7. znanstveni skup
Kajkavski u povijesnom i sadšnjem obzorju
Krapina, 9. rujna 2008.
(vezila iliti linki ( delomično i tekst) sfriškani 2011. pri vundavajnu zbornika)
Andrija Željko Lovrić i Mladen Rac
„ENCYCLOPAEDIA KAYKAVIANA "
I KAJKAVICA NA INTERNETU (WikiKay) Sadržaj: Uvod 329
Encyclopaedia kaykaviana(WikiKay) 330
Problemi dijalektalnih Wikija 331
Tematska struktura u
WikiKay 332
1. Kajkavska naselja
2. Rječnici i tekstovi
3. Kajkavska ikavica
4. Glasila i kulturne udruge
5. Kajkavska etnokultura
6. Kajkavska dijaspora
7. Kajkavska socio-lingvistika
Primjerni tekstovi 333
1. primjer: stara agramerska inačica molitve
„Japa_naš" 2. primjer:
zagrebečki prijevod „Kule babilonske" iz Starog Zavjeta
Početni kajkavski portal
Wikikay 335
1. Književna tradicija
2. Brojnost korisnika
3. Suradnici WikiKay
4. Upravno-tehnička razrada
5. Mladi i internet
ENCYCLOPAEDIA KAYKAVIANA
Jena Wiki-enciklopedia ter medmrežna knižnica vu horvatskoj kajkavici
Horvatsko-Kajkavska Wikislavia (WikiKay)
(Dobre prihajali vu Kajkafsko Wikislavio) 336
Kajkavski pregled tema za WikiKay 338
(Pozdravleni čitateli)
Naravoslovje (naturalne znanosti)
Naprave i tehnologia
Humanistične ter društvene znanosti
Jezikoslovje (lingvistika)
Veruvanje i tradicija
Ine teme etc.
Proslovne upute za porabilce WikiKay 339
Dialektalne Wiki-enciklopedie
Proslovne pripomene
Poglavita načela vu
WikiKay 340
1. razrađiva prvič
kajkafske teme 2. teži obradi
vseh kajkafskih tema
3. vsi slovanski dialekti, mikro-jeziki i njihove kulture su istovredni i ravnopravni
4. Jezikovne razlučbe – pisanje na domače klasične kajkavice
Upute porabilcima:
1. Nebrisanje tekstof
2. Vseobuhvatnost
3. Jezik i prievod
Europa i štokavsko jednoumlje 341
INTERNETNE ADRESE NA KAJKAVICI I WIKIKAY 344
LITERATURA 344
UvodU tiskanom obliku kod nas već postoji niz klasičnih i opsežnih edicija o kajkavici, pa desetak časopisa tomu bar dijelom posvećenih i više radiopostaja s povremenim ili redovnim kajkavskim sadržajima iz sjeverozapadne Hrvatske. Naprotiv je na suvremenomu međunarodnom internetu dostupna dokumentacija o kajkavcima još uvijek vrlo oskudna, premda su ini mikrojezici i dijalekti u Europi mnogo aktivniji i efikasniji preko interneta. Donedavna su skoro jedini stalni elektronski portali s kajkavskim sadržajima bili iz Velike Gorice, Varaždina i Bednje, uz nekoliko povremenih privatnih blogova kraćeg trajanja.
Najveći mrežni forum za rasprave i obavijesti o kajkavici i na kajkavici ima već niz godina Velika Gorica (http://www.forumgorica.com/kajkavski/). Skoro sve ostalo na internetu iz Hrvatske je uglavnom jednoumno na štokavskom standardu, premda kajkavci još uvijek obuhvaćaju blizu 1/3 Hrvata ili 31% u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, pa bi trebali biti puno više zastupljeni na internetu. Također i u najvećoj elektronskoj enciklopediji
Wikipedia, koja ima i tzv. „hrvatsku" inačicu (ustvari srbohrvatsku pisanu po Anić-Goldsteinu) s blizu 100.000 natuknica često o posve sporednim temama, o kajkavcima (i čakavcima) nema zamalo ništa osim par redaka o kajkavštini i čakavštini tek kao nekoj marginalnoj folklornoj egzotici, ali tamo nema nijedne jedine izvorne stranice na kajkavskim ili čakavskim tekstovima. Pred par godina se pokušalo među stotinjak inih nacionalnih i dijalektalnih Wikipedija još otvoriti kajkavski (i čakavski) wiki, ali su naši jugo-unitarni „dušobrižnici" štokavskog jednoumlja to na
329
međunarodnoj razini odmah učinkovito blokirali i dosad spriječili u okviru mnogojezične grupe
Wikipedia, u čemu su se već dobro uvježbali kad su slično do daljnjega prekinuli i blokirali ostvarenje Crnogorske vvikipedije.
