Autor Tema: Mala Švicarska  (Posjeta: 122944 )

0 Članova i 2 Gostiju pregledava ovu temu.

Offline Sledgehammer

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 5157
  • Karma: +4/-3
  • Spol: Muški
  • oʞɐdoɐu šɐq ɯɐs sɐuɐp
Odg: Mala Švicarska
« Odgovori #30 : Svibanj 27, 2011, 10:09:41 prijepodne »
Svaka im čast, svi pametni na svijetu znaju kako se štiti svoje imanje, tradicija, kultura, autohtonost, običaji, kao i pravo domaćina koji je istinski svoj na svome. A najvažnije je da je kod tih pametnih to posao države, a ne pojedinaca i malih grupica koji se na svojemu moraju boriti protiv vlastite države i okoline za bi uspjeli u bilo čemu od toga.
“Ja sam samo pas. I nemam svoj dom. A nemam ni glas. Ti mi moraš reći i ime i gdje ću naći svoju sreću kad zapuše bura ili padnu kiše. Ja sam samo pas. Pogledaj mi oči, dodirni me nježno, budi sve što trebam. Moj čovjek. Moj spas.”

Offline Newbie

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 1047
  • Karma: +0/-0
  • Spol: Muški
  • Stručnjak za potpuno nevažne stvari
Odg: Mala Švicarska
« Odgovori #31 : Svibanj 27, 2011, 03:01:00 poslijepodne »
Svaka im čast, svi pametni na svijetu znaju kako se štiti svoje imanje, tradicija, kultura, autohtonost, običaji, kao i pravo domaćina koji je istinski svoj na svome. A najvažnije je da je kod tih pametnih to posao države, a ne pojedinaca i malih grupica koji se na svojemu moraju boriti protiv vlastite države i okoline za bi uspjeli u bilo čemu od toga.

ILike this... odnosno, tak je!

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: Mala Švicarska
« Odgovori #32 : Lipanj 13, 2011, 10:05:38 poslijepodne »

I vevo se vidi kak to (na TV, jezično nestandardno) delaju nemačko govoreči Švicarci

Na švicarsko-nemačkomu radiju i TV širom su oprta vrata nestandardizeranomu schwitzerdütschu (s tem da su germanski Helvečani totalno nepismeni v svemu govoru – praktički nigdar najnemu nesu pisali; pišu samo na standardu).

Evo primera zajne “TV-Arene” (alla parlaonica / latinica) posvečene otklonu od koriščejna nuklearne energije v CH. Si gosti (vuklučivo predsednike vodeče švicarske stranki) vuru i pol se spominaju na (saki svemu) nestandardizeranomu jeziku. Samo predsedniki SP-a (z francuskoga tala CH) i FDP-a (z taljanskoga tala CH) se spominaju na kniževnomu nemačkomu, z tem da razmu švicarsko-nemački nestandard i ne im za istoga treba prevoditela.
Švicarci trenutočno oko 60 posto energije dobivaju z vodne elektran, a oko 40 % z nuklearki.


Citat:
Vide(l)o: «Arena»: Atomausstieg zwischen «historisch» und «hysterisch», 10.06.2011. , 80 min.
(Otklon od atoma med «historijskem» i «histerijskem»)
http://www.google.de/url?q=http://www.videoportal.sf.tv/video%3Fid%3D3d7e3745-e9f0-4e40-b5a7-113948369010&sa=U&ei=hSX2TYz8McOE-wao3sDmBg&ved=0CBsQtwIwBQ&usg=AFQjCNHo_UcQ1U8kVi5z6avIk46RHcMbXw
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: Mala Švicarska
« Odgovori #33 : Srpanj 24, 2011, 01:34:06 prijepodne »

Dobro-došli
na domaču stranicu občine Habsburg



Občina Habsburg v švicarskomu kantonu Aargau (AG), z 430 stanovnikov,  nosi ime negda močne europske aristokratske familije. Dvorec Habsburg zezidan oko leta 1020. na vrhu „Lesičjoga brega“ (Wülpelsberg)  ober istoimenoga sela važi kak sedišče (ishodišče) Habsburgovcov.

