Autor Tema: O jeziku  (Posjeta: 39668 )

0 Članova i 1 Gost pregledava ovu temu.

amarkulin

  • Gost
Odg: O jeziku
« Odgovori #30 : Prosinac 20, 2010, 06:18:18 poslijepodne »
Znači da ih IMA... obzirom se ja nisam zabavljao sa smislom ili korištenjem istih, već samo sa time da li ih IMA, obzirom je to bogatsvo jezika, a hrvatski ih NEMA... i o tome ja govorim cijelo vrijeme.

Kako nema?  :o
Pa ja sam ti napisao neke, a Štef i više njih... Kak možeš reći da ih nema? Hoćeš još koju?  :)

Jel ti znaš uopće kak se na hrvatskom kaže computer? Kompjuter? Računalo? Šipak!

REDNIK

(I Španjolci imaju naziv istog korijena: ORDENADOR, i uredno ga koriste - ja bio tamo.) Jel moram objasniti odakle taj naziv?

Da ti netko veli: "daj dojdi do mene doma na rednik" ziher bi mislil da te zove na orgiju.  :D
« Zadnja izmjena: Prosinac 20, 2010, 06:29:26 poslijepodne amarkulin »

Offline BobRock

  • Administrator
  • Jezerača
  • *****
  • Postova: 1750
  • Karma: +0/-0
  • Spol: Muški
Odg: Vlasnik razbijenog BMW-a X5: Nisam imao pojma da Šuker po BiH vozi moj auto
« Odgovori #31 : Prosinac 20, 2010, 11:09:18 poslijepodne »
Kao što vidiš, "njemački" rječnik ima te riječi, ali niko ih ne koristi jer nisu niti će ikada zaživjeti jer zvuče u najmanju ruku glupo.

Znači da ih IMA... obzirom se ja nisam zabavljao sa smislom ili korištenjem istih, već samo sa time da li ih IMA, obzirom je to bogatsvo jezika, a hrvatski ih NEMA... i o tome ja govorim cijelo vrijeme.
Kak nema kad ima. Em ti je Anđelko neke prevel, em Stjepan, a ti i dalje tvrdiš da nema. Ima ih, ali su tak glupe, ili dvoznačne, da nema nikakvog smisla koristiti ih. I to ti oču reć, da je ista situacija i u Dojičlandu. U praksi ne postoje. A ti sad dalje moreš po svome kolko hočeš. Meni se više neće.

Offline Sledgehammer

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 5157
  • Karma: +4/-3
  • Spol: Muški
  • oʞɐdoɐu šɐq ɯɐs sɐuɐp
Odg: Vlasnik razbijenog BMW-a X5: Nisam imao pojma da Šuker po BiH vozi moj auto
« Odgovori #32 : Prosinac 21, 2010, 12:19:43 prijepodne »
Kak nema kad ima. Em ti je Anđelko neke prevel, em Stjepan, a ti i dalje tvrdiš da nema. Ima ih, ali su tak glupe, ili dvoznačne, da nema nikakvog smisla koristiti ih. I to ti oču reć, da je ista situacija i u Dojičlandu. U praksi ne postoje. A ti sad dalje moreš po svome kolko hočeš. Meni se više neće.

Ja nisam rekao da ih uopće nema, no velikim dijelom ih ipak - NEMA.

Da li su glupe, ili dvoznačne (WTF?), ne znam - mislim da tu nema mjesta subjektivnim dojmovima.

I praksa NIJE ista, jer u velikom dijelu ipak postoje u praksi. Pogledaj samo reklame po dućanima sa specifikacijama računala, pa mi reci da nema njemačkih riječi u više od pola ponude...
“Ja sam samo pas. I nemam svoj dom. A nemam ni glas. Ti mi moraš reći i ime i gdje ću naći svoju sreću kad zapuše bura ili padnu kiše. Ja sam samo pas. Pogledaj mi oči, dodirni me nježno, budi sve što trebam. Moj čovjek. Moj spas.”

amarkulin

  • Gost
O jeziku
« Odgovori #33 : Prosinac 21, 2010, 09:57:47 prijepodne »
Ja nisam rekao da ih uopće nema, no velikim dijelom ih ipak - NEMA.

