Prebrani elektronski listi

[shaka zulu]

Forum mladih SDP Siska dijelio Pinte
15. 12. 2009. by dpreradus



Neposredno prije početka sjednice Gradskoga vijeća Forum mladih SDP Siska je u utorak ispred Gradske vijećnice izveo kratki performans pod nazivom «Prijateljica» s ciljem ukazivanja na nepotizam u gradskoj upravi.” Gradonačelnik je prvo osnivanjem Koncertnog ureda, a zatim i financiranjem objave pjesama za svoju «prijateljicu» jasno dao do znanja da za njega postoji samo jedan kriterij dodjele sredstava za kulturu. Stoga je Forum mladih pred vijećnicom oformio „bend“ kojim su htjeli zaokupiti pažnju gradonačelnika da i njima pruži priliku za osnivanje ureda “koji bi se bavio  glazbom”, a ujedno svi imaju barem jednu prijateljicu koja piše lijepe pjesme vrijedne objavljivanja.” – rekao je predsjednik  sisačkog Foruma mladih Bojan Popović.

Svim prisutnima je podijeljena i nova novčana jedinica Grada Siska, 100 Pinta koju su objasnili sljedećim riječima -  “za nju možete kupiti ulaznicu za Gradsku galeriju Striegl u prostorima bivšeg kina Slobode ili uživati u čarima Koncertnog ureda u Koncertnoj dvorani Sisak.”

Inače, u utorak je većina u gradskom vijeću prihvatila gradski proračun za 2010. godinu, koji je na razini 248,9 milijuna kuna i u kojem su planirana sredstva za novu gradsku ustanovu – Koncertni ured.
http://www.sisak.info/?p=10021564#more-10021564

---

Iz Ureda predsjednice Vlade RH stigle prve reakcije na zahtjev mladih Petrinjaca
 
Petak, 11 Prosinac 2009 14:55

Danas su u klub mladih udruge IKS stigle i prve reakcije na njihov "poziv u pomoć" koji su prije mjesec dana poslali predsjednici vlade Jadranki Kosor i ministru Pankretiću. Dopisi su poslani kako bi mladi svojim glasom potaknuli brže rješavanje imovinsko-pravnih odnosa između RH i Gavrilović d.o.o. te tako ubrzali cjelokupni proces koji koči razvoj infrastrukture grada Petrinje. Dopise su potpisali Klub mladih Udruge IKS, Skate klub „Panj“ i srednjoškolci Srednje škole Petrinja.

U današnjem dopisu koji poslan iz Ureda predsjednice, a koji je potpisao državni tajnik g. Jozo Sarač stoji da se zamolba mladih Petrinjaca prosljeđuje Središnjem državnom uredu za upravljanje državnom imovinom na dalje postupanje. Da li će ovaj vapaj mladih doprinijeti bržem rješavanju imovinsko-pravih odnosa u Petrinji? Nadajmo se. U svakom slučaju, sve dok postoje takve inicijative mladih,  za naš grad ima nade.

Podsjetimo se što su u svom dopisu napisali mladi:

Mi zastupamo generaciju mladih Petrinjaca koja je odrasla u razrušenom gradu. U Petrinji se gotovo ništa promijenilo zadnjih 10 godina! Naša je Hrvatska u međuvremenu dobila autoceste na koje smo svi ponosni, naš je Jadran opet popularna turistička destinacija, a Petrinja i dalje ima razrušen trg i gradsku jezgru, našim gradom više ne prolaze vlakovi, nemamo autobusnog kolodvora, imamo staru i razrušenu vodovodnu mrežu, neki dijelovi grada nemaju kanalizaciju i sve to skupa čini jednu izrazito nemotivirajuću sredinu. U Petrinji postoji mnoštvo građevinskih objekata kojima nisu riješeni imovinsko-pravni odnosi, stoga ti napušteni objekti godinama su devastirani i kao takvi predstavljaju veliku opasnost za građane. Također svojom vanjštinom narušavaju izgled i ugled grada Petrinje...
http://www.petrinja.com/index.php?option=com_content&view=article&id=1130:iz-ureda-predsjednice-stigle-prve-reakcije-na-zahtjev-mladih-petrinjaca&catid=10:udruge&Itemid=119

---

E-misija se nastavlja
 
Ponedjeljak, 14 Prosinac 2009 12:17

Udruge CCI i IKS su sa Nacionalnom zakladom za razvoj civilnoga društva potpisale novi sporazum o partnerstvu. Spomenute udruge će kroz program E-misija i dalje jačati sposobnosti organizacija civilnoga društva i aktivnog građanstva u 4 županije središnje Hrvatske i Gradu Zagrebu. Programom se omogućuje organizacijama civilnoga društva besplatni pristup i korištenje visokokvalitetnih usluga potpore koje se sastoje od: infomiranja, savjetovanja i izobrazbe. Više informacija možete doznati na web stranici programa E-misija. http://www.e-misija.info/
http://www.petrinja.com/index.php?option=com_content&view=article&id=1131:e-misija-se-nastavlja&catid=44:emisja&Itemid=182

[shaka zulu]

Obuka nezaposlenih u Glini
 
Ponedjeljak, 14 Prosinac 2009 12:33

U sklopu UN-ovog Fonda za ostvarivanje Milenijskih ciljeva razvoja za 21. stoljeće (MDG-F) udruga IKS od početka 2010 godine započinje računalnu obuku nezaposlenih u Glini.Spomenuti je program vezan za postizanje 3 nacionalna Milenijska cilja razvoja: Suzbijanje siromaštva, Obrazovanje za sve i Ravnopravnost spolova. Fond financira španjolska Vlada od 2006. god. Projekt se provodi u suradnji sa udrugom Mi iz Splita, Gradskim društvom Crvenog križa, Dječjim vrtićem i Gradom Glinom. Zahvaljujući dobroj komunikaciji sa gradskom upravom, ovaj je projekt početak intenzivnijeg rada udruge IKS u Glini.
http://www.petrinja.com/index.php?option=com_content&view=article&id=1132:obuka-nezaposlenih-u-glini&catid=7:novosti-iz-udruge-iks&Itemid=146

---

Diskriminacija nesportskih udruga i rasipanje novaca u proračunu Grada Petrinje
 
Utorak, 15 Prosinac 2009 00:00

Udruga IKS je danas poslala sljedeće priopćenje za medije:

PETRINJA, 15. prosinca - Aktualna gospodarska kriza svakako je dobar razlog za „kresanje“ proračuna Grada Petrinje u 2010-toj godini. Međutim, krizu nećemo umanjiti ako u proračunu smanjimo ionako male donacije organizacijama civilnoga društva koje pružaju socijalne usluge od javnog interesa, dok se istovremeno povećaju plaće za zaposlene u javnoj upravi i administraciji za čak 45%. Uz taj se rashod dodaju i naknade za savjetnike gradonačelnika u iznosu od 800.000 kuna, dok se troškovi reprezentacije ne racionaliziraju nego rastu za više od 15%.

Na rashodovnoj ljestvici se povećavaju troškovi vatrogasne postrojbe i svih gradskih ustanova, a posebno rastu rashodi vezani za dohotke zaposlenih u tim ustanovama. Naknade za rad odbora, povjerenstava i komisija Grada Petrinje iduće godine rastu za 58%, povećavaju se naknade za korištenje i registraciju osobnih automobila, a znatno su porasli i troškovi za službena putovanja, te smještaj na istima.

Donacije sportskim udrugama i klubovima rastu sa 1.200.000 na 1.700.000 kuna, što je povećanje od 41%. Uz to su u novom proračunu predviđene ostale donacije u sportu u iznosu od 1.100.000 kuna, održavanje postojećih sportskih terena, te izgradnja novih. Ukratko, u novom je proračunu za sport previđeno gotovo 8 milijuna kuna, što je pak duplo više nego lani, dok se donacije za sve ostale neprofitne organizacije (u kulturi, zdavstvu, socijalnoj skrbi, neformalnoj edujaciji...) smanjuju sa 1.200.000 na 949.000 što je smanjenje za više od 23%. Smatramo da Grad takvim proračunom „nesportske“ udruge stavlja u diskriminirajući položaj, posebno ako se sagledaju rezultati rada brojnih gradskih udruga u protekloj godini koje su, unatoč maloj potpori grada, bile vrlo učinkovite.

Osim navedenog, u novom se proračunu premalo potiče razvoj gospodarstva. Očito je da se nije mislilo niti o privlačenju sredstava iz fondova Europske komisije jer da jeste, onda bi se u proračun ukalkulirala proračunska rezerva za sufinanciranje budućih razvojnih projekata. To se obično čini preko razvojne agencije za koju u proračunu Grada Petrinje u 2010. godini nisu predviđena nikakva sredstva. Kompletan prijedlog proračuna se može preuzeti sa web stranice Grada Petrinje.

Pozivamo vijećnike Grada Petrinje da savjesno zastupaju interese građana i još jednom razmisle o predloženom proračunu koji nije ni štedljiv, ni razvojan, ni socijalan. Planirani prihodi proračuna su nerealni, a rashodi katastrofični.


Komentari (1) Suvremeni kauboj 1 Četvrtak, 17 Prosinac 2009 08:43 Oiram
Jučer čitam u večernjaku kao proračun Grada Gline se povećava 2% u odnosu na ovogodišnjni, te se vodi žestoka borba oko izglasavanja.
Proračun će iznositi mislim oko 35 milijuna, ali prenose iz ove godine oko 9 milijuna nepotrošenih sredstava.

Na temelju čega naš grad (na čelu sa kaubojem) tako napuhuje proračun, nema niti za plaće isplatiti, kamoli za išta drugo, glavno nek se djeli šakom i kapom, kome treba i kome ne treba, te da jedan obrtnik izdaje račune za radove koje nije napravio.

Mislim da si kauboj previše dozvoljava.
http://www.petrinja.com/index.php?option=com_content&view=article&id=1134:diskriminacija-nesportskih-udruga-u-gradskom-proraunu&catid=10:udruge&Itemid=119

---

Pomoć Pučkoj kuhinji
Studenti Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku organiziraju humanitarnu akciju za pomoć Pučkoj kuhinji.

Skupljat će se hrana, higijenske potrepštine i sve ostalo što bi moglo zatrebati. Štand će stajati na osječkom Trgu Ante Starčevića u subotu,19. prosinca, u vremenu od 9 do 19 sati. (Os031)
http://www.osijek.hr/index.php/cro/Novosti/Pomoc-Puckoj-kuhinji

---

Poljoprivreda: Odzvonilo poticajima za neobrađene površine       
Utorak, 15 Prosinac 2009 09:42 
 
Do 2011. godine sve poljoprivredne čestice moraju biti klasificirane, a samo za obrađene površine poljoprivrednici će moći dobiti poticaje. Da bi se dobili točni podaci o stvarnom stanju, u cijeloj se Hrvatskoj provodi postupak upisa obrađenih čestica u ARKOD, sustav koji provodi Hrvatska poljoprivredna agencija. ARKOD bi trebao u skoro vrijeme dati jasnu i čistu sliku stanja jer se obavlja avionsko snimanje zemljišta, pa se na snimkama točno vidi što je livada, što šuma, što trajni nasad ili oranica.

Upis u ARKOD je započeo ljetos u nekim županijama, dok će se ostale (pa tako i Zagrebačka) uključivati prema spremnosti potrebnih digitalnih karata i ostalih baza podataka. Za poljoprivrednike upis je besplatan i obavljat će se u regionalnim uredima Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju u kojima su poljoprivrednici upisani u Upisnik (uz prethodnu najavu i poziv iz Agencije) te lokalnim uredima Hrvatske poljoprivredne agencije. Samo upisom u ARKOD poljoprivrednici će moći ostvariti pravo na poticaje nakon pristupanja Europskoj uniji. Do ulaska u Europsku Uniju, Upisnik poljoprivrednih gospodarstava će i dalje biti temeljna evidencija koju Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju koristi za dodjelu poticaja poljoprivrednicima, pa će se i poticaji isplaćivati po starom sustavu.

www.arkod.hr

izvor:poduzetnicki-centar.hr
http://www.velikagoricaplus.com/index.php/Vijesti/poljoprivreda-odzvonilo-poticajima-za-neobraene-povrine.html

[Tur]

Poljaci za ukradeni natpis iz Auschwitza nude nagradu od 200 tisuća kuna

Interpol i Europol uključili su se u potragu za zloglasnim natpisom sa ulaza u Auschwitz 'Arbeit macht frei' koji je ukraden u petak u zoru. Poljska policija zatražila je pomoć europskih kolega, a za bilo kakvu informaciju o nestanku teškog komada ljevanog željeza, jednog od najstrašnijih simbola holokoausta, nudi nagradu od oko 200 tisuća kuna, odnosno 115 tisuća zlota.

