Autor Tema: HR.KAJ.NĚ? - Lépa naša kajkavska / pregled tisKAJna  (Posjeta: 329742 )

0 Članova i 1 Gost pregledava ovu temu.

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
HR.KAJ.NĚ? - Lépa naša kajkavska / pregled tisKAJna
« : Rujan 15, 2009, 02:07:14 prijepodne »
Zagorski list br. 300 / 17.07. 2009. / županija (papérnato izdâjne)

ZA DUŠU, ZA SPOMENEK

Žmah starinske bučnice


Piše: Nevenka Gregurić
 

Kak nam se med življenje zmiešalje kaj česa, od rieči, šegi, žmahe, teške je med tem prepoznati baš one prave domeče. One kaj je negda cinfralje življenje naše starce, dedekof i babic. Nikomu i za nič ne bi smelji dati nekomu da o tomu našem žlaburi tak kaj bi cinfral ilji dodal kaj z nove mode. Z tem ne koristi onem teri buju ostalji životariti na ove naše prekrasne zagorske grude i rajtalji spomenke na prešle cajte.

Istina i bog da su več jen cajt ljudi počelji gruntati da se one kaj je bilje prie nie trieba hititi zapeček, nek da te trieba spraviti, zapisati i mlade podvučavati kaj se nej pozabilje.

Oče se zgubiti dosta toga, pritisnuti naše domače i nametnuti nekaj luckuga i cinfrastiejšuga. Iste tak z naše lonce, kostrolji i renjgljeke več se očeju stirati stari žmahi i duhe pred nekakvimi novemi. Nie da novi niesu dobri. Ipak stari žmahi su žmahi tere morame ostaviti h zubie naše mlade, kak bi denes zutra i oni moglji tekef žmah prepoznati i pririhtati ga za svoju decu. Tak nej takvi žmahi nigdar moglji biti pozabljeni. Ima denes i onie teri nam očeju pod starinski žmah nekaj podsmeknuti. Nu saki onie teri je negda osietil kaj znači koštati sirilje za gibenicu ilji štrukelj, žmah kuhila teri diši po zafrigu na terem se požaril bielji i črljeni luk, teške se more zavarati. Oče se kaj česa denes podurnuti pod starinske i zagorske, alji tak nekaj ne bi smelje prejti dok ima onie teri znaju kaj je praf za praf prave, starinske i domače. Istine za volju, gda se govori o pririhtavanju košte, negda kak i denes, sake selje imelje je svoju šegu i svoj način spravljanja, alji na kraju je se bilje iste ilji fejsti prisljičene. Denes se nema cajta duge pririhtavati koštu kak negda, alji se ipak da, ak se poštivaju domače i starinske šege, napraviti košta onakvuga žmaha kakva je bila i prie dosta ljiet. Ove dane prihajaju cajti prave buč i unda bučnice. Istine za volju pečeme več jeden cajt bučnice, alji od buč tere prie niesu pri nas rasle. Negda je baba bila prava gazderica če je za Janjinje imiela buču za bučnicu. Moderna tehnika pridonesla je da imame buč pune prie toga. Nu oni teri znaju kaj je pravi domači žmah bučnice slažeju se z tem da te ipak nie one prave. Gda se je negda dielala bučnica pripreme su bile veljike. Od ribanja buče prvi dan ilji rane h jutre, soljenje i metanje h žakljec i pod kamen. Buča se tak pod pezu sciejala par vur ilji čez cielu noč. Triebalje je bilje pririhtati i prec suca, kaj bi h peči ilji špretu fejst gorelje, a protvan bil dober za žarneti bučnicu. Denes se fala bogu se te skrati. Suče ne morame ciepati, a buču h krpe moreme fljejsik ožmeknuti. Unda vam poviem kak su negda babe delale sirilje i tieste za bučnicu kaj bi ga moglji napraviti tak kaj bi bile onak žmahne kak negda, reklji bi za poljizati prste. Od jedne veljike buče more se napraviti četri kostrole bučnice. Prie nek se ide rihtat sirilje za bučnicu omiesi se tieste kak negda. Od priljike osem beruči glatke melje se posolji po želje i omiesi z sirutku tak kaj tieste nie preveč mehke ni trde. Če nema sirutke unda se zmieša pol mlačne vode, a pol mljieka i za napršnjak octa, kaj bi se tieste dalje bolje rezvlačiti. Od omiešenoga tiesta napraviju se četiri grudice. Malje se poljieju z retopljenem putrem i deneju se nekam na toplje opstati bar pol vure. Za te se vrieme obieljiju, ščistiju i naribaju buče. Na naribane buče dene se šaka solji i dobre se zmieša. Buče počneju otpuščati vodu i unda se deneju h krpu ilji žakelj i dobre zežmekneju. H zažmeknjene buče deneju se dvie dobre beručke friškuga krafskuga sira, tri deci mljieka ilji slatkuga vrnja i tri veljike žljice restopljene svinjske masti. Se se dobre zmieša i če trieba još malje dosolji. Tieste tere je otpočinute, najprie se malje razvalja, a unda poiljiči z restopljenem putrem. Tak poljičene se restegne ščem se več more. Gda je restegnjene tak kaj viesi prek ruba stola, filja se meče na tieste ze sakuga kraja, široke pedelj i pol, a unda sfrče najprie z jednuga kraja do polovice pak unda z druguga kaj se dobiju dupljit štruklji. Z ruku se zazlamieni veljičina štruklja, a unda se štruklji zriežeju z tenierem. Štruklji se mečeju h kostrolu, dobre namazanu z mašču ilji putrem. Na saki štrukelj se prie pečenja dene za napršnjak putra. Tak napravljena bučnica imiela bu fini domači i starinski žmah. Bog vam blagoslovi!


Zvir:
Zagorski list br. 300 / 17.07. 2009. / županija (papérnato izdâjne)
Nepotpuno živopisano izdâjně:
http://www.zagorje.com
« Zadnja izmjena: Rujan 15, 2009, 11:31:31 poslijepodne Ljudevit Kaj »
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: HR.KAJ.NĚ? - Lépa naša kajkavska / pregled tisKAJna
« Odgovori #1 : Rujan 15, 2009, 02:15:08 prijepodne »
7 Plus – Regionâlni tjědnik Severozâpadně Hrvackě / Vaš kutak

07.07.2009., br. 268

Vrtoglavica

Zakaj je otišel Ivek?


Piše: RADAR


– Čuj Štefek, zakaj je zaprav otišel Ivek? Je morti betežni?
– Kaj god, zdrav je kak dren, kaj ne vidiš?
- Mu morti ko hoće kaj nažal napraviti?
– Kaj god, pa bolše je zaštičen nek lički medved i si ga vu interesnoj zajednici radi imaju. Vu to ni norjak nebi pehal!
- Morti je potpisal nekakvi krivi ugovor z trgovačkim lancom, o nečemu kapitalnom?
– Kaj god, na takšne ugovore on z drugima autograme piše.
– Da nema morti vanbračno dete, pa neće da o tome larmaju okolo kak babe na placu?
– Kaj god, pa ni on Višnjić i drugi kaj su radi bedastoće miloga čina morali po novinama kusati ono kaj su okolo posijali. Bez kondomov.
- A da ni morti otišel zato kaj se hoće baviti z bolšim poslom. Morti studentima pripovedati kak partija z dva ili pet zastupnikov vu parlamentu more imati doprecednike vu Vladi i glumiti kak je fest važna vu nacionalnoj politiki.
– Pa nej biti smešni, vu Hrvackoj ni potrebno z politike vun iti ak hočeš vu fušu delati na fakultetima i drugdi maglu prodavati.
– Nego, Štefek, za kojega me ti Iveka zaprav spitavleš? Pa naš Ivek ni nikam otišel.
« Zadnja izmjena: Rujan 15, 2009, 11:31:51 poslijepodne Ljudevit Kaj »
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: HR.KAJ.NĚ? - Lépa naša kajkavska / pregled tisKAJna
« Odgovori #2 : Rujan 15, 2009, 02:16:17 prijepodne »
Zagorski list br. 297 / 26.06. 2009.

IZ BAKINE PUČKE BILJEŽNICE

Če na Čirilove dešč pere, se oreje s drva obere


Piše: Zoran Gregurek


Loše vrijeme potkraj lipnja i nastavka istog u prvim danima sedmoga mjeseca, nikad ne bi iznenadilo našu hraščinsku baku Ivku, pučku prognozerku. Naime, baka je dobro znala da ima ljeta koja su kišna i neobična hladna.