Posetitel ili stanovnik bu na-ve domače stranice nešel puno obavesti o naše občine, vuprave, obhođejnu z vlasti, ter druge korisne atrese.

http://www.habsburg.ch/


#################################################

Dvorec Habsburg

Dragi gosti


Habsburg, od leta 1804. v posedu kantona Aargau, jedini je dvorec v kantonu s posebnem smeštajnem kapacitetom. Još vuščuvani zapadni del bivšoga dvostrukoga dvorca smeščenoga na vrhu „Lesičjoga brega“ (Wülpelsberg) z pogledom na dolinu reke Aar, na Schenkenbergertal  („Dolina šenkanoga / poklonenoga brega“), ter na  Eigenamt  („Vlastiti vured“).
Odotu se moru videti i dvorci Brunegg (Zdenci) i Wildenstein (Divli, divlačji kamen).
Ima se pogled na bernski („medvedov“) i St. Gallenski alpski svet. Ne za pozabiti ni Schwarzwald (Crnošumje) na severu, niti vlastite brege, Juru.

Nuter vugostitelskoga objekta (v pogonu od leta 1979. z oko 25 težakov) je od-skora i izložba
(med malem i velikem turnom, kak i v samomu velikomu turnu). Oprta je da i naš restoran, bez vodiča za-badava.
Na tablami je domumenterana dinastija Habsburg, povest zidajna i naselavajna, ter sakodnevnica gradeca (burga). 

V cele iže je bežična LANska mreža (Hot spot - Hotnjanski špot).

Oprti smo celi dan (09-24 vure).
Pazite na nedelatne dane objekta: 
01.10.-30.04.: pondelek i tork,
01.05.-30.09: pondelek.

http://www.schlosshabsburg.ch
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: Mala Švicarska
« Odgovori #34 : Srpanj 24, 2011, 01:35:07 prijepodne »

Legenda o Wilhelmu Tellu (i Habsburgovci)

Wilhelm Tell je bil poznat kao frčni strelec samostrelom. Vu-to vreme, Habsburgovci su šteli zauzeti (T)UR.I i ojačati svoj vutecaj v Švicarske ke je izazivalo revolt građanov (i selakov). Austrijski Vogt (naglednik) v Altdorfu, Albrecht Gessler, poznati i kak Hermann, postavil je na glavnomu gradskomu placu drug na vrh teroga je obesil svoj škrlak. Naredil je da se si meščani poklone pred nim. No, Tell je odbil pokloniti se, zbog čega je bil zaprt.

Za kaznu je moral pogoditi jabuku na glave svega sina, Waltera, a ak ne vuspe, obadva buju pogubleni. Jenako tak, ak pogodi jabuku, obečani su mu oprost i sloboda. Dana 11. studenoga 1307. Tell je vuspel prepoloviti jabuku na sinove glave z jenoga jedinoga pokušaja. Kad ga je Gessler pital zake je napel drugu strelu, otpovedal mu je da bi ž-njum ubil Gesslera da je terem slučajom vubil sina. Gesslera je to razlutilo ter ga je pak dal zaprti i prevesti brodom prek jezera do svega dvorca v Küssnachtu. Brod je zatekla oluja na luzernskomu jezeru*, no Tell se spasil. Po kopnu je došel v Küssnacht, pričekal Geslera i vubil ga. Taj podvig izazval je pobunu tera je dovela do oslobođejna stare Švicarske konfederacije od Habsburgovcov.

Wilhelm se leta 1315. boril v bitke pri Morgartenu. Zgubil je život leta 1354., dok je pokušaval spasiti dete tero se taplalo v planinske reke Schächenbach v (T)UR.IJU.


* Vierwaldstättersee – jezero četiri kantonov: Schwyz, [/color](T)UR[/color].I, Unterwalden i Luzern.


Zvir:
Hrv. ŠTA.ndard: http://hr.wikipedia.org/wiki/Wilhelm_Tell
Slov. kajkavščina: http://sl.wikipedia.org/wiki/Viljem_Tell 


Vide(l)o: Jabuko   (iliti strelajne v jabuku)
Wilhelm Tell - Der Apfelschuss, 05:00
(letna pozornica Matten pri Interlakenu)
 
Wilhelm Tell - Der Apfelschuss

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Vide(l)o: Zlatni (i)metek
Peter Alexander - Bonanza & Der goldene Schuss 1969, 01:51
(film z leta 1969., Heintje & Hansi Kraus)

Peter Alexander - Bonanza & Der goldene Schuss 1969

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Strelajne z snajperskum puškum kalibra 0,50 – gađajne lubenice na glave

VUPOZORENJE!
NAJTE probati i vi delati ovo ke vidite v ovomu videu! Zaizres iliti ozbilno – NAJTE!!
VIDEO JE SAMO VIDEO-MONTAŽA.
V videu iza ovoga («Iza scene») se vidi kak je zapraf nastal (v)lažnak.