Nasuprot nama, npr. kulturniji Španjolci, Talijani i ini iz Europske unije zbog dogovorene višejezičnosti, uz svoju Wikipediju na službenom standardu imaju na internetu i javne paralelne elektronske enciklopedije na više svojih glavnih
dialekata i minijezika: venetski, sicilski, sardinski, korzički, katalonski, vvelški, flamanski,... itd. Za nedemokratsku istočnu Europu tj. bivše komunističke imperije poput SSSRa i Jugoslavije, takvih minijezičnih i dijalektalnih enciklopedija uglavnom još uvijek nema - pogotovo ne na internetu. Zbog toga je od 2006., iz sibirskog Tomska potaknuta i organizirana na internetu tzv. konfederacija
WikiSlavia koja bi ostvarila elektronske enciklopedije na većini važnijih slavenskih dialekata.
U okviru toga smo od ljeta 2007, poduzeli i uspostavu starohrvatske dijalektalne Wikislavije koja je od početka preko bivšega zajedničkog portala
(hr.volgota.com), pretežno obuhvaćala čakavske i kajkavske sadržaje. Potom se od studenoga 2007., tehnički izdvojila posebna čakavska Wikislavija ili
Encyclopaedia Adriatica (tj.
chak.volgota.com) s preko 500 čakavskih natuknica, nakon čega je zajednička starohrvatska Wikislavia krajem 2007. postala posebna
Encyclopaedia Kaykaviana ili kratica WikiKay. U novije doba od ljeta 2008., dosad radi na internetu i treća naša dijalektalna enciklopedija na
staroštokavskom (tj. polukorjenskom) hrvatskom na posebnom portalu:
http://hr.metapedia.org.
Encyclopaedia kaykaviana (WikiKay) U odnosu na klasično tiskane dijalektalne tekstove, ovi na internetu su osobito važni za naš
dijalektalni podmladak, jer je već dobro poznato kako je danas informiranje preko interneta najprivlačnije za suvremenu mladež kojima se često neda čitati tiskovine. Iako su takve dijalektalne enciklopedije na internetu u načelu jednojezične, u praksi su većinom poliglotne jer objavljuju ne samo tekstove na pripadnom minijeziku ili dijalektu, nego i na državnom standardu ili na svjetskim jezicima (engleski ili ini) - ali pod uvjetom da su uglavnom posvećeni dotičnoj dijalektalnoj etnokulturi. Naprotiv, uneseni
330
dijalektalni tekstovi na dotičnom minijeziku mogu biti o bilo kojoj tematici iz svijeta, npr. priroda, umjetnost, pjesme, kuharski recepti, citati, poslovice, horoskopi ili slično, - ali samo na tom dijalektu ili minijeziku*. Također se očekuju detaljni opisi i povijest svih važnijih naselja s tim dijalektom ili minijezikom, te životopis autora koji su pretežnjo pisali tim dijalektom (minijezikom).
Naša kajkavska elektronska enciklopedija s kraticom
WikiKay, bila je neslužbeno dostupna na internetu od
11. listopada 2007, a službeno-formalno je za svjetsku javnost otvorena dne 21. studenoga 2007, dok je od početka 2008. je bila registrirana i lakše dostupna preko 2 najveće svjetske tražilice „
Google " i „
Altavista ". Do kraja 2008. je obuhvaćala
290 natuknica o kajkavici ili na kajkavici i dotad je u izradbi ove enciklopedije sudjelovalo
34 ubilježenih suradnika (većinom pseudonimi) za unošenje novih tekstova ili dopunjavanje postojećih, dok je broj pasivnih anonimnih čitatelja puno veći. Do kraja godine 2009. u prosincu je već narasla duplo veća s
590 raznih članaka o kajkavici ili na kajkavici. Napomena: pridjevak
,,Kaykaviana" (s ypsilon) je zato što izvorno u latinskom nema slova ,j" nego se y čita kao naš ,j". Povrh toga je i za zapadne strance
Kajkav... nezgodno čitati, jer to npr. Englezi shvaćaju kao
Kadžkev..., Francuzi kao
Kažkav..., Španjolci kao
Kahkav... i slično, dok im je Kaykav... jasnije i jednoznačno.