- Četrdeset stručnjaka različitih profila danonoćno skupljaju tragove i informacije na licu mjesta kako bi ušli u trag lopovima - izjavila je glasnogovornica krakovske policije. Kao što je ranije objavljeno, lopovi su razmontirali znak i odnijeli ga u vrijeme smjene zaštitara, a pretpostavlja se kako iza svega stoje desničarske, neonacističke skupine.

Piotr Cywinski, direktor muzeja koji skrbi o ostavštini bivšeg nacističkog logora je pak priznao očito: 'Naš sustav nadozora je nedostatan'.

IZVOR: http://www.jutarnji.hr/poljaci-za-ukradeni-natpis-iz-auschwitza-nude-nagradu-od-200-tisuca-kuna/416865/

[shaka zulu]

Zet, sestra, sinovi...: Tihićeva cijela uža rodbina na budžetskom novcu! 
Subota, 19 Prosinac 2009 19:47 

Lidera SDA Sulejmana Tihića nekoliko dnevnih novina prozvalo je zbog "privatizacije" državnog objekta u Prudu koji je postao poznat nakon što su se u studenom prošle godine u tom objektu susreli Dodik, Čović i Tihić.

Objekt je inače u vlasništvu Javnog preduzeća Sliv rijeke Save kojim rukovodi Tihićev stranački kolega Sejad Delić.

Tihić je, tvrde mediji, i nakon prudskog dogovora sa Dodikom i Čovićem, još nekoliko puta u privatnoj režiji boravio u Prudu, odakle je sa Delićem i kompletnom policijskom pratnjom kretao u lov na patke i fazane. Naravno, uz neizbježne lovačke terevenke koje su o državnom trošku priređivene u objektu u Prudu.

Za Tihića se tvrdi da je strastveni lovac na fazane, ali i da je strastveni lovac na - novac. U poslovnim krugovima Sarajeva pronose se glasine da je svoga zeta prije nekog vremena instalisao u Fabruku duhana Sarajevo, odakle nadzire glavne tokove prodaje cigareta. Sestru je ranije smjestio u Vijeće ministara BiH, starijeg sina u Upravu za indirektno oporezivanje, a mlađeg u Javno preduzeće Gradska tržnica Markale. Uglavnom, cijela uža porodica lidera SDA prikopčana je na državne slavine.

(slobodna bosna)

http://www.poskok.info/index.php?option=com_content&view=article&id=19820:zet-sestra-sinovi-tihieva-cijela-ua-rodbina-na-budetskom-novcu&catid=89:bh-lonac&Itemid=401

---

SKANDAL: Tko je novcima koje je RH dala za pomoć povratnicima u BiH GRADIO VIKENDICE 
Nedjelja, 20 Prosinac 2009 14:49


 
Sarajevski tjednik Slobodna Bosna objavio je vrlo zanimljiv tekst u kojem problematizira način na koji su dodijeljivana sredstva iz hrvatskoga proračuna namijenjena povratku Hrvata u Bosnu i Hercegovinu i obnovu njihovih porušenih domova. Tekst iz ovog lista prenosimo u integralnom obliku.



Posljedice teške ekonomske krize koju građani Republike Hrvatske trpe već mjesecima, u narednoj će godini, sasvim izvjesno, osjetiti i Hrvati u BiH. Sudeći prema planiranom proračunu za 2010. godinu, financijska potpora Vlade Republike Hrvatske bosanskohercegovačkim Hrvatima bit će umanjena za 32,9 milijuna kuna, odnosno, više od 8,6 milijuna KM. U usporedbi s 2009., kada su, za razliku od građana Hrvatske kojima su nametanjem kriznog poreza i povećanjem PDV-a smanjena primanja, izdvajanja za njihove sunarodnjake u BiH bila još i povećana, sljedeće godine mjera štednje neće biti pošteđena ni privilegirana "hrvatska dijaspora". Gledano po stavkama, najviše će biti smanjena izdvajanja za znanost, obrazovanje i sport (za 80 posto), odnosno, za projekte izgradnje i obnove kuća prognanim Hrvatima (za blizu 40 procenata).

KAKO SE DIJELILA POMOĆ HRVATSKIM PROGNANICIMA

I mada je najavljeno kresanje potpore iz hrvatskog proračuna već izazvalo negativne reakcije među bh. Hrvatima, posebice kada je posrijedi smanjenje pomoći prognanicima, činjenica je da su izdašne novčane donacije namijenjene za poticaj povratka, odnosno, ostanka Hrvata, godinama bile najjači predizborni adut HDZ-ovaca iz Hrvatske prema njihovoj najvjernijoj glasačkoj populaciji u BiH.

Osim što je "kupovina glasova paketima građevinskog materijala" bila ključni razlog zbog kojeg Hrvati u BiH u 2009. skoro da i nisu osjetili efekte recesije u Hrvatskoj, još je nekoliko pokazatelja koji zorno svjedoče da su milijunska sredstva namijenjena prognanicima dijeljena prema političkim naputcima, posve netransparentno, i da su najčešće završavala u krivim rukama. Prema podacima do kojih je došla Slobodna Bosna, od oko 47 milijuna kuna financijske pomoći (oko 12,5 milijuna KM) koja je u ovoj godini preko Ministarstva regionalnog razvoja iz Zagreba upućena hrvatskim prognanicima u BiH, 75 posto sredstava utrošeno je u Federaciji BiH.
U Republici Srpskoj gdje, prema crkvenim podacima, od 220.000 prijeratnih stanovnika hrvatske nacionalnosti danas živi najviše 13.000 Hrvata, za povratak prognanika je donirano svega 25 posto sredstava?! No, kako je program potpore za obnovu i izgradnju u ratu porušenih kuća Hrvatima u BiH svojedobno pokrenut upravo radi poticanja povratka hrvatskih prognanika u RS, omjer distribucije pomoći bi, u najmanju ruku, trebao biti obrnut?!
No, osim očiglednog nesrazmjera u raspodjeli pomoći za hrvatske prognanike u BiH između Federacije i Republike Srpske, upitni su i kriteriji prema kojima se vrši odabir korisnika, kao i sama procedura, budući da u većini slučajeva o povratku i obnovi cijelih regija odlučuju po dva  službenika. Prvi je dugogodišnji koordinator za BiH u Ministarstvu regionalnog razvoja Republike Hrvatske Mario Zeko, zasigurno, ključni čovjek kada je u pitanju dodjela pomoći u građevinskom materijalu hrvatskim prognanicima u BiH.
Brojni su hrvatski prognanici, naročito oni iz Republike Srpske, koji su na račun Zeke proteklih godina iznijeli niz teških optužbi, spočitavajući mu kriminal i korupciju, ali se taj službenik, inače podrijetlom iz BiH, uvijek branio kako o načinu raspodjele građevinske pomoći iz Hrvatske, u konačnici, odlučuju općinski koordinatori u Bosni. Sudeći, pak, prema tvrdnjama više ozlojeđenih hrvatskih prognanika koji su pomoć zatražili i od predsjedničkog kandidata Miroslava Tuđmana, tijekom njegove prošlotjedne posjete srednjoj Bosni, čini se kako je Mario Zeko itekako upućen u brojne malverzacije koje već godinama prate "proces povratka".

OBNOVA KISELJAKA I TOMISLAVGRADA

"Kazao sam gospodinu Tuđmanu kakva su bila moja iskustva. Tražio sam pomoć za popravku u ratu porušene kuće, prikupio svu potrebnu dokumentaciju i u Zagrebu je predao Mariju Zeki. On mi je rekao da se obratim lokalnom koordinatoru Mati Bajkuši u Kiseljaku, da mi napiše preporuku, kako bi moj zahtjev postao prioritet. Međutim, kada se javite općinskom koordinatoru, onda saznate da, ako želite prioritetno dobiti donaciju, morate platiti tisuću eura. To je standardna cijena", ispričao nam je jedan srednjobosanski Hrvat čija kuća ni do danas nije obnovljena.
Ovaj sugovornik tvrdi da je Miroslav Tuđman bio šokiran pritužbama hrvatskih prognanika, te daje na koncu kazao kako bi se raspodjelom pomoći iz hrvatskog proračuna u BiH trebao pozabaviti Ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminala (USKOK).



Mario Zeko (drugi zdesna) i povjerenik za Kiseljak Mato Bajkuša (prvi slijeva) navodno su odgovorni što je pomoć za prognanike utrošena za izgradnju vikendica


Iako je, naime, iz hrvatskog proračuna u 2009. godini nominalno za obnovu ili izgradnju u ratu porušenih i oštećenih kuća Hrvata u BiH izdvojeno više od 12 milijuna KM, tek je manji dio od ukupnog iznosa doniran istinskim povratnicima. Tako je, primjerice, u Kiseljaku javna tajna da su pomoć za obnovu u ratu uništenih domova dobili mnogi koji nikada nisu imali kuće - navode se imena Lilje Kuliša, Dalibora Vučića, Igora Bašića, odnosno, mladi bračni parovi koji su na račun hrvatske Vlade rješavali svoje stambene probleme. Poznato je, također, kako su donacije namijenjene povratnicima davane Kiseljačanima čije kuće u ratu uopće nisu stradale, poput Vilima Pecirepa (vlasnika jedne privatne tvrtke), kao i lokalnim HDZ-ovim prvacima koji su parama iz hrvatskog proračuna gradili vikendice. Kao drastičan primjer zlouporabe pomoći za obnovu porušenih kuća u Kiseljaku posebno izdvajaju sina direktorice Hrvatskog doma Vlatke Čondrić koji je dobio donaciju u građevinskom materijalu, iako već godinama, zajedno s obitelji, živi i radi u Austriji. Njegova majka, agilna kiseljačka HDZ-ovka Vlatka Čondrić je ranije, također iz programa potpore Vlade Hrvatske, uspjela "isposlovati" više donacija za obnovu Hrvatskog doma koja ni do danas nije završena. No, iako većina nezadovoljnika za kriminalnu podjelu paketa građevinske pomoći optužuju lokalnog koordinatora Matu Bajkušu koji je sa skromnom plaćom općinskog službenika "uspio" luksuzno urediti vlastitu kuću, o odabiru korisnika donacija, ipak, posljednji odlučuje načelnik Općine Kiseljak Mladen Mišurić Ramljak. Tako je, upravo po nalogu načelnika Ramljaka, dva dana pred prošlogodišnje lokalne izbore u Kiseljaku organizirana podjela građevinskog materijala čiju je kupovinu financirala Vlada Hrvatske, a sve zasluge za taj "humanitarni čin" pokupili kiseljački HDZ-ovci.



Mladen Mišurić

Jednako je tako početkom veljače ove godine, dakako, u organizaciji lokalnih HDZ-ovaca u Tomislavgradu, upriličena dodjela donacija iz hrvatskog proračuna za izgradnju kuća braniteljima i lokalnog seoskog puta od Miljkovog Polja do Vinice. Ispred Ministarstva regionalnog razvoja pakete građevinskog materijala je dijelio Mario Zeko, naglašavajući kako je prioritetna pomoć duvanjskim braniteljima stigla zahvaljujući njihovom zemljaku, zastupniku HDZ-a (iz dijaspore) u Hrvatskom saboru Ivanu Bagariću, iako su sredstva, zapravo, trebala biti uručena prognanicima. Opet nimalo slučajno, za odabir 14 branitelja koji su se našli na popisu korisnika pomoći bio je zadužen Ilija Bagarić Lili, službeno predstavljen kao ratni zapovjednik. Kako, međutim, Ilija Bagarić, barem u ratnim godinama, u Duvanjskoj brigadi HVO-a nikada nije bio zapovjednik, liste "zaslužnih branitelja" sastavljao je kao jedan od najutjecajnijih lokalnih HDZ-ovih prvaka. Na području općine Tomislavgrad u kojoj gotovo da i nije bilo ratnih razaranja, u posljednjih je osam godina "obnovljeno" više od 50 kuća. U susjednom Livnu su sredstva za obnovu u ratu porušenih kuća hrvatskih prognanika listom korištena za izgradnju novih kuća Hrvatima iz Bugojna. Na koncu je u Livnu izgrađeno cijelo naselje Brina II u kojem danas, umjesto u Bugojnu, žive hrvatski prognanici iz tog srednjobosanskog grada.

ČUTURA GLAVNI KRIVAC ŠTO SE HRVATI NE VRAĆAJU U TESLIĆ

Pored Mate Bajkuše iz Kiseljaka, drugi lokalni koordinator za podjelu sredstava pomoći na kojeg su hrvatski povratnici imali najviše pritužbi je Marijan Čutura iz Teslica. Prije više od godinu dana Slobodna Bosna je pisala kako je Čutura, inače predsjednik HDZ-a u Tesliću, ucjenjivao Hrvate koji su izrazili želju za povratak na područje Komušine, tražio mito od 500 eura za stavljanje na listu korisnika pomoći, o čemu je još davno obaviješten i njegov nominalni šef Mario Zeko u Zagrebu.