Jesi, rekao si.  :)
Nedvosmisleno, i to velikim slovima.  ;D

a hrvatski ih NEMA

A evo ti opet dokaza da ih ima jako puno  - listu sam našao na netu, nije izmišljena bezveze - iako mnogi prijevodi baš tako zvuče  :P

>access time - pristupno vrijeme
>acquistion - usnimba
>actuator - pokretalo
>addressable locations - oslovljena smjestišta
>adresni dekoder - oslovljeni razaznačnik
>algorithm - postupnik
>alpha-beta pruning - krajnostna kljastritba
>analog computer - razmjerno računalo
>analyse - razglabati
>analytical engine - razglobni stroj
>animation - živoris
>application software - primjenbena naputbina
>arithmetic logic unit - računsko mislovna jedinica
>audio - ozvuka
>augmented transition network - prošrena prijelazna mreža
>authortext - sročiteljski orječak
>automatic programming - samonaputba

>backtracking - uzmak
>batch - naredbena datnica
>batch-processing - kupna obrada
>bistabil - dvostanjac
>bit map - dvojnični uoblik
>brute force attack - zahvat grubom silom
>buffer - suspremica
>bus - magistrala
>button - vrtka
>byte - slovnjak

>cache - ostava
>central processing unit - središnja obradna jedinica
>characteristics - značajke
>clock - takt, dobnjak, kucalo
>clones - pastrojci (sukladnici)
>coaxial cable - suosnik
>coding - uznaka
>coding system -znakovnik
>common sence reasoning - prosud po zdravom razumu
>communication - općitba
>communication software - općajnik
>compilers - skupnici
>computer - računalo ili rednik
>computer art - strojna umjetnost
>computer program - strojni naputak
>computer science - računarstvo
>computerization - učinak ostrojbe
>concept - zamisao
>configure - oblikovati
>conjecture - naslut
>constant - nemjenljivica
>constraint - ograničbeni
>contradiction - proturječje
>current - trenutno

>data bus - dvosmjerna datkovna tračnica
>data field - datkovno polje
>data processor - datkovni obradnik
>data transfer - prijenos dataka
>databank - datarnica
>database - datara
>database management system - poslovnja datkovna podklada
>dataflow - datotočni
>debugging - razgodba
>declarative - najavni
>decoder - razaznačnik
>decompilers - razkupnici
>default - nenavodni
>default reasoning - prešutna posudbina
>diagram - crtuljnik
>diamond - kosa četvorina
>difference engine - razlikovni stroj
>digital signature - znamačni podpis
>digitalization - uznamčitba
>dimension - protega
>discourse - besjeda
>discrete - razlučni
>disipacija - rasipanje
>disk buffer - učitnična suspremica
>disk drive - učitnik
>disortion - izoblik
>display - predočavalo
>distinctive features - razlikovna obilježja
>documentation - podkrjepa
>domain - područje
>drafting - nacrt
>drain - odvod
>DRAM - obnovni upisnik
>draw program - crtovnik
>driver - pogonič
>dynamic system - protočan sustav

>edit buffer - prirednična suspremica
>electrochemical - munjokrčbeni
>electronic - munjkovni
>electronic digital - munjkovno znamčani
>emission - odašiljka
>encoded - uznačene
>encoding - uznaka
>erasable - obrišljiv
>erogeneous - raznorodnost
>error-checking - razgodljiv
>evaluation - vrijednotba
>eventualan - možebitan
>execute - izvršavati
>exensible - proširen
>exhaustive - izcrpno
>explanation facility - objasnitbena pomagala
>explicit - skrovit
>expression - izraz
>extended character set - prošireni slovored

>feedback - povratna sprega
>fetch - dohvaćati
>fiber-optic cable - vlakneni svjetlovod
>file cabinet - spisnik
>final - završno
>finder - nalaznik
>finite state - konačni
>firmware - ugrađenica
>fleksibilan - promjenljiv
>flip-flop - dvostanjac
>flowchart - tokovnik
>form meaning - oblik značenje
>formule - obrazica
>forward chaining - odsprjednja prosuda
>frame - oris (orisnik)
>front-end processor - obradnik-prjednjak
>function - presličnica
>functional - preoblični
>fuzzy relations - labavi suodnosi
>fuzzy sets - razplinuti skupovi

>generation - proizvedba
>generators - izvodnici
>goal appliers - svrhovnici
>graph - crtulja
>graph representation - crtuljni prikaz
>graphics - likoris

