Novi Postovi

 Str: 1 ... 8 9 [10]
91
Birtija / Odg: (Veni,vidi) vici 1: Pripravnica/Unfal/Ime/Računica/Sanduk/Cinkanje
« Zadnji post Ljudevit Kaj Travanj 05, 2021, 02:34:53 poslijepodne »
ZVONA, Mesečni list čakovečke žup,
SUŠEC (GREGURJEVŠČAK, PROTULETNJAK, OŽUJEK) 2021.
 
Š a l a  m a l a

Pripravnica
- Sestro, ste zeli krv betežniko v sobi broj 112?
- Jesam, gospon doktor, ali je mel jako malo.
- Kak to mislite, malo?
- Pak sam šest litrov!

Unfal
- Dragec, kaj ti se pripetilo kaj si tak pretučeni?
- Ah, nikaj, pred mesec dni sam mel unfala z autom
- Nej lagati, pak sam te fčera videl zdravoga.
- Fčera! Ali denes je čovek v šteroga sam se zaletel došel z bolnice…

Ime
Marica v telefonskoj govornici lista po imeniko. Nekši gospon več hajdi dugo čaka
pred govornicom. Na se zadje je otpral vrata i stiha zapital:
- Gospođo, vidim da nebrete najti broja, vam mortik morem ja pomoči?
- Fala lepa, ne iščem broja, iščem ime za kumiča šteroga bodem zutra na krst
nesla!

Računica
Jožek se je vrnul z škole i zapital japo:
- Tatek, kuliko cukora bi mi kupil ak bi ti z škole donesel petico?
- Pet kil!
- Super, unda mi kupi sam kilo, jer sam dobil jedinico!

Sanduk
Štefo je hmrla žena Francika. Štef je pre pokopičima spunjaval zadnjo ženino željo:
- Prosil bi vas kaj bi mrtvački sanduk bil glažovnati.
- Zakaj glažovnati?
- Žena je saki den gledala črez oblok…

Cinkanje
- A de si bil tak dugo?
- Posle škole so me zaprli
- Pak, zakaj?
- Nesam štel nekoga cinkati
- A kaj je navučiteljica štela zazvediti?
- Što je vmoril Julija Cezara!

Krajši dnevi
Ivek je zbogradi unfala z autom dobil dva mesece rešta. Dok je došel z rešta pofalil
se je pajdašo Đildijo:
- Mel sam srečo kaj sam bil v rešto po zimi dok so dnevi krajši!

Skleroza
Žena se žali možo: - Zamisli, Dragec, počela me pomalem loviti skleroza.
- Je, ali je to ne nekaj tak strašnoga.
- Kak je ne? Išla sam kupuvat tebi robačo, a kupila sam sebi bluzo…

V restorano
- Kaj imate za gablec?
- Pečeje!
- Kakše je?
- Svinsko!
- A kakša vam je cena?
- Ruon tak svinska…

Citat:
NEKAJ ZA ČAS KRATITI

Cirkve so otprte i naš Božek nas čaka!

     Kak bilo da bilo, ali naš dragi Božek je ne dopustil kaj bi mi jegovi verniki hitili puške v kuruzo, i kaj bi ostajli prazne cirkve, naheznuli smo si maske na gobce i vrnuli smo se nazaj v cirkve. Istina Božek, čuda nas je meje, ali saki šteri si oče biti z Božekom zdobra, saki šteri se oče žnjim pospominati more dojti jerbo so naše međimorske cirkve dosti velike tak da saki vernik ima polek sebe i svojega razmaka, a te razmaki so negda i vekši nek to iščejo naši tri mušketiri Beroš – Božinovič i Capak, jerbo je hajdi oni šteri so „odgovorni“, ostali so doma i ne delajo stisko v cirkvi i zato ga v cirkvi vejč razmaki nek ljudi.