Marijan Čutura

U ljeto prošle godine povratnica Kata Petković je protiv Marijana Čuture podnijela kaznenu prijavu Okružnom tužiteljstvu u Doboju. No, kako Tužiteljstvo u Doboju nije pokazalo interesa da istražuje makinacije u raspodjeli donacija iz Republike Hrvatske, tako su ionako minimalna sredstva za pomoć hrvatskim prognanicima u Teslicu potrošena za obnovu i izgradnju kuća imućnijih Hrvata koji su davno odselili iz tog kraja, ali su imali dovoljno novca da podmite korumpiranog općinskog službenika Marijana Čuturu. Rijetki povratnici koji u Teslicu još uvijek čekaju na pomoć, žive u tuđim domovima.

DODIK POVRATAK HRVATA U RS POMOGAO SA SAMO 135.000 KM

lako premijer Republike Srpske Milorad Dodik koristi svaku priliku da izrazi zabrinutost zbog teškog položaja Hrvata u BiH, konkretni podaci Vlade RS-a najbolje pokazuju koliko je Dodiku, uistinu, stalo do hrvatskih građana.
U 2008. i 2009. godini Ministarstvo za izbjeglice i raseljena lica RS-a je za povratak Hrvata i Bošnjaka izdvojilo 13,5 milijuna KM, od čega je svega jedan posto pomoći, odnosno oko 135.000 KM, dodijeljeno hrvatskim prognanicima.
 
http://www.poskok.info/index.php?option=com_content&view=article&id=19827:skandal-tko-je-novcima-koje-je-rh-dala-za-pomo-povratnicima-u-bih-gradio-vikendice&catid=89:bh-lonac&Itemid=401

[Tur]

Vlak udario u odbojnik, ozlijeđeno 40 putnika

Na zagrebačkom Glavnom kolodvoru jutros oko 5.30 sati putnički vlak udario je u betonski odbojnik.

 'U udaru putničkog vlaka koji je dolazio iz Siska, u betonski odbojnik, ozlijeđeno je više putnika iz vlaka', izjavila je za Dnevnik.hr Aleksandra Ljuba, glasnogovornica PU zagrebačke.  Jedna je osoba teško ozlijeđena i bori se za život. Nalazi se na intenzivnoj neurokirurškoj jedinici u KB Sestara milosrdnica, zadobila je frakturu lubanje te će danas biti operirana. Dežurni liječnik u toj bolnici kaže kako su primili još četvero ozlijeđenih putnika, ali su njihove ozljede lakšeg karaktera.

Iz Traumatološke bolnice priopćeno je kako su kod njih zaprimljena 24 ozlijeđena putnika, a svi imaju lakše tjelesne ozljede. Nitko od ljudi s perona nije stradao u nesreći. Dio putnika primljen je u KBC Zagreb, a među njih osmero, prema prvim informacijama, također nema teže ozlijeđenih, ali to bi trebala potvrditi medicinska obrada koja još traje. Policija na mjestu događaja obavlja očevid. Uskoro više informacija.

http://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/vlak-udario-u-betonski-odbojnik-ozlijedzeno-vise-putnika.html

[shaka zulu]

Bistra stara i naša  
15.12.2009


  
Nakon nedavno predstavljenih zbirka pjesama "Živlejnske steze" i "Tri pogleda" u subotu 19.12.2009. u 18 sati svoju prvu zbirku pjesama predstaviti će u KC Bistra i pjesnikinja Verica Grgac.  

 
I makar več nietkalcu, ni kožuha ni prvezača,
fala Bogu, čuje se jošče rieč domača!
 
Bistra
stara i naša
 
prvu knigu Vere Grgac predstavili bouju
Bistrajnski potepuhi
19.prosinca 2009. f sobotu ob 18 vure
 
Kulturni centar Bistra
Poljanica, Bistranska 98
 
http://www.bistra.org/index.php?option=com_content&task=view&id=3961&Itemid=745

---

KINĐANJE - POLJANICA  
20.12.2009  

--------------------------------------------------------------------------------
 
Naselje : Poljanica

--------------------------------------------------------------------------------
 
Lokacija : Dječje igralište na križanju Potočne i Podgorske ulice  

--------------------------------------------------------------------------------
 
Datum :
 20.12.2009.
 

--------------------------------------------------------------------------------
 
Vrijeme : 14:00
 

--------------------------------------------------------------------------------
 
Organizator : MO Poljanica  

--------------------------------------------------------------------------------
 
Program : Kinđanje božićnog bora uz pjesmu te jelo i piće  

--------------------------------------------------------------------------------
 
Sudjeluju : -  

--------------------------------------------------------------------------------
 
Napomena : -
 
http://www.bistra.org/index.php?option=com_content&task=view&id=3968&Itemid=849

KINĐANJE - OBOROVO  
20.12.2009  

--------------------------------------------------------------------------------
 
Naselje : Oborovo
 

--------------------------------------------------------------------------------
 
Lokacija : Ispred Društvenog doma Oborovo  

--------------------------------------------------------------------------------
 
Datum :
 20.12.2009.
 

--------------------------------------------------------------------------------
 
Vrijeme : 15:30
 

--------------------------------------------------------------------------------
 
Organizator : MO Oborovo
 

--------------------------------------------------------------------------------
 
Program : Kinđanje božićnog bora uz pjesmu te jelo i piće  

--------------------------------------------------------------------------------
 
Sudjeluju : -  

--------------------------------------------------------------------------------
 
Napomena : -
 
http://www.bistra.org/index.php?option=com_content&task=view&id=3969&Itemid=849

---


NATJEČAJ ZA NAJLJEPŠU BOŽIĆNU ČESTITKU GRADA DONJA STUBICA
DRUŠTVO "NAŠA DJECA", Donja Stubica u suradnji sa GRADOM DONJA STUBICA raspisuje NATJEČAJ - Najljepša Božićna čestitka Grada Donja Stubica za 2009. sa temom "BOŽIĆ I JA". Pozivaju se djeca do 15. godina sa područja Donje Stubice i pripadajućih naselja da sudjeluju u natječaju za najljepšu Božićnu čestitku Donje Stubice. Natječaj se otvara 30.10.2009 i traje do 09.11.2009. Radovi moraju biti dimenzije A5 (21x15 cm), slika može biti učinjena bilo kojom tehnikom - olovka, drvene boje, vodene boje, tempera, pastela, ugljen, tuš, kolaž, raster, fotografija, tekstil. i sve varijante kombiniranja istih, važno je samo da bude postojano, odnosno da ne mijenja svojstva. Učitelji likovne kulture Osnovne škole Donja Stubica i tete u Dječjem vrtiću Bubamara su natjecateljima na raspolaganju uslijed stručnih pitanja. Svaki natjecatelj ima pravo prijaviti samo jedan rad. Kod prijave je potrebno navesti: ime, prezime, adresu, broj telefona, datum rođenja i ime jednog od roditelja. Radovi se šalju poštom na adresu DRUŠTVO "NAŠA DJECA, Trg Matije Gupca 20, Donja Stubica. Pristigli radovi će biti izloženi u izlogu Društva "Naša djeca" u centru Donje Stubice kako bi ih građani mogli razgledati i potom ocjenjivati davanjem svog glasa. Izloženi radovi će biti obilježeni rednim brojem i imati informaciju o godinama natjecatelja. Glasanje će se vršiti navođenjem oznake (rednog broja) odabranog rada. Glasačka kutija će biti smještena u neposrednoj blizini izloženih radova. Glasati će biti moguće i putem Facebooka - Grupa Društvo "Naša djeca", Donja Stubica te poštom na adresu DND D. Stubica, Trg Matije Gupca 20. Završetak glasanja je 22.11.2009. Nakon završetka natječaja, prikupljeni glasovi će odrediti najbolji rad. Nagrađivat će se tri najbolja iz grupe osnovnoškolce i jedan iz grupe predškolca - ukupno četiri. Ti radovi će biti predložak za Božićne čestitke. Najbolji rad će biti službena Božićna čestitka Grada Donja Stubica za 2009. godinu. Čestitke će se prodavati na štandovima na sajmu i pred crkvom. Isto tako će biti ponuđene lokalnim poduzetnicima stoga ih ovim putem pozivamo da odaberu čestitke koje će motivirati angažman stubičke djece. Naime prihod od prodanih čestitki će biti raspoređen za novčane nagrade natjecateljima odabranih radova i za rad Društva "Naša djeca". Nagrađeni natjecatelji će steći pravo na novčanu nagradu svojim aktivnim sudjelovanjem u prodaji božićnih čestitki. O uspjehu prodaje ovisi i visina nagrade. Natjecatelj čiji rad će biti proglašen najboljim kao nagradu dobiva besplatno desetodnevno ljetovanje 2010. u Velom Lošinju. Društvo "Naša djeca", Donja Stubica se iznimno veseli pristiglim radovima, a uslijed dodatnih informacija možete nazvati 098/197-4647 ili renata.dolenec@email.t-com.hr (D.C.)

PREDSTAVLJANJE KNJIGE O RODOSLOVLJU U PETAK
Društvo KAJKAVIANA i nakladnik Matis d.o.o. Pregrada pozivaju vas u petak, 13. studenog 2009. u 18 sati, Dvorac Stubički Golubovec, Donja Stubica na predstavljanje knjige PRED ZAGONETKOM OBITELJSKOG STABLA
(Priručnik za istraživanje obiteljskog rodoslova). Knjigu će predstaviti: autori Mladen Paver, novinar u mirovini i doc. dr. sc. Gordan Gledec (FER) i urednik izdanja Boris Krizmanić. Glazbeni program: Matija Krizmanić, gitara. (D.C.)  
 
NATJEČAJ "BOŽIĆ I JA"
Odabrano je 30 radova osnovnoškolaca i 10 radova predškolaca; radovi će biti izloženi u Topličkoj 10 - izlog Grada Donja Stubica; predaja glasova putem Facebooka i u prodavaoni Trgostila d.d., Toplička 3; slike radova će biti postavljene na Facebook profil Društvo "Naša djeca", Donja Stubica. (D.C.)  

ZAVRŠEN NATJEČAJ "BOŽIĆ I JA"
Prebrojavanjem glasova putem listića i facebook-a imamo rezultate:
1. NAGRADA - redni broj 27 - ANGELA ŠAGUD, 10 godina



Slijedeća tri nagrađena rada:
- redni broj 19 - LUCIJA HORVAT, 14 godina
- redni broj 17 - VESNA MUNĐER, 14 godina
- redni broj 1 - RAJNA LANDRIPET, 6 godina

 
Angela Šagud je apsolutna pobjednica nagradnog natječaja "BOŽIĆ I JA" - Najljepša božićna čestitka grada Donja Stubica za 2009. godinu. Angelu čeka ljetovanje 2010. u Velom Lošinju koje financira Grad Donja Stubica. ČESTITAMO! Navedeni radovi će biti predložak za tiskanje božićnih čestitki čijom prodajom će se puniti nagradni fond. Čestitke će biti u prodaji početkom prosinca. Sudjelujte u kupnji / prodaji i potičite dječje stvaralaštvo. Podjela nagrada će biti par dana prije Božića. (D.C.)

U PETAK IZLOŽBA U MAJSECOVOM MLINU
U petak, 11.12.2009. od 17 sati se u Tradicijskoj kući "Majsecov mlin" (Obrtnička 47) otvara izložba "Vezena sjećanja zaborava" koju organiziraju Turistička zajednica grada Donja Stubica i Radionica tradicijskih zagorskih ručnika. Uz otvorenje održat će se i prigodni glazbeni program. (D.C.)
http://www.stubica.com/

[shaka zulu]

Politički boj za Zračnu luku Split          
Autor J.Ž. (Slobodna Dalmacija)    Petak, 18 Prosinac 2009
  
 
ŽUPAN ANTE SANADER 'IZBORNIK' NADZORNOG ODBORA
Nastavlja se politički rat između župana splitsko-dalmatinskog Ante Sanadera i kaštelanskoga gradonačelnika Joška Berketa, a najnoviji skandal izazvalo je imenovanje novih članova Nadzornog odbora Zračne luke Split u kojoj je Sanader član Skupštine.
Unatoč tomu što je Gradsko vijeće Kaštela još prije tri mjeseca iz Nadzornog odbora Zračne luke smijenilo dosadašnjeg predstavnika grada Matu Baruna iz HDZ-a, ali Tihomir Brzović, vijećnik s Berketove Nezavisne liste, koji je imenovan na istoj sjednici novim članom, ni dandanas nije zasjeo na svoju funkciju, i to zbog činjenice što taj prijedlog nije podržao župan Sanader.

- Istina je da sam glasovao protiv smjene dosadašnjih članova Nadzornog odbora i imenovanja novih, jer smatram kako se radi o čistoj političkoj odluci. Kao član Skupštine Zračne luke nisam dobio nikakve kvalifikacije niti referencije po kojima bi Tihomir Brzović, kojega je Berket predložio u Nadzorni odbor, bio stručan za tu funkciju, pa ga stoga nisam ni podržao – kazao je župan Sanader.