- Če na Čirilove i Metudove dešč pere, oreje i kostanej z drva obere. Tuo znači da vu tu duob če nije lijepuga vremena, da ne ni gibanice od orejof niti se kostanji vu jesen budu pekli na šparetu i zalijevali z moštom - govorila je baka.

Starica je ponavljala i vjerovanje o predskazivanju vremena na drugi dan mjeseca srpnja.

- Če drugi srpnja nema sunca na nebu, mesec dan se dešč vustavil ne bu. Je, tak su govorile naše babice štere bi same kimale z glavu gda su drugoga srpnja gledele vun čež obluk po kojemu su plazile velike kapi. Mam se pri hiži znale da bu otava loša, jer su dobri gazdi sijene več do toga datuma i pokosili. Ali zate bu mrti dober otavič (treći otkos), nešči bu vu hiži rekel, a mi – deca i starci bi molili da dešč čim prije prestane i da moreme čim predi ziti na polje, skositi travu, obrnuti ju da se dobre osuši, skupčati i brže dime na senik ili vu kup otpeljati - prisjećala se baka.

Bakica bi govorila da je skupljanje trave za polja jedini posao koji se može obavljati i nedjeljom.

- Na takvom poslu seljaki ni dragi Buog ne zamijiri, jer če se vuru zakesni z sijenom z polja, dešč ju je upropasti, ona ztrune i kravice i konji budu cijielu zimu gladni - govorila bi baka.


Zvir:
http://www.zagorje.com/clanak/6122/iz-bakine-pucke-biljeznice-ce-na-cirilove-desc-pere-se-oreje-s-drva-obere.aspx
« Zadnja izmjena: Rujan 15, 2009, 11:32:06 poslijepodne Ljudevit Kaj »
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: HR.KAJ.NĚ? - Lépa naša kajkavska / pregled tisKAJna
« Odgovori #3 : Rujan 15, 2009, 02:17:16 prijepodne »
Zagorski list br. 300 / 17.07. 2009.

Za domače, za pajdaše:

Navada življenjska ili nekaj druge...


Jemput vsaki med nami došel bu tam gde nebu mu se vrnuti mogle več nazaj, jemput bu vsaki med nami došel unde od gde mu nebu zbeči se mogle. A pobeči neš mogel kak ni nihči med nami, a te bu još težejše ti jer do zdaj nate navajen si bil. I kaj se bu pripetile unda, kaj se bu z vsega toga zmešale, došle bude same do toga da buš sam sebe priznati moral da življenje si potepel, jer več ti nebu na ruku išle une kaj navek ti je išle – da zbegneš. Došel buš do une štengice poklje tere več nikam nebuš mogel genuti, štengice od tere buš same mogel h glublinu najčrnejšu propasti ili buš se mogel med oblake h vis kak ftiček zdiči.

Piše: mr.sc. Rajko Fureš dr. med

Slika:
http://www.zagorje.com/thumb.ashx?path=/ckfinder/userfiles/images/komentatori/fures_nova.jpg&width=430&height=250


Živiš kak živiš, negdar maš a negdar i ne. Vsaki med nami morti bi nekaj več, kaj i nie za zameriti, ali e se te navek splati te nekaj čist druge je?! E se splati i e tak i trieba, i kaj pitec tie, kaj putec nam poveda, kam nas pela i gde svekli, te je une kaj si dopovedati triebali bi? Tak i vsaka življenjska bela, rojža friška, snajti se nazna več put. A življenje, oj življenje, ti si za vse pravi cviet, kaj nam ma pak vsu poštenje, kaj nas pela čist vsikud. Kak je bile i kak nebu, te je vse skup tak kak je, jer je doba navek bila vse kaj pela, vse i vsikud.

Tak se same moreš najti, tam prie steze kaj smudi, kaj se žuče, kaj zazava, kaj nam furt pak se budi. Te jedina nam je steza, kaj nas čaka furt i furt, pak nas pela, pak nas tira, da se najde vse vsikud. A življenje, tu življenje, za vse bile nam i bu, vse te drage nam pooštenje, neš ga našel nigdar tuj. Same doba, same puti, same smehek kaj gori, vse te senje, vsi ti žuti, zemljani su ti, vsi ti dragi cveteki. A tie cvetek vse otpira, pak i srček kaj stoji nam pre duge h ledvenice, kaj ga mrazek rad gledi. Tie nam mrazek, kak nam praf je, tie nam mrazek ne gori, tie nam mrazek kak h ledane, dišobu stepe i pokrije vse. Topličke nam čistem zgasi, vse napravi da bu kraj, da več nigdar ju ne prime, jer ne mogel najti praf, tie nam putec kaj se more, same žnjem nam nejdi proč.

I ta doba, ta življenjska, vse nam kaže negdar praf. A ne more navek prejti, jer ju vlječe nekaj proč. Zate navek, kak god ljehke, nie ti bile a ni bu, prejdi poljek zloče ciele, naj ni gledet ti na nju. Same dobre ti si primi, same po njem mie ti put, jer je dobre vse kaj vriedi, jer sam tak buš našel ju. A ta doba kaj se kaže, i kak ta veli - da nie te kraj. Kak da zove zviezde sviekle, pa im kaže tuj za kraj. A te zvezde, zvezde drage, navek su nam bile tuj. Niesu nigdar nikam prešle, pak ni neju zdaj ni nam. Tu življenje, kak god da je, vse otpira, vse trpi, kak nas vučil je Najdraši, kak su bili puti vsi. Tak gda ideš, gda se zbudiš, gda pogledaš vse vsikud, tuj pajdaši, ljudi pravi, navek tuj su vse vsikud. I življenje dojde – prejde, i življenje ma svoj cajt, nigdar nebu mele senje ak ne primeš mam si ju. A te senje, a tie lasi, kaj dišiju kak nigdar te nie, vse te pela, vse otpira, tak da nejde pri nas grieh.

Da se grizel nebi, da nebi žal ti bile kaj nekaj niesi – a mogel si, da nebi vse te skup bile une kaj je same štele a nie se smele, te je unda dopeljale nekaj k nam kaj si niti nisme nigdar misliti mogli niesme. A pak, kak god da nekaj tuj probame i povedati, vse te skup drugač niti ne zide, drugač se niti ne otpre, jer same je jeden pravi navuk, navuk teroga se nemre zmeniti, jer tie je navuk za vse veke. A pri nas ljudmi vsikak je tak, da navek vse bi šteli zmeniti i čistem furt vse i  ratepsti. Te vriedi kak za une kaj naopačne je iste kak i za vse une kaj dobre je.

Jemput vsaki med nami došel bu tam gde nebu mu se vrnuti mogle več nazaj, jemput bu vsaki med nami došel unde od gde mu nebu zbeči se mogle. A pobeči neš mogel kak ni nihči med nami, a te bu još težejše ti jer do zdaj nate navajen si bil. I kaj se bu pripetile unda, kaj se bu z vsega toga zmešale, došle bude same do toga da buš sam sebe priznati moral da življenje si potepel, jer več ti nebu na ruku išle une kaj navek ti je išle – da zbegneš. Došel buš do une štengice poklje tere več nikam nebuš mogel genuti, štengice od tere buš same mogel h glublinu najčrnejšu propasti ili buš se mogel med oblake h vis kak ftiček zdiči.

Pak gda čem si študerati otom e vse te skup, kaj vsaki med nami spelava, e te je navada življenjska ili nekaj druge – gdo zna?! Gda vse te skup na kup štel bi deti, unda niti nemrem nič druge za dopovedati si nek same te da vrieme trieba čuvati. Ak neš čuval vrieme i ak neš življenju se praf pririhtal, ak navek buš krajil unda ti i puteci vsi navek buju završili same na jednomu mestu – nigde. A te nie put, putec je življenjski pravi tie teri nakaj za sobu ostaviti more.