>hardware - strojevina
>hash table - razpržnica
>help - pomoć
>heuristic - iznalazno
>heuristic minimax search algorithm - iznalazni krajnostni pretraznik
>hierarchic - supodredni (svetoredni)
>hierarchized - supodređeni
>high level - viši red
>high-level programming languages - viši naputni jezici
>human interface - porabična sučelja
>hybrid - znamčano razmjerni
>hypermedia - sverabnik

>identification - istovjetba
>idiom - ustaljenica
>imperative - zapovjedni
>implementacija - provedba
>implicit - izričit
>impulse - sunak
>indenpedent variables - nezavisne promjenjivice
>index - pokazatelj
>induction - uzvod
>inferencer - prosudnik
>initial - početno
>input output ports - ulazno izlazna priključišta
>integral - cjelovit
>integral storage - unutarnji spremnik
>interactive - suopćajan
>interakcija - međudjelovanje
>interface - sučelje
>internal schema - unutarnji osnovnik
>interpretation - tumačba
>interpreters - tumačnici
>inventory - popis
>invertor - okretalo
>iterative - opetovno

>jump - skok

>keyboard buffer - izpisična suspremica
>knowledge engineering - mjerništvo znanja
>knowledge system - znatara

>laboratory conditions - pokusnične prilike
>laser priter - svjetlostni (svjetlosni) pisač
>learnable - naučljiv
>learning system - samouki sustav
>leaves - vrške
>linear-bounded automaton - omeđeni stroj
>linearise - unizovitost
>linearize - unizoviti
>link -veznik
>linker - poveznik
>list - spisak
>literature - upotrebljena građa
>logical hierarchy - mislovna suporedba
>logical level - mislovna razina

>machine code - strojni znakovnik
>machine instruction - strojna uputa
>magnetic disk - željezo tezni kolut
>main - glavni
>maintenance - obsluga
>manipulator - rukovalo
>mapping - preoblika (prieslika)
>maximum - najvišak
>maze - nedohod
>mechanical - strojstveni
>memory - pamtilo
>menu - ponuda
>message parameter - poručenica
>microwave - sitnoval
>millisecond - tisućinka sekunde (trenutka)
>minimax - pretražnik
>mnemonic - jezik prisjetnik
>model - tvorilo
>modem - pretvornik
>monitor - predočnik
>monotonic - jednoliki
>move generator - potezni proizvodnik
>network - mrježna datara
>networking - umrježje
>neuron - živčana stanica
>next - iduće
>nodes - račvišta
>noise - buka (šum)
>nonvolatile - stamen

>octett - osmak
>odd parity - provjera liha
>one time pad - jednokratni ključ
>one-to-one mapping - supreslika
>ontology - bitoslovlje
>operating system - radni sustav
>operator - obslužnik
>optical filtering - svjetlostni procjed
>optical processing - svjetlostna obrada
>ordinal - redni
>output - izvrat
>overflow - pretočak

>packing - sažetba
>page layout program - tiskopisnik
>period - bodak
>peripheral - okolnjak
>personal computer - osobni rednik
>phoneties - zvukovlje
>pixel - piknja (piknjica)
>plan appliers - zasnovnici
>plotter - crtač
>polymorphism - mnogolikost
>popularan - općeshvatljiv
>portable - prenosan
>position update - obnovnik položaja
>postscript - oblikovni jezik
>pragmatics - poraba
>predecessor-successor - prednik-slijednik
>predicate - priročni
>prefix notation - predmetačni zapis
>presence - uzočnost
>procedure - supostupak
>process oriented - doktovni
>processing - obrada
>processor - obradnik
>production rule - proizvedbeni propis
>program documentation - naputbena potkrjepa
>project - nacrtak
>projection - uzmet
>prolog - mislovni jezik
>PROM - naputljiv izčtnik
>PROM burner - užeznik
>prompt - značka
>propositional - sudno
>protection - zaštita
>prototyp - pralik
>proximity detector - blizinomjer (blizinsko osjetilo)
>publication - objavak
>punched cards - rupčanice
>push-down store - potisni spremnik

>RAM - promjenljiv radni spremnik
>range - doseg
>read only memories - izčitnice
>read-write - upisnik-izčitnik
>retrievable - ponalažljiv
>retrieval - pohrana
>return - izvrat
>ripple - nazubljenost
>robotology - robotoslovlje
>root - izhodište
>row - složak
>rule - propis

