(I)steknuti turopôlski političar strâdal od "nârodně vlâsti" leta 1945.
KOVAČEVIĆ, STJEPAN Načelnik
(Buševec, 1899 - Kerestinec (?), 1945) ,
aktivni član DVD i HRSS, jedan od pokretača i osnivača "Seljačke sloge" u Buševcu 1920. i njen prvi tajnik. Zaslužan za gradnju "Prosvjetnog doma" u selu, aktivan i uspješan političar. Kao dobar govornik cijenjen u narodu, a time i opasan za velikosrpski režim, zbog čega je bio stalno u opasnosti. Kao načelnik upravne općine Vukovina 1925-1927. potiče asanaciju u Mraclinu 1926. godine. Nakon smrti Stjepana Radića surađuje s Vladkom Mačekom. Postaje tajnik Kotarske organizacije HSS-a u V. Gorici i zapovjednik Narodne zaštite za kotar V. Gorica, Sisak i Dugo Selo. Kada je 1934. osnovan NK "Seljak" u Buševcu, on postaje njegov trener. Za načelnika općine Vukovina imenovan je ponovno1940. godine. Piše poeziju, ali je ne objavljuje. Sačuvana je zbirka pjesama Osjećaji duše iz 1944. godine. Na izborima za turopoljskog komeša 1935. bio je protukandidat Miji Pučku, ali nije dobio potreban broj glasova. Jedan je od pokretača i osnivača Zadruge u Buševcu 1939. godine. Tijekom II. svjetskog rata suprotstavljao se ustašama i komunistima, odnosno, nije se dao upregnuti u njihova totalitaristička kola. Nakon proglašenja NDH zatvoren je od ustaša u podrum, danas Studentski dom na Trgu hrvatskih velikana u Zagrebu, a u srpnju 1941. nalazi se u logoru u Kerestincu. Prilikom organiziranja bijega iz logora, Kovačević ne bježi, već odvezuje ustaške stražare. Poslije je boravio i u zatvoru Lepoglava. Iz ustaških zatvora biva otpušten i vraćen kući. Nakon partizanskog napada na Buševec 14. lipnja 1944. partizani su Stjepana i njegovu ženu poveli u šumu. Na sreću nailazi na njih partizanski liječnik dr. Vjekoslav Stančić iz Vukovine, a znajući što bi se Stjepanu moglo dogoditi od "narodne vlasti", pušta ih kući. Nekoliko dana poslije toga, partizani su došli po njega i njegova sina koji je bio u domobranstvu. Kako ih nisu zatekli kod kuće, upregnuli su njegove konje, ubili i utovarili dva krmka i nekoliko krava, te se zaputili put gorica. On se sklanja na "liječenje" u Vinogradsku bolnicu kod dr. Panca. Kada su 1945. došli na vlast, komunisti su ga zatočili u Kerestinac, vršili su pritisak na njega da napusti HSS i pređe na stranu komunista. Pritom je bio mučen i maltretiran. Kada je sve ponude odbio bio je svjestan da ga čeka smrt, ali se nije dao pokolebati. Jedne ljetne večeri 1945. odvežen je kamionom u pravcu Jaske, odakle se nikad nije vratio zajedno s još jednim zatvorenikom, gdje je najvjerovatnije pogubljen.
Vjerovatno za boravka u bolnici u proljeće 1944. napisao je neku vrst programa ili upute/ odnosno savjeta hrvatskom seljaku i državi što im je činiti nakon svršetka II. svjetskog rata pod naslovom Znati znači predvidjeti i moći, pod motom Nigdar ni bilo, da nebi nekak bilo! Tekst sadrži 25 stranica rukopisa sastavljenog od pet cjelina i to: Uvodni dio, Obnova, Osiguranje, Gospodarska općina i Zaglavak.
U Uvodnom dijelu osvrće se na stanje hrvatskog gospodarstva, o potrebi njegove modernizacije, nabavke strojeva, ali se protivi komunističkoj ideji da sve treba biti zajedničko vlasništvo. U Obnovi govori kako nakon rata treba besplatno pristupiti obnovi porušene zemlje, ali i izražava sumnju prema potezima koje će poduzeti nove vlasti. U poglavlju Osiguranje piše o zemlji kao dobru svih ljudi, o veleobrtu, te o brizi za život seljaka i radnika. U poglavlju Gospodarska općina, zalaže se za uzorno gospodarstvo, za izgradnju zajednice u kojoj će narod biti prosvjećen i naobražen. U Zaglavku iznosi namjeru zbog čega je sve to napisao i završava ga rečenicom : "Zato sa vjerom u Boga i zajedničkom snagom na posao čim se prilika pruži". Pored navedenog, sačuvana su još dva Zapisnika sa stranačkih skupova iz 1928. i 1937. godine, Okružnica, Zapovijed zaštitarima, ali i Imenik Hrvatske seljačke zaštite (za kotar Sisak) u kojem se nalaze 1.442 imena zaštitara. Zbirku pjesama Osjećaji duše Kovačević piše u Zagrebu 1944. Neobjavljena je i sačuvana u rukopisu. Sadrži 40 pjesama od kojih ćemo navesti neke: Rat, Junaci, K selu, Oraču, Vatrogasci, Genij roda moga, Hrvatskom seljaku, Domovina, Badnjak 1944, Ruža i djevojka, Kraljica Hrvata i druge (J. K.)
Zvir:
Turopôlski vekopisi (Turopoljski vjekopisi) - Biografski leksikon Turopola, Bibliotéka „Albatros“, Velika Gorica 1996.