Zvir:
http://www.zagorje.com/clanak/6215/za-domace-za-pajdasenavada-zivljenjska-ili-nekaj-druge.aspx
« Zadnja izmjena: Rujan 15, 2009, 11:32:31 poslijepodne Ljudevit Kaj »
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: HR.KAJ.NĚ? - Lépa naša kajkavska / pregled tisKAJna
« Odgovori #4 : Rujan 15, 2009, 02:18:57 prijepodne »
7 Plus – Regionâlni tjědnik Severozâpadně Hrvackě / Vaš kutak

14.07.2009., br. 269

Vrtoglavica

Turizam na infuziji


Piše: RADAR


Včera vu krčmi Pri veselom srakaru Jožek je pajdašima pripovedak kak mu je bilo na moru. Bil je sedam dni na godišnjem i za peh  tih je sedam dni dežđ curel kaj blesav tak da more prav ni niti probal. Na kupanje je išel z kišobranom. Kak od dosade ni imak kaj delati, išel je istraživati od čega živi hrvatski turizem. I došel je do zapanjujućih zaključki. Kava i pivo na moru koštaju kak suho zlato pa svi cugu kupujeju vu marketima. Švabi, Poljaki, Slovenci i drugi koji se tu i tam najdeju na obali i onak sve dopelaju sobom, pa vu Hrvackoj kupujeju samo ak su nekaj pozabili zeti sobom. Pročital je da turisti troše na pol manje nek inače i da mesto jastogov jedu girice i čevapčiče. Kaj god, jedu parizera i to tak da tanko sereju – rekla mi je sobarica vu hotelu Imperijal. Restorani zjapiju prazni pa je gazda vu jenomu od njih platil turistima badava jesti samo da tam sediju vuru, dve, da nebu zgledalo preveč pusto. Kad je to čul, Jožek je mam rekel da je dobro napravil kaj si je doma zel špeka, krumpira i domačega vina tak da mu želudec ni preveč očajaval od pustoši. Vu marketu na kojem visi tabla „kupujmo hrvacko“ je našel domače klobase kaj su ih napravili vu Madžarskoj, piceke z Brazila, meso z Bosne i tak dale. I onda je na teveju čul da ministar Bajs veli da je hrvatskom turizmu malo loše i da mu treba aspirin. Kak se meni vidi, turizmu je odavno pozlilo pa bi i Bajsu i turizmu dobro došla infuzija, makar od noje.
« Zadnja izmjena: Rujan 15, 2009, 11:32:54 poslijepodne Ljudevit Kaj »
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: HR.KAJ.NĚ? - Lépa naša kajkavska / pregled tisKAJna
« Odgovori #5 : Rujan 15, 2009, 11:35:51 poslijepodne »


Zagorski list br. 301 / 24.07.2009. / županija (papérnato izdâjne)
(ili br. 302 / 31.07.2009. ?)

ZA DUŠU, ZA SPOMENEK

Kriza


Ipak, jemput je rečene da nigdar nie bilje da nekak nie bilje. Tak bu i zdej. Bu teške, alji „malji“ ljudi navieke su znalji pljunuti h šake i prejti sakojačke zloče. Oni veljiki tak i onak neju na sebe škrtaljilji. Imelji buju i dalje tuste riti, alji senek neju zadovoljni. Kriza bu tak največ sela na, več tak zmučena i ranjena pleča, maljih alji trpečih ljudi. Oni su pripravljeni za sake zloče i ovu buju pregrmelji.

Piše: Nevenka Gregurić
 
Slika:
http://www.zagorje.com/thumb.ashx?path=/ckfinder/userfiles/images/komentatori/greguric.jpg&width=430&height=250


Prihajaju cajti grduga življenja. A gda je življenje grde unda je veljike trpljenje. Groziju nam se ze sie strani kak buju cajti teri prihajaju črni i da bume moralji stiskati remenje. Istina i bog nektri več nemaju ni kaj stisnuti jer su več prežmeknjeni tak fejst kaj se več praf za praf nema kaj ni prežmeknuti ni scediti. I unda da nie grde bilje bi za smejati jer onie teri su pridosneslji tomu našemu jadu očeju podeljiti krivicu ze semi. Čovek bi misljil da očeju sprati savest, alji da su je imelji ne bi nas do toga pripeljalji. Od vajkada su ljudi bilji h „kaše“ kak te mi po domači veljime. Za takve grde cajte reklji su da je krivi Božek ilji sam čovek. Življenje, negda, ovisilje je večinem o ljetine teru je čovek pririhtal. O tomu kakava je bila ljetina ovisilje je blagostanje ilji grdoba pri hiže. Da bi ljetina bila dobra moralje se po njiva, vrte i trnace pririhtati žitka i jela za ljudi i blage. A če su si imelji kaj h kopanja, jasla i h tenieru srčeka su veselje igrala, a smieh nie biejžal z ljica. Če je pak ljetina bila slaba, bilje je teške i triebalje se je šparati na sakem koraku. A za lošu ljetinu bil je krif dragi Božek protiv čieve se sile nie bilje moči boriti. Nu, ljudi su reklji da jih je poharala suša, poplava ilji tuča radi griešnuga življenja. Za lošu ljetinu bilji su negda krivi i sami ljudi. Ak se niesu o nje dobre brinulji, na vrieme okapalji i čistilji od kumra, bilje je slabuga roda.

Pri nas po selu tak pripoviedalje kaka je bila jedna baba Pepa tera je navike bila h vrtu. Furt je nekaj prčkala po gredička, i sega je imiela h vrtu. Njenji luk, vugerki, paradajz i paprika bilji su tak ljiepi kaj bi sakomu gdoj jih je videl mam curele sljine. Druga je pak selska baba Draga, rada tepla. Furt je hodila po selu, a h vrtu je bila slabe oko lučic i druguga raslinja. Jemput je Draga  rekla Pepe:
„Joj Pepa kak vi imate ljiepi vrt i luk. Vaš je luk tak debelji i ljiepi, a moj je ves drobni i na pol gnjilji!“

Na te je je Pepa rekla:
„Istina je te kaj ti Draga veljiš. I tvoje su lučice bile jdnak dobre kak i moje. I tvoj vrt je dobre pognjojen kak i moj. Same tvoje lučice niesu tak dobre rodile radi toga kaj si njim pre malje kazala rit!“

Poklje toga Pepa se tomu fejst nasmejala, a Draga je malje gruntala jer mam nie razmela. Kesniejše je je došlje do glave da je je Pepa rekla da je pre malje čepela oko luka i premalje ga pljiela i okapala. Radi toga je nie bil tak ljiepi luk, a i cielji vrt.

Nu denes sme se nafčilji na kaj česa, pak nam življenje ne ovisi same o „čepenju“ i Božeku. Ljudi su se počelji igrati z Božekem, pa meste onuga jednuga na nebu, ima več njih teri plaziju po zemlje. Oni furt kaštiguju, negda več, a negda menje. Nu kaštiga je kaštiga, a kak je takve kaj se igraju „boga“ pune, ni sam čovek nezna kak bi takvu kaštigu zbiegel. Prie je bilje ljehke, moljil si se jednomu Božeku, živel kuljike se dalje po one deset zapovedi i se je nekak bilje lježe. Denes, gda nam kriza ropa na vrata, stariejši buju nekak zdržalji. Nafčeni su oni na sakojačke žrvenjske kamene oko vrata. Teže bu za mlajše. Življenje tem mladem drukčejše je nek je bilje negda. Tak i trieba biti jer življenje mora iti napre. Alji senek, teže bu gda sme im mi stariejši h vrte posadilji kamienje, a po kočake pospravilji šplhnete ljubimce. Unda bu teške napuniti kočake z perutninu, njo njo i muuuu. H pobelare i po žepe se menje bu zvonilje, a h želučeke skruljilje. Tielca su nam nafčena na fine i dišeče krpinje, pajdašiju sme zamenilji z modernami mašinkami, rit nam je nafčena na večslojni papier, a se te košta.

Ipak, jemput je rečene da nigdar nie bilje da nekak nie bilje. Tak bu i zdej. Bu teške, alji „malji“ ljudi navieke su znalji pljunuti h šake i prejti sakojačke zloče. Oni veljiki tak i onak neju na sebe škrtaljilji. Imelji buju i dalje tuste riti, alji senek neju zadovoljni. Kriza bu tak največ sela na, več tak zmučena i ranjena pleča, maljih alji trpečih ljudi. Oni su pripravljeni za sake zloče i ovu buju pregrmelji.


Zvir:
http://www.zagorje.com/clanak/6227/za-dusu-za-spomenek-kriza.aspx

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Pregled člankov « ZA DUŠU, ZA SPOMENEK » gospě Nevenkě Gregurić na POTgoričkomu forumu:
(vupisati  Gregurić vu iskalicu v desnomu gôrnomu čošku na sledeče stranice):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hr-kaj-ne-lepa-nasa-kajkavska-tiskajne/
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: HR.KAJ.NĚ? - Lépa naša kajkavska / pregled tisKAJna
« Odgovori #6 : Rujan 15, 2009, 11:49:18 poslijepodne »


Zagorski list br. 302 / 31.07. 2009.