Nastavek:
http://www.forumgorica.com/index.php?topic=356.msg57181#msg57181

Zvir:
ZVONA, Mesečni list čakovečke žup,
Leto XXVII, br.3, ožujek 2021. l.
Nakladnik: ŽUPA SV. NIKOLE BISKUPA, ČAKOVEC,
http://www.ofm.hr/zupa_cakovec/  , http://www.ofm.hr/zupa_cakovec_jug/
Naklada 1200 primerkov

92
Kajkavski / Odg: KAJ & KAJ Kajzertum- Sličnost i razlikôvnost HR i SI kajkavščině_Velika noč
« Zadnji post Ljudevit Kaj Travanj 05, 2021, 12:36:36 poslijepodne »
Velikonočni nemir


velikonočni = vuzmeni, pokanje = strelajne (pucajne)

**********
Pokanje s karbidom 2012, 01:03
https://www.youtube.com/watch?v=oMinR87NPVk

**********
Velikonočno pokanje v Prlekiji, 06:29
https://www.youtube.com/watch?v=jWKOFLNjDMI

93
Kajkavski / Odg: KAJ & KAJ Kajzertum- Sličnost i razlikôvnost HR i SI kajkavščině_Velika noč
« Zadnji post Ljudevit Kaj Travanj 05, 2021, 12:21:10 poslijepodne »
Velikonočno voščilo

Naj svetloba upanja osvetli vašo pot,
naj svetloba sočutja neguje vaše bitje
in Kristusova svetloba
naj vas ta čas blagoslovi.
Vesele velikonočne praznike

******
Velikonočno voščilo – Vuzmena gratulacija (čestitka), upanje = nada (ufajne), sočutje = sučut (suosečajne)


94
Kajkavski / Odg: KAJ & KAJ Kajzertum- Sličnost i razlikôvnost HR i SI kajkavščině_Velika noč
« Zadnji post Ljudevit Kaj Travanj 05, 2021, 12:06:24 poslijepodne »
Pošiljam vam zajčka,
ki rad barva jajčka,
eno pišče,
ki hren išče
in kuharico lisico,
da vam speče orehovo potico.
Ker imate zdaj pomoč,
v miru in harmoniji uživajte Veliko noč!


(barva = farba, orehovo potico = orejnača (orejova povetica, orejova gibanica), sedaj = ve (sad), ker = buduči da, Velika noč = Vuzem)

95
Povijest / Odg: Peršin Grad
« Zadnji post Stjepan Ožujak 27, 2021, 02:54:50 poslijepodne »
Tema s Facebook stranice Vukomeričke gorice

https://web.facebook.com/vukomerickegorice/posts/202118028292516

Peršin grad

U narodu se sačuvala priča o Peršin gradu. Navodno je to bilo jako bogato selo koje se nalazilo negdje uz potok uzvodno od Gudca i ispod današnjeg brijega na kojem je Peršinovec. Jedne noći je, nakon obilne kiše, potok nabujao i odnio selo.
Ali gdje je mogao biti Peršin grad i da li je uopće postojao? Pretraživanje literature i povijesnih izvora nije dalo neke rezultate, zapravo ništa nije pronađeno...zapravo skoro ništa.
Narodne novine iz 1977. donose obavijest o javnoj dražbi u Velikoj Gorici, a 'radi se o građevinskom objektu tzv. "Peršin grad" u Markuševcu, čestica broj 2930/2, koji se sastoji od visoke prizemne zgrade veličine 10x10,5 m s djelomičnim podrumom i iskorištenim podrumskim prostorom. Objekt se sastoji u prizemlju od gostionice s dvije ugostiteljske prostorije...'
Ta čestica (zapravo 2930, jer danas 2930/2 ne postoji) se nalazi pokraj potoka malo iznad današnjeg izletišta "Cowboy".
Ono što je posebno zanimljivo da Velika Gorica u svojem prostornom planu (objavljen u Službenom glasniku broj 10/2006.) spominje:
- A-09 prapovijesno nalazište - Peršinovec
- A-11 srednjovjekovna utvrda - Peršin grad
Prostorni plan Zagrebačke županije spominje "Na Vukomeričkim  goricama  bio  je  izgrađen  Peršin-grad."
Danas sam pronašao objavu na Facebooku u grupi Old towns, Castles, Ruins, Fortresses and Fortifications gdje se spominje Peršin grad.
"Prilikom današnjeg razgovora s dr.sc. Krešimirom Reganom, ustanovili smo da se radi o PERŠIN gradu. Radi se o gradu dužine cca. 500 m. Nalazio se u blizini Peršinovca, zaseoku naselja Gudci, koji se nalazi oko 6 km južno od Lukavca i oko 10 km jugozapadno od Velike Gorice." (https://web.facebook.com/groups/1483415938614365/permalink/2909684309320847)
Autor tu malo griješi, Peršinovec spada pod Markuševec Turopoljski, a lokacija koju navodi administrativno spada pod Dubranec.
96
Povijest / Odg: Peršin Grad
« Zadnji post Stjepan Ožujak 27, 2021, 02:53:57 poslijepodne »
Poruka s Facebook foruma - Stari gradovi, Dvorci, Fortifikacijska arhitektura