>scan - omatrati
>scene - prizor
>script - zgodovnik
>search - pretražnja
>secondary storage medium - drugotni spremnik
>self-addressable - samooslovljivo
>self-documenting - samopodkrjepan
>semantic network - značbena mreža
>sensor - osjetnik (osjetilo)
>source-object - izvorište-odredište
>specifican - isključiv
>specification - postav
>speech recognizer - govorni prepoznatnik
>spinoff - omašak
>SRAM - statni upisnik
>stereo vision - prostorni vid
>storage - pohrana
>string - nizanica
>strobe - omogućavanje
>structure - ustrojba
>subroutine - skret
>substitution - podmjena
>superprint - razpis
>symbol-value - oznaka-vrijednost
>symptom - pobolica
>syntax - skladnja
>synthesized voice - umjetni govor

>table - križnica
>technology - obrtoslovlje
>terminal - postaja
>terminator - završetnik
>text - orječje
>theme appliers - djelovnici
>theorem proving - dokazba poučaka
>theory of algorithms - nauka o postupnicima
>theory of intelligent systems - nauka o razumnim sustavima
>tools - pomagala (alati)
>transduced - preoblikač
>transfer - odašiljba
>translator - prevodnik

>univerzalan - sveobuhvatan
>univerzalno - sveobuhvatno
>unrestricted - opći
>update - nadopuna
>upgrade - unaprjedba
>urle-oriented - stavkovni
>user interface - porabničko sučelje
>utilities - uslužni naputci

>value - vrijednost
>vector - vrstica
>video - oslika
>virtual storage - prividni spremnik

>word processing - orječna priredba (prirednik)
>workpiece - prijenos obradka
>writable - pisak
« Zadnja izmjena: Prosinac 21, 2010, 10:13:05 prijepodne amarkulin »

Offline Sledgehammer

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 5157
  • Karma: +4/-3
  • Spol: Muški
  • oʞɐdoɐu šɐq ɯɐs sɐuɐp
Odg: O jeziku
« Odgovori #34 : Prosinac 21, 2010, 10:12:46 prijepodne »
Svaka čast, daj još samo link, jer ovo na mnogim mjestima zvuči kao predobra zajebancija...  ;) ;) ;)

Znači, ipak nisam u pravu, hrvatski je i prebogat jezik... makar i u dijuelu koji je manje živ od latinskog!

No ne odustajem od tvrdnje da, pod istim uvjetima, Nijemci ipak pun o više koriste svoje riječi u informatici od nas...
« Zadnja izmjena: Prosinac 21, 2010, 10:26:30 prijepodne Sledgehammer »
“Ja sam samo pas. I nemam svoj dom. A nemam ni glas. Ti mi moraš reći i ime i gdje ću naći svoju sreću kad zapuše bura ili padnu kiše. Ja sam samo pas. Pogledaj mi oči, dodirni me nježno, budi sve što trebam. Moj čovjek. Moj spas.”

amarkulin

  • Gost
Odg: O jeziku
« Odgovori #35 : Prosinac 21, 2010, 10:56:14 prijepodne »
Nemam izravni link, nego je to objavljeno na forumu:
http://www.forum.hr/archive/index.php/t-12646.html

Ali vidi se da je to pisao neki nadobudni zagovornik korjenskog pristupa gramatici hrvatskog jezika. Izgleda da penzije akademika i nisu tak male, kad je imal vremena za ovo sve izmisliti...  :)

Ovo su mi najbolji biseri:
application software - primjenbena naputbina
authortext - sročiteljski orječak
digitalization - uznamčitba
keyboard buffer - izpisična suspremica  :D  :D  :D

Offline Newbie

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 1047
  • Karma: +0/-0
  • Spol: Muški
  • Stručnjak za potpuno nevažne stvari
Odg: O jeziku
« Odgovori #36 : Prosinac 21, 2010, 01:24:25 poslijepodne »
Svaki jezik koji je u upotrebi zivi i mijenja se. Neznam bas da bi me nagovorili da ovo izgovaram kaj tu pise, mogu jezik polomiti na tome. Ako se udomaci neka strana rijec, pa ok, udomacila se, i u upotrebi je, laksa je za razumjeti i za napisati, onda cemo je upotrebljavati. A da mi neko namece ovako nesto, ma daj naj molim te.