IZ BAKINE PUČKE BILJEŽNICE

Majka Buožja od snijiega


Piše: Zoran Gregurek

Slika:
http://www.zagorje.com/thumb.ashx?path=/ckfinder/userfiles/images/komentatori/baka.jpg&width=430&height=250


Blagdan Snježne Gospe u zagorskom je puku oduvijek pobuđivao zanimanje jer se slavi usred ljeta. Što je o tome znala govoriti naša hraščinska baka Ivka, pučka prognozerka.

- Naše babice su znele govoriti one kaj su njim pripovijiedale pak njihove babice, da je jemput vu Rimu vu kolovoz opal veliki snijieg. Dan prije se jenomu Papi i jenomu velikašu javila Majka Bužja i rekla da de bu zutra opal snijeg, da tam naprave cierkvu. Tak je i bile: drugi dan je opal snijieg do kolijien na čude cijieloga naroda i tak je Majke Buožja pokazala svoju buožansku muoč - govorila je baka.

Baka je znala ponavljati da su stari Zagorci bili dosta sumnjičavi prema čudima.

- Je, naš je čovek rijietke veruval vu čuda jer je se sam muoral napraviti z svoji 10 prsti i niš mu nije opale z neba. Tak se i pripuvijiedale da su jedni vidli da je čovek bil na skuolke a da se digel z lijiesa i da su skoro ljudi pomrli šteri su ga došli čuvat. Brže su ga natrag zaprli i brže počeli na glas moliti. Mrtvik se više nije digel - rekla je baka.

A zašto su neki ljudi praznovjerni i govore da su im se događala razna čuda dok su drugi «mrtvi hladni» i vjeruju samo u ovozemaljska zbivanja.

- Je, sakomu nije dane da vidi. Zate oni šteri nijiesu niš videli ni doživeli, jer vu te ni veruju, dijielaju bedake. Oni šteri neke takvoga doživiju, trebaju čkometi i spovedati se onim šteri su poverovani i šteri im se nej rugali - savjetovala je baka.


Zvir:
http://www.zagorje.com/clanak/6226/iz-bakine-pucke-biljeznice-majka-buozja-od-snijiega.aspx

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Pregled člankov „IZ BAKINE PUČKE BILJEŽNICE“ gospona Zorana Gregurka na POTgoričkomu forumu:
(vupisati  Gregurek vu iskalicu v desnomu gôrnomu čošku na sledeče stranice):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hr-kaj-ne-lepa-nasa-kajkavska-tiskajne/
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: HR.KAJ.NĚ? - Lépa naša kajkavska / pregled tisKAJna
« Odgovori #7 : Rujan 15, 2009, 11:49:56 poslijepodne »


7 Plus – Regionâlni tjědnik Severozâpadně Hrvackě
21.07.2009., br. 270

Kolumna Vrtoglavica

Goli i bosi


Pišě: RADAR


Poslovni savetnik z Engleske kaj se piše David Tajlor s ipsilonom, otkril je recept kak se more bolše timski delati vu recesiji. Nagovoril je radnike jene marketinške firme vu problemima da delaju petkom goli. Kad su vidli da se ne zajebava večina se je fakat slekla do gola i posle toga je posel procvetal kajti su se si mam bolše razmeli i otprli. Kad je to Štefek pročital, rekel je pajdašima da bi ovaj recept bil dobar i za narode i narodnosti vu Hrvackoj. Vu državi i onak večina radnikov, seljakov i penzionerov živi od crkavice pa imaju se manje penez za kupovinu obleke. Svima bi zato bilo lakše na goloj grupnoj terapiji a taj bi se recept mogel primeniti se posud gde su problemi. I vu Varteksovoj tiskari, brodogradilištima, na poljima, vu štalama z simentalkami, vu Hrvackim železnicama, vu parlamentu i vladi. Tak se onda ne bi slačili samo neki kad ih stisne, nego si koji hočeju dignuti, radni elan. Hudo bi bilo jedino neke gole gledati ali čovek se na sve navikne. Oblečeni ili goli, na kraju dojde na isto. I ni se zbog tega treba puno ščudžavlati. Čak i ak se neko goli sedne na kraljevski tron kaj su ga postavili vu Velkom Selu pri Dravi.


Zvir:
http://issuu.com/regionalnitjednik/docs/rt_270
http://www.regionalni.com

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Pregled RADARSKE člankov «Vrtoglavica» na POTgoričkomu forumu:
(vupisati  RADAR vu iskalicu v desnomu gôrnomu čošku na sledeče stranice):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hr-kaj-ne-lepa-nasa-kajkavska-tiskajne/
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: HR.KAJ.NĚ? - Lépa naša kajkavska / pregled tisKAJna
« Odgovori #8 : Rujan 15, 2009, 11:50:44 poslijepodne »


Zagorski list br. 302 / 31.07. 2009.

Dnevnik tate Bena

Prvi zub

 
Rođendan je prošli tjedan i Sanda imela. H petak. Nama starcima je za to najlakše deti na stol malo grickalica, soka i naručiti par pica. A pice nam več sima ideju van na vuha. Pa je žena zamjesila tijesto i spekla hrenovke h tjestu za decu. Deca su bila oduševljena.

Piše: Tomislav Benčić-Ben
 
Slika:
http://www.zagorje.com/thumb.ashx?path=/ckfinder/userfiles/images/komentatori/bencic.jpg&width=430&height=250



Nakon kaj je meni žena već dulje vrijeme kazala gde Gracii raste zub, sad se napokon i vidi. Kak bi to zubari rekli zišla je jedinica dole desno. I svi smo oduševljeni s tim i nagledavamo se kak da nigdar h životu nismo zub videli. I žena je oduševljena, osim kad krene dojiti malu. Jer Gracia zna čemu zub služi. Za gristi. I onda grize se kaj joj pod zub dojde. Uključujuči i ženine cice.

H nedelju mi je bil rođendan. Pa sam odlučil otpeljati familiju nekam na izlet. Kak se deca nisu mogle dogovoriti kam bi išle, otpeljal sam ih na obed. Ali onakav kakav one voliju. H Mekdonalds. Čisto sam pozabil kak moja deca znaju dobra biti. Niti se nisu posvadile i sve su nas posluhnule. Samo da se ne predomislim. Je da sam onih par hamburgera, male krumpereka i par sokova platil kaj da smo nekam h restoran prešli pošteno jest, ali nema veze. Bar su deca bile sretne i zadovoljne. Kak mi je još nekaj trebalo za nekaj pri hiži napraviti tak sam u povratku prešel to kupiti, jer sad pak dučani delaju i h nedelju. Večinu stvari sam kupil, ali je žena našla i mali bazen na napuhavanje za Graciu pa smo i njega kupili. I malu fotelju na napuhavanje. Kad smo došli doma sam ga napuhnul, a žena ga je z vodom napunila. Tak da je h nedelju Gracia imala prvo pravo kupanje h bazenu. I fest joj se dopalo. I nakon kupanja je mam zaspala. Čim ju je njezin dedek prijel h ruke. To nije normalno. Čim ju on prime na ruke mam mu zaspi. Kad bi bar meni tak štela. Tak prošli tjedan dojdem doma hvečer i vidim da su žena i Gracia zaspale na našem bračnom krevetu. I hoču Graciu deti h kinderbet. Stihoga ju primem i denem h kinderbet i taman kad sam ju spustil ona se zbudi i počne cendrati. Primim ja nju na ruke i smiri se. Natrag ju polegnem, a ona opet cendra. I tak par put. Onda sam ju vrnul na krevet k ženi i se je bilo h redu. Osim kaj sam ja prešel pak spat h dnevnu sobu. Koja se saki dan se več pretvara h moju sobu.

Rođendan je prošli tjedan i Sanda imela. H petak. Nama starcima je za to najlakše deti na stol malo grickalica, soka i naručiti par pica. A pice nam več sima ideju van na vuha. Pa je žena zamjesila tijesto i spekla hrenovke h tjestu za decu. Deca su bila oduševljena. Komentari su bili da napokon nekaj kaj nije pica. Uz sve to Sandri sam h sobu del laptop na kojem su karaoke instalirane pa su deca i popevala. Sve u svemu bilo im je dobro.