.50 Cal William Tell, 01:02

.50 Cal William Tell

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Iza scene
Behind the Scenes - .50 Cal William Tell, 01:03

Behind the Scenes - .50 Cal William Tell

Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: Mala Švicarska
« Odgovori #35 : Srpanj 24, 2011, 01:36:26 prijepodne »

Obiležavajne 625. obletnice bitke pod Sempachom med Habsburgovci i Švicarci

Švicarski krugovaldio SR-DRS, nedela, 3.7.2011.:

Pučka proslava vuz obletnicu bitke pod Sempachom

Sempach se prisetil pobede Eidgenosov (Švicarcov) nad Habsburgovci pred 625 let.
Tradicionaln marš na bojno pole prvi put je zamejnen z pučkum feštum. Nada: dogodek bi tak trebal privleči mejne desne ekstremistov.


Obširneše (na nemačkomu):
http://www.lu.ch/20110703_drsonline-gedenkfeier-sempach.pdf

Posebna medmrežna stranica posvečena (l)jubilarne proslave:
http://www.lu.ch/gedenkfeier-sempach.htm


* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *


 Bitka pod Sempachom

Bitka pod Sempachom (kanton Luzern) odigrala se 9. srpna leta 1386. Ona je v povesti Švicarske bila vrhunec sukoblavajna (konflikta) med Habsburgovci i Eidgenosi (Švicarci). Bila je važen dogodek za nezavisnost CH-konfederacije.

Tu je nastala i legenda o junaštvu Arnolda von Winkelrieda. Po te legende on se itil na kopla puno brojnešoga neprijatela, ter tak navlekel i porušil koplanike. Tak je nastal prolaz za odlučujuči napad Švicarcov.


Nemački: Schlacht bei Sempach
http://de.wikipedia.org/wiki/Schlacht_bei_Sempach

Angliški (engleski): Battle of Sempach
http://en.wikipedia.org/wiki/Battle_of_Sempach

(Turo)polski: Bitwa pod Sempach
http://pl.wikipedia.org/wiki/Bitwa_pod_Sempach

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

 Vide(l)o: bitka pod Sempachom
Medieval 2 total war Schlacht von Sempach, 04:23

Medieval 2 total war Schlacht von Sempach

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Rodolubna balada
Arnold Winkelried, naš heroj: Sloboda jenoga prolaza
Arnold Winkelried, unser Held: Der Freiheit eine Gasse, 02:39

Arnold Winkelried, unser Held: Der Freiheit eine Gasse
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Sledgehammer

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 5157
  • Karma: +4/-3
  • Spol: Muški
  • oʞɐdoɐu šɐq ɯɐs sɐuɐp
Odg: Mala Švicarska
« Odgovori #36 : Srpanj 25, 2011, 12:08:11 poslijepodne »
Ljudevit, tema se zove "Mala Švicarska" - i treba govoriti o mogućnostima koje ima HRVATSKA i kako ih najbolje iskoristiti, a ne pričati o švicarskoj povijesti i legendama. To bi prije išlo u podforum povijesti...
“Ja sam samo pas. I nemam svoj dom. A nemam ni glas. Ti mi moraš reći i ime i gdje ću naći svoju sreću kad zapuše bura ili padnu kiše. Ja sam samo pas. Pogledaj mi oči, dodirni me nježno, budi sve što trebam. Moj čovjek. Moj spas.”

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: Mala Švicarska
« Odgovori #37 : Srpanj 25, 2011, 10:32:41 poslijepodne »
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Sledgehammer

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 5157
  • Karma: +4/-3
  • Spol: Muški
  • oʞɐdoɐu šɐq ɯɐs sɐuɐp
Odg: Mala Švicarska
« Odgovori #38 : Srpanj 26, 2011, 09:00:45 poslijepodne »
Da me ne shvatiš krivo - ja volim čitati Tvoje članke i postove, no ovdje je tema metaforičnog naziva, a odnosi se na Hrvatsku, i sa pravom Švicarskom nema nikakve veze...
“Ja sam samo pas. I nemam svoj dom. A nemam ni glas. Ti mi moraš reći i ime i gdje ću naći svoju sreću kad zapuše bura ili padnu kiše. Ja sam samo pas. Pogledaj mi oči, dodirni me nježno, budi sve što trebam. Moj čovjek. Moj spas.”

