Ze Švicarske z lubavlu
Iz Švicarske s ljubavlju„Italiju su kroz četrdeset godina pod Borgijama potresali ratovi, teror, ubojstva i krvoprolića, ali je dala
Michelangela, Leonarda da Vincija i renesansu. U Švicarskoj su imali bratsku ljubav, petsto godina demokracije i mira, i što su uspjeli proizvesti? Satove s kukavicom!“
Čuvena replika
Orsona Wellesa iz „Trećeg čovjeka“ Švicarsku predstavlja kao zemlju koja je dosadu brendirala kao svoj izvozni adut. No, zadnjih nekoliko mjeseci streloviti je uzlet franka dojučerašnju Arkadiju pretvorio u pravu tvornicu katastrofičnih vijesti. Zemlja na koju su svi, nekako po defaultu, gledali sa simpatijama, pa i čežnjom, postala je objektom dubokoga prezira tisuća nesretnika ucviljenih sve skupljim kreditima.
Ako je franak ozbiljan razlog za njegovanje nimalo nježnih osjećaja prema alpskoj državi, ovdje vam nudimo nekoliko desetaka itekako važnih razloga da, svim novčanim tegobama unatoč, i dalje sa simpatijama upravljate pogled prema zemlji koja je dala mnoštvo genijalaca, a našu civilizaciju zadužila brojnim dostignućima.
Izbor imena i artefakata što ga nudimo nasumičan je i ograničen tijesnim novinskim prostorom. Čak i kada bismo ovdje publicirane natuknice množili s dva ili tri, ni izbliza ne bismo iscrpili sve važne švicarske adute. No i ovako oskudan izbor ponudit će, nadamo se, instruktivan uvid u zemlju čiji sâm spomen odnedavna izaziva zebnju.
Ursula Andress – glumica koja je u prvom filmu iz serijala o
Jamesu Bondu („Dr. No“, 1962.) izronila iz morske pjene i, umjesto na žal, iskoračila u erotske snove barem milijardu-dvije muškaraca.
James Bond – zacijelo vam je promaknulo, pa nije na odmet upozoriti: junak serije romana
Iana Fleminga dijete je iz miješanog braka između Škota
Andrewa Scotta i Švicarke
Monique Delacroix.
Le Corbusier (1887.–1965.) – rođen kao
Charles-Edouard Jeanneret postao je francuskim državljaninom tek 1930. Čovjek koji je revolucionirao modernu arhitekturu i urbanizam, svojim je projektima mijenjao gradske vizure u Europi, Aziji, Sjevernoj i Južnoj Americi.
Čokolada – omiljenu slasticu niti su patentirali, niti je čine najbolje na svijetu (znalci i snobovi švicarskim će proizvodima uvijek pretpostaviti belgijske), no deseci megauspješnih tvrtki kao što su Nestle, Suchard, Lindt, Frey, Toblerone... čine ih neupitnim kraljevima čokolade.
Dadaizam – dok je Prvi svjetski rat razarao države, grupa umjetnika okupljena oko noćnog kluba „Cabaret Voltaire“ u Zürichu počela je razarati konvencije umjetničke prakse. Pokret koji je bio protiv svega, pa i sebe sama, početkom dvadesetih godina počinje posustajati, no njegov utjecaj na sve sljedeće generacije avangardista naprosto je nemjerljiv.
Henry Dunant – poduzetnik i društveni aktivist koji je, zgrožen užasom kojemu je 1859. svjedočio u bici za Solferino, prionuo stvaranju nadnacionalne i neutralne organizacije koja bi se jednako skrbila za sve stradalnike. Tvorac Crvenoga križa prvi je dobitnik Nobelove nagrade za mir (1901.).
Friedrich Dürrenmatt – proslavljeni dramatičar, romanopisac i esejist koji je, po osobnom priznanju, ostao u sjeni vlastita djeda, uglednog satiričara: „Moj djed je jednom poslan u zatvor na deset dana zbog pjesme koju je napisao. Meni nikada nisu iskazali takvu počast.“
Albert Einstein – rođenjem Nijemac, preselio se u Švicarsku 1895., u dobi od 16 godina, a državljanstvo je dobio 1901. Prezime glasovitog tvorca teorije relativnosti odavno se drži sinonimom za genijalca.
Ementaler – sir koji je rupe brendirao kao nutricionistički adut, ali kojega Švicarci nisu uspjeli brendirati kao nacionalnu jestvinu, pa se diljem svijeta pod časnim i nezaštićenim imenom štancaju inačice nedostojne švicarskog izvornika.
Roger Federer – tenisač koji je dugi niz godina superiornošću nad protivnicima svakome velikom natjecanju umanjivao napetost i draž.
Max Frisch – njegov roman „Homo Faber“ udario je bolnu pljusku tehnokratskoj civilizaciji i dogmi da su hladna racionalnost i željezni zakoni logike jedina jamstva napretka. Dramatičnim, pak, raspletom pljusnuo je milijune dirnutih čitatelja.