Uspeli smo zvagati Graciu. Ima 8,7 kila. I 68 cm. Zvagal sam ja i sebe. Nebum napisal kolko imam kil, ali imam dvije kile manje nego kaj sam imel kad sam se zadnji put vagal.

Kak je žena sad doma odlučila je biti domaćica. Počela je pospravljati zimnicu. Več imamo par tegli cikle i krastavca. Recepte za pospravljanje je našla na više mesta. Malo na internetu, a malo od stareših i iskusneših. Cikla je čisto dobro zišla, a krastavce još nisam probal. A sad još treba iti pobirati to se h vrt od moje mame tera je na moru pa nemre to pobrati. Kak tata ispod trsja ima još komad zemlje odlučila je žena tam vrt napraviti. A i punica ima nekakvu njivu teri nišči ne dela, pa je rekla ženi da joj to da nek si dela. Sve ne znam kaj to je. Punica mi daje njivu za delati, tata mi hoče trsje dati da ga delam. Si mi hočeju dati nekaj kaj treba delati. Nišči nič za uživanje.


Zvir:
http://www.zagorje.com/clanak/6230/dnevnik-tate-bena-prvi-zub.aspx

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Zâgorsko-lisnati kolumnist Tomislav Benčić-Ben na POTgoričkomu forumu:
(vupisati  Benčić vu iskalicu v desnomu gôrnomu čošku na sledeče stranice):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hr-kaj-ne-lepa-nasa-kajkavska-tiskajne/
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: HR.KAJ.NĚ? - Lépa naša kajkavska / pregled tisKAJna
« Odgovori #9 : Rujan 15, 2009, 11:51:32 poslijepodne »


7 Plus – Regionâlni tjědnik Severozâpadně Hrvackě
28.07.2009., br. 271

Kolumna Vrtoglavica

Sindikat stoke zuba sitnoga


Pišě: RADAR


Vu plavem trnaci mi hiža stoji – popeval je Jožek z pajdašima včera vu krčmi Pri veseloj Suzani. Dečki su spili kapljicu-dve i onda predi nek su zišli delati posel za kaj su se prav zaprav tu i zbrali, malo zapopevali. A zbrali su se radi osnivačke skupštine Sindikata stoke sitnoga zuba. Ivek veli da vu štatutu toga sindikata lepo piše da se bu sindikat dodvoraval sakoj vlasti kak pokunjeni cucek. Si člani budu pokorni sindikalnom šefu kaj ga bu sake četri lete zbrala i plačala partija na vlasti. Sindikat nebu smel pisnuti o siromašnim radnikima, penzionerima, vučiteljima i drugima čiji su želuci se tanjši i tanjši. Pa neki več vu ovoj bankrotiranoj državi travu brstiju. Vu povlaštenom su položaju oni kaj imaju gebis pa budu plačali veču sindikalnu članarinu. Tomek je rekel da bu sveta misija tog sindikata nabavljati konzerve tunjevine z Tajlanda za svoje člane po jeftinoj ceni. Tak da si moreju okrepiti dušu i telo kad čujeju kulko budu novoga poreza morali platiti i novih penez državi kaj je vu banani dati da lakše zide vun z bankrota. Bandu lopovsku, za koju je camorra dečja igra i koja živi kak bubreg vu loju, sindikat ne diral tak da more i dale soliti pamet svima kak gruntaju svojom glavom. A ne kolektivnom tikvom na daljinsko upravljanje.


Zvir:
http://issuu.com/regionalnitjednik/docs/rt_271 , str. 44
http://www.regionalni.com

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Pregled RADARSKE člankov «Vrtoglavica» na POTgoričkomu forumu:
(vupisati  RADAR vu iskalicu v desnomu gôrnomu čošku na sledeče stranice):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hr-kaj-ne-lepa-nasa-kajkavska-tiskajne/
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: HR.KAJ.NĚ? - Lépa naša kajkavska / pregled tisKAJna
« Odgovori #10 : Rujan 15, 2009, 11:52:55 poslijepodne »


Međimurske novine, 28.07.2009.

Premišlavanje Jožeka radnika

Čistam letna premišlavanja...


Najte me krivo razmeti, ali nikak mi nejde vu glavo kak serjanski gracki večniki očejo glavnoj vulici dati novo ime i to: Vulica zastovljenih tenkov. Znuom, gda so Serjančari devedesetprvoga leta zastajli tenke šteri so šteli prek Mure, ali po mosto, iti vu Deželo i zbogradi tega je rat vu Deželi trajav sam tjeden dni. Vse to znom i vse to razmem, ali zakaj davati ime vulici, ak nam je, več par let, žauv kaj smo te tenke zastajli, jerbo nam sosedi Janezi furt delajo probleme i to takše kajbi si nejrajši spremenili sosede. Prosiv bi gracke večnike nek si još malo pregruntajo.


Neznam, nebi se štev zameriti našemo župano Iveko, znate kak je to, štiri leti so duge i kajkaj toga se more pripetiti, ali nebrem kaj nebi rekev gda je Ivek, vu predizbornoj kampanji, ipak hitiv peska vu oči svojemo biračkomo telu. Najme kaj, verjem gda se još navek dobro zmislite gda so Ivekovi veliki plakati prvi dojšli na svetlo dneva i Ivek gda se šepuriv na vse štiri strane naše međimorske županije. Isto tak verjem gda ste vsi dobro vidli kak je Ivek na slikaj biv vu kravati i zato je biračko telo, a posebno žensko, svojega glasa dalo jemo. Izbori so minuli, cugle vlasti so vu rokaj, kravata vu ormaro, a Ivek vu majci ili pak robači. Nebi deuv roko vu ogej gda bodo mu to žene oprostile, jerbo znam po svojoj, imam tu i tam nekše drobne grehe, za štere me miti dragi Božek nikaj ne pita, a žena nikak gda jiv pozabi.

Vse je spremenilo otkak je naš bivši precednik Vlade, Ivek Sanaderov, odišev z vlasti i svojo foteljo je pokloniv Jaci Kosor, jerbo so i naše žene dobile na ceni. Gda nekaj zahuzam mam se žena oglasi: naj se nikaj špinčiti, očeš ziti kak Ivek? I kaj joj unda morem reči? Neje nam lejpo napraviv, jerbo ve zgledi gda vse ono kaj mi moški nebremo naprajti dojde na svoje mesto čim žene zemejo stvar vu  roke.

Najte me krivo razmeti, ali nikak mi nejde vu glavo kak serjanski gracki večniki očejo glavnoj vulici dati novo ime i to: Vulica zastovljenih tenkov. Znuom, gda so Serjančari devedesetprvoga leta zastajli tenke šteri so šteli prek Mure, ali po mosto, iti vu Deželo i zbogradi tega je rat vu Deželi trajav sam tjeden dni. Vse to znom i vse to razmem, ali zakaj davati ime vulici, ak nam je, več par let, žauv kaj smo te tenke zastajli, jerbo nam sosedi Janezi furt delajo probleme i to takše kajbi si nejrajši spremenili sosede. Prosiv bi gracke večnike nek si još malo pregruntajo.

Pre sosedo je rodila sneha Julika i vsi šteri so dojšli maloga Jožeka glet čuda bole i čuda duže so čestitali japi Jožeko nek mami. Kuliko se ja razmem vu tej šport, posle šteroga se dete narodi, pak su tu jednako zaslužni i japek i mamika, jerbo nas so odnavek vučili gda je jednako kriv on šteri nutri meče, kak i ona štera vrečo drži.
Dok je Božek sveta delav on je to tak posloživ kaj vsako božekovo stvoreje ima svoje mesto. Tak so moški, več od Adama, bili određeni kaj bodo pikali, a žene magadile. I odnavek smo se mi moški z tem štimali. I nej sam to, nek smo se i falili gda žene nebrejo brez nas. Vse se to pošemerilo gda so komarci vu pitajnju, jerbo tam je vse nampak, tam ženske pikajo i one si nikaj ne zbirajo, nek pikajo vse po redo i vsi vu zrak skačejo. Još sam nej čuv niti za jedno ženo štera bi bila vu zrak skočila gda jo je moški, kak god dobro, vpičiv.