S druge strane, gradonačelnik Berket županovo odbijanje da potvrdi zakonom izabranog člana Nadzornog odbora Zračne luke, u kojoj Grad Kaštela ima vlasnički udjel, tumači kao njegovu odluku, prije svega iz političkih razloga.

Isto će kazati i trogirski gradonačelnik SDP-ovac Damir Rilje kojemu Sanader nije želio potvrditi Ivu Zannea u Nadzorni odbor Zračne luke u ime Grada Trogira.

Međutim, u cijeloj priči zanimljivo je kako je župan glasovao da umjesto Milijana Sesara (HSP) novim članom Nadzornog odbora u ime Grada Splita, na prijedlog gradonačelnika Željka Keruma, postane Kerumov zet Petroslav Sapunar. Vjerojatno zbog činjenice što Kerumovi vijećnici u Županijskoj skupštini, kojoj je Sapunar na čelu, županu osiguravaju potrebnu većinu za nesmetano provođenje zacrtanih projekata.

Izvor: Slobodna Dalmacija
 
http://www.kastela.org/content/view/10373/2/

---

Protupravna eksploatacija rudnoga blaga      
Srijeda, 02 Prosinac 2009  
 Završeno je kriminalističko istraživanje nad odgovornom osobom trgovačkog društva iz Sinja, 45-godišnjakom za kojega se sumnja da je u kolovozu 2009. godine dao odobrenje da se na eksploatacijskom polju izvodi miniranje i eksploatacija mineralne sirovine gipsa iako za to područje nije dodjeljena koncesija. Oštećeno je 155 osoba, vlasnika zemljišnih čestica. Zbog protupravne eksploatacije rudnoga blaga protiv odgovorne osobe trgovačkog društva iz Sinja bit će podnesena kaznena prijava. Glasnogovornica policijske uprave splitsko – dalmatinske Marina Kraljević Gudelj.
http://www.vrilo.com/index.php/Razno/Protupravna-eksploatacija-rudnoga-blaga.html

---

Novosađani bi otkupili irački dug ‘Dalmatinki’      
Utorak, 08 Prosinac 2009  
“Ortačko advokatsko društvo Ristić&partneri” iz Novoga Sada uputilo je Trgovačkom sudu u Splitu ponudu od 390 tisuća američkih dolara za otkup potraživanja što ih je sinjska “Dalmatinka”, tvrtka koja je sada u stečaju, imala prema kupcima iz Iraka još od 1999. godine.
Proizvođači konca iz Sinja bili su veliki izvoznici konca na tržište Iraka i Irana. Izvoz se realizirao preko tvrtke “Centrotekstil” iz Beograda. Raspad bivše zajedničke države i prekid dotadašnjeg načina poslovanja “Dalmatinka” je dočekala s izvezenim nenaplaćenim proizvodima u Irak u vrijednosti od oko 5,300.000 USD. Svi pokušaji da se dođe do toga novca ostali su neuspješni.

Kad je 2001. godine “Dalmatinka” d.d. otišla u stečaj, u popisu imovine bila su i ta potraživanja od kojih su se, u realnim iznosima, digle ruke. Ta potraživanja tvrtke iz Sinja postala su dio sukcesijske mase imovine bivše države.
/slobodnadalmacija/
http://www.vrilo.com/index.php/Gospodarstvo/Novosadjani-bi-otkupili-iracki-dug-Dalmatinki.html

---

Kako kupujemo: Žene biraju kao u doba pračovjeka
 
Život - Zanimljivosti  
Subota, 05 Prosinac 2009 17:04  
ZAGREB - Razlog zbog kojeg žene obožavaju provoditi sate i sate u kupnji dok su muškarci najsretniji kad uskoče u dućan, kupe nešto što baš moraju i pobjegnu na pivo, leži u našoj prapovijesti, prenosi britanski Daily Telegraph. Vrijeme pećinskog čovjeka kad su žene bile skupljačice, a jači spol lovci trajno nas je obilježilo, tvrde znanstvenici.

Teško do pravog ulova

Žene su provodile dane skupljajući i birajući zdravu hranu, zajedno s djecom, a muškarci su bili lovci; unaprijed bi isplanirali koju će životinju tražiti, otišli bi u šumu, ubili je i vratili se. Kao što su nekada lovili - muškarci danas kupuju. "Uslikaju" svoj plijen, uđu, kupe i nestanu. Žene s druge strane satima (danima) traže pravi ulov. Bilo za sebe, dijete, kuću - jer su i nekada provodile cijelu vječnost pokušavajući pronaći najbolje plodove.

Istraživanje je proveo profesor Daniel Kruger sa Sveučilišta Michigan nakon što je s prijateljima proveo zimske praznike putujući Europom. Gdje god bi došli, ispričao je, žene bi prvo željele otići u shopping.

Vječnost za žitarice

"Mi muškarci to jednostavno nismo mogli razumjeti. Međutim, to nije tako neshvatljivo ako se ima na umu ženska sakupljačka povijest: kad god se nađu u nekom novom području, odmah žele istražiti okoliš i pronaći gdje se nalazi najbolja hrana", rekao je profesor i tako objasnio kako je ženski shopping danas preslika čistog poriva za preživljavanje. Uz to, žene su u doba dok su ljudi živjeli u pećinama morale biti vrlo vješte u biranju plodova. Ako izaberu pogrešnu bobicu ili plod - mogu pobiti cijelu obitelj. Zato, ako imate osjećaj da vaša supruga cijelu vječnost bira između 30 vrsta žitnih pahuljica ili se ne može danima odlučiti između rozog i fuksija ruža za usne - znajte da je to jednostavno duboko ukorijenjeno u njenoj psihi.

Kretanje u muškom čoporu

Muškarci su, s druge strane, morali u vrijeme spiljskog čovjeka biti kirurški precizni u svom pristupu nabavi hrane - odnosno lovu. Osim što su morali donijeti hranu kući, morali su to učiniti što prije kako se hrana ne bi pokvarila. Danas to u shoppingu primjenjuju na sljedeći način - uđi, uzmi, izađi. Zaboravi da si uopće kupovao. Ako se nađete u kupnji i pogledate oko sebe, vjerojatno ćete djecu najčešće vidjeti s majkama. Jednako kao što su ih u prahistoriji žene morale vući sa sobom u berbu bobica, tako ih i danas vuku u shopping. Muškarci su u borbu sa zvijerima uvijek kretali u svom muškom čoporu - kao danas na nogomet.

Najgori odgovor - svejedno mi je

Najnovije istraživanje profesora Krugera može biti pravi priručnik za samopomoć parovima u ovo vrijeme božićne kupnje. Sada će moći razumjeti zašto postoje razlike u odluci o savršenom daru i izbjeći svađe. Najbolje bi bilo da muškarci odluče riskirati jedan dan u godini i, radi mira u kući, s (barem namještenim) osmijehom na licu šutke hodati za svojim odabranicama, nositi vrećice i strpljivo čekati dok one biraju. Svađu ćete, dragi muškarci, izbjeći i tako da ne odgovarate na konkretna pitanja o tome što vam se više sviđa (žuta ili zlatna kuglica za bor) sa - svejedno mi je. Jer, to će biti doživljeno kao krunski dokaz opće nezainteresiranosti za vaš zajednički posao.

Autor: Kristina Turčin, Nađa Irena Fišić
 
http://www.imotskenovine.hr/Zivot/Zanimljivosti/Kako-kupujemo-Zene-biraju-kao-u-doba-pracovjeka.html

---

Mliječna staza-put do uspješnog dojenja   
  15. prosinca 2009.   
     


 Nakon Tečaja za trudnice kojeg su u organizaciji GD HCK Benkovac održali dr. Ivica Žuvela, ginekolog u Benkovcu i viša med. Sestra Ksenija Čirjak održano je predavanje i prikazan film o dojenju. Viša med. Sestra Ksenija Čirjak u uvodnom dijelu prikazivanja filma „Mliječna staza – put do uspješnog dojenja“ ističe da dojenje pravo djeteta, ali i pravo majke, a ne obveza, a o filmu doznajemo da je izdan u rujnu 2009. godine. DVD-e "Mliječna staza - put do uspješnog dojenja" hrvatski je dokumentarno – edukativni film o dojenju namijenjen prvenstveno majkama. Nastao je u suradnji udruge RODA, UNICEF-a i Studija dim. Savjetnice za dojenje udruge RODA su ga osmislile, napravile scenarij, organizirale snimanja i sudjelovale u montaži. Produkciju su osigurali UNICEF i Studio dim, umnažanje u 50.000 komada je osigurao UNICEF. Režirala ga je Anita Jovanov. Odobren je od stručnog Savjeta za provedbu programa Rodilišta - prijatelji djece. Film uz konkretne upute, snimke dojenja i praktične savjete o dojenju, sadrži niz izjava majki i njima bliskih osoba, zdravstvenih stručnjaka i savjetnica za dojenje. Zamišljen je kao priručnik koji će pomoći majkama uputom što raditi u bilo kojoj situaciji s dojenjem, ali i prenijeti osjećaje, probleme i rješenja drugih majki. U vrijeme kad se u našoj zemlji puno radi na podršci dojenju, jer još uvijek nije dostatna svakoj majci, vjerujemo da će im ovaj pristupačan film biti od velike pomoći. Preporučujemo ga pogledati cijelog još prije rođenja djeteta kako bi se trudnice i buduće majke upoznali s osnovama dojenja i pojačali svoje samopouzdanje. Budućim majkama preporučujemo ga pogledati cijelog još prije rođenja djeteta kako bi se upoznali s osnovama dojenja i pojačali svoje samopouzdanje, a kasnije se prema potrebi mogu ponovo pogledati izdvojena poglavlja.

U razgovoru s Ksenijom Čirjak doznajemo da se film sastoji od tri djela. Prvi dio donosi: Mliječna staza – put do uspješnog dojenja, vještina koja se uči, majčino mlijeko – idealna hrana, isključivo dojenje, kako uspješno dojiti, pomoć i podrška, sumnje i pogrešni savjeti, nadomjesci za majčino mlijeko, edukacija – najbolja priprema, porod i prvi podoj i prvi dani. Drugi dio: Kako početi, pravilan položaj usta na dojci, problemi s položajem: prepunjene dojke, problemi s položajem: ravne i uvučene bradavice, problemi s položajem: bočica i konfuzija bradavice, problemi s položajem: oštećenja bradavice – ragade, refleks otpuštanja mlijeka – "let-down", duljina podoja i sastav mlijeka tijekom podoja, te dojenje na zahtjev – slobodno dojenje, kako znati jede li dijete dovoljno, te izdajanje, dok treći dio donosi posebne situdacije: skokovi u razvoju, grčevi ili kolike, mliječac ili soor, zastoj mlijeka i upala dojke – mastitis, život uz dojenje, dojenje i dohrana, do kada dojiti, tatama, bakama i bliskim osobama i stručna podrška dojenju.

Mile Marić
 
http://www.benkovac.hr/novosti/311/vijest.html

[shaka zulu]

Kuća u BiH, bašta u Hrvatskoj 

Ocjena: / 4
LošeOdlično
Autor author     
Ponedjeljak, 07 decembar 2009 00:16
 
Većina stanovnika Kostajnice koja želi da dođe do svojih bašta to mogu učiniti samo ako pređu u Hrvatsku, naravno s ličnom kartom ili pasošem! Problem razgraničenja u donjem toku reke Une kod Kostajnice još nije rešen. Zbog toga najviše ispaštaju vlasnici zemljišta uz desnu obalu Une čije oranice se, prema sadašnjem stanju, delom nalaze u Hrvatskoj, a delom u BiH.

Momir Grbić kada krene iz kuće u baštu koja je udaljena samo 200 metara mora da pređe državnu granicu, jer je nakon raspada SFRJ njegova bašta ostala u Hrvatskoj, a kuća u BiH. Sam Momir može da pređe granicu bez problema, ali ne može na teritoriju susedne zemlje da prenosi niti prevozi nikakav alat ni mašine, piše "Euroblic".

"Kad pitam na graničnom prelazu da li mogu da pređem u baštu sa traktorom, đubretom i prikolicom, odgovore da ne mogu. Pa šta će mi bašta, ako ću da je obrađujem golim rukama", pita se Momir Grbić.

Njegove komšije pitaju se i da li će im pasoši biti potrebni i da se leti okupaju i osveže u reci Uni, pored koje žive. Marko Čolić, načelnik Kostajnice, kaže da će se sporne granice Kostajnice sa Hrvatskom rešavati u paketu sa ostalim, još nerešenim linijama razgraničenja između BiH i Hrvatske.

On podseća da se spor oko granice na Uni vodi oko teritorije na desnoj obali reke, na kojoj se nalazi fudbalsko igralište i tvrđava Stari grad, za koju Hrvati tvrde da je pripadala dinastiji Zrinskih.