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: Mala Švicarska
« Odgovori #39 : Rujan 13, 2011, 11:18:56 poslijepodne »
Mala Švicarska i Velika Gor(opadn)ica

Dok se jeni (zaje)benevolentno zalažu sa POzitivno-iskustvenu helvetizaciju Hrvatske, drugi punum parum delaju na kro(p)atizacije Švicarske.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *   

Eukropske integracije z Kroacije

(V švicarskomu gradecu Hutwillu)
Parikožar Ivek* z kropom v teromu su se kuvale HRenovke poparil je bivšu ženu
(ne samo po kože)

Ivek je pre kuvajna «Wienerli»-jov Luju* pital jel oče i ona teroga. (S)ex-žena je rekla da neče, a kad su hrenovke bile skuvane goropadnica si je provokativno skoro se dela sebe na tajner.

U boj, u boi(l) - boiling water reactor reaction
Goropadnica je dobila ke je (ne) zaslužila - Ivek ju je po(š)kropil.
Pofurena goropadnica lekopterom je odvežena v bolnicu v Turicum (Zürich).
(Turo)policija ne imala posla, jerbo se dogodek ne zbil v züriškomu, nek v  medvedgradskomu kantonu (Bern).
Posle preslušavajna na medvedgradske policije Ivek je mam puščen domom.     

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *   

Š(I)VICAJNE I KROPSKE VRUČINE

Zalij to smeče suzama sreče....

Tata je zalio mamu!
Hrvat u Švicarskoj zalio bivšu suprugu loncem kipuće vode

Žena je teško opečena, a ozlijeđen je i njihov petogodišnji sin. Starije dijete nije ozlijeđeno.

Piše: ašr/VLM, Večerni, 29.08.2011 

(Zl)obitelsko nasilje
– Tata je zalio mamu kipućom vodom – kazao je petogodišnji Tomislav bolničarima koji su stigli u stan obitelji Hrvata Ivice* J. (34) (kako su muškarca nazvali u švicarskom Blicku, koji i donosi priču o obiteljskoj tragediji) nakon dojave policiji o obiteljskom nasilju. Prema informacijama kojima se zasad raspolaže, bivši su se supružnici sukobili u stanu u kojemu su nekada živjeli u švicarskome gradu Huttwilu.

Ivica i pivica, Luja i žuja - kipjatok
Ivica J. i Luja L. sjedili su za kuhinjskim stolom. Na štednjaku se grijala voda.

Ukropčena goropadnica
U jeku svađe Ivica J. primio je lonac i vrelom vodom zalio bivšu suprugu. Žena je teško opečena i helikopterom je prebačena u bolnicu u Zürich, a kipuća je voda ozlijedila i malenog Tomislava. U stanu je bio i stariji sin, devetogodišnji Josip, koji nije ozlijeđen.

Brak v krop.otarnice povesti
Susjedi su posvjedočili da je iz stana često dopirala buka, premda su se supružnici razišli prije desetak mjeseci. Istraga još traje, a dječaci su privremeno smješteni kod udomitelja.

* Ime poznato redakcije

Zvir ŠTAndardnohrvatski:
http://www.vecernji.hr/vijesti/hrvat-svicarskoj-zalio-bivsu-suprugu-loncem-kipuce-vode-clanak-322290
Zvir nemački:
Vater verbrüht Mutter – Ivica J. (34) ist wieder auf freiem Fuss
http://www.blick.ch/news/schweiz/zentralschweiz/ivica-j-34-ist-wieder-auf-freiem-fuss-180319
Er hat seine Ex mit der Wienerli-Pfanne verbrüht - Es tut ihm ein bisschen leid, aber er fühlt sich immer unheimlich provoziert.
http://www.blick.ch/news/schweiz/bern/ich-habe-meine-ex-verbrueht-180373

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *   

(Zl)obitelsko breza. kojne – Sega tela gospodar
«Vudri mili Ivek da bar po ruke znam da sem ti (bivša) žena»

Sli-kaj:
Negdašno izletišče «Svoga Tela Gospodar», Velika Buna (Krušak)
http://www.destinacije.com/datum_nav.asp?lang=de&pg=1&datum=23.09.2009.&cp=36&s=Next

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *   

cyber parikožar
(se «najfrižeše» vesti mraclinske)

http://mraclin.bloger.hr/

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *   

 KUD DUČEC, SMOTRA 2011, GRLIČICA GRKOVALA, 06:54

KUD DUČEC, SMOTRA 2011, GRLIČICA GRKOVALA
« Zadnja izmjena: Rujan 13, 2011, 11:36:31 poslijepodne Ljudevit Kaj »
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: Mala Švicarska
« Odgovori #40 : Rujan 13, 2011, 11:22:50 poslijepodne »
Švicarska je iskala i našla zvezdu – v (Kajzer)Avguštanovcu

Najpoznateša šoferica v Helvecije je Maya Wirz z Kaiseraugsta, pobednica natecajna «Švicarska išče zvezdu 2011» - Die grössten Schweizer Talente (DGST).