Prilikom potrage za lokacijom nekadašnjeg samostana u Starom Čiču iz Zagorkinog romana "Plameni inkvizitori" naletio sam na nekog lokalca i pitao ga za točnu poziciju samostana...
Umjesto tog samostana iz romana, lokalac mi je spominjao neki grad i vidljive ostatke u šumi i nudio mi da će me čak odvesti do te lokacije. Zaboravio sam ime grada koji je spomenuo i nisam se mogao sjetiti.
Kako je lokalac bio malo "pod gemištima", mislio sam da izmišlja pod utjecajem "gemišta" i nisam se obazirao na priču. 😃
No, lokalac je bio u pravu. Prilikom današnjeg razgovora s dr.sc. Krešimirom Reganom, ustanovili smo da se radi o PERŠIN gradu. Radi se o gradu dužine cca. 500 m.
Nalazio se u blizini Peršinovca, zaseoku naselja Gudci, koji se nalazi oko 6 km južno od Lukavca i oko 10 km jugozapadno od Velike Gorice.

97
Povijest / Odg: Ad Fines
« Zadnji post Stjepan Veljača 14, 2021, 04:20:47 poslijepodne »
Malo opet budim staru temu. Naime naišao sam na jednu kartu koja prikazuje sasvim drugačiji položaj rimske ceste od Siska prema Senju i po njoj je logično da se Ad Fines nalazio na području Vukomeričkih gorica.

https://web.facebook.com/vukomerickegorice/photos/a.168057271698592/168067865030866
98
Kultura i umjetnost / Odg: Krleža / "Putovanje u Vučjak" (TV serija)
« Zadnji post Ljudevit Kaj Veljača 06, 2021, 06:51:16 poslijepodne »
"Putovanje u Vučjak" (TV serija)
Miroslav Krleža-Ivo Štivičić: 'Putovanje u Vučjak' (1/15), 57:14
https://www.youtube.com/watch?v=95dznW7zD9M&list=PLizB5fIM9hLRtpPbX9fc2iCmz8NNax_UF

Citat:
Odg:Hrvatski trojězični pluralizem ili ŠTO-jěnoumlě / Krleža o ilirskomu pokretu
http://www.forumgorica.com/index.php?topic=274.msg57171#msg57171:

Miroslav Krleža: Referat o ilirizmu na znanstvenom skupu o hrvatskom narodnom preporodu (1966), 04:27
https://www.youtube.com/watch?v=Uas7sxUyY7M
99
Povijest / Odg: Hrvatsko protuletje (proljeće) AD 1971 - Krleža
« Zadnji post Ljudevit Kaj Veljača 06, 2021, 06:39:14 poslijepodne »
Krleža i Hrvatsko protuletje (proljeće)

1967. potpisuje "Deklaraciju o nazivu i položaju hrvatskoga književnog jezika". U doba Hrvatskoga proljeća simpatizirao je zahtjeve proljećara, no povukao se kad je postalo očito da je Tito odlučio slomiti hrvatski nacionalni pokret.

https://www.krleza.hu/cro/o-miroslavu-krlezi.html

*****************

Na suđenju njegovu ocu (Franji Tuđmanu) 1972. godine obrana je odlučila pozvati Miroslava Krležu i generala Rukavinu za svjedoke. Mladi Miroslav Tuđman uime obitelji bio je zadužen da ode ka Krleži i pita ga bi li on htio doći na sud i biti Franjin svjedok.

– Došao sam u njegov ured i pitao ga hoće li svjedočiti na očevu suđenju. Pristao je istog trenutka, samo me zamolio da ga pričekam pred zgradom suda i da zajedno odemo u sudnicu kako ne bi lutao po zgradi. Međutim, čuvši da će Krleža i Rukavina biti svjedoci u Tuđmanovoj obrani, sudac je – nakon intervencije iz Izvršnog komiteta CK – morao opozvati svoju odluku te rekao da oni ne trebaju dolaziti jer sud prihvaća sve ono što oni trebaju posvjedočiti. Sjećam se da mi je tada, kada sam išao k njemu, Krleža rekao da mu je žao što ga Matica i proljećari nisu zvali. “Ja sam tu iza ugla, a nisu me zvali”, rekao je – sjeća se Miroslav Tuđman, koji je s bratom i majkom ocu svaki dan nosio hranu u zatvor u Petrinjskoj ulici.