"Nadamo se da će se to uskoro rešiti, jer je to u interesu obe države", navodi načelnik Čolić, tvrdeći da će verovatno biti neophodna međunarodna arbitraža, jer dve države ne mogu da se dogovore.

Za njega i druge građane Kostajnice Dejtonski sporazum ima poslednju reč kada je u pitanju uređenje BiH, po kojem granica između Kostajnice i Hrvatske ide maticom reke Une.

"Dejton nije ispoštovan, mi nemamo pristup reci Uni, situacija je potpuno nerazjašnjena. S druge strane, mi smo saglasni i da taj deo zemljišta koji se gruntovno vodi na RH otkupimo, a da tvrđava ostane zaštićeni dio teritorije, kojom će i dalje upravljati Hrvati“, ističe Čolić.

Zbog sporne granice stoje i radovi na zaobilaznici u Kostajnici i svi projekti zacrtani u Strategiji razvoja opštine, jer bi gledajući sadašnje stanje trebalo srušiti pola grada da bi se zaobilaznica izgradila.

Prošlo je više od deset godina od kada su BiH i Hrvatska potpisale sporazum o graničnoj liniji, koji ni do danas nijedna od tih susednih zemalja nije ratifikovala u parlamentu.

(MONDO)

KOMENTARI
 Nasa kuca Kostajnica +5 
Po definiciji "Arbitraža je mehanizam donošenja odluka koji se koristi kada dve ili više suprotstavljeni h strana ne mogu da postignu sporazum ili nastavak rada ka komplementarnom cilju. Strane učesnice se slažu da imenuju neutralnu stranu ili osobu da donese odluku pošto čuje stavove obe strane." Medjutim to nije slucaj sa granicnim prelazom u Kostajnici i podrucjem koje ono obuhvata, odnosno koje bi trebalo da pripadne odredjenoj strani, tu je u pitanju nesto sasvim drugo u cije detalje nije upucen nacelnik opštine ili to kao i mnogi prije zeli da iskoristi u predizborne svrhe. Radi se o sledecem da je davne 1999 godine u mjesecu julu potpisan Sporazum o razgranicenju kojim su SRPSKI, a ne muslimanski ili hrvatski politicari, potpisali taj sporazum i prepustili Stari grad i to podrucje Republici Hrvatskoj. I zato mi nije jasno zasto se svaki put pred izbore pokrene ta tema, pa ja zaista mislim da je krajnje vrijeme da se gradjanima Kostajnice kaze istina.

 mile krtinic -4 
Kako će se granica prelaziti u režimu "ŠENGAJA" to ćemo videti. Granica sa Hrvatskom ide pritokom Unčica u dužini oko 2100m od zemlje vlasnika Rabadžija sada Gavrilović pa do ispod kuća Delića.Da bi neka država prodala zemlju je laž. O granici i razgraničenju lagao je Bunjdžo a sada laže Čolić i uvek ta tema oko izbora. To je istina ali narod puši tu priču a ovi se pozivaju na Dejton i skupljaju poene.
Ponedjeljak 07 decembar 2009, 07:08 Odgovori
  Ime ili pseudonim *
 E-mail (za verifikaciju i odgovore)
 Upišite antispam kod   
ChronoComments by Joomla Professional Solutions
Objavi ovaj komentar!Odustani       

 Nasa kuca Kostajnica +3 
Mile, problem je sto vecina ljudi, pa ni oni koji zauzimaju vece polozaje nisu upuceni u koncept Dejtonskog mirovnog sporazuma. Za sve one koji zele da procitaju Dejtonski mirovni sporazum i o tome se vise informisu imaju nekoliko stranica na internetu a ja preporucujem jednu na kojoj se osim toga moze pronaci mnogo interesantnih podataka i informacija www.srpskapolitika.com . Pa nacelnice procitajte da biste mogli voditi konverzaciju.

A sto se tice sengenskog sporazume meni je poznato sledece, tako da Mile do i dalje ostaje u rukama Hrvatske jer su ovi nasi to potpisali i prepustili a nisu prodali u bukvalnom smilu prodaje.

Šengenski ugovor je sporazum kog je 14. juna 1985. potpisalo pet evropskih država (Belgija, Francuska, Nemačka, Luksemburg i Holandija). Sporazum je potpisan na brodu „Princeza Mari-Astrid“ na reci Mozel, pored Šengena, malog mesta u Luksemburgu na granici Francuske i Nemačke.

Po Šengenskom ugovoru, državljani države potpisnice mogu se slobodno kretati u bilo kojoj drugoj državi potpisnici ne pokazujući bilo kakav dokument na granici (pasoš, lična karta).

Cilj ugovora je bio da se ukinu i harmonizuju granični prelazi između zemalja potpisnica. U vreme potpisivanja, ugovor nije imao veze sa Evropskom unijom (tada Evropskom zajednicom), dok to danas nije slučaj.

Naknadne zemlje potpisnice su donele konvenciju kojom se ograničava ukupan broj šengenskih država na dvadeset šest.

Poznati su i primeri privremenog suspendovanja ovog ugovora od strane neke države potpisnice, gde ona zadržava (ponovo uzima) pravo kontrole dokumenata na granici (Francuska 14. jul 2005.)

Ponedjeljak 07 decembar 2009, 09:00 Odgovori
  Ime ili pseudonim *
 E-mail (za verifikaciju i odgovore)
 Upišite antispam kod   
ChronoComments by Joomla Professional Solutions
Objavi ovaj komentar!Odustani       

 jarni majo +2 
napokon neko ko pise kvalitetno.
svaka cast
Ponedjeljak 07 decembar 2009, 09:35 Odgovori
  Ime ili pseudonim *
 E-mail (za verifikaciju i odgovore)
 Upišite antispam kod   
ChronoComments by Joomla Professional Solutions
Objavi ovaj komentar!Odustani       

 Nikola +3 
ŠENGEN, Mile, ŠENGEN, valjda si na to mislio???

Četvrtak 10 decembar 2009, 09:05 Odgovori
  Ime ili pseudonim *
 E-mail (za verifikaciju i odgovore)
 Upišite antispam kod   
ChronoComments by Joomla Professional Solutions
Objavi ovaj komentar!Odustani       

 mile krtinic -6 
Treba doći do Šengenskog ugovora. Hrvatska verovatno prije nas ulazi u EU i eto Šengena na granici to znači pojačana kontrola ljudi i roba na granici. Sumnjam da su bivši i sadašnji naćelnici pročitali Dejtonski sporazum jer manje bi lagali ovaj narod. Ne verujem da će Hrvatske pristati na granicu sredinom Une jer je nudila novi most na novoj lokaciji ali političari su prešutali ovu varijantu. Narod je izmanipuliran očito pa ovako lupeta u komentarima !
Ponedjeljak 07 decembar 2009, 11:28 Odgovori
  Ime ili pseudonim *
 E-mail (za verifikaciju i odgovore)
 Upišite antispam kod   
ChronoComments by Joomla Professional Solutions
Objavi ovaj komentar!Odustani       

 Nasa kuca Kostajnica +4 
Hajde ti meni sada objasni ko tu sta lupeta?
Utorak 08 decembar 2009, 06:33 Odgovori
  Ime ili pseudonim *
 E-mail (za verifikaciju i odgovore)
 Upišite antispam kod   
ChronoComments by Joomla Professional Solutions
Objavi ovaj komentar!Odustani       

 kostajničanac iz preka +3 
Joj, pa što se Vi brinete za taj komadić zemlje, sjedite s Paunom i sve dogovorite, čovjek je uvijek bio za dogovore. Ako koji euro mi padne u praznu gradsku blagajnu tko zadovoljniji od njega.
Pozdrav,
od preka
Ponedjeljak 07 decembar 2009, 13:39 Odgovori
  Ime ili pseudonim *
 E-mail (za verifikaciju i odgovore)
 Upišite antispam kod   
ChronoComments by Joomla Professional Solutions
Objavi ovaj komentar!Odustani       

 jarni majo 0 
pozadina ove problematike je interesantnija. cilj je da prica o zemlji donese veci profit nego sto to realno vrijedi i da se novac slije u privatne dzepove a ne u gradske, opstinske, entitetske ili drzavne blagajne.
Utorak 08 decembar 2009, 00:42 Odgovori
  Ime ili pseudonim *
 E-mail (za verifikaciju i odgovore)
 Upišite antispam kod   
ChronoComments by Joomla Professional Solutions
Objavi ovaj komentar!Odustani       

 mile krtinic -4 
Mislim na lupetanje općenito na relaciji Bunđo ovo čolić ono pa ko je bolji i ko je više maraka jamio skupa sa bratijom. Tko je putovao malo dalje na zapad vidio je Šengen pogotovo sa našim pasošem. Problem je dobiti vizu pa ju platiti pa putovati! Za sad slobodno u Srbiju i Hrvatsku to je za neke dosta i previše!
Utorak 08 decembar 2009, 07:18 Odgovori
  Ime ili pseudonim *
 E-mail (za verifikaciju i odgovore)
 Upišite antispam kod   
ChronoComments by Joomla Professional Solutions
Objavi ovaj komentar!Odustani       

 Nikola +6 
Dragi Mile,

Sa ovakvim poznavanjem ''Šengaja'' (kako si napisao), sa ovakvim poznavanjem gramatike i pravopisa i odnosom prema drugim posjetiocima ovog sajta ti ne bi trebao putovati dalje od Dobrljina. Opasno je to, čuvaj se...
Četvrtak 10 decembar 2009, 09:10 Odgovori
  Ime ili pseudonim *
 E-mail (za verifikaciju i odgovore)
 Upišite antispam kod   
ChronoComments by Joomla Professional Solutions
Objavi ovaj komentar!Odustani       

 mile krtinic -6 
Gospodina Nikola ako je greška nenamjerna Vi ste apsolutno u pravu i ja putujem u Dumbrave preko Mravog polja .Zadovoljan si sada!
Petak 11 decembar 2009, 00:27 Odgovori
  Ime ili pseudonim *
 E-mail (za verifikaciju i odgovore)
 Upišite antispam kod   
ChronoComments by Joomla Professional Solutions
Objavi ovaj komentar!Odustani       

 Nikola +3 
Mile, ti si osoba sa stavom i to postujem. Ali argumentacija stavova je uglavnom tanka i nedosljedna. Vjerujem da ce ova razmjena misljenja i sve sto ovdje procitas uticati da bolje i objektivnije sagledas stvari.
Subota 12 decembar 2009, 00:05 Odgovori
  Ime ili pseudonim *
 E-mail (za verifikaciju i odgovore)
 Upišite antispam kod   
ChronoComments by Joomla Professional Solutions
Objavi ovaj komentar!Odustani       

 mile krtinic -2 
Gospobine Nikola radi posla često sam u inozemstvu i to uglavnom zapad pa nešto vidim ai doživim loše što stvara određene stavove koji neki nemaju jer se kreću oko našeg kina u krug.Zavidnost , neznanje ne poznavanje stvari pojedinaca a posebno lupetanja ne daje objektivnost u ovoj našoj nažalost kasabi .Pa ti prijatelju sagledavaj stvari i dalje. Živio!
Subota 12 decembar 2009, 00:25
http://www.kostajnica.com/index.php?option=com_content&view=article&id=309:kua-u-bih-bata-u-hrvatskoj&catid=1:latest-news&Itemid=50

[shaka zulu]

Što je Šešelj kazao svom prijatelju Saddamu Husseinu     
Svijet - Obratite pažnju | Četvrtak, 24 Prosinac 2009



 Do sada neobjavljena video snimka iz 2001. godine o posjeti Iraku, izaslanstva Srpske radikalne stranke, na čelu s dr. Vojislavom Šešeljem, kojem se sudi u Haagu za ratne zločine protiv muslimanskog i hrvatskog življa, izašla je na svjetlo dana.

Iako je od posjeta Iraku proteklo skoro devet godina snimke, u produkciji SRS-a, tek sada su dospjele u javnost, piše u novom broju magazin Republika. Za nešto više od dvije godine nakon sastanka Husseina su uhitile američke snage blizu grada Tikrita, a 30. prosinca 2006., nakon što mu je Irački prizivni sud potvrdio smrtnu kaznu vješanjem zbog zločina nad Kurdima i Šijitima, nad njim je kazna i izvršena.



No, cilj posjeta izaslanstva SRS-a nije bila samo deklarativna potpora tadašnjoj iračkoj politici nego i uspostava ekonomske suradnje od koje bi, kako na snimci komentira tadašnji glavni tajnik te stranke Aleksandar Vučinić, Savezna Republika Jugoslavija godišnje mogla profitirati milijardu do milijardu i pol dolara.