Finale je bilo 20. ožujka 2011. Maya je popevala «Time To Say Goodbye» (Con te partiro).
Jen tjeden posle finala Wirz je potpisala vugovor z Sony Music. Nejni prvi album se očekuje v rujnu 2011.

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *   

(K)wikipedia: najvekši švicarski talenti
Die grössten Schweizer Talente (DGST)
(na nemačkomu):
http://de.wikipedia.org/wiki/Die_gr%C3%B6ssten_Schweizer_Talente

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *   

Vide(l)o
(vuz moderaciju na lepe švicarske kajkavščine;
moderator (i) pevač DJ Bobo)
:
Die grössten Schweizer Talente: Maya Wirz, 07:48
(O Mio Babbino Caro)

Die grössten Schweizer Talente: Maya Wirz


Vide(l)o
Maya Wirz, 02:56
Con te partiro (Time to say goodby)

Maya Wirz

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *   

Lijevi Štefanki - Auguštanovec,MNLVG8.,2011.08.14.,Dubranec, 10:45

Lijevi Štefanki - Auguštanovec,MNLVG8.,2011.08.14.,Dubranec
« Zadnja izmjena: Rujan 13, 2011, 11:24:42 poslijepodne Ljudevit Kaj »
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: Mala Švicarska
« Odgovori #41 : Listopad 22, 2011, 01:12:06 prijepodne »

PETOKOL(EN)ONAŠI

(AU)GUŠTI SU GUŠTI

I "Peta Švicarska" slavi 1. August

1. kolovoza ovoga leta na švicarske televizije DRS SF1 ob 20:05 vur povodom švicarskoga nacionalnog praznika bila je prikazana TV emisija pod motom "Peta Švicarska"! Moderator Jean-Marc Richard se vusredotočil na izvandomovinske Švicarce i pokazal kak oni slave švicarski nacionalni praznik 1. August.


Obširneše:
(vuklučivo članek «1. August - švicarski nacionalni praznik»)
http://croatia.ch/7dana_ch/110801.php

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

»Grbava» Švicarska – Grbi švicarske kantonov
1. August (1291) Happy Birthday Schweiz, Suisse, Svizzera, Svizra, Switzerland – Wappenfest, 03:37

1. August (1291) Happy Birthday Schweiz, Suisse, Svizzera, Svizra, Switzerland - Wappenfest

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

FARINGAŠI – Vrni se nazaj
FORINGAŠI - Verni me nazaj, 03:01

FORINGAŠI - Verni me nazaj
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: Mala Švicarska
« Odgovori #42 : Listopad 22, 2011, 01:15:57 prijepodne »

Ze Švicarske z lubavlu
Iz Švicarske s ljubavlju

„Italiju su kroz četrdeset godina pod Borgijama potresali ratovi, teror, ubojstva i krvoprolića, ali je dala Michelangela, Leonarda da Vincija i renesansu. U Švicarskoj su imali bratsku ljubav, petsto godina demokracije i mira, i što su uspjeli proizvesti? Satove s kukavicom!“

Čuvena replika Orsona Wellesa iz „Trećeg čovjeka“ Švicarsku predstavlja kao zemlju koja je dosadu brendirala kao svoj izvozni adut. No, zadnjih nekoliko mjeseci streloviti je uzlet franka dojučerašnju Arkadiju pretvorio u pravu tvornicu katastrofičnih vijesti. Zemlja na koju su svi, nekako po defaultu, gledali sa simpatijama, pa i čežnjom, postala je objektom dubokoga prezira tisuća nesretnika ucviljenih sve skupljim kreditima.

Ako je franak ozbiljan razlog za njegovanje nimalo nježnih osjećaja prema alpskoj državi, ovdje vam nudimo nekoliko desetaka itekako važnih razloga da, svim novčanim tegobama unatoč, i dalje sa simpatijama upravljate pogled prema zemlji koja je dala mnoštvo genijalaca, a našu civilizaciju zadužila brojnim dostignućima.

Izbor imena i artefakata što ga nudimo nasumičan je i ograničen tijesnim novinskim prostorom. Čak i kada bismo ovdje publicirane natuknice množili s dva ili tri, ni izbliza ne bismo iscrpili sve važne švicarske adute. No i ovako oskudan izbor ponudit će, nadamo se, instruktivan uvid u zemlju čiji sâm spomen odnedavna izaziva zebnju.

