Krešimir Krsnik: Branitelji su u problemu tek sad kada je ‘Šeksov zakon’ izglasan
Bez obzira što u trenutku pisanja ovog teksta još nije bilo izvjesno hoće li vladajući imati kvorum u Hrvatskom saboru za usvajanje zakona, hrvatska Vlada ne odustaje od donošenja Zakona o ništetnosti pravnih akata pravosudnih tijela bivše SFRJ, bivše JNA, te Republike Srbije. Zakon bi, kako tvrde, trebao biti odgovor na optužnice protiv hrvatskih branitelja koje dolaze iz Srbije, te su uvjereni da će samo na takav način zaštititi hrvatske branitelje od daljnjih progona i suđenja.
To mišljenje ne dijeli i odvjetnik Krešimir Krsnik kojemu je već 19 Vukovaraca s optužnice potpisalo punomoć. Ne vjeruju da bi im Zakon mogao pomoći, a svoje su probleme sa Srbijom odlučili riješiti pravnim putem. Upitali smo stoga odvjetnika Krsnika smatra li da bi novi Zakon, ako ipak bude usvojen, mogao išta riješiti.
- Taj zakon sigurno nije u interesu mojih klijenata. Ako i bude donesen, neće im moći pomoći iz vrlo jednostavnog razloga: tim zakonom bi se derogirao sporazum između državnih odvjetništava dviju država. Uvjeren sam da bi sporazum, koji je već na snazi, riješio ovaj problem jer, kao što je poznato, te optužnice su napisane 1992. godine, u vrijeme kada su moji klijenti bili u logoru i temelje se na dokazima koji su međunarodno pravno ništavni.
Dakle, izjava dana u logoru danas ne znači ništa, a optužnica na temelju te izjave je, upotrijebit ću taj izraz, pravno redikulozna. Mislim da su toga svi svjesni, pa i moji kolege iz Srbije koji žele zatvoriti sve te predmete.
- No, vladajuća stranka i dalje inzistira na donošenju zakona. Vi, međutim, smatrate da se to pitanje mora riješiti jedino pravnim putem?
- Dopuštam da politika diktira to pitanje. Pa politika je ta koja je donijela i zakon kojim je Republika Srbija preuzela jurisdikciju i na teritorijima na kojima pravno nije nadležna. Taj zakon postoji, on je na snazi i politika ga diktira. Međutim, ova situacija pravno je nešto sasvim drugo. Moji klijenti su pravno ugroženi i ja pravno to moram riješiti.
Siguran sam da ćemo mi to vrlo brzo riješiti ako zakon ne bude izglasan. Jer ako bude izglasan, u problemu smo. Na temelju sporazuma, poduzet ćemo određene pravne korake i omogućiti našem državnom odvjetništvu da djeluje. Jer dokazni materijali koji se prilažu uz optužnice su nikakvi. Siguran sam da bi vrlo brzo došlo do obustave postupka kada bismo uzeli izjave optuženih.
- Koja je tu uloga DORH-a? Što je DORH do sada trebao obaviti?
- DORH-u su tu vezane ruke. DORH je u svim dosadašnjim slučajevima reagirao promtno, brzo i učinkovito. Imamo iskustva iz slučaja Purda gdje se, zahvaljujući Državnom odvjetništvu i njegovu brzom reagiranju, cijeli slučaj riješio na zadovoljavajući način. DORH je otvorio istragu u RH, utvrdili su da nema dokaza i da ne mogu protiv nevinog čovjeka ići u bilo kakav kazneni progon.
Nakon toga istražitelji iz Srbije imali su nekih dodatnih pitanja. Mi smo im to omogućili, ali nakon toga je bilo sve jasno i naravno da je rezultat bio obustava postupka protiv Purde. Isto bi se dogodilo i sa svim slučajevima branitelja koje sam preuzeo.
- Zašto mislite da Zakon o ništetnosti ne bi pomogao braniteljima?
- Zato što bi on vrijedio samo na teritoriju RH i jamčio da nitko ne može biti izručen. No, prelaskom državne granice, zakon ne bi vrijedio. Zato tu ne vidim njegovu svrhu. Uostalom, mi već imamo Deklaraciju koju je donio Hrvatski sabor o ništetnosti svih pravnih akata koji su proizišli iz bivše Jugoslavije. Dakle, ovaj zakon bi bio samo deklaratoran u smislu - “mi to ne priznajemo”.
Naravno da mi to ne priznajemo! Ali, stvar je u tome što je sve predmete preuzeo srbijanski Specijalni sud. On je naslijedio sve spise Vojnog suda, koje sada moraju zatvoriti. No, treba znati da su izjave dane Vojnom sudu danas, 2011. godine, nevažeće. I da je dovoljno da svaki od optuženih kaže da su izjave iz njih izvučene u logoru, a ne na Vojnom sudu. I to je već dovoljno. No, to se mora napraviti po pravnoj proceduri.
Ja isključivo gledam samo interes svojih klijenata - malih ljudi koji su samo branili svoje kuće i domove, koji su prošli torture u logorima i koji su se sada, nakon 20 godina, našli u raljama “svjetske politike”. Uostalom, nakon “slučaja Purda” u Srbiji je do sada, prema mojim saznanjima, riješeno i odbačeno više stotina predmeta hrvatskih branitelja. Postupci su obustavljeni nakon što su se utvrdile okolnosti u kojima su dane izjave, pa se nije inzistiralo da se postupci provedu dalje.
- Od vašeg odvjetničkog ureda punomoć je do sada dalo 19 vukovarskih branitelja?
- ... više, jer svaki dan mi stižu novi zahtjevi. Dakle, na optužnici su 44 branitelja. Na žalost, neki su preminuli, neki su i teško bolesni... tako da ću preuzeti 25-30 ljudi.
- Svima njima obećali ste da će uskoro biti slobodni... Na čemu temeljite optimizam?
- To sam im obećao ako Zakon o ništetnosti ne prođe. Oni su toga svjesni, a još su svjesniji da im donošenje Zakona ne ide u prilog, što su i javno rekli. Dakle, nema tu obećanja. Imamo pravnu proceduru, poučeni prijašnjim iskustvima. Ja tu ne vidim razliku između Purdina slučaja, slučaja Vesne Bosanac i ovih slučajeva. Nema tu nikakve razlike. Sve je vrlo jednostavno. Ovdje je sada samo riječ o zakonu. Ako on prođe, sve će stati, ako ne prođe, bit ćete svjedoci kojom će se brzinom svi slučajevi rješavati.
- U kojim vremenskim rokovima?
- U vrlo kratkim... mjesec, dva, tri... Međutim, treba reći i to da su ovo među zadnjim optuženima. Jer arhiv Vojnog suda se počistio i ovo su zadnje istrage, zadnje optužnice...
- Zašto onda Vlada toliko inzistira na donošenju Zakona?
- Ne znam, to pitajte Vladu! To se sada pretvorilo u pravo političko pitanje i ispada da onaj tko je protiv donošenja Zakona, da je i protiv branitelja. Ja kao pravnik mogu reći samo da jedno s drugim nema veze i da će branitelji imati problem ako se taj zakon izglasa.
http://slobodnadalmacija.hr/Spektar/tabid/94/articleType/ArticleView/articleId/152732/Default.aspx