Posjet Iraku Vojislava Šešelja i njegovih najbližih suradnika trajao je čak 10 dana, a video zapis posjeta tek je sada objavljen i to na web stranici predsjednika srpskih radikala, kojem se sada sudi u Haagu, sudu kojeg one ne priznaje i s kojim, najblaže rečeno, zbija šale.
http://www.bljesak.info/content/view/43995/159/

СРС :: Српски радикали у посети Иракy
http://www.srpskaradikalnastranka.org.rs/srbija/811

---

[VIDEO] Električna energija iz zraka     
Svijet - Znanost i tehnologija | Srijeda, 23 Prosinac 2009



 Ruski znanstvenici Research Institute for Electrification of Agriculture transformirali su energiju statičkog elektriciteta u električnu energiju koja se može primijeniti u svakodnevnom životu. Da bi to učinili, koristite luster Chizhevsky, koji može stvarati statički elektricitet iz zraka.

Pronalazak je testiran i pokazalo se da su uspjeli proizvesti napon od 40 volti . Znanstvenici vjeruju da se proizvodnja može poboljšati, prenosi RIA. http://rian.ru/video/20091019/189617459.html
 (d.k.)
 
http://www.bljesak.info/content/view/43976/159/

---

Mjesečna naknada za trajno usidrene brodove iznosi 25 KM     
BiH - Obratite pažnju | Četvrtak, 24 Prosinac 2009

 Na prijedlog Federalnog ministarstva prometa i komunikacija, Vlada FBiH donijela je u srijedu tri odluke koje se odnose na naknade u pomorskom prometu. U prvoj odluci riječ je o visini naknade za brodove koji koriste objekte sigurnosti plovidbe u unutarnjim i teritorijalnim vodama BiH.

Ta naknada ovisi o razdoblju na koje se primjenjuje (petnaestodnevna, mjesečna, polugodišnja ili godišnja), te o veličini broda, odnosno njegovoj nosivosti.

Donesena je i Odluka o visini naknade domaćih i inozemnih brodova za prijevoz putnika preko morskog akvatorija Neum-Klek. Lučke naknade za brodove koji se nalaze na vezu iznose pet konvertibilnih maraka po dužnom metru, te 1,50 KM po putniku. Mjesečna naknada za trajno usidrene brodove iznosi 25 KM, a dnevna 3,50 KM.

Treća jučer donesena odluka odnosi se na peljarenje, odnosno vođenje plovila od strane stručnih osoba i davanje stručnih savjeta brodskome zapovjedniku radi sigurne plovidbe u lukama, tjesnacima i drugim dijelovima unutarnjih voda i teritorijalnog mora BiH.
http://www.bljesak.info/content/view/43999/155/

---

Švicarci ponovo glasaju, ovaj put o protjerivanju stranaca     
Svijet - Politika | Nedjelja, 20 Prosinac 2009

 Još se nije stišala buka, izazvana nedavnim kontroverznim referendumom, na kojemu su se Švicarci izjasnili za zabranu gradnje minareta, a u ovoj alpskoj konfederaciji priprema se novi, još kontroverzniji plebiscit.


Pred parlamentom u Bernu je nova incijativa ultradesne Švicarske narodne stranke (SVP), osokoljene neočekivanim uspjehom prethodnog referenduma – uvesti obvezno protjerivanje imigranata u težim slučajevima kršenja švicarskih zakona.

“Zalažemo se za znatno strože postupanje prema strancima, osuđenima za kršenje naših zakona. U slučajevima nekih određenih krivičnih djela trebalo je predvidjeti i mehanizam isključenja iz našeg društva bez posebnog postupka”, izjavio je Martin Hofman, jedan od inicijatora novog referenduma.

Za razliku od zabrane minareta, za koju se, prema anketama, očekivalo da će biti odbačena, za ovaj referendum može se tvrditi da će mnogo lakše proći.

Kako piše Neue Züricher Zeitung, a prenosi Slobodna, SVP je vrlo brzo, za samo dva-tri dana nakon objavljivanja nove inicijative, prikupio, umjesto traženih 100 tisuća, čak 230 tisuća potpisa građana. U inicijativi SVP konkretno je navedeno da bi protjerivanje bilo faktički automatsko za imigrante-počinitelje teških krivičnih djela kao što su ubojstva, silovanja i trgovina drogama, ali i za zlouporabe socijalnih prava.

Protivnici ove inicijative, iz lijevog, ali i klasičnog liberalno-konzervativnog tabora, ukazuju da se, za razliku od referenduma o minaretima, ovim najavljenim krši Ustav Švicarske, ali i Europska konvencija o ljudskim pravima, da se o klasičnom obiteljskom pravu i ne govori.

Zbog toga se zahtijeva da se u parlamentu prije odluke o referendumu procijeni je li inicijativa desnice protuzakonita. 
http://www.bljesak.info/content/view/43765/159/

[shaka zulu]

Centar za reproduktivnu medicinu 

Od želje do djeteta

Uvažavajući zakone prirode, imati djecu, znači imati sreću i ljubav, tačnije upotpuniti vezu.
U modernom vremenu pokazalo se da ostvarenje želje za djetetom nije uvijek jednostavno postići. Izostanak željene trudnoće te dobijanja rođenog djeteta može biti vrlo bolan i psihički opterećujući osjećaj.
Pomisao za ustanovljenom neplodnosti ili sterilitetom, spriječava mnoge parove da se informišu preko stručnjaka iz ove oblasti.

Medjutim, nemogućnost začeća djeteta prirodnim putem ne treba uzimati kao nerješivu prepreku, jer kroz niz jednostavnih pregleda i terapija uzroci se mogu dijagnosticirati i liječiti.
Pod određenim uslovima, može biti dovoljno već i jedno jednostavno praćenje ciklusa, odnosno interna oplodnja (IUI), ili zajednička odluka o vantjelesnoj oplodnji (IVF/ICSI).

Uz najsavremeniju tehnologiju, visoke standarde kvaliteta, kao i dugogodišnje iskustvo naših stručnjaka u ovom delikatnom području medicine, uspješnosti terapije doprinosi i senzibilnost za svaki par, te zaštićena, konspirativna i opuštena atmosfera u Centru za reproduktivnu medicinu.

Naš najveći prioritet je - obezbjediti svakom paru najbolju mogućnost u želji za rođenim djetetom.
http://www.ivf-mostar.com/home.html

[shaka zulu]

SPAŠENI OD ZABORAVA 
 
21.12.2009

U prostoru Vatrogasnog doma – na zidu kod Spomen sobe – izloženo je desetak starih limenih i drvenih puhačkih instrumenata starih stotinjak godina. Sačuvani su u prostorima Vatrogasnog doma, iako nitko ne zna točno vrijeme njihove izrade, odnosno nabave. No, pretpostavka je da su to instrumenti iz ranih dana limene glazbe koju su prije više od sto godina osnovali, pri Dobrovoljnom vatrogasnom društvu Donja Dubrava, braća Maks i Jakob Hirschler. Ovaj postav zajednička je inicijativu rukovodstava Puhačkog orkestra Općine Donja Dubrava i Dobrovoljnog vatrogasnog društva Donje Dubrave. Inače, sam postav izazvao je veliko zanimanje i šire od samog mjesta jer je to jedini takav postav u našoj županiji pa je interes za njega pokazao i Muzej Međimurja. Svi zainteresirani za razgled postave instrumenata mogu ga razgledati svakog nedjeljnog prijepodneva ili koji drugi dan uz prethodnu najavu i dogovor s rukovodstvom Vatrogasnog društva.
            Svečano otvorenje upriličeno je 19. prosinca 2009. uz nazočnost predstavnika Dobrovoljnog vatrogasnog društva: predsjednika Zlatka Ljubeka, zapovjednika Vladimira Žinića i tajnika Tihomira Đurnića, predstavnika Puhačkog orkestra: predsjednika Zorana Horvata, dopredsjednika Slavena Ujlakija i umjetničkog voditelja orkestra Antuna Horvata te predstavnika Općine Donje Dubrave: načelnika Marijana Varge i predsjednika Općinskog vijeća Željka Kovača uz ostale mnogobrojne ljubitelje puhačke glazbe.
            Svečanost je otvorio Zlatko Ljubek pozdravivši sve prisutne nakon čega su Zoran Horvat i Slaven Ujlaki ispričali put od ideje do realizacije ovog projekta. Načelnik Marijan Varga pohvalio je ovu ideju i zahvalio svima koji su pomogli da se ona i ostvari, a na kraju je Đuro Hrašćanec sažeto predstavio rezultate svojih istraživanja povijesti vatrogastva i limene glazbe koja je djelovala unutar društva.
Članovi puhačkog orkestra i DVD-a posebno se zahvaljuju g. Đuri Haramiji koji zbirku obogatio klarinetom koji je dosad bio vlasništvo porodice Haramija.
...


http://www.donjadubrava.com/index.asp?id=1968

---

NAKON 14 GODINA USPJEŠNO DOVRŠEN SUDSKI SPOR. 
 
20.12.2009

Općina Donja Dubrava (zastupana tada po načelniku Ladislavu Kranjec i predsjedniku Općinskog vijeća Stjepanu Vlaoviću) dala je novčanu pozajmicu davne 1995. godine tvrtki SOL d.o.o.. Kako vlasnik tvrtke Živko Ledenko nije od glavnice platio Općini iznos od 61.000,00 kuna pokrenut je sudski spor kod Trgovačkog suda u Varaždinu koji je trajao do početka prosinca 2009. godine. Uspješno vođenim sudskim postupkom izvršena je zakonska obveza plaćanja glavnice od 61.000 kuna i kamata na žiro račun Općine Donja Dubrava u ukupnom iznosu od 192.638,83 kune.
U ovome trenutku Općina još vodi sudski spor za ulazak u vlasništvo u objekt zgrade bivšeg Trgocentra.   
   
 
 
                           S poštovanjem 

                           TAJNIK Ivan    Štefić
 
 
http://www.donjadubrava.com/index.asp?id=1967

[shaka zulu]

OPREZ
Božična drvca i adventski vijenci česti su uzročnici požara       
Četvrtak, 10 Prosinac 2009
 
VATROGASCI UPOZORAVAJU NA POVEĆANI RIZIK OD POŽARA

U vrijeme božićnih i novogodišnjih blagdana velik broj domaćinstava na stolove je postavilo adventske vjenčiće ukrašene grančicama, pokraj njih gore svijeće, na božićnom drvcu svijetli mnoštvo žaruljica, a prskalice i ostala pirotehnika ne mogu se izbjeći.
Dovoljna je iskra s prskalice, dogorjela svijeća i trenutak ljudske nepažnje da se Božić pretvori u tragediju s velikom materijalnom štetom, a nerijetko i ljudskim žrtvama.
Iskra s prskalice ili dogorjela svijeća može za trenutak cijeli stan pretvoriti u buktinju. Naime, svijeće i pirotehnička sredstva najčešći su uzrok požara u blagdansko vrijeme. Nerijetko se zbog dogorjelosti svijeće na adventskom vijencu  zapali stolnjak, a ubrzo i sve ostalo u prostoriji. Opasnost vreba i od glavnog božićnog ukrasa drvca.

Zapaljive grane
Suh zrak u stanovima grane čini još zapaljivijima , a svijeće , prskalice ili neispravne žaruljice, lako mogu zapaliti božićno drvce. Božićno drvce se nerijetko nalazi u blizini zavjese, što još povećava rizik.
Ako požar zahvati i zavjese , požar se teže može obuzdati , posebice ako ukućane uhvati panika.
Da je požara u prosincu i siječnju više nego u ostalim hladnijim mjesecima pokazuje i statistika.
I oni koji su svoj stan osigurali od požara  trebali bi dva puta razmisliti o tome hoće li svijeću ostaviti upaljenu  dok u susjedstvu razmjenjuju čestitke. Naime, polica osiguranja ne pokriva štetu nastalu ostavljanjem uključenih električnih uređaja, opušaka cigarete ili upaljene svijeće.
No odgovornim ponašanjem požari se lako mogu izbjeći
Poznavanjem požarnih opasnosti i rizika  te uzroka nastajanja požara, građani mogu sami poduzeti potrebne mjere zaštite te tako opasnost po imovinu i ljudske živote umnogome smanjiti.

SAVJETI

Polusuho drvce ne treba postavljati
Drvce, osušeno na kućnom grijanju , može u dodiru s jačim toplinskim izvorom planuti u nekoliko sekundi, poput eksplozije. Ako drvce već gubi iglice , uopće ga ne bi trebalo postavljati. Osim toga ne treba ga tako dugo niti držati u stanu kući. Drvce uz to treba osigurati protiv prevrtanja i postaviti ga najmanje pola metra od zavjesa, namještaja i drugog zapaljivog materijala. Svijeće treba dobro učvrstiti u metalnim sviječnjacima i nikad ne pustiti da izgore do kraja. Posebno treba biti oprezan s prskalicama . Ako požar ipak izbije i ne može se odmah ugasiti , napustite prostoriju , zatvorite vrata i na  broj 93 pozovite vatrogasce.