Ursula Andress – glumica koja je u prvom filmu iz serijala o Jamesu Bondu („Dr. No“, 1962.) izronila iz morske pjene i, umjesto na žal, iskoračila u erotske snove barem milijardu-dvije muškaraca.

James Bond – zacijelo vam je promaknulo, pa nije na odmet upozoriti: junak serije romana Iana Fleminga dijete je iz miješanog braka između Škota Andrewa Scotta i Švicarke Monique Delacroix.

Le Corbusier (1887.–1965.) – rođen kao Charles-Edouard Jeanneret postao je francuskim državljaninom tek 1930. Čovjek koji je revolucionirao modernu arhitekturu i urbanizam, svojim je projektima mijenjao gradske vizure u Europi, Aziji, Sjevernoj i Južnoj Americi.

Čokolada – omiljenu slasticu niti su patentirali, niti je čine najbolje na svijetu (znalci i snobovi švicarskim će proizvodima uvijek pretpostaviti belgijske), no deseci megauspješnih tvrtki kao što su Nestle, Suchard, Lindt, Frey, Toblerone... čine ih neupitnim kraljevima čokolade.

Dadaizam – dok je Prvi svjetski rat razarao države, grupa umjetnika okupljena oko noćnog kluba „Cabaret Voltaire“ u Zürichu počela je razarati konvencije umjetničke prakse. Pokret koji je bio protiv svega, pa i sebe sama, početkom dvadesetih godina počinje posustajati, no njegov utjecaj na sve sljedeće generacije avangardista naprosto je nemjerljiv.

Henry Dunant – poduzetnik i društveni aktivist koji je, zgrožen užasom kojemu je 1859. svjedočio u bici za Solferino, prionuo stvaranju nadnacionalne i neutralne organizacije koja bi se jednako skrbila za sve stradalnike. Tvorac Crvenoga križa prvi je dobitnik Nobelove nagrade za mir (1901.).

Friedrich Dürrenmatt – proslavljeni dramatičar, romanopisac i esejist koji je, po osobnom priznanju, ostao u sjeni vlastita djeda, uglednog satiričara: „Moj djed je jednom poslan u zatvor na deset dana zbog pjesme koju je napisao. Meni nikada nisu iskazali takvu počast.“

Albert Einstein – rođenjem Nijemac, preselio se u Švicarsku 1895., u dobi od 16 godina, a državljanstvo je dobio 1901. Prezime glasovitog tvorca teorije relativnosti odavno se drži sinonimom za genijalca.

Ementaler – sir koji je rupe brendirao kao nutricionistički adut, ali kojega Švicarci nisu uspjeli brendirati kao nacionalnu jestvinu, pa se diljem svijeta pod časnim i nezaštićenim imenom štancaju inačice nedostojne švicarskog izvornika.

Roger Federer – tenisač koji je dugi niz godina superiornošću nad protivnicima svakome velikom natjecanju umanjivao napetost i draž.

Max Frisch – njegov roman „Homo Faber“ udario je bolnu pljusku tehnokratskoj civilizaciji i dogmi da su hladna racionalnost i željezni zakoni logike jedina jamstva napretka. Dramatičnim, pak, raspletom pljusnuo je milijune dirnutih čitatelja.

Alberto Giacometti – nadrealist kojega se matični pokret odrekao. Njegovi uznemirujući, bizarno istegnuti kipovi žena i muškaraca dojmljivo su korespondirali s duhom epohe koja se suočila s ratom, logorima, razaranjima i etničkim čišćenjem.

Jean-Luc Godard – heroj francuskoga novog vala dijete je švicarskih roditelja, a u zemlji svojih predaka proveo je dio formativnih godina.

Heidi – junakinja dvaju romana književnice Johanne Spyri, potom i mnogih što animiranih, a što igranih filmskih adaptacija, naša nezaobilazna družbenica u nježnim godinama.

Hermann Hesse – žig književnog besmrtnika Nobelov mu je komitet udario 1946. godine. Dva desetljeća kasnije procvat kontrakulturnih pokreta i hipijevštine učinit će Hesseova djela nezaobilaznim uresom svakog tinejdžerskog kantunala.

Martina Hingis – 209 tjedana uživala je u statusu najbolje tenisačice svijeta. Osvajačica pet grand slam naslova povukla se u sportsku mirovinu nakon što je u Wimbledonu 2007. imala pozitivan nalaz tijekom testiranja na kokain.

Arthur Honegger – jedan od najvećih skladatelja dvadesetog stoljeća, glasovit po djelu „Pacific 231 (Mouvement symphonique No. 1)“, koje je izravno nadahnuto zvucima što ih proizvodi željeznička kompozicija.