Problemi dijalektalnih Wikija Sličan je razvitak imala i mlađa 'sestrinska'
Jadransko-čakavska Wikislavia (Encyclopaedia Adriatica) s kraticom
WikiCha, koja je otvorena za javnost od
12. svibnja 2008. i odmah je uvrštena u tražilicu „Google". Nakon dvadesetak mjeseci postojanja tj. do prosinca godine 2009. je taj WikiCha već imao
546 raznih članaka o čakavici ili na čakavici, tako da su zajedno obje naše dijalektalne
WikiKay +
WikiCha do kraja 2009. imale ukupno
1.I36 članaka na nestandardnim dijalektima ili o hrvatskim dijalektima. Istodobno i paralelno izvan WikiCha, istrijanski autonomaši su također pustili preko interneta još svoj manji dijalektalni wiki-leksikon nazvan
„Čakapedija" (Chakapedia), koji je konceptualno i ideološki imitirao jugo-
*
U lingvistici postoji termin mikrojezik, a ne minijezik. (Nap. ur.) 331
štokavske Wikipedije. Ipak je taj zbog slabe podrške i lošeg uvida u tematiku, nakon par godina početkom 2010. dostigao tek stotinjak manjih člančića uglavnom o Istri na štokavskom standardu. Od god. 2010. je ta paralelna 'Čakapedija' privremeno zatvorena i praktički ugašena uz najavu nove bolje koncepcije, koja dosad nije ostvarena. Dotle je na istomu internetnom portalu Istrijana, umjesto toga sad otvoren poveći mješoviti rječnik raznih istarskih narječja (slavenskih + romanskih) s oko stotinjak tisuća natuknica.
Istodobno sa Čakapedijom su god. 2009. počeli i tehnički napadi za razaranjem i uništenjem neovisnih WikiKay i WikiCha, jamačno usmjereni i organizirani od naših štokavskih „dušobrižnika" iz Wikipedije. Pritom su više elektronskih jugo-hackera na mjesec-dva uspjeli nazmjence srušiti softverski wiki-sustav za WikiCha pa WikiKay i isto ponovo, dok je istodobno niz internetskih vandala brisao tekstove ili u njih ubacivao gluposti i obscene sadržaje bez veze s temom. Nažalost se to uskoro poklopilo s političkim smjenama u sibirskom Tomsku i Rusiji gdje su glavni internetski serveri cijeloga tehničkog sustava
Wikislavia: Uskraćena su im sredstva za dalji rad, pa je cijela višejezična Wikislavia s desetak raznih slavenskih sekcija, uključivo Hrvatsko-kajkavski i Jadransko-čakavski wiki, formalno zatvorena i ugašena od 15. prosinca 2009. Od onda su u god. 2010. dosad dostupne na internetu samo za pasivno čitanje (bez proširenja i novih članaka) ranije kraće verzije WikiKay i WikiCha do kraja 2008, koje se mogu naći preko Internetnog Arhiva (vidi dolje na kraju net-adrese). Također su u zipanom obliku spremljene njihove najveće završne inačice iz prosinca 2009, za budući slučaj moguće obnove neke slične dijalektalne wiki-enciklopedije, gdje bi to poslužilo kao temelj buduće nadogradnje. Osim toga su barem polovica tih brojnih tekstova u vezi hrvatskih dijalekata na internetu prekopirani u treću neovisnu wiki-enciklopediju tj. u Hrvatsku sekciju višejezične grupe Wikinfo
(www.wikinfo.org).
Tematska struktura u WikiKay1. Kajkavska naselja: Po svojoj tematskoj strukturi, najveća tematska skupina po tekstovnom opsegu u ovoj kajkavskoj enciklopediji su prikazi
kajkavskih i polukajkavskih naselja sjeverozapadne Hrvatske, nazočnih s preko pedesetak natuknica.
332
2. Rječnici i tekstovi: Daljnja važna tematika su sažeti pregledi kajkavskih rječnika i neki primjerni uzorci izvornih kajkavskih tekstova (vidi niže npr. Očenaš i Kula babilonska), pa neki strukovni rječnici npr. računalni i internetski pojmovi na kajkavici, kajkavski nazivi stranih država i slični. Također se daju popisi s tumačem kajkavskih zoonima i fitonima, ter kajkavski pučki nazivi raznih zvijezda i nebeskih pojmova.
3. Kajkavska ikavica: Drugu glavnu i veliku tematsku skupinu u WikiKay čini 14 povezanih natuknica sa složenim razradama dosad slabo poznate
kajkavske ikavice i većine svih pisaca koji su ju rabili - pa je to među najdetaljnijim pregledima kajkavske ikavice kod nas i svakako najopsežnije na cijelom internetu.
4. Glasila i kulturne udruge: Treću tematsku skupinu članaka tvori desetak sažetih preglednih prikaza s popisima kajkavskih
udruga, časopisa i radiopostaja koje pretežno ili bar dijelom i povremeno promoviraju našu kajkavsku etnokulturu.
