2010-05-30
Došli smo Vam kolendati ......
Osvrt na Hrvacki kajkavski kolendâr 2010. Dûkša ina(t)čica članka
(Joža) Skok na krajšu ina(t)čicu:
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvatski-kajkavski-kolendar-ili-protuhrvatski-kojekajkavski-stolendar/msg29056/#msg29056
Pranjić (B)laže-ka.jkavskě potrošâčěDa v dučânu kupitě kâvu, a posle v vrečice ili limenke nâjdetě samo zericu kâve i puno čaja, mogli bi o-čajavati ili tužiti prevaranta.
Slično sě pripetilo kupcem (i) zâjnoga Hrvackoga kajkavskoga kolendâra
(izdavâč, bolšě rěči izdajnik jě Matica Hrvacka Čakovec).
V nâzivno kajkavskomu kolendâru za leto 2010. mejně od 7 % teksta jě na kajkavskomu.
Vu vekšomu, něbeletrističkomu délu vučeščě kajkavske sadržajov mejně jě od 3 %.
To jě tržejně jâjec pod bubregě, (ně samo) jězično politikânstvo nâjnižešě vrstě.
Vuz takovu po-dršku «visôke vučitelov» kajkavski nětreba dodatne niske vudarcov.
K tomu po prvi pût Ka(j)lendâr jě zišel bez kajkavskoga predgovora
(po tomu pitajnu pokôjni glâvni vurednik sě na onomu svetu sigurno (pre)krstil (vu «Zvoni-nemir» Bartolić). To jě Pranjičov nâstavek protukajkavskě
bartolomejskě noči v Ka(j)lendâru.
Za vusporedbu: gradiščansko-hrvacki kalendâr
(pri rûke mi jě on za leto 2008.) vu potpunosti jě pisan na gradiščansko-hrvackomu jeziku.
Kolumbovo jajce (okrûglo pa na čošek)
Pranjići su z poréklom (i) z negda krâlevskoga,
(po nâzivu) kajkavskoga grâda Jajca
(na Plive i Vrbasu), de i denes
(v samostanu «Sv. Luke») pofalno deluju franjevečki provincijâli
(kak i v Čakovcu).
Né, med tém v redu da sě (ni) po Pranjićem kajkavski (n)i v Kajkavskomu kolendâru svodi na provinci-jadni dijalekt. Fâla lépa na Ka(j)ledâru teri zgledi kak
(Kostajn.ica ili) Jajce -zvâna kajkavski, znûtra štokavski, hrvatistan.dardni.
Z (AV)NOJ-evskum politikum rivajna glave v pések ne rešâva sě problem marginalizérajna KAJ-a.
Car jě golNeodgovorni vurednički dvojec
(na trošek kajkavskoga bonv)Ivan i
(vu smisel kaja v Ka(j)lendaru neverni) Toma nésu valda nigdâr prečitali «carovo novo ruvo»
(član vuredništva Jurica(r) Cesar bi, de iure, rěkel «Cesarova nova obleka») il su věč pomalo (Ander)sen-ilni.
Vute bajke prevaranti su rěkli da moru stkati nâjlepšě ruvo na svétu, al da tak neobično ruvo moru videti samo oni teri su
i(z)
van-redno sposobni i spametni.
Tak i prosečen čitatel Ka(j)lendâra ne vidi
nič (za pâr děsetletji bi sě rěklo pra-nič, pra-pra-nič), nek pogrešno zaklučujě: KAJ jě gol, nepokritoga «srâma» i nezaštičen od (luckě) mrzlině.
Ad calendas graecasPromiđbeni slogan neodgovorne vurednikov (mozgo)Pranjića i (B)lažeke:
»Podržetě nas kak vurednikě Hrvackoga (koje)kajkavskoga kolendâra. Mi Vam garantéramo da:
- v «Ka(j)ledâru» odn. v
Štalendâru bûtě našli
što-šta zanimlivoga,
-
Ka(j)lendâr-
(P)raj.nić bû i dalě prakički
kajfraj,
nič (bez vidnoga prisustva kajkavskoga),
-
(francuski noble rečeno) Le.Pra-nić bû i dalě sprečâval pristup kajkavske lepre iliti gûbe v Kolendâr. Gubi-tniki něk la(r)mentéraju kuliko oču. Osim lép(r)ě kniževnosti drugi kajkavski kalendârski sadržaj jě
persona («parola») non grata,
- kolendâr bû
Ka(j)lendâr, pisan vekšinum na kajkavskomu, tek
ad calendas graecas (na sv. Nigdârjevo),
- pré bûju Mura i Drâva počelě těči vuzvodno nek bû Hrvacki kajkavski kolendâr pisan vekšinum na kajkavskomu,
- tek da na vrb
(as)e rodi svirala nabu «Kajkavski» kolendâr predominantno pisan na hrvatistan.dardnomu jeziku
(zebrânomu se době prema jeziku v ondašne turske Hrvacke; Turki «Lépu našu» zovu Hrvatistan),
- P(ranjić) IVO prizna KAJ samo kak P.IVO. Kajkavska P(l)iva (kak i «kajkavsko» Jajce) - DA, kajkavski «Hrvacki kajkavski koledâr» – NĚ,
- da KAJ-a namo slavili. «Ka(j)in je ubio
Abela. Št
a br
e z
ločinc
a da slavimo!» Kaj out! Kaj (I)van!,
- naš bû motto i dalě « Kaja, ubit ću te» (da sě poslužimo z nâslovom Mimičinoga filma),
-
(zbog prethodno spomenutoga) KAJ-u bû i dalě jâko žmehki pristup časopisem teri némaju kajkavski nâziv, a izlazě v (polu)kajkavske Hrvacke
(ak néma KAJ-a v nominalno kajkavske periodike vuređivane po kajkavol(og)em, zâke bi ga bilo i v one tera né eksplicitno zvâna kajkavskum),
- kajkavskě ostâtkě ostâtkov i dalě bumo z Kolendâra «čist(k)ili» kak
p(i)
ranji.či iliti piranjě,
- ak tréba, prekrstili bûmo «Hrvacki kajkavski kolendâr» v «Hrvacki kavkaski zaroblenik», pak sě něk Puškin gnâvi z morebitno nezadovolnem čitatelem.»
SinekurciJězična râznôlikost jě biten eleměnt našoga nacionâlnoga identitéta
(novinar Ivo Horvat).
Nedopustivo jě da jě kajkavski dozvolen samo v ka(j)takômbam, v povremenem cirkusem nâziva «Dâni kajkavskě sub(verziskě)kulturě», v larpurlartističkem ka(j)tedralnem predmetem alla ka(j)irska egiptologija.
»Kajkavska» sinekura jě morti zgodna za pojedinca, al jě pogubna za kajkavsku
čelarsku zajednicu.
(I) Hrvacki kajkavski kolendâr treba vurednikě z vupačom, a ně «kajkavskě» sinekurcě, evunuhě.
Praktična negâcija hrvacke jezične râznôlikosti, poput ove v Hrvackomu kajkavskomu kolendâru, protuhrvacka je rabota.
Živela
Matica Hrvacka!
Dole
truti hrvacki!
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg17436/#msg17436