pouke-islanda-pustiti-banke-u-ste%C4%8Daj/a-16564277)
Nizozemska nacionalizirala još jednu banku
Zbog velikih gubitaka na tržištu nekretnina, posebice u Španjolskoj, Nizozemska je nacionalizirala četvrtu najveću banku u toj zemlji .
Nizozemska je nacionalizirala SNS Reaal, četvrtu najveću banku u toj zemlji, zbog velikih gubitaka na tržištu nekretnina, posebice u Španjolskoj.
Jeroen Dijsselbloem, nizozemski ministar financija, na tiskovnoj konferenciji u petak objavio je odluku o nacionalizaciji banke i rekao kako je sada "SNS Reaal u potpunosti u vlasništvu nizozemske države", kako javlja javlja FT.
Izvršni direktor SNS Reaala, Ronald Latenstein, šef financija i predsjednik Uprave su podnijeli ostavke. Iz banke je objavljeno da "nisu mogli preuzeti odgovornost za scenarij nacionalizacije".
Ministar financija Jeroen Dijsselbloem u priopćenju je istaknuo da je "uzeo u obzir sve alternative koje uključuju privatne ulagače", ali da nije našao niti jednog koji bi mogao jamčiti stabilnost nizozemskog bankarskog sustava.
Budući da je i ABN Amro također u rukama države nakon nacionalizacije 2009, sada imamo dvije od četiri strateški važne nizozemske banke u državnom vlasništvu. SNS Reeal bila je previše važna da bi bankrotirala, a Europska komisija blokirala je plan dokapitalizacije nizozemske bankarske i osiguravajuće grupe SNS.
Nizozemska je članica eurozone, a ministar financija Dijsselbloem nedavno je imenovan predsjedateljem vijeća ministara financija eurozone.
Sredstva poreza neće se koristiti za financiranje nacionalizacije, ali će ići ravno u trezor, rekao je Dijsselbloem. U suprotnom troškovi bi bili viši nego da je banka SNS Reaal bankrotirala.
http://www.h-alter.org/vijesti/europa-regija/nizozemska-nacionalizirala-jos-jednu-banku (http://www.h-alter.org/vijesti/europa-regija/nizozemska-nacionalizirala-jos-jednu-banku)
Autor: @Franjo@ - Veljača 04, 2013, 10:28:02 poslijepodne
lijepo je to sto zbori islandski predsjednik, ali usporediti sa slucajem hrvatske to ne ide.
naime, usporedba sa ijednom imalo uredjenom zemljom, uljudbenim drustvom je nemoguce.. jer ovaj hrvatski nakradani sistem koji je doveden do savrsenstva je samo gubljenje vremene i mazanje ociju smrklima..
umjesto bilo kakvog kopiranja , uspredbe, za pocetak bilo bi itekako korisno da hrvatski gradjani kada pola dana izgube cekajuci u redu bilo u drzavnim uredima, lokalnim, gradskim, da kad dodju na red pred blentavim birokratom koji od prvog dana zaposlenja po vezi nije nauicio ama bas nista, da bar moze kod njega kupiti ako nista drugo onaj jebeni biljeg , vec da ne mora trcati do kioska 500 metara udaljenog i onda ko mladi majmun ponovno cekati u redu da to preda kretenu na drugoj strani pulta.
eto,mali pomak, koji hrvate kosta godisnje milijardu sati i jos vise kuna..
pusti ti island, nisu hrvati islandjani, niti ce biti na tom levelu za par slijedecih stoljeca.
Autor: kuntakinte - Veljača 04, 2013, 11:59:52 poslijepodne
da kad dodju na red pred blentavim birokratom koji od prvog dana zaposlenja po vezi nije nauicio ama bas nista,Kak ni, njofra, kak ni?
Lepo piše na vrate "Radno vreme sos stranke, ukorak i patak, od-do" a nutre nje šest se stisnulo v male kancelarije veličine Brenine gač na kave (a ni gablec( ni kaflec))- vele, još ti nije gotovo parip iako je prošlo mesečnica dana- ono žvagu, legalizacija, ludnica.
I posle "dvojke" okarenem se i u vrata blenem telečin očin, znam da sam bio naišo u "neproizvodni dan", ali ne piše na vrata nit "kafenisanje" u ponedeonik, sprijedu i čeprdac. I sad ako me prepoznaju ima da dobijem još mesec dana "nagradno" "okašnjenja".