Vse je čuda lepše gda je vseposod okoli nas cvetje i zato Čakovčanci imajo praf kaj se z tem štimajo. Čakovec je jako lejpo zlišpani. Kam god se čovek obrne, levo ili desno od glavne vulice, na gredice z cvetjom nabasa. A još bi bilo vse lepše gda naši hižni ljubimci nebi srali po vulicaj i parkaj, jerbo unda nišči nebi mogev vu drek zagaziti, kak se to meni pripetilo minuli tjeden.

Leto je, pak kajkaj toga moremo prečitati vu novinaj. Vsi imajo čas, kak novinari tak i doktori, pak se čuda vsega toga novoga zazvedi. Tak sam zazvediv gda je za dober seks treba jesti kiselo zelje, šparuge, češjaka, luka, višnje i piti jeno dve deci dobroga vinčeka na den. To vse sam rekev mojemo teteco Đurijo, šteri je minuv osamdeset let. Štev sam zazvediti jeli je to istina i kaj mo je od tega ipak nejbole hasnilo. Rekev mi je: hajdig sam ti ja pojav češjeka, luka, a o kiselomo zeljo kaj se namo niti spominali, jev sam i kelja i ciklo, piv sam ti, vsaki den i šmarnico i črlenoga direktora, ali ti morem reči gda mi je od vsega nejbole hasnila mlada žena. Verjem gda bi i ve mali Đurek zdigev glavico gda bi mi se 20-letna na koleno sela.


Zvir:
http://www.mnovine.net/index.php?option=com_content&task=view&id=11107&Itemid=138

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Međimursko-novinski premišlant JOŽEK RÂDNIK na tur-for-um-u
(vupisati  Razbibriga vu iskalicu v desnomu gôrnomu čošku na sledeče stranice):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hr-kaj-ne-lepa-nasa-kajkavska-tiskajne/
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: HR.KAJ.NĚ? - Lépa naša kajkavska / pregled tisKAJna
« Odgovori #11 : Rujan 16, 2009, 11:30:05 poslijepodne »


Zagorski list br. 301 / 24.07.2009. / županija (papérnato izdâjne)

ZA DUŠU, ZA SPOMENEK

Pastiri


Rane se moralje zdiči kaj bi blage rane išlje na pašu. Ščem se išlje kesniejše raneši pastiri zapozelji su bolje diele na putece na tere je bilje več paše. Če se je kesnejše išlje duže se morale biti na paše, a unda je blage postalje zločeste jer su ga napadale muhe i obadi. Kaj bi pastirem senek bilje lježe z blagem, kratilji su si sakak cajte. Te je ovosilje o dobu h ljetu i o tomu teri mu je pastir bil bljiže. Mene je navieke bilje ljepše gda sem bila bljiže z stariejšemi, je su navieke imelji kaj pripoviedati.

Piše: Nevenka Gregurić
 
Slika:
http://www.zagorje.com/thumb.ashx?path=/ckfinder/userfiles/images/komentatori/greguric.jpg&width=430&height=250


Baš sem ovu nedelju pri meše imiela priljiku čujti gda je župnik pri propoviedi napomenul nekaj o pastire. Spomenul se on negdašnje pastire teri su po ove naše kraje h zimsku dobu pasli jančeke. Popital je stariejše e se zmisljiju kak su i oni sami negda paslji blage i čuvalji jih po naša, denes zapuščena, polja. Del mi je, reklji bi bubu h vuhe, pak sem pitala decu, ne baš male, nek one prek desetuga ljeta e znaju kaj znači biti pastir. Nekaj su mumljalji kak su h školje o tomu malje vučilji, alji kaj praf za prav znači biti pastir nisu dobre znalji. Tomu se morti trieba čuditi, alji i ne. Kak je življenje denes pune drugačieše nek unda gda su polja dišala po pokošene i posušene trave ilji one tera je znoviči rievala poklje košnje, unda denešnja deca nemreju znati kaj su ljepote i zloče negdašnje pastire. Pastiri ilji oni teri su čuvalji blage bilji su pri hiže navieke oni teri niesu bilji za jahki težački posel, a te su bilji starci i deca. Gda je bile ferje „čast" iti z blagem na pašu hjutre i popoldan, pripala je dece. Imeti na brige blage tere te je nacukavalje nie baš bil lijepi posel. Osim blaga po polju ilji po trnace pasla se i druga živina, guske i purani. Nje su paslji mlajši teri su još bilji slabi za držati h ruka štrik od blaga. Pure i guske, če nej pazil na nje, delale bi štetu po njiva. One su se puščale z dvorišča čez dan na farte. Malje bi se z perutjami zdigle zrak, pokričale i pobrale boljše dračinje zvun dvorišča. Če se nej na nje dobre pazilje za čas bi suknule h lucku koruzu i napale bažulj i betieve, a i rupe h buča niesu bile rietke. A unda bi h selu mam nastala karka. Babe bi se pograbile radi štete teru je živinče napravilje.

Senek, lježe je bilje paziti živinu nek iti z blagem na pašu. Same su malje jači gazdi h selu imelji svoje pašnjake. Največ ljudi imelje je tranike same za krmu, a blage se se do košnje otave paslje po pute, za grabami i črncem. Saki je na štriku držal svoje blage i poljehku z blagem tere je pasle išel kre putece. Blage je svojem gupcem grizlje travu tere več put nie bilje ni videti z zemlje. Pri pašnje pastir je moral dobre paziti i po gupcu z biščaljem vudirati blage če bi hgrizalje po luckomu traniku. Ak se bi znalje da je teri pastir dal pripasati h nečevem traniku, mogel je čakati karku i špotanje, a negda borme i precendbu selske precenitelje. Starci od toga pastira moralji bi namiriti štetu z par koše suhe krme ilji teru kopicu. Ovisilje je te kak su precenitelji „odrapili". Pastiru hu ovakvu ljietnu dobu nie baš bilje ljehke. Rane se moralje zdiči kaj bi blage rane išlje na pašu. Ščem se išlje kesniejše raneši pastiri zapozelji su bolje diele na putece na tere je bilje več paše. Če se je kesnejše išlje duže se morale biti na paše, a unda je blage postalje zločeste jer su ga napadale muhe i obadi. Kaj bi pastirem senek bilje lježe z blagem, kratilji su si sakak cajte. Te je ovosilje o dobu h ljetu i o tomu teri mu je pastir bil bljiže. Mene je navieke bilje ljepše gda sem bila bljiže z stariejšemi, je su navieke imelji kaj pripoviedati. Negda su onie teri su furt hodilji na pašu i bilji selski pstiri bilji malje i zameknjeni pak su nam njihove priče bile smiešne i unda sme jim se posdsmehavalji. Ak se je bilje na paše z jargani unda sme se spominalji o huncutarija tere sme napravilji ilji tere nas čakaju. Malje je teri od nas, gda sme išlji na pašu, išel bez kosturice ilji giegača. Ž njimi sme rezalji šiblje i delalji roge za fračke ilji ščape za igru tere sme saki na svoj način cinfralji. Polja su negda takaj zvonila od pesme pastire. A gda je po polju bila pokošena otava došel je kratki raj za pastire. Blage se pasle širem, bilje da je bilje proste ilji zavezane. Nu h kakvem god cajtu, pastir h polju moral je paziti na svoje blage. Dobre paziti da bu site i srečne išlje k domu.

Denes nema blaga, nema ni unda takve pastire. Alji saki čovek h svojem življenju mora biti dober pastir, ne blagu teruga više nie, nek one „blage" tere cinfra njegve življenje, pod hižnem krovem. Če je dober čuvar i pastir svojuga „blaga", one bu navieke zadovoljne, a on se bu mogel raduvati dobromu poslu teruga je kak pastir obavil.


Zagorski list - nepotpuno živopisano izdâjně:
http://www.zagorje.com

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Pregled člankov « ZA DUŠU, ZA SPOMENEK » gospě Nevenkě Gregurić na POTgoričkomu forumu:
(vupisati  Gregurić v iskalicu v desnomu gôrnomu čošku na sledeče stranice):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hr-kaj-ne-lepa-nasa-kajkavska-tiskajne/
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: HR.KAJ.NĚ? - Lépa naša kajkavska / pregled tisKAJna
« Odgovori #12 : Rujan 16, 2009, 11:30:52 poslijepodne »


Zagorski list br. 301 / 24.07. 2009. / panorama (papérnato izdâjne)

Za domače, za pajdaše

Za falu su ...