Jodlanje – ono što je počelo kao oblik komunikacije lokalnih gorštaka koji su se dovikivali s brijega na brijeg, razvilo se u osebujnu pjevačku tehniku koja lokalno stanovništvo raznježuje, a ostatak svijeta tjera na kidanje od smijeha.

Carl Gustav Jung – otac analitičke psihologije. Njegov utjecaj možda i nije osobit na području medicine ili psihijatrijske terapije, ali je upravo impresivan u širem području kulture, naročito u interpretaciji mitologije.

Hans Küng – svećenik i mislilac koji je odbacio dogmu o papinoj nepogrješivosti, nakon čega je izgubio licenciju za podučavanje katoličke teologije. Oštar kritičar pontifikata Benedikta XVI. , ali i višedesetljetni prijatelj Josepha Ratzingera.

Paul Klee – umjetnik kojega su dovodili u vezu s ekspresionizmom, kubizmom, futurizmom, nadrealizmom i apstrakcijom, ali čije se djelo opire jednostavnom svođenju u stilske ladice. Možda je najbliži „hvatanju“ esencije Kleeova izraza bio Rainer Maria Rilke koji je jednom prigodom zaključio kako su njegovi crteži transkripcija glazbe.

Claude Nicollier – Švicarac koji je od svih sunarodnjaka najdalje dogurao u životu: kao jedini astronaut iz svoje zemlje četiri je puta space shuttleom lansiran u svemir.

Jean-Jacques Rousseau – najutjecajniji filozof prosvjetiteljstva i pisac kanonskih djela kao što su „Društveni ugovor“ ili „O porijeklu nejednakosti“, cijeloga života ponosno se predstavljao kao građanin Ženeve.

Montreaux – zemlja koja nije dala nijednog „teškaša“ jazza, može se pohvaliti najvećom glazbenom smotrom u toj žanrovskoj niši. Festival u Montreauxu općenito se drži Lourdesom ili Fatimom za sve pravovjerne sljedbenike evanđelja po Milesu Davisu.

Paracelsus – punim imenom Philippus Aureolus Theophrastus Bombastus von Hohenheim. Iza tako bombastična imena krije se glasoviti liječnik, botaničar, alkemičar, astrolog i okultist. Drže ga pionirom uporabe kemikalija i minerala u medicini, uživa u časti oca toksikologije i djeda psihoterapije.

Hermann Rorschah – psihijatar koji je razvio glasoviti projektivni test što se rabi u psihoanalizi. Mrlje simetričnih ali nedefiniranih oblika pokazuju se pacijentima koji moraju ponuditi osobno tumačenje viđenog.

Satovi – harmonična zemlja bez društvenih potresa, u kojoj, kako nam se čini, vrijeme teče sporije nego drugdje, na mjerenju je vremena izgradila pravi poslovni imperij, o čemu svjedoče deseci prestižnih urarskih tvrtki: Breitling, Cartier, Hublot, Rolex, Omega, Patek Philippe, TAG Heuer...

Maximillian Schell – glumac koji se specijalizirao za uloge njemačkih likova u hollywoodskim filmovima. Za rolu odvjetnika u „Suđenju u Nürnbergu“ 1961. godine nagrađen je Oscarom.

Ferdinand de Saussure – utemeljitelj moderne lingvistike, čija su djela izvršila golemi utjecaj na intelektualce iz mnogih drugih područja, kao što su Roland Barthes, Jacques Lacan, Claude Levi-Strauss...


Zvir: Slobodna Dalmacija, Ivica Ivanišević
http://www.slobodnadalmacija.hr/Arterija/tabid/247/articleType/ArticleView/articleId/146270/Default.aspx
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: Mala Švicarska
« Odgovori #43 : Listopad 22, 2011, 01:17:56 prijepodne »

Citat:
2009.
Roman Polański-Polančec jě puščen z hižnoga vrěšta i né sporučen v(e)-ZDA v Združeně Državě Amerikě.
..............................................................
Tur(icum)opôlska televizija (TeleZüri) o puščajnu Polančeca,
na tur(icum)opôlske kajkavščine – zürischkomu Schwizerdütschu
http://www.forumgorica.com/zabava/mala-svicarska/msg22595/#msg22595

Kroatizacija (turo-polanizazija) Helvecije

Turo-polanski film v Švice

Ov put ne pilo po(pred)lajnski

28. 9. 2011.
ŠVICARSKA - Čekal dve lete zbogradi vuhičejna iliti vrešt(st)irajna

Polanski z zakašnejnem prijel nagradu

Polanski je došel po nagradu v crnomu ancugu i bele rubače, vuz pleskajne i (l)ovacije štovatelov. Zastavil se i podelil velki broj avutogramov pre neg ke je kratko pozeral pred stotijnek prisutne fotografov, no ne dal izjavu za novinare


ZUERICH - Francusko-(turo)polski redatel Roman Polanski prijel je v tork v Zuerichu počasnu nagradu tera mu je dodelena leta 2009. na filmskomu festivalu v tomu gradu, ali ju ne mogel prevzeti zbogradi toga kakti je bil vuhičen iliti vrešt(st)iran.