https://www.vecernji.hr/vijesti/miroslav-tudman-odrastao-sam-u-kuci-u-kojoj-se-nisu-pricali-vicevi-i-nije-se-pilo-1465312
100
Kajkavski / Odg:Hrvatski trojězični pluralizem ili ŠTO-jěnoumlě / Krleža o ilirskomu pokretu
« Zadnji post Ljudevit Kaj Veljača 06, 2021, 05:58:26 poslijepodne »
Citat: Ljudevit Kaj - Veljača 06, 2021, 05:45:44 poslijepodne
Ivan Zvonimir Čičak, 05.02.2021:

Taj pokret (Hrvatsko proljeće) nije počeo 70-tih godina kao što se misli. On je počeo 1966. govorom Miroslava Krleže na obilježavanju 130. obljetnice ilirskog preporoda. Taj njegov govor je objavljen u „Kolu“ Matice Hrvatske, a kasnije je objavljen u knjizi „Govori“ koje je izdala naklada Zadro. On je tada obračunao s Ilirskim preporodom kao sa nečim što je napustilo hrvatsku nacionalnu ideju zapravo u čast unitarističkog ilirizma. Ja sam igrom slučaja bio na tom njegovom predavanju koje je bilo (ja sam tad imao 18 godina) u starogradskoj vijećnici. Navečer je bila akademija u kazalištu i njemu već nisu dali da na početku pozdravi skup. (A) imate na youtube-u jednu malu sekvencu od 4,5 minute. Kad vidite one face koje sjede u prvom redu, iz partijskih redova, onda vidite one kisele, oni su bili svi u šoku. To je prvi dio.

Odgovarajuči video-zapis (početek videa vusklađen z početkom gornoga teksta)
https://youtu.be/wqZshdbvGbg?t=107
***
Odg:Hrvatsko protuletje (proljeće) AD 1971/Ivan Zvonimir Čičak: počelo z Krležum
http://www.forumgorica.com/index.php?topic=3107.msg57170#msg57170

Miroslav Krleža: Referat o ilirizmu na znanstvenom skupu o hrvatskom narodnom preporodu (1836-1966)
(Provizorni zapis na osnovu video-snimke na youtube-u)

„Naši Iliri nisu bili jedini ni osamljeni romantici. Postoji međutim jedan motiv koji čini naš ilirski pothvat doista originalnim, u kulturnoj i književnoj historiji evropskih naroda moglo bi se reći jedinstvenim. Sam fakat što su naši buditelji ilirske narodnojedinstvene književnosti odlučili da probude narodnu svijest iz mrtvila tako da su se odrekli svoga narodnog imena i svoga jezika, i to veoma odlučno i veoma smiono, uvjereni da se isključivo samo neopozivim odricanjem jezika i imena može ostvariti južnoslavenska, upravo sveslavenska sinteza u višem, nadnarodnom, oduhovljenom smislu, taj fakat odvaja ih bitno od svih sličnih romantičnih (romantičarskih) pokreta u svijetu.

Kada se danas (kao što se uobičajilo) govori o ilirskom eksperimentu patetično, mislim da ne bi trebalo zaboraviti na književnost kajkavsko-čakavskog kruga, koju su naši Iliri bacili kroz prozor kao truplo.

Ne mislim govoriti o dramatskom prekidu književnog kontinuiteta koji je trajao u rasponu od 300 godina, ali da su politički, intelektualno-moralni, idejni i jezični elementi od Flancija (Plancija?) do Vramca i Pergošiča, od Škrinjara do Zrinjskih Frankopana i Jurja Križaniča, od Milovca, Baltazara Krčeliča, Jambrešiča, Belostenca, Habdeliča, Zagrebca, pa sve do Miklošiča, Brezovačkog i Kristijanoviča i mnogih, mnogih drugih, po svojim književnim i idejnim preokupacijama, svjedočanstva koja prate sva europska glavna strujanja od reformacije i protureformacije do Voltairea, da su ova pera po jasnoći izraza, po dotjeranosti kurijalnog, pravnog i pučko-poetskog stila nesumnjivi dokaz kako je čista narodna riječ krila u sebi sve otvorene mogućnosti bogatog književnog razvoja – to, mislim, ne treba poricati.