A škude, gde završile su škude od Jude, e ih Judek se navžil, e si ih je pospravil i za bolše dane čuval, ili ih je morti h dionice hložil. E si je morti ljetrikicu najnovejšu nabavil, e si je stanje zrihtal ili si nekteru mlajšu pucu našel - niti zate nemame svedoke kaj nam potvrdili tak nekaj bi. Gdo zna, same bi Judek nam, da zdaj je med nami, povedati mogel, kaj mu na pameti ciele tu vrieme bile je. A škudice te, njih se iste tak nikak zbeči nemre, pri njem se niesu pre duge zadržale a niti ih se je Judek žil, iste kak mu niti vrieme na ruku išle nie.

Piše: mr.sc. Rajko Fureš dr. med
 

Vučili su nas i furt nam povedali kak nam je najdrajšega i najbolšega Jezušeka do hčera h zvezde hkival, kak Ga navek je kušuval.Vsemi tumačil je furt kak Te zaistinu je najbolši človek kaj igdar po svietu hodil je. Mam več drugi čas, kaj tie dragi nam pajdaš speljal je?! Judek naš, kak te dobre je i poznate, kak tat je od pajdašof prešel, gledel je furt oko sebe e gdo ga morti vidi, pak je unda tam prek došel - k unami kaj su i njemu, ne same jemput, glavu odseči šteli. Ne same da k njim prešel je - nek im je prepovedal Pajdaša svojega najvekšoga - Unoga teroga husebe mel za Gospona i Sina Jedinoga.

Tuj došli bume do toga e se i kak se te rastumačiti more. Došli bume i do toga e te vsaki med nami more i razmeti, jer nihči toga našega dragoga Judu nie nigdar po drugomu znal nek kak unoga teri je navek prvi bil unda gda nekaj triebale je Gosponu napraviti. Judek je navek prvi se zdigal unda gda se je triebale za pravicu zboriti. Unda gda su se drugi h kraj metali Judek je navek Bil pravi i nigdar nie se spremišljaval. A denes gda šteli bi povedati kaj se i zakaj se te dogodile, e su mu same penezeki zadišali i nekaj dobroga h življenju mu prinesli,pak tuj razmeti nie več nemreme. Kak god da misljime si da otom vse je dobre poznate - h glavu nam nemre nikak prejti zakaj Judek vse te napravil je, jer niti se teh penezekeh žil a iste tak za nje niti časa na štrikecu mel nie.

Kaj povedati, e je vriedne ili e vriedne nie, vsaki med nami te dobre zna, a e razme i e igdar razmel se bu, te je nekaj čist druge. Te da vsi skup sme vse te skup čuli, da mnogi put su te nam nekteri tam i rastumačili, da mnogi sme put se i nad tem Judu dragem postavili kak nad najobičnejšem tatem, te iste tak stoji. E se kaj poklje toga obrnule, e sme nekaj pri sebe i pri vsemi našami najdrajšami zmenili, otom se bi dale pune toga za povedati, a negdar si pak nebi ni meli kaj.

Dojti tam od gde se genule nie ljehke, jer vrieme kaj je zmešane mrčnjake dobre pozna. Nekteri ih zoveju za črne, zmešance ili pozoje, a največ ih pozna kak une z rogmi. Gda tie kole zapaleju nič na pravu stran ziti niti nemre.

A škude, gde završile su škude od Jude, e ih Judek se navžil, e si ih je pospravil i za bolše dane čuval, ili ih je morti h dionice hložil. E si je morti ljetrikicu najnovejšu nabavil, e si je stanje zrihtal ili si nekteru mlajšu pucu našel - niti zate nemame svedoke kaj nam potvrdili tak nekaj bi. Gdo zna, same bi Judek nam, da zdaj je med nami, povedati mogel, kaj mu na pameti ciele tu vrieme bile je. A škudice te, njih se iste tak nikak zbeči nemre, pri njem se niesu pre duge zadržale a niti ih se je Judek žil, iste kak mu niti vrieme na ruku išle nie.

Da se nad vsem tem triebame spremišljavati, da trieba je postati i pitanje si postaviti - e te je ili te nie, vse te pelja na une kaj se skriva. A mrčnjaki su ti se za pajdaše duge lete delali, v življenju koraka nigdar napravili niesu da si nebi nekaj inkaserali. Same zase i nase, te ih navek je vljekle, tak da nie im za verovati unda gda povedali su da nebi zeli niti une male kaj pod noktem je.


Zločica same zločica biti more - nič druge, i jemput gda prodaš se, gda penezeki ti se kazati počneju - več nigdar pravi neš. I tuj zaistinu niti nie nič novoga za povedati. A človek kak človek, unda gda penezeki zadišiju mam vsaki med nami se zgubi - tak kak da steklina ga drži.

A škude od Jude, gde su zdaj, nehči drugi denes i zdaj ž njimi spremeče si, a Juda - Judek dragi, na štrikecu nie ih se niti žil, a niti je zanje jel i pil. Mam čem penezeki su h žepeku se našli, Judek naš dragi vrnuti se štel, da bi pak z pajdaši bil, a več te bile moči nie. Pitanje bez odgovara ostaje, a zakaj Pajdaša najdrajšega je unda izdal i prodal, Judek naš dragi?!


Zagorski list - nepotpuno živopisano izdâjně:
http://www.zagorje.com

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Zâgorsko-lisnati kolumnist Rajko (Kajko) Fureš, doktor za rodna mesta, domâčinstvo i pajdašiju, na tur-for-um-u
(vupisati  Fureš vu iskalicu v desnomu gôrnomu čošku na sledeče stranice):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hr-kaj-ne-lepa-nasa-kajkavska-tiskajne/
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: HR.KAJ.NĚ? - Lépa naša kajkavska / pregled tisKAJna
« Odgovori #13 : Rujan 16, 2009, 11:33:20 poslijepodne »


Zagorski list br. 302 / 31.07. 2009.

Dnevnik tate Bena

Prvi zub

 
Rođendan je prošli tjedan i Sanda imela. H petak. Nama starcima je za to najlakše deti na stol malo grickalica, soka i naručiti par pica. A pice nam več sima ideju van na vuha. Pa je žena zamjesila tijesto i spekla hrenovke h tjestu za decu. Deca su bila oduševljena.

Piše: Tomislav Benčić-Ben
 
Slika:
http://www.zagorje.com/thumb.ashx?path=/ckfinder/userfiles/images/komentatori/bencic.jpg&width=430&height=250



Nakon kaj je meni žena već dulje vrijeme kazala gde Gracii raste zub, sad se napokon i vidi. Kak bi to zubari rekli zišla je jedinica dole desno. I svi smo oduševljeni s tim i nagledavamo se kak da nigdar h životu nismo zub videli. I žena je oduševljena, osim kad krene dojiti malu. Jer Gracia zna čemu zub služi. Za gristi. I onda grize se kaj joj pod zub dojde. Uključujuči i ženine cice.

H nedelju mi je bil rođendan. Pa sam odlučil otpeljati familiju nekam na izlet. Kak se deca nisu mogle dogovoriti kam bi išle, otpeljal sam ih na obed. Ali onakav kakav one voliju. H Mekdonalds. Čisto sam pozabil kak moja deca znaju dobra biti. Niti se nisu posvadile i sve su nas posluhnule. Samo da se ne predomislim. Je da sam onih par hamburgera, male krumpereka i par sokova platil kaj da smo nekam h restoran prešli pošteno jest, ali nema veze. Bar su deca bile sretne i zadovoljne. Kak mi je još nekaj trebalo za nekaj pri hiži napraviti tak sam u povratku prešel to kupiti, jer sad pak dučani delaju i h nedelju. Večinu stvari sam kupil, ali je žena našla i mali bazen na napuhavanje za Graciu pa smo i njega kupili. I malu fotelju na napuhavanje. Kad smo došli doma sam ga napuhnul, a žena ga je z vodom napunila. Tak da je h nedelju Gracia imala prvo pravo kupanje h bazenu. I fest joj se dopalo. I nakon kupanja je mam zaspala. Čim ju je njezin dedek prijel h ruke. To nije normalno. Čim ju on prime na ruke mam mu zaspi. Kad bi bar meni tak štela. Tak prošli tjedan dojdem doma hvečer i vidim da su žena i Gracia zaspale na našem bračnom krevetu. I hoču Graciu deti h kinderbet. Stihoga ju primem i denem h kinderbet i taman kad sam ju spustil ona se zbudi i počne cendrati. Primim ja nju na ruke i smiri se. Natrag ju polegnem, a ona opet cendra. I tak par put. Onda sam ju vrnul na krevet k ženi i se je bilo h redu. Osim kaj sam ja prešel pak spat h dnevnu sobu. Koja se saki dan se več pretvara h moju sobu.

