Autor Tema: Krleža  (Posjeta: 27467 )

0 Članova i 1 Gost pregledava ovu temu.

Offline Stjepan

  • Administrator
  • Jezerača
  • *****
  • Postova: 1910
  • Karma: +8/-2
  • Spol: Muški
Krleža
« : Siječanj 23, 2010, 11:22:35 poslijepodne »
„Pred svakom hrvatskom krčmom raspeti Kristuš visi,
i ljudi u krčmi piju-„kaj denes jesi, a sutra nisi“!
Ti hrvatski pijani bokci već tristo hiljada dana
ližu krvavi potok što lopti iz Kristovih rana,
kad biskup u gali kolje boga na pjevanoj misi.
Pred svakom hrvatskom krčmom raspeti Kristuš visi.“
(M. Krleža, „Pjesma iz hrvatske krčme“)

http://www.studentnet.hr/cooltura/show/2420/

Govorimo o njemu kao o najvećem piscu 20. stoljeća, karizmatskoj ličnosti i čovjeku kojeg nije bilo strah reći što misli. Pokušavajući se prikloniti nekoj političkoj opciji, redovito se od nje i otklanjao. Erudit, koji je poznavao povijest, filozofiju, umjetnost, uvijek izražavajući svoj oštar pozitivan ili negativan stav. Pokreće 1950. godine Leksikografski zavod, jedinu jugoslavensku instituciju sa sjedištem u Hrvatskoj koja danas nosi njegovo ime, «Miroslav Krleža».

Inspiriran dramskim djelima skandinavskih autora (Ipsen, Strindberg) piše svoja djela, fasciniran kazalištem i kazališnim životom. U tom razdoblju, nastaje i njegova ekspresionistička drama, «Kraljevo» (1915.) jedna od prvih u Europi. U nastajanju drame, pisane na kajkavskom dijalektu pomogla su i ljeta provedena u posjetu baki  koja je živjela u Varaždinu, gdje je imao priliku naučiti varaždinsku kajkavštinu koja još i danas zvonko zvuči u njegovim djelima. U daljnjem pisanju svojih kazališnih djela, ekspresionističke postupke mijenja realističkim prikazima, socijalnih i nacionalnih promjena u društvenom životu Hrvatske tadašnjeg doba. U tom razdoblje nastaju drame, Golgota, Golota (1922. god.) te Vučjak (1923.god.) Posljednji ciklus dramskih djela, koji je ujedno danas i najpoznatiji je trilogija drama o Glembajevima; Gospoda Glembajevi, U agoniji, Leda. «Gospoda Glembajavi» izišli su iz Krležine mašte, no oni su tipizirani likovi tadašnjih društvenih krugova u kojima je pisac boravio, likovi iz njegovog bogatog društvenog života.

«Glupost ljudska djeluje u svemiru po stalnom zakonu njihala. Jučer, danas i sjutra, to su tri točke kroz koje se njihalo njiše: tika-taka, tako da glupost ljudska kuca kao sat: uvijek jedno te isto» Krležina je rečenica iz dnevničkih zapisa iz 1916.god, no i moto njegovih romana. Roman «Na rubu pameti» obrađuje cijelo, konstruktivno poglavlje o ljudskoj gluposti, kao i roman «Povratak Filipa Latinoviza» koji govori o «antijunaku». Prustovski opisi, mirisi koji vraćaju u prošlost, sjećanja, u kojima autor otkiva svoju osjetilnu stranu, te propitkuje trajnost, i način gledanja naših sjećanja. «Na rubu pameti» i «Povratak Filipa Latinovicza» najuspjelija su djela Miroslava Krleže.

Piščevo javno lirsko djelovanje započinje «Podnevnom simfonijom» objavljenom 1916. godine, a završava zbirkom «Pjesme u tmini» 1937. godine. Meni osobito zanimljive pjesme nalazimo u knjizi lirike, pjesme «Na Trgu Svetog Marka», «Pjesma iz hrvatske krčme» u kojima obrađuje problematiku koja se podudara s današnjim društvenim problemima. U ranim radovima očituju se ekspresionistički alegorijski elementi. Među pjesničkim uzorima osobito se ističe Reiner Maria Rilke, o kojem je napisao i jedan od svojih najuspjelijih eseja.