Ukrasne žaruljice sumnjivog podrijetla-  najopasnije
Građani bi osobito trebali biti oprezni kad kupuju ukrasne žaruljice i često potrebne produžne kablove za struju koji se u blagdansko vrijeme mogu naći na svakom koraku. Ukrasne žaruljice sumnjivog podrijetla  mogu se pregrijati i poput svijeće zapaliti, isto vrijedi i za produžne kablove napravljene od nekvalitetnih materijala.također, ako u strujni krug priključimo trošilo ili više njih veće snage od dopuštene, tada će kroz strujni krug poteći struja veća od dopuštene. Takvo preopterećenje može uzrokovati zapaljenje izolacije vodića i stvari u blizini mjesta zapaljenja. 
http://www.bedekovcina.com/content/view/1200/1/

[Tur]

Bandić pogodovao Hypo banci kod zamjene građevinskog zemljišta

Dokumenti koje posjedujemo, kao i informacije naših izvora ukazuju kako je zagrebački gradonačelnik Milan Bandić, 2001. godine moguće posredovao i pogodovao Hypo banci u stjecanju vlasništva nad vrijednim nekretninama u vlasništvu Grada Zagreba, kada je Bandić Hypo Grupi omogućio stjecanje vlasništva nad građevinskim zemljištem, površine 18289 kvadratnih metara, na uglu Slavonske avenije i Ulice Josipa Marohnića, gdje se danas nalazi sjedište Hypo Alpe Adria Banke d.d. Zagreb.
 
Naime, prema navodima naših izvora procedura donošenja odluke kojom se Hypo Grupi odobrava stjecanje vlasništva nad četrnaest građevinskih zemljišno knjižnih čestica u vlasništvu Grada Zagreba, bila je potpuno netransparentna, a cijeli posao odobravanja Hypo Grupi stjecanja vlasništva nad ovim nekretninama u zamjenu za druge čestice, koje su bile u vlasništvu Hypo Grupe, vodio je upravo Milan Bandić, na čiji je prijedlog Gradsko poglavarstvo Grada Zagrwba, na 72. sjednici, 18. lipnja 2001. godine, donijelo „Zaključak o zamjeni nekretnina“ između Grada Zagreba i Hypo Alpe Adria Investments.

Zaključkom pod brojem 251-01-02/2-01-3, klasa 944-01/1-01/47, Gradsko poglavarstvo odobrilo je Hypo Grupi stjecanje slijedećih građevinskih čestica uz Slavonsku aveniju u Zagrebu: 4321/1, ko Trnje, površine 173 m2; 4321/2, ko Trnje, površine 694 m2; 4322/1, ko Trnje, površine 242 m2; 4322/2, ko Trnje, površine 134 m2; 4323/2, ko Trnje, površine 17 m2; 4334, ko Trnje, površine 236 m2; 4331, ko Trnje, površine 82 m2; 4332, ko Trnje, površine 169 m2; 4334, ko Trnje, površine 437 m2; 5473, ko Trnje, površine 8046 m2; 5628, ko Trnje, površine 1196 m2; 5659/1, ko Trnje, površine 242 m2; 5659/3, ko Trnje, površine 187 m2; 5660, ko Trnje, površine 5434 m2.

Odluke vezane uz zamjenu ovih nekretnina, kojom je vlasništvo nad navedenim nekretninama u vlasništvu Grada Zagreba steklo poduzeće iz Hypo Grupe Hypo Alpe Adria Investments, a potom Hypo Alpe Adria Banka d.d. Zagreb, donošene su u netransparentnoj proceduri, bez objektivnih procjena vrijednosti navedenih nekretnina, te izrade adekvatnih elaborata o procjeni tih nekretnina, kao i nekretnina koje je u zamjenu za ove čestice Hypo Grupa dala u vlasništvo Gradu Zagrebu, gotovo na istoj lokaciji, ali znatno manje površine od površine građevinskih čestica koje je zamjenom Grad Zagreb ustupio Hypo grupi.

Za prodaju navedenih nekretnina nije bio raspisan javni natječaj, niti je provedena javna procedura prodaje gradskih nekretnina, niti je takva procedura provedena za zamjenu tih nekretnina, nego se, jednostavno, radilo o izravnoj pogodbi čelnih ljudi Grada Zagreba i Hypo Grupe, a u kojem poslu je, kako doznajemo, upravo Milan Bandić odigrao ključnu ulogu kako bi vlasništvo nad gradskim nekretninama pripalo upravo Hypo Grupi, za izgradnju njezinog današnjeg sjedišta u Hrvatskoj.

U svjetlu ovakvih Bandićevih poslova sa Hypo Grupom, te sumnji u pogodovanje Hypo banci kod stjecanja vlasništva nad nekretninama u vlasništvu Grada Zagreba, posebno je zanimljiva činjenica kako je Milan Bandić korisnik pozamašnog kredita Hypo Alpe Adria Banke, kojeg je ugovorio 23. kolovoza 2006. godine, u iznosu od 171 tisuću i 600 švicarskih franaka (ugovor je solemnizirao javni bilježnik Ilinka Lisonek iz Zagreba, pod brojem OU-2348/2006).

Izvor : Necenzurirano.com

[Tur]

Državno odvjetništvo kaznenu prijavu protiv Novak Srzić, Sutlića i Bandića proslijedilo USKOK-u

Nakon što su novinar Domagoj Margetić i publicist Darko Petričić Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske podnijeli kaznenu prijavu protiv Vanje Sutlića, Hloverke Novak Srzić, Dražena Majića i Milana Bandića, zamjenik glavnog državnog odvjetnika Mladena Bajića, Dubravko Palijaš, službenim je dopisom od 28. prosinca 2009. godine obavijestio odvjetnika Ozrena Tatarca kako je predmet protiv Sutlića, Novak Srzić, Majića i Bandića proslijeđen Uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminala na daljnje postupanje. Iz dopisa kojeg je zamjenik glavnog državnog odvjetnika Palijaš uputio USKOK-u 23. prosinca 2009. godine, razvidno je kako je Državno odvjetništvo naložilo USKOK-u provođenje predistražnih radnji protiv osumnjičenika iz kaznene prijave.
 
„U prilogu vam dostavljamo na nadležno postupanje kaznenu prijavu s prilozima protiv Vanje Sutlića, Hloverke Novak Srzić, Dražena Majića i Milana Bandića zbog kaznenih djela iz članka 337. stavak 1. i 4. Kaznenog zakona“, stoji u dopisu zamjenika glavnog državnog odvjetnika Dubravka Palijaša USKOK-u, od 23. prosinca 2009. godine, pod brojem KR-I-DO1712/2009.

Podsjetimo, u petak, 4. prosinca 2009. godine, politolog i publicist Darko Petričić i novinar Domagoj Margetić podnijeli su Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske kaznenu prijavu protiv Vanje Sutlića, Hloverke Novak Srzić, Dražena Majića i Milana Bandića, zbog kaznenih djela „neprijavjivanja počinjenog kaznenog djela iz čl. 300 st. 1 KZ-a, pomoć počinitelju nakon počinjenja kaznenog djela iz čl. 301 st. 1 KZ-a, kaznenog djela Zlouporabe položaja i ovlasti iz čl. 337 st. 4 KZ-a, sklapanja štetnog ugovora iz čl. 294 st. 2 KZ-a“.

„Trećeprijavljeni Dražen Majić, zaposlen je na radnom mjestu zamjenika glavne urednice Informativnog programa HRT-a, bez provedenog javnog natječaja i bez ispunjavanja propisanih i potrebnih uvjeta za to radno mjesto, a kao nagradu za prikrivanje kaznenih djela u svezi Afere Hypo, a do kojih detaljnih saznanja o tim kaznenim djelima je isto došao radeći kao novinar u „Glasu Istre“.

Iz tzv. "Dossiera Hypo", a što je u biti izvješće koje su djelatnici hrvatske tajne službe sačinili 2007. g. za nepoznatog naručitelja, a koje izvješće je objavio hrvatski internetski portal www.necenzurirano.com, proizlazi da je Dražen Majić kao novinar u to vrijeme "Glasa istre", kako ga djelatnici tajne službe u izvješću citiraju "kvalitetan izvor informacija o Hypo Alpe Adria banci".

U izvješću, koje se prilaže u privitku prijave, navodi se, kako slijedi:

Dražen Majić, zamjenik glavne urednice informativnog programa HTV-a, Hloverke Novak Srzić, došao je na tu poziciju za vrijeme trajanja kaznenih djela Hypo Alpe Adria banke, a koja su vrlo detaljno, na 76 stranica izvješća hrvatske tajne službe opisana, i to zahvaljujući političkim odlukama koje su donijete u Zagrebu i Puli. Naime, trećeprijavljeni novinar Majić je do svojeg otkaza bio zaposlen u Glasu Istre gdje se neko vrijeme bavio nekom vrstom istraživačkog novinarstva.
 
U svojim tekstovima često je obrađivao najveće istarske afere u koje je, kako izvješće navodi, bio umiješan IDS kao i istarski župan Ivan Jakovčić. Majić je tako pisao o skandaloznim prodajama, po enormno niskim cijenama, zemljišta nasuprot brijunskog otočja na prostoru Barbarige i Dragonere. U to vrijeme je, kako se navodi u izvješću, IDS prodavao zemljište po cijeni od oko 5 eura po četvornom metru, dok je tržišna cijema bila 300. Isto tako, pisao je je o malverzacijama oko sela Sv. Juraj, kod Grožnjana, kojeg je za isto tako bagetelni iznos kupio Ivan Jakovčić.

Majić je, na taj način, svojim tekstovima remetio planove Ivanu Jakovčiću, potencijalnim stranim ulagačima ali i Hypo Alpe Adria banci koja je stajala iza kupovine nekretnina nasuprot Brijuna, pa je - kako se u izvješću navodi - donjeta odluka o Majićevoj neutralizaciji.

Zauzvrat pogodovanju, temeljem čega je Hypo Alpe Adria banka došla do nekretnina u Istri po vrlo povoljnim cijenama, kasnije je, izvješće navodi, odobravala kredite Ivanu Jakovčiću i IDS-u za financiranje kampanja.

Zadatak Majićeve eliminacije iz novinarskih krugova u Istri dobio je, prema izvješću, odvjetnik Goran Veljović, koji je Majiću rekao da može odabrati bilo koji posao u bilo kojoj medijskoj redakciji koja je u državnom vlasništvu. Ti razgovori su vođeni u pulskom kafiću Ulix, kod slavoluka Sergijevaca. Novi, bolje plaćeni posao ponuđen mu je pod uvjetom da prestane pisati protiv, Jakovčića, Hypo Alpe Adria banke, i aferama sa zemljištem, na što je Dražen Majić bio pristao.
 
Nakon što je Dražen Majić dobio otkaz u Glasu Istre, isti počinje poslovno napredovati, i to zahvaljujući Hloverki Novak Srzić i kasnije Vanji Sutlić, a za uzvrat se Dražen Majić obvezuje na šutnju. Ta šutnja je prvo plaćena na način da ga je Hloverka Novak Srzić zaposlila na Novoj TV, gdje je kratko boravio 2007. g. Jutarnji list je čak svojevremeno pisao kako Majić nije imao nikakav ugovor s Novom TV, već ga je plaćala izravno Hloverka Novak Srzić.

Hloverka se potom vraća na HTV, dovodi tamo Majića i postavlja ga na mjesto svojeg pomoćnika, bez provođenja javnog natječaja i bez da taj pomoćnik ispunjava formalne uvjete za tu poziciju. Naime, nije imao nužno petogodišnje iskustvo u uredničkom radu, ni bilo kakvo televizijsko iskustvo.
 
O Draženu Majiću se u navedenom izvješću o organiziranom kriminalu i pranju novca preko Hypo Alpe Adria Banke, gdje se navode i razlozi zbog kojih je, jedan od glavnih supočinitelja kaznenih djela u okviru Hypo Alpe Adria Banke, Milan Naperotić pokrenuo „neutralizaciju“ Majićevog pisanja o poslovima Hypo banke i Ivana Jakovčića u Istri, te se jasno opisuje kojim je to poslovima Majić bio na tragu, zbog čega je u konačnici svoju šutnju, kako to proizlazi iz sadržaja tajnog izvješća o Hypo banci, naplatio radnim mjestom na Hrvatskoj televiziji. Tajno izvješće o Aferi Hypo iz studenog 2007. godine jasno upućuje kako je Majić mjesto na HTV-u dobio kao zamjenu za šutnju o dogovoru Kalmete i Sanadera s upravom Hypo banke o pogodovanju tzv. „istarskim projektima“ Hypo Grupe kod donošenja Zakona o turističkom zemljištu.
 
U izvješću se navodi kako je Milan Naperotić dogovorio sa (još jednim od glavnih supočinitelja kaznenih djela u Hypo Alpe Adria banci), Radojkom Olić, da predsjednik uprave lista „Glas Istre“ prekine negativno pisanje o HAAB-u i prodajama te prenamjenama zemljišta u Istri pa čak i otpusti novinara“.