Legalizacija je, * ga..., ono, ludnica, gužva...
AUDIO: Pizzerija se osvećuje Ministarstvu uprave
Na snimci se može čuti audio-skeč na kojem netko iz Ministarstva uprave želi naručiti pizzu preko telefona, no da bi to napravio treba dugo čekati na liniji, trpiti da ga prebacuju s jednog 'stručnjaka' na drugog, samo da bi saznao da mora cijelih sat vremena čekati naručeno.
A gde je pecat ?!Mica ubica (http://www.youtube.com/watch?v=FTbXSTe7BIg#)
Autor: kuntakinte - Veljača 17, 2013, 12:56:48 prijepodne
Republiku Hrvatsku ćemo podijeliti na pet regija, donijeti planove, te pokrenuti velik broj investicija za što će biti potrebna ogromna građevinska operativa. Tvornice bačene u stečaj ponovno ćemo aktivirati, a tisuće radnika vratiti na posao, što će dovesti do rasta BDP-a od 20 posto u roku od deset godina – ističe između ostalog mr. Hromin Sturm.
http://www.dnevno.hr/vijesti/hrvatska/78652-cijela-hrvatska-ce-postati-veliko-gradiliste-a-nezaposlenost-i-vanjski-dug-posve-ce-nestati.html (http://www.dnevno.hr/vijesti/hrvatska/78652-cijela-hrvatska-ce-postati-veliko-gradiliste-a-nezaposlenost-i-vanjski-dug-posve-ce-nestati.html)
I, odeeee on... A ni povedal kak.
Autor: kuntakinte - Ožujak 31, 2013, 10:53:24 poslijepodne
U klasičnu štednju više očito nitko ne vjeruje. Kamate na pologe se toliko niske da ne pokrivaju ni stopu inflacije. Stoga ne čudi da je ulaganje u nekretnine sve popularnije.
Usprkos, za ovo doba godine, izuzetno niskim temperaturama, Laura Lammel svakodnevno od ranog jutra obilazi svoja gradilišta. Gradi se i dalje, ignorira se kiša i snijeg, jer mušterije čekaju. A njih je sve više. U doba niskih kamata gradnja je "IN" i za mnogo jedini ispravan način da se trenutno uloži novac.
http://www.dw.de/gradili (http://www.dw.de/gradili)šta-na-svakom-koraku-zahvaljujući-krizi/a-16700510
Srbija ukida RTV pretplatu zbog krize
Vučić je obavijestio one koji sudjeluju u pisanju zakona o elektronskim medijima da pretplatu treba ukinuti i da ne treba uvoditi nove namete građanima, već da će se Javni servis financirati iz proračuna dok se ne pronađe bolje rješenje. Još preostaje rješavanje pitanja nezavisnosti uređivačke politike RTS i RTV.
http://www.dnevno.hr/vijesti/regija/82885-srbija-ukida-rtv-pretplatu-zbog-krize.html (http://www.dnevno.hr/vijesti/regija/82885-srbija-ukida-rtv-pretplatu-zbog-krize.html)
I Hrvacka!
Samo se sad bu zval "žbljflj harač"...
I ni komunalna naknada nek porez na nekretnine, teri je isti, samo se drugač zove (nije govno nego se pas posr`a, (a isto košta)), a more se zvati i "kurta na murte v momentu sreče".
TKO JE BLIŽE CIPRU? 26 Ožujak 2013
'Dok Srbija izlazi iz krize Hrvatska sve dublje tone: Zato jer Milanovićeva Vlada i ne zna da ne zna!'
U Srbiji su napravili politiku razvoja, pa su otvorili stotinjak tvornica u kojima radi od 500 do 600 ljudi. Zamislite što bi za Hrvatsku značilo deset, a ne stotinu tvornica sa po pet stotina zaposlenih! Mi smo daleko od toga jer Hrvatska vlada još nije ni ustanovila u čemu griješi – ističe dr. Ljubo Jurčić.
http://www.dnevno.hr/vijesti/hrvatska/82519-dok-srbija-izlazi-iz-krize-hrvatska-sve-dublje-tone-zato-jer-milanoviceva-vlada-i-ne-zna-da-ne-zna.html (http://www.dnevno.hr/vijesti/hrvatska/82519-dok-srbija-izlazi-iz-krize-hrvatska-sve-dublje-tone-zato-jer-milanoviceva-vlada-i-ne-zna-da-ne-zna.html)