5. Kajkavska etnokultura: Obilna heterogena skupina još su i raznoliki aspekti stare domaće etnokulture kajkavskih krajeva sjeverozapadne Hrvatske. Tu se nalaze npr. stari recepti pučke kuhinje i kajkavskih kulinarskih delicija:
štrukli, bunceki, češnjofke, bazlamača, ter ini
oblizeki.
6. Kajkavska dijaspora: Među inim natuknicama su važne i one koje obrađuju staru kajkavsku dijasporu izvan Hrvatske u Europi (
Prekodravje, Gradišće itd.) kao i novije kajkavske iseljenike u prekomorskim zemljama (npr.
Kansas, Perth) s kraćim opisom važnijih stranih gradova sa značajnom kajkavskom manjinom.
7. Kajkavska socio-lingvistika: Osim brojnih pojedinačnih natuknica, u paralelnim većim prilozima uz ovu glavnu kajkavsku enciklopediju su i posebni tematski leksikoni o nekim inače važnim, ali još slabo poznatim sadržajima. Prvi i najveći takav je npr. tema:
Urbani kajkavci ili purgeri u gradovima srednje i sjeverozapadne Hrvatske.
Primjerni tekstoviOvdje se daju naslovi ponekih najvažnijih, opsežnih i razrađenih članaka iz WikiKay, od kojih su većina dosad već prekopirani (ili bar prevedeni) u Hrvatski Wikinfo: npr. Kajkavica, Kajkavska diaspora, Kajkavska ikavica, Kajkavska kozmogonija, Kajkavski wiki-rječnik,
333
Kajkavsko-čakavski iskon, Kajkavska prekomorja, Kajkavski festivali, Kajkavski fitonimi, Kajkavski zoonimi, Kajkavsko kulinarstvo, Kajkavsko Prekodravje, Kansas i kajkavci,... itd. Niže tu slijede dva kraća primjera kajkavskih tekstova iz WikiKay:
1. primjer: Danas već umalo zaboravljena, stara agramerska inačica molitve
„Japa_naš" (iliti Očenaš) po arhaičnom izgovoru domaćih bakica iz
Laške vulice vu cirkvi Sv. Martina 1950-ih godina - koja služi kao trajni uzorak izvornoga višestoljetnog jezika
Agramera iz starijeg Zagreba (austrougarski
Agram). Agramerski Očenaš laško-vuličanskih babeka f' cerkve Sv. Martina:
„Japa_naš ki_si f' nebe, nek'se svete ime tvoje, nek' prihaja cesarstvo tvoje, nek 'bu volya tvoja kakti na_nebe tak_pa na_zemle. Kruhek_ naš sakdajni nam_daj denes i_odpuščaj nam_duge naše, kakti mi_ odpuščamo dužnikom našim i_naj nas_fpelati vu_skušnje, neg'nas zbavi od_sekih hudobah. Z' Japom, Sinekom i z' Duhom svetim, f' se veke vekov, amen! Sveta Marija milošče puna, Gospon s' tebom, nek' buš blažena med' ženami, nek' bu blažen plot od_terbuha tvojek, Jezuš-Kristuš! Mamek Božji moli za_nas, f'se veke vekov, amen! "*
2. primjer: noviji
zagrebečki prijevod „Kule babilonske" iz Starog Zavjeta:
Jednuč je na celom svete bila jena špreha z'istim rečima. I poklem su oni putovali od zehoda, su prihajali do jene doline vu zemli Šinar i tam su se naselili. Ondak su rekli jeni drugima: „Bumo si zdelali cigle i bumo njih spekli", pak su njim te cigle rabile namesto kamena, ter ilovec kakti malter. Ondak si veliju: „ Bumo sebi zdelali jenoga velkega grada i vu njem turanj do nebesih, pak bumo si zeli imena dok se ne razbežimo po svetu ". I ondak Sevišni zide dol za videt tega grada i turanj ktere su delali ljudski sini. Ondak je Sevišni rekel: „Pogleč, oni su jen narod z' istom šprehom i oni su to začeli delat. Ampak bi trebalo sprečiti se kaj bi šteli zdelati? Bumo zišli dol i bumo j im zbantuvali jezika, pak jeni drugima več ne buju razmeli kaj veliju ". I tak njih je Sevišni odtud raztepel diljem sveta, ter su oni prestali delati tega grada. Zato ga je On nazval „Babilon ", ar im je tam zbantuval šprehe od celoga sveta i od tam je njih Sevišni raztepel diljem sveta. *
Zacijelo privatni Očenaš, za koji nema potvrde u postojećim standardnim molitvenicima, što se vidi i po uporabi riječi „Japa" i „mamek" (Nap. gl. ur.) 334
nastavek na sledečomu listu