Miroslav Krleža isticao se kao i pisac novela, jedna od najpoznatija zbirka novela je «Hrvatski bog Mars», u kojoj dotiče ratnu tematiku 2. Svjetskog rata. U navedenim zbirkama nalazi se vojno nazivlje  koje se vratilo u vojnu uporabu nakon osamostaljenja Republike Hrvatske. Uz nezaobilazne drame, novele, eseje, i romane nakon Krleže vječno živi i njegova dnevnička proza, u kojoj  zapisuje svoja zapažanja, no u kojoj i jednako dobro  manevrira stvarnošću.

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: Krleža
« Odgovori #1 : Siječanj 27, 2010, 12:01:03 prijepodne »


Uvodni versi z prethodnoga lista (M. Krleža «Pesma z hrvackě kr(o)čmě») kâžu kě Fric (komunist, marksist, «krivovernik»*, na levice) misli o religije leta 1921.
(* Đuro Bel: «Ateisti su verniki, teri veruja da Boga né)

Z istě pesmě su i bogohulni stihi:

«I globus laje k'o krvava doga –
na kolac glavu staroga tirana,
gospodina Boga!»


Gôrni stihi su na trâgu anarhističkě fâzě Krležina pisajna. Ponegda sě i prilažu kak ilustrâcija vuz temu anarhizma, na priliku:
N. Raos: Anarhizam (Mišljenja i komentari, Kem. Ind. 54 (2) 155-156 (2005)): http://knjiznica.irb.hr/hrv/kui/vol54/broj3/155.pdf ).

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

»Ima i jedan zanimljiv podatak vezan za Miroslava Krležu, koji ukazuje na to da je i veliki pisac došao u dodir s anarhističkom literaturom i čak štoviše da ju je izvrsno poznavao. Susretao se s brojnim povratnicima iz Rusije i ti susreti su za njega bili zanimljivi zbog toga »što je među njima bilo nekoliko intelektualaca, koji su bili anarhisti. Među njima je bio ing. Žanko...

Taj je donio ogromnu masu anarhističke literature, koju sam ja otkupio za relativno malu sumu novca. Tako da sam ja imao rusku anarhističku literaturu iz 1917.-1918. g. Prilično veliku zbirku. (...) Mene je tada, uz Lenjina, nerazmjerno mnogo više interesirao anarhizam u Rusiji. U ono vrijeme ja sam bio potpuno dezorganiziran. A bio sam u ono vrijeme individualista po svojim sklonostima uopće...«

(Ivan Očak: »Krleža – Partija«, Zagreb, 1982.).

Zvir: Vésnik, 2000.09.14/ Anarhizam je bio važan i Krleži
http://www.vjesnik.hr/pdf/2000%5C09%5C14%5C17A17.PDF


* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Krleža o religiji

(Mala biblioteka Miroslava Krleže
Sarajevo, 1982. godine
»Oslobođenje» - Sarajevo, «Mladost» Zagreb
Priredio: dr.Ivan Cvitković)

UVODNE NAPOMENE

U svome bogatom, enormnom književnom opusu Miroslav Krleža se često osvrtao i na razna pitanja iz oblasti teorije ateizma i religije. O tome bi se mogao pripremiti mnogo obimniji zbornik no što je ovaj koji sada nudimo. Ovaj put u izbor smo uvrstili samo one fragmente iz
Krležinih djela koji za nas imaju prvorazrednu vrijednost za tumačenje te »rastvorne, konzervativne svijesti«, bez obzira da li se ona zove katolička, pravoslavna, islamska ili ma koja druga. Odabrani fragmenti pokazuju da Krležino djelo nije antiteističko već je areligiozno i iznad svega - antiklerikalno. Naime, njega gotovo ne interesuje religija kao takva (u domenu vjerskih poslova i vjerskih obreda) već crkva kao religijska institucija sa svojom političkom orijentacijom, ona crkva koja je, na ovom tlu, djelovala (u cjelini gledajući) — negativno.

To što Krleža u svom djelu više apostrofira katoličku crkvu nego ostale, rezultat je toga što je, kao marksista koji živi u sredini u kojoj dominantnu ulogu igra katolička crkva, morao o njoj progovoriti onako kako je i zapisao. Sve to ne znači da njegove varijacije nemaju značaja i za marksističko poimanje religije uopšte na balkanskom tlu.

Autor je imao specifičan, ali marksistički pristup religiji, i to će, vjerovatno, izazvati kod zaljubljenika u građansku istoriografiju i onih koji imaju drugačiji pristup religiji, izvjesno nezadovoljstvo, reagovanje, negativne komentare. Ali, autor je več navikao na takve komentare još od klerikalnih riječkih »Novina« (1917), pa preko ostale klerikalne štampe sve do danas. Onima koji prilaze istraživanju i analizi religije na marksistički način izbor će, nesumnjivo, biti od izuzetne koristi.


http://openlibrary.org/b/OL22508141M/KrlezÌŒa_o_religiji

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Drago Šimundža, Split, 8/2000.