Alberto Giacometti – nadrealist kojega se matični pokret odrekao. Njegovi uznemirujući, bizarno istegnuti kipovi žena i muškaraca dojmljivo su korespondirali s duhom epohe koja se suočila s ratom, logorima, razaranjima i etničkim čišćenjem.
Jean-Luc Godard – heroj francuskoga novog vala dijete je švicarskih roditelja, a u zemlji svojih predaka proveo je dio formativnih godina.
Heidi – junakinja dvaju romana književnice Johanne Spyri, potom i mnogih što animiranih, a što igranih filmskih adaptacija, naša nezaobilazna družbenica u nježnim godinama.
Hermann Hesse – žig književnog besmrtnika Nobelov mu je komitet udario 1946. godine. Dva desetljeća kasnije procvat kontrakulturnih pokreta i hipijevštine učinit će Hesseova djela nezaobilaznim uresom svakog tinejdžerskog kantunala.
Martina Hingis – 209 tjedana uživala je u statusu najbolje tenisačice svijeta. Osvajačica pet grand slam naslova povukla se u sportsku mirovinu nakon što je u Wimbledonu 2007. imala pozitivan nalaz tijekom testiranja na kokain.
Arthur Honegger – jedan od najvećih skladatelja dvadesetog stoljeća, glasovit po djelu „Pacific 231 (Mouvement symphonique No. 1)“, koje je izravno nadahnuto zvucima što ih proizvodi željeznička kompozicija.
Jodlanje – ono što je počelo kao oblik komunikacije lokalnih gorštaka koji su se dovikivali s brijega na brijeg, razvilo se u osebujnu pjevačku tehniku koja lokalno stanovništvo raznježuje, a ostatak svijeta tjera na kidanje od smijeha.
Carl Gustav Jung – otac analitičke psihologije. Njegov utjecaj možda i nije osobit na području medicine ili psihijatrijske terapije, ali je upravo impresivan u širem području kulture, naročito u interpretaciji mitologije.
Hans Küng – svećenik i mislilac koji je odbacio dogmu o papinoj nepogrješivosti, nakon čega je izgubio licenciju za podučavanje katoličke teologije. Oštar kritičar pontifikata
Benedikta XVI. , ali i višedesetljetni prijatelj
Josepha Ratzingera.
Paul Klee – umjetnik kojega su dovodili u vezu s ekspresionizmom, kubizmom, futurizmom, nadrealizmom i apstrakcijom, ali čije se djelo opire jednostavnom svođenju u stilske ladice. Možda je najbliži „hvatanju“ esencije Kleeova izraza bio
Rainer Maria Rilke koji je jednom prigodom zaključio kako su njegovi crteži transkripcija glazbe.
Claude Nicollier – Švicarac koji je od svih sunarodnjaka najdalje dogurao u životu: kao jedini astronaut iz svoje zemlje četiri je puta space shuttleom lansiran u svemir.
Jean-Jacques Rousseau – najutjecajniji filozof prosvjetiteljstva i pisac kanonskih djela kao što su „Društveni ugovor“ ili „O porijeklu nejednakosti“, cijeloga života ponosno se predstavljao kao građanin Ženeve.
Montreaux – zemlja koja nije dala nijednog „teškaša“ jazza, može se pohvaliti najvećom glazbenom smotrom u toj žanrovskoj niši. Festival u Montreauxu općenito se drži Lourdesom ili Fatimom za sve pravovjerne sljedbenike evanđelja po
Milesu Davisu.
Paracelsus – punim imenom
Philippus Aureolus Theophrastus Bombastus von Hohenheim. Iza tako bombastična imena krije se glasoviti liječnik, botaničar, alkemičar, astrolog i okultist. Drže ga pionirom uporabe kemikalija i minerala u medicini, uživa u časti oca toksikologije i djeda psihoterapije.
Hermann Rorschah – psihijatar koji je razvio glasoviti projektivni test što se rabi u psihoanalizi. Mrlje simetričnih ali nedefiniranih oblika pokazuju se pacijentima koji moraju ponuditi osobno tumačenje viđenog.
Satovi – harmonična zemlja bez društvenih potresa, u kojoj, kako nam se čini, vrijeme teče sporije nego drugdje, na mjerenju je vremena izgradila pravi poslovni imperij, o čemu svjedoče deseci prestižnih urarskih tvrtki: Breitling, Cartier, Hublot, Rolex, Omega, Patek Philippe, TAG Heuer...
Maximillian Schell – glumac koji se specijalizirao za uloge njemačkih likova u hollywoodskim filmovima. Za rolu odvjetnika u „Suđenju u Nürnbergu“ 1961. godine nagrađen je Oscarom.
Ferdinand de Saussure – utemeljitelj moderne lingvistike, čija su djela izvršila golemi utjecaj na intelektualce iz mnogih drugih područja, kao što su
Roland Barthes,
Jacques Lacan,
Claude Levi-Strauss...
Zvir: Slobodna Dalmacija, Ivica Ivaniševićhttp://www.slobodnadalmacija.hr/Arterija/tabid/247/articleType/ArticleView/articleId/146270/Default.aspx