Obširneše:
http://www.vjesnik.hr/Article.aspx?ID=5CBD3171-ACAD-4083-BAB4-AFA7A97DED5D

Vide(l)o
(vuz najavu na prelepe turi(cum)polske švajckajvščine)
Zurich Film Festival: Polanski sagt Danke, 02:36

Zurich Film Festival: Polanski sagt Danke
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: Mala Švicarska
« Odgovori #44 : Listopad 22, 2011, 01:19:44 prijepodne »

Dok je Roman (Polanski) bil v Švice, skoro v istu dobu Romandi (francuski govoreči Šviceri) su bili v Oseku (Esseggu)

(i) švicarski film v Oseku


ŽENEVSKOJEZERSKA PLIMA I OSIJEKA - Osečajna helvetizacija

Tjeden Švicarske i švicarske kulture v Oseku

V suradne z Veleposlanstvom Švicarske v Republike Hrvatske i Gradom Lausanne, Francuska Alijansa Osek predstavila je Tjeden Švicarske i švicarske kulture v Oseku.

V tjednu od 10. do 17. rujna leta 2011. moglo se vupoznati Švicarsku črez glazbu, izložbe, reviju suvremenoga švicarskoga filma, predavajna, delaonice i kulinarsku tradiciju.

1. Koncert Hang & Horn
http://www.alliance-francaise-osijek.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=90:koncert-hang-a-horn&catid=60

2. Revija suvremenog švicarskog filma
http://www.alliance-francaise-osijek.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=91:revija-suvremenog-svicarskog-filma&catid=60

3. Izložba "La Borde u minijaturi"
http://www.alliance-francaise-osijek.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=92:izlozba-qla-borde-u-minijaturiq&catid=60

4. Školske projekcije i radionice
http://www.alliance-francaise-osijek.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=93:skolske-projekcije-i-radionice&catid=60

5. Izložba "Romanska Švicarska"
http://www.alliance-francaise-osijek.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=94:izlozba-fotografija-romanska-svicarska&catid=60

6. Predavanje "Jačanje pravne zaštite žrtava oružanih sukoba"
http://www.alliance-francaise-osijek.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=95:predavanje-qjacanje-pravne-zastite-zrtava-oruzanih-sukobaq&catid=60

7. Gastro ponuda u Lounge baru Lumière
http://www.alliance-francaise-osijek.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=96:svicarski-gastro-tjedan&catid=60

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Program dogadjanja preuzmite ovdje:
http://www.alliance-francaise-osijek.hr/images/stories/Program.doc

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

ad 2) Revija suvremenog švicarskog filma

Od 11. do 17. rujna 2011. godine, Kino Urania
Revija suvremenog švicarskog filma tijekom koje će biti predstavljen izbor suvremene švicarske kinematografske produkcije okrunjene nagradama svjetskih filmskih festivala:

11.09. u 19h30  Gospođica / Das Fräulein
(2006, Andrea Štaka), 81 min, drama, psihološki

12.09. u 19h30  Dama iz kina Capitol / La petite dame du Capitol
(2005, Jacqueline Veuve), 90 min, dokumentarni

13.09. u 19h30  Bio sam švicarski bankar / I was a Swiss Banker
(2007, Thomas Imbach), 75 min, romatična komedija

14.09. u 19h30  Vitus
(2006, Fredi Murer), 100 min, drama

15.09. u 19h30  Derborance
(1985, Francis Reusser), 98 min

16.09. u 19h30  Rat u planinama / La guerre dans le haut pays
(1999, Francis Reusser), 105 min

17.09. u 19h30  Putovanje nade / Reise der Hoffnung
(1990, Xavier Koller), 110 min, drama

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Zvir 1.:
http://www.alliance-francaise-osijek.hr/

Zvir 2.:
Obširneše na hrvatskomu ŠTAndardu:
http://www.croatia.ch/tjedan/110910.php
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549