Majić je, zapravo, svojim pisanjem mogao ugroziti kriminalne operacije političke elite u Zagrebu i Istri s poduzećem Hypo Alpe Adria Consultants, u vlasništvu Hypo Grupe, a bilo kakvo istraživanje o temi prodaje i prenamjena zemljišta u Istri u korist investitora povezanih s Hypo bankom i Ivanom Jakovčićem, na kraju je moglo dovesti do samog vrha Vlade, točnije do Ive Sanadera i Božidara Kalmete. Na taj način je dogovorena šutnja o ovim kaznenim djelima štitila izravno Ivu Sanadera i Božidara Kalmetu.

Kalmeta je, naime, a kako to navodi i ovo tajno izvješće bio ključna osoba u Vladi, te je otvoreno pomogao Hypo Grupi svojom intervencijom kod donošenja Zakona o turističkom zemljištu, o čemu se Kalmeta, kako se u izvješću navodi, dogovorio sa članom uprave Hypo Alpe Adria banke Gunterom Striedingerom i ranije navedenim Milanom Naperotićem“, stoji u kaznenoj prijavi od 4. prosinca 2009. godine.

„Na 303. sjednici Gradskog poglavarstva Grada Zagreba, donesen je, na inicijativu četvrtoprijavljenog Milana Bandića, Zaključkom o ukidanju svojstva javnog dobra, oznake: KLASA: 944-01/09-01/52, URBROJ: 251-03-02/1-09-2 od 21. svibnja 2009. godine ukinut je status javnog dobra za čestice navedene u Zaključku, te se dopušta da se iste prenose u vlasništvo Hrvatske radio-televizije. Riječ je o preko 5.000 m2 nekretnina u Gradu Zagrebu.

Iz Zaključka proizlazi da je prijenos prava vlasništva na nekretnine izvršen bez naknade, čime je četvrtoprijavljeni Milan Bandić, uz pomoć prvoprijavljenog Vanje Sutlića i drugoprijavljene Hloverke Novak Srzić oštetili Proračun Grada Zagreba za višemilijunski iznos.

Detalji o ovom aranžmanu objavljeni su na stranicama Službenog glasnika Grada Zagreba (Br. 14. od 1. lipnja 2009.).
 
Ovaj prijenos vlasništva četvrtoprijavljeni Milan Bandić je ipak naplatio, i to uvećanom minutažom koju mu je Informativni program HRT-a poklonio u praćenju njegove kampanje na izborima za predsjednika Republike Hrvatske“, navodi se u dijelu kaznene prijave koji se odnosi na zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića.

Dopis Državnog odvjetništva Republike Hrvatske USKOK-u u cijelosti možete pročitati OVDJE:  http://www.domagojmargetic.cro.net/hlo_uskok.pdf

Necenzurirano.com

[Tur]

Afera Hypo: Ugovori o depozitima otkrivaju prijevaru kod preuzimanja Slavonske banke

Ekskluzivno objavljujemo tajne ugovore između Hypo Alpe Adria Bank International AG Klagenfurt i Slavonske banke d.d. Osijek, koji razotkrivaju dobro razrađenu tehnologiju prijevare kojom je Hypo banka preuzela većinsko vlasništvo nad Slavonskom bankom d.d. Osijek, nakon čega je izvršeno i spajanje Slavonske banke i Hypo Alpe Adria Bank d.d. Zagreb. Ugovori koje objavljujemo razotkrivaju pranje novca fiktivnim „dugoročnim deviznim depozitima“ preko Slavonske banke d.d. Osijek, a uz „Zapisnik o obavljenoj kontroli dijela deviznog i kreditno garantnog poslovanja Slavonske banke d.d. Osijek“, kojeg je izradio Devizni inspektorat Ministarstva financija, ovi dokumenti su jedni od ključnih dokaza kako Hypo Alpe Adria Bank International AG Klagenfurt nije platila dionice Slavonske banke d.d. Osijek, nego ih je preuzela na temelju nepostojećih kreditnih obveza po tzv. „dugoročnim deviznim depozitima“.
 
Tehnologija prijevare kod kupnje Slavonske banke d.d. Osijek

Tehnologiju prijevare koju je izvela Hypo Alpe Adria Bank International AG Klagenfurt, odnosno članovi Uprave te banke Wolfgang Kulterer i Gunter Striedinger u dogovoru sa članovima Uprave Slavonske banke d.d. Osijek, zapravo je jedostavna, i o ovom modelu preuzimanja Slavonske banke 16. prosinca 2009. godine, dao sam svoj iskaz i u Uredu za suzbijanje organiziranog kriminala i korupcije (USKOK), u sklopu istrage Državnog odvjetništva u slučaju Afere Hypo.

Naime, kako to dokazuje dokumentacija koju posjedujemo, Hypo Alpe Adria Bank International AG Klagenfurt je, prema unaprijed dogovorenog shemi sa članovima Uprave Slavonske banke d.d. Osijek, tijekom dužeg vremenskog razdoblja deponirala tzv. „dugoročne devizne depozite“ kod Slavonske banke d.d. Osijek, preko računa otvorenih u tu svrhu kod Bayerische Landesbank Munchen (BLB).

Gotovo istoga dana kada bi Hypo banka transferirala sredstva na temelju ugovora o dugoročnom deviznom depozitu, taj isti iznos sredstava Slavonska banka d.d. Osijek ponovno je trasferirala Hypo banci Klagenfurt, ali se ta transakcija ne bi proknjižavala u poslovnim knjigama kao prijevremena otplata tog deviznog depozita, nego bi se proknjižila kao prijevremena otplata nekog drugog deviznog depozita ili inozemnog kredita.

U tom začaranom krugu ovakvih transakcija i manipulacija deviznim depozitima, Hypo banka Klagenfurt stalno je fiktivno zaduživala Slavonsku banku d.d. Osijek, te bi naknadno nakon proteka određenog vremena Uprava Hypo banke Klagenfurt sa Upravom Slavonske banke dogovorila pretvaranje tih fiktivnih „dugoročnih deviznih depozita“ u inozemni kredit, iako se ta sredstva više nisu nalazila kod Slavonske banke, odnosno iako je taj devizni depozit koji se novim ugovorom pretvara u fiktivni kredit već ranije vraćen Hypo banci Klagenfurt, gotovo istovremeno s njegovom uplatom na račun Slavonske banke.

Drugim riječima, a to su istragom utvrdili i devizni inspektori Ministarstva financija, stvarni novac niti u jednom trenutku nije ostajao na računima Slavonske banke d.d. Osijek, nego je istovremeno s uplatom Slavonskoj banci, Slavonska banka ta likvidna sredstva vraćala Hypo banci Klagenfurt.

Nakon što bi se ovakvi fiktivni i u biti nepostojeći devizni depoziti novim ugovorima pretvorili u inozemni kredit Hypo banke Klagenfurt Slavonskoj banci Osijek, uprave Hypo banke Klagenfurt i Slavonske banke, dogovorili bi da se taj kredit pretvori u vlasništvo nad dionicama Slavonske banke.

Tako je, a da niti u jednom trenutku za dionice Slavonske banke d.d. Osijek nije uplatila niti kune likvidnog novca koji bi ostao u Slavonskoj banci, Hypo banka Klagenfurt prijevarom preuzela vlasništvo nad tom bankom.

Ugovor o dugoročnom deviznom depozitu od 24.7.2001. godine

Jedan od takvih ugovora, kojeg u prilogu članka ekskluzivno objavljujemo, je i Ugovor o dugoročno oročenom depozitu, sklopljen između Slavonske banke d.d. Osijek i Hypo Alpe Adria Bank International AG Klagenfurt, 24. srpnja 2001. godine, a kojeg su u ime Slavonske banke potpisali Ivan Mihaljević i Mirko Zec, a u ime Hypo banke Klagenfurt Gunter Striedinger i Zlata Vrdoljak.

Ugovor se odnosi na devizni depozit Hypo banke Klagenfurt kod Slavonske banke d.d. Osijek u iznosu od 37 milijuna 888 tisuća 756 eura.

Međutim, upravo odredbe članka trećeg i četvrtog ovog ugovora, otkrivaju kako se u slučaju ovakvog „malignog“ preuzimanja Slavonske banke (kako su ga u jednom izvješću nazvali inspektori Deviznog inspektorata) radilo o unaprijed dogovorenoj i dobro razrađenoj shemi prijevare, za koju su znali ne samo članovi uprava dviju banaka nego i visoki državni dužnosnici, poput ministra financija i guvernera Hrvatske narodne banke.

Naime, u odredbama članka trećeg i članka petog ovog ugovora, unaprijed je predviđena mogućnost da se ugovoreni devizni depozit zamijeni za vlasništvo nad dionicama Slavonske banke.

Manipulacije deviznim depozitima imale su svrhu lažnog prikazivanja tobožnjih ulaganja Hypo banke Klagenfurt u Slavonsku banku

„Iznos depozita iz članka 2. ovog ugovora deponira se na rok od 7 (sedam) godina, s tim da se u razdoblju od 1 (jedne) godine prije dospijeća deponirani iznos ne uključuje u dopunski kapital koji ulazi u jamstveni kapital“, stoji u članku drugom ugovora od 24. srpnja 2001. godine.

„Deponent je suglasan da iznos depozita iz članka 2. ovog ugovora, deponiran na rok od 7 (sedam) godina, ima svrhu dopunskog kapitala koji se uključuje u jamstveni kapital Depozitara, sve kako je opisano u članku 3. ovog ugovora“, određeno je člankom petim ugovora.

Međutim, iako se radilo o dugoročnom depozitu ugovorenom na rok oročenja od sedam godina, Slavonska banka d.d. Osijek gotovo je istovremeno s primanjem depozita ta ista sredstva ponovno vratila uplatom Hypo banci Klagenfurt, čime su jasno prekršene ugovorne obveze određene ugovorom od 24. srpnja 2001. godine.

Ovakav povrat depozita, daljnjim odredbama članka osmog ugovora izričito je zabranjen: „Ugovorne strane suglasno utvrđuju da depozit iz članka 2. ovog ugovora može biti isplaćen Deponentu tek po dospijeću roka iz članka 3., osim radi kupnje dionica kako je opisano u članku 7. ovog ugovora.

Prijevremena isplata ili povlačenje uloženih sredstava na drugi način, osim onog opisanog u članku 6. ovog ugovora, nisu mogući“.

Suprotno ovim odredbama potpisanog ugovora, Slavonska banka je neposredno nakon što je primila deponirana sredstva, ponovno ta sredstva prijevremeno vratila Hypo banci Klagenfurt, a tek potom, nakon što sredstva više nisu bila deponirana kod Slavonske banke, Hypo banka Klagenfurt je iskoristila odredbe članka sedmog ovog ugovora, na temelju kojih je sada već nepostojeća sredstva depozita iskoristila za kupnju dionica Slavonske banke Osijek.

„Deponent može dio ili cjelokupni depozit iz članka 2. ovog ugovora upotrijebiti za kupnju dionica Depozitara u slučaju izdavanja nove emisije dionica, ovisno o Statutu i drugim aktivma Depozitara. Ovisno o vrsti dionica koje se izdaju, Deponent će kupiti dionice po cijeni iz Odluke o izdavanju dionica u temeljnoj prodaji ili po tržišnoj cijeni ukoliko dionice kotiraju na tržištu“, stoji u članku sedmom ugovora od 24. srpnja 2001. godine.

Ugovor od 8.11.2004. godine

Zapravo, Hypo banka Klagenfurt imala je u ovim špekulacijskim transakcijama i manipulacijama fiktivnim dugoročnim deviznim depozitima dva ključna cilja: s jedne strane stalnim fiktivnim transferima sredstava iz Hypo banke Klagenfurt, preko Bayerische Landesbank Munchen Slavonskoj banci, pa natrag prema Hypo banci Klagenfurt lažno prikazati svoja tobožnja izravna financijska ulaganja u Slavonsku banku d.d. Osijek.

S druge strane, u ovakvoj prijevari i stalnom cirkuliranju fiktivnih depozita Hypo banka Klagenfurt vidjela je izvrsnu priliku za pranje novca sumnjivog porijekla sa povjereničkih tajnih računa u Klagenfurtu, čiji su stvarni vlasnici bili pripadnici političke elite i organiziranog kriminalnog podzemlja iz Hrvatske.

To je ujedno bio i razlog zbog kojeg su u institucijama u Hrvatskoj, utjecajni državni dužnosnici podržavali ovaj model manipulacije dugoročnim deviznim depozitima, koji je u Hrvatskoj osmišljen preko Hypo Alpe Adria Bank International AG Klagenfurt.

Jednako, kao i u slučaju s ugovorom od 24. srpnja 2001. godine, i ugovor od 8. studenog 2004. godine iskorišten je za potpuno jednaku deviznu manipulaciju i prijevarno stjecanje dionica Slavonske banke d