RELIGIOZNI SVIJET MIROSLAVA KRLEŽE

Sažetak


Religiozni je svijet u Krležinim književnim djelima veomasložen i slojevit. Iako prevladavaju auktorovi ateistički pristupi ishvaćanja, ima različitih opcija i likova, religioznih i areligioznih. Cjelovita studija o tome opširno raspravlja. Ovdje objavljujemo uvodni dio koji nas s jedne strane upoznaje s bitnim obilježjima Krležina literarnog stvaralaštva, s druge s ranim religioznim iskustvima mladog Krleže, točnije, s njegovim književnim zapisom iz kasnijih godina (1942.) o svom dječačkom životu (životu ministranta) i ateističkom preobražaju u prvim gimnazijskim razredima. Kao predstavnik više generacija, Krleža je bio vrlo dinamičan, književno i idejno. Sabrana mu djela obuhvaćaju 60-tak svezaka. Ima u njima svih književnih rodova i vrsta, mnogih trajne vrijednosti. Puna su različitih priča i sudbina, povijesnih nemira ifilozofskih razdjelnica ljudi i svijetova. Pogledi su mu redovito kritični i pesimistični; zlo je u njegovoj filozofiji moćnije od dobra.Zbog toga radije govori o nedokučivoj sudbini zla i povijesnoj bijedi građanskog društva nego o otkupiteljskoj snazi bitka i konačnoj pobjedi dobra. Prema osobnom priznanju na ateizam ga je u mladim godinama privukla sklonost prema etičkoj slobodi, prema Izabelli, i Darwinova teorija daje čovjek srodnik majmuna.

http://hrcak.srce.hr/file/61400
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: Krleža
« Odgovori #2 : Siječanj 27, 2010, 12:02:54 prijepodne »


Zârez, 08.02.2007., br. 199 / KRITIKA
 
Postmortalna pozornica: Krleža

Možda se u teatru komemoracije mogla potencirati i tema koju je 2000. apostrofirao Zoran Senta. Naime, riječ je o odnosu između rigidne komunističke prakse i utopijske anarhističke pobune



Na Novoj TV mogli smo pratiti TV dvoboj (siječanj 2007.), koji je problematizirao pitanje o tome zašto je Krleža nakon 1945. šutio, kako je to apostrofirao voditelj Tihomir Dujmović, koji je, dakle, predvodio onu stranu dvoboja koja je trebala napadati Krležu, a koja je morala pojasniti gledateljstvu zašto je Krleža šutio o Bleiburgu, o ubojstvu Andrije Hebranga, o ‘71., i o drugim hrvatskim ondašnjim šutnjama, o kojima su svi koji su htjeli sačuvati glavu šutjeli; eto, dakle, zašto je baš Krleža, koji slovi kao bard hrvatske književnosti, dakle, zašto je baš on, parafraziram nadalje voditelja Dujmovića – on koji je (navodno) najveći šutio o navedenim šutnjama nad šutnjama. Dakle, na strani spomenutoga voditelja kao istaknuti polemičar našao se Igor Zidić koji je odmah na početku izlaganja akcentirao kako, kad je u pitanju Krleža, hrabrost pisca i hrabrost osobe “nisu bili na istoj valnoj duljini”.

Obširnešě:
http://www.zarez.hr/199/kritika1.htm
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: Krleža / "Putovanje u Vučjak" (TV serija)
« Odgovori #3 : Veljača 06, 2021, 06:51:16 poslijepodne »
"Putovanje u Vučjak" (TV serija)
Miroslav Krleža-Ivo Štivičić: 'Putovanje u Vučjak' (1/15), 57:14
https://www.youtube.com/watch?v=95dznW7zD9M&list=PLizB5fIM9hLRtpPbX9fc2iCmz8NNax_UF

Citat:
Odg:Hrvatski trojězični pluralizem ili ŠTO-jěnoumlě / Krleža o ilirskomu pokretu
http://www.forumgorica.com/index.php?topic=274.msg57171#msg57171:

Miroslav Krleža: Referat o ilirizmu na znanstvenom skupu o hrvatskom narodnom preporodu (1966), 04:27
https://www.youtube.com/watch?v=Uas7sxUyY7M
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549