Rođendan je prošli tjedan i Sanda imela. H petak. Nama starcima je za to najlakše deti na stol malo grickalica, soka i naručiti par pica. A pice nam več sima ideju van na vuha. Pa je žena zamjesila tijesto i spekla hrenovke h tjestu za decu. Deca su bila oduševljena. Komentari su bili da napokon nekaj kaj nije pica. Uz sve to Sandri sam h sobu del laptop na kojem su karaoke instalirane pa su deca i popevala. Sve u svemu bilo im je dobro.

Uspeli smo zvagati Graciu. Ima 8,7 kila. I 68 cm. Zvagal sam ja i sebe. Nebum napisal kolko imam kil, ali imam dvije kile manje nego kaj sam imel kad sam se zadnji put vagal.

Kak je žena sad doma odlučila je biti domaćica. Počela je pospravljati zimnicu. Več imamo par tegli cikle i krastavca. Recepte za pospravljanje je našla na više mesta. Malo na internetu, a malo od stareših i iskusneših. Cikla je čisto dobro zišla, a krastavce još nisam probal. A sad još treba iti pobirati to se h vrt od moje mame tera je na moru pa nemre to pobrati. Kak tata ispod trsja ima još komad zemlje odlučila je žena tam vrt napraviti. A i punica ima nekakvu njivu teri nišči ne dela, pa je rekla ženi da joj to da nek si dela. Sve ne znam kaj to je. Punica mi daje njivu za delati, tata mi hoče trsje dati da ga delam. Si mi hočeju dati nekaj kaj treba delati. Nišči nič za uživanje.


Zvir:
http://www.zagorje.com/clanak/6230/dnevnik-tate-bena-prvi-zub.aspx

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Zâgorsko-lisnati kolumnist Tomislav Benčić-Ben na tur-for-um-u
(vupisati  Benčić vu iskalicu v desnomu gôrnomu čošku na sledeče stranice):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hr-kaj-ne-lepa-nasa-kajkavska-tiskajne/
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: HR.KAJ.NĚ? - Lépa naša kajkavska / pregled tisKAJna
« Odgovori #14 : Rujan 16, 2009, 11:34:21 poslijepodne »


Zagorski list br. 302 / 31.07.2009. / županija (papérnato izdâjne)
(ili br. 303 / 07.08.2009. ?)

ZA DUŠU, ZA SPOMENEK

PRŠČENJA


Denes, gda čovek ide na prščenje nema hu sebe nekakvu veljiku žerahku tera ga bi pri srčeku griela. Mladi največ idu, ak idu, radi toga kaj idu starci ilji moraju. Radi zagovora mladi denes teške ideju, jer malje teri znaju kaj znači, zagovoriti se.

Piše: Nevenka Gregurić
 
Slika:
http://www.zagorje.com/thumb.ashx?path=/ckfinder/userfiles/images/komentatori/greguric.jpg&width=430&height=250



Ljetni meseci, od vajkada su meseci gda su ljudi hodilji po prščenja. Hu temu cajtu dosta se svetkujeju posvetila po fara. Morti je te radi toga kaj malje cagneju poslji, makar na selu nigdar nie bilje tak da bi se moglje hmenjikuvati. Ipak, veljiki poslji bilji su zgotovljeni za jen cajt, a za hašnjenje po doma navieke je nešče ostal. Triebalje se briguvati o blagu, svinja i živine. Nigdar su nie si hižni krenulji od doma. Napre se več znalje gdoj bu tie teri bu ostal doma i njemu se moralje navike nekaj kupiti na prščenju.

Za druge su bilji cajti pririhtavanja i veselja, kak dece, tak i stariejše. Pune su posla imele i selske šnajderice jer je saka dekla i baba štiela za prščenje imeti nekaj novuga kaj bi se poštimala i bolje zgledala. Puca, če nej imiela novu kiklju mislila je da ju nej zagledal niti jeden dečke. Stariejše babe pak h nove obljeke gizdale se bi jedna pred drugu, kak da je te bila prikaza tera je bolja gazdarice. A da je zgledenja babi, njenje dece i muža bilje kak skaza da je dobra gazderica znalje se po tomu kak zgledi i e ima kaj h nadra ilji h štunfu penez sprave. Jedini penzi tere je negda baba zaslužila bile su od prodane jajec, živinčeta ilji dojnuga. Ak je dobre gospodarila imiela je več za prodaju. Na sakem prščenju babe su imele zagovorek i kupuvale „zagovore“ napravljenje od voska. Tak je h ruke sake babe, gda je išla obavljat zagovora h cirkve, bil „zagovor“ napravljen kak živinica; čujžek, kravica, pajcek, kokoš, alji i tielce napravljene na sljiku čoveka. Retke teri mladi denes znaju da su se si negda, kak babe tak i muži zagovaralji. Te je značilje da su h nekakve nevolje prizavalji svece h pomoć, a za te kaj su njim pomoglji, zagovorilji su se za ciele življenje da buju hodilji na prščenje k toj cirkve gde je bil kip sveca teromu su se zagovorilji. Največ se zagovaralje Majke Božje Bističke za se zloče, sv. Barbare zagovaralji su se rudari, Trem kraljem zagovaralje se za živinici, sv. Vidu za zdravlje oči i tak dalje i dalje. Gdoj se jemput zagovoril zagovor se je ovršaval dok je god čovek mogel hoditi ilji bil žif.

Najmlajši su se sakomu prščenju največ raduvalji. Njih niesu mučile nikakve brige oko zagovora. Za nje je te bil dan veljikoga raduvanja. Niesu preveč jambralji če su se moralji zdiči rane h jutre i iti bose do cierkvice gde je bilje prščenje. Niesu se tužilji na razbite palce tere su rezbilji po pute. Bilje je najvažniejše da su išlji na prščenje i da niesu moralji ostati doma pomagati oko blaga i živine. Dobre su znalji da bu saki dobil kakef kolač od ljicitara, gutnul si gvierca, a bez čačke se nie išelje k domu. Ona deca čievi su starci bilji bolje stajući imelji su priljiku probati i teri vieršljin. Vieršljini su tak znalji dišati po placu kaj je sakomu skruljilje h trbuhu kak da črieve po tielu voziju trke.

Denes, gda čovek ide na prščenje nema hu sebe nekakvu veljiku žerahku tera ga bi pri srčeku griela. Mladi največ idu, ak idu, radi toga kaj idu starci ilji moraju. Radi zagovora mladi denes teške ideju, jer malje teri znaju kaj znači, zagovoriti se.

Po pijace se več rietke rievlje oko štande gda se saki dan moreju kupiti sakojački čački pak decu oni s prščenja ne veseljiju. H spomenka stariejši ostala su same prščenja na terem je se brunčalje od zazavanja, smieha i radosti. Kričalji su slastičari dok su stalji kre svoje becikljine z kiblami sladoljeda. Zazavalji su pečenjari k kotlu na terem su kaj soldati bilji posloženi vieršljini.

„Tombula, tombula! Saka dobiva! Nema prazne!“, kričalji bi prodavači tombule. Smieh i pesma čula se z ringišpielja teruga bi jakši dečke vrtel. Njemu je mam pri puca zrasla „ciena“ jer je z rievanjem ringišpiljevoga kotača pokazal kak je jahki. Puce i deči poskrivečki su namigavalji jedni drugem, a če bi puca išla dima bez licitarskuga srčeka h nadra ilji klaruža za vratem, bila bi žalosna.

Prešlji su takvi ljiepi cajti. Sela ne brunčiju od žvieglji i piščelji najmlajše. Još je ostala same radost h spomenke na takve vesele cajta h srcu stariejše. Alji histe vrieme i malji žal kaj denešnja mladost, ak i ide na prščenje, nema takve radosti i veselja kak negda.


Zvir:
http://www.zagorje.com/clanak/6242/za-dusu-za-spomenek-prscenja.aspx

* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *

Pregled člankov « ZA DUŠU, ZA SPOMENEK » gospě Nevenkě Gregurić na POTgoričkomu forumu:
(vupisati  Gregurić v iskalicu v desnomu gôrnomu čošku na sledeče stranice):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hr-kaj-ne-lepa-nasa-kajkavska-tiskajne/
Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549