Za volju kulturnog i političkog jedinstva, zbog dalekovidne utilitarističke perspektive bratstva s ostalim narodima, od Istre do Bosne, od Kranjske do Srbije, do Makedonije i do Bugarske, odreći se svoje vlastite književne prošlosti i tradicije, svoga jezika i svoga imena, bila je to smionost samozatajna koju je mogao da nadahne samo bezazleni idealizam bez ikakvih skrivenih misli ili kombinacija.

„Sa(h)raniše, eto, u očima srpskim sve (h)orvatsko, bilo pa nije, lepo, i nema više (H)Rvata, a to isto i Srbljima žele, mrtvo ime ilirsko koje danas ne znači ništa.“ To su sve citati iz štampe, nisam specijalno navodio momentalno autore, datume ni mjesta, ali to su citati.

I tako se narod hrvatski, hrvatsko-srpski počeo prebrojavati koliko ih ima i šta je čije, tko se kako krsti, pa su se našijenci dobrano izgrdili uzajamno zbog svetoga Kirila i starinske vlastitosti. Nego, želio bih naglasiti kako naše brige i naša zbrka što se tiče podvojenih mentaliteta u tom pogledu, nisu bile mnogo manje u vrijeme kad se „Danica“ proglasila ilirskom, no što su danas.
Tako su i Bugari uzeli svoje istočno narječje da se otmu srpskom jezičnom utjecaju.
Vuka su odbacili isto tako Srbi, a jedini vjerni ostali su mu Hrvati kao poklonici južnog govora u ime književnog i narodnog jedinstva proklamiranog po Iliriji.“

*****
Video-zapis
Miroslav Krleža: Referat o ilirizmu na znanstvenom skupu o hrvatskom narodnom preporodu (1966), 04:27
https://www.youtube.com/watch?v=Uas7sxUyY7M



Citat:
Krležin Gvozd - službeni kanal Ive Štivičića
1,85 tis. pretplatnika

Dio referata kojeg je Krleža održao 1966. na znanstvenom skupu povodom 130. obljetnice hrvatskog narodnog preporoda.

Izgrađujući svoj stav prema »ilirskom herderovskom golubinjaku« četrdesetak godina, K. rezimira svoja zapažanja u referatu održanom na skupu o 130-godišnjici hrvatskoga narodnog preporoda u Zagrebu (Forum, 1966, 3-4). Premda do kraja ostaje na stajalištu da su ilirci pogriješili što su kajkavštinu žrtvovali štokavštini kao jedinstvenomu hrvatskom književnom jeziku (»bacivši je kroz prozor kao truplo«), K. ipak donekle opravdava taj čin Gaja i njegovih istomišljenika određenim višim ciljevima. Polazeći od teze kako ilirci nisu bili ni u čemu »osamljeni romantici«, jer su svoj program ostvarivali istim poetskim shemama i istim idealizmom kao i ostali slavenski i neslavenski narodi, on prije svega konstatira: »Sama zamisao ilirizma kao političkog plana ujedinjenja svih južnoslavenskih naroda - pro futuro, mogla se poetima s pravom prikazati kao iluzija, koja nije isprazno priviđenje, i u tom pogledu ideja o političkom ujedinjenju ilirskih zemalja javlja se kao logična formula na kraju dugotrajnog historijskog perioda.« Istodobno, K. zaključuje da je samo bezazleni idealizam iliraca i vjera u mogućnost političkoga i kulturnog jedinstva mogla dovesti do odricanja »vlastite književne prošlosti i tradicije, svoga jezika i svog imena« - što je bila »smionost samozatajna«.

Naposljetku, K. će, usprkos svim svojim ogradama i kritičkim napomenama o ilirizmu priznati činjenicu: »Postoji jedan motiv koji čini naš ilirski pothvat doista originalnim, u kulturnoj i književnoj historiji evropskih naroda moglo bi se reći jedinstvenim. Sam fakat što su naši buditelji ilirske narodnojedinstvene književnosti odlučili da probude narodnu svijest iz mrtvila tako da su se odrekli svoga narodnog imena i svoga jezika, i to veoma odlučno i smiono, uvjereni da se isključivo samo neopozivim odricanjem jezika i imena može ostvariti južnoslavenska, upravo sveslavenska sinteza u višem, nadnarodnom, oduhovljenom smislu, taj fakat odvaja ih bitno od svih sličnih romantičarskih pokreta u svijetu.« (tekst djelomično preuzet iz enciklopedije Krležijane).


 Str: 1 ... 8 9 [10]