amarkulin

  • Gost
Odg: O jeziku
« Odgovori #37 : Prosinac 21, 2010, 01:40:34 poslijepodne »
Nitko nije ništa nametnuo, ali neki izrazi su se "primili":
>interface - sučelje (a ne interfejs)
>contradiction - proturječje (a ne kontradikcija)
>storage - pohrana (a ne sejvanje)

Možda se uskoro još poneki izraz udomaći. Ja tipujem na ovoga:
>personal computer - osobni rednik  :P

Offline Stjepan

  • Administrator
  • Jezerača
  • *****
  • Postova: 1910
  • Karma: +8/-2
  • Spol: Muški
Odg: O jeziku
« Odgovori #38 : Prosinac 22, 2010, 09:24:58 poslijepodne »
http://www.hnk.ffzg.hr/jthj/Laszlo.htm

Autor: http://hr.wikipedia.org/wiki/Bulcs%C3%BA_L%C3%A1szl%C3%B3 ,  hrvatski jezikoslovac i informatolog koji govori oko 40 jezika.




amarkulin

  • Gost
Odg: O jeziku
« Odgovori #39 : Prosinac 22, 2010, 10:21:26 poslijepodne »
Fala Štefu, orječnom uobličitelju, na izvornom linku.  :D
« Zadnja izmjena: Prosinac 22, 2010, 10:23:06 poslijepodne amarkulin »

Offline kuntakinte

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 7436
  • Karma: +0/-0
  • ...besposleni internetski masturbator...
Odg: O jeziku
« Odgovori #40 : Travanj 01, 2012, 08:39:43 poslijepodne »
Zaklada dr. Ivana Šretera proglasila pobjednika
"Zatipak" najbolja nova hrvatska riječ. Znate li što znači?
Prvi puta ove je godine dodijeljeno priznanje za promicanje hrvatskog jezika u poslovnoj komunikaciji, a dobila ga je tvrtka Coca-cola Hrvatska
http://www.vecernji.hr/kultura/zatipak-najbolja-nova-hrvatska-rijec-znate-li-sto-znaci-clanak-393306
wwwg tablice

Offline Ljudevit Kaj

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 4057
  • Karma: +0/-0
Odg: O jeziku
« Odgovori #41 : Svibanj 02, 2012, 09:07:34 poslijepodne »
(ne) znati-pak

"Zatipak" mesto "tipfelera": joj mene, joj!

To pomalo deluje zad(i)rkivajuče, kak bežanija od germanizmov kak bi se primeknuli neznam komu.


Po-te logike bi Englezi trebali od(h)ititi jenu trejtinu vokabulara (one reči tere su došle z romanske jezikov). No oni, pametni, delaju se i po tomu pitajnu Englezi.

Tipka ili dirka
K tomu je prevod polovičen, jerbo je othičen «feler», a ostavlen(a) "tip-ak" ("tip-ka").

Citat:
NJEMAČKE POSUĐENICE I HRVATSKI EKVIVALENTI
U svojoj knjizi Hrvatski ili srpski jezični savjetnik (1924.), Tomo Maretić je podvrgnuo kritici sve riječi koje nisu u narodnom jeziku našem ili koje se ne slažu s duhom našega jezika kako bi što više približio hrvatski i srpski jezik. To su u prvome redu bile riječi njemačkoga podrijetla. Ako se sve to uzme u obzir, lako se može shvatiti zbog čega danas u hrvatskome standardnom jeziku ima malo njemačkih posuđenica.
http://www.forumgorica.com/kajkavski/agram(er)ski-iliti-zagrebecki-stikleci/msg29318/#msg29318

Citat:
Zar će se kajkavska riječ održati samo u popijevkama?
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg14821/#msg14821

Citat:
Joj mene, joj! (Veselo je društvo naše)

Koj na srcu ima feler,
Joj mene joj, joj mene joj,
Navek mora jesti celer,
Joj mene mene mene joj.

http://www.forumgorica.com/kajkavski/popevke-sem-slagal-i-recice-bral-kaj-danke-i-kaj-nocke/msg43507/#msg43507

Švicarsko-nemački TV i radijski modél za spâs nestandardizéranoga kajkavskoga (čakavskoga)
(kajkavska, čakavska i štokavska inačica članka):
http://www.forumgorica.com/kajkavski/hrvacki-trojezicni-pluralizem-ili-sto-jenoumle/msg23549/#msg23549

Offline kuntakinte

  • Jezerača
  • ******
  • Postova: 7436
  • Karma: +0/-0
  • ...besposleni internetski masturbator...
Odg: O jeziku; »Hrvatski ni u zagradama – Globalizacijska jezična teturanja«,
« Odgovori #42 : Siječanj 09, 2013, 03:11:13 poslijepodne »
Nives Opačić: Tuđice preuzimamo bez razmišljanja, bez svijesti o vlastitu jeziku kao nacionalnoj vrijednosti i bez pameti
 Jezik je jedna od najvećih vrijednosti koje su nam ostavljene u naslijeđe i briga o njegovoj čistoći dužnost je svakoga tko skrbi o vrijednostima svoje nacionalne baštine – rečeno je nedavno u Zagrebu na predstavljanju nove knjige autorice Nives Opačić»Hrvatski ni u zagradama – Globalizacijska jezična teturanja«, piše Novi list.
...Autorica se u knjizi ne buni protiv tzv. anglizama – riječi engleskoga podrijetla već udomaćenima u hrvatskome jeziku, već govori o »zastranjenjima«, o preuzimanju tuđica, najčešće izgovornih i šatrovačkih riječi, u jednakom obliku u kojem se one javljaju u jeziku iz kojega su preuzete. Poseban naglasak, kako napominje, stavlja na loše, pogrešne i/ili polovične prijevode tih izraza, koji po njezinu mišljenju rezultiraju »bastardnim« hrvatskim jezikom.
– Taj nam bastardni jezik nitko ne nameće, već sami hrlimo ka tom »hrengleskom« jeziku, bez razmišljanja, bez svijesti o vlastitu jeziku kao nacionalnoj vrijednosti i bez pameti – smatra Opačić.
...Knjiga »Hrvatski ni u zagradama – Globalizacijska jezična teturanja« objavljena je u izdanju Hrvatske sveučilišne naklade, i svojevrsni je nastavak na knjigu »Hrvatski u zagradama. Globalozacijske jezične stranputice« iste autorice iz 2006. godine.
http://hrsvijet.net
wwwg tablice

Offline Tazika

  • Skoro pa pravi član
  • ***
  • Postova: 119
  • Karma: +0/-0
  • Spol: Ženski
Odg: Vlasnik razbijenog BMW-a X5: Nisam imao pojma da Šuker po BiH vozi moj auto
« Odgovori #43 : Siječanj 14, 2013, 02:19:09 poslijepodne »
U pravu si, meni je to jasno... to je i jedna od stvari zašto ja uvijek velim da je hrvatski jezik jedan od siromašnijih jezika, jer je u bilo kakvom strukovnom pogledu (tehnika, informatika, strojarstvo, mehanika, itd itd...) hrvatski jednostavno osuđen na korištenje tuđe terminologije i kompletnih tuđica.

Možeš to prestati govoriti, jer je hrvatski izuzetno bogat jezik. Pogledaj engleski, koji ni ne potoji. Ono što je nama "Rječnik stranih riječi" kod Engleza je "Rječnik engleskoga jezika", jer oni svojih riječih jedva da imaju tu i tamo.

evo što struka kaže:

Engleski jezik je latinski pogrešno izgovaran i bez gramatike.

i još jedan, glavni razlog zašto je engleski postao međunarodni jezik: svaka budala ga može naučiti.
Hrvatski nemože. Prebogat je, prekompliciran.

Ako nismo izmislili npr motor na unutarnje sagorijevanje nego ga uvezli, uvezli smo i termine za njegove dijelove i pohrvatili ih, i odlično funkcioniraju u našem jeziku.
Meni je muka kad dobijem u ruke mobitel ili komp naštiman na hrvatski (neki novi, loše preveden i sklepan kao-hrvatski) - odmah ga prebacujem na engleski, jer je taj informatički engleski postao međunarodni meta-jezik.
Tako je i njemački međunarodni meta-jezik za motore na unutarnje sagorijevanje, pa ako se strancu ili nama u stranoj zemlji pokvari auto, traktor, pila ili avion, odlično ćemo se sporazumijeti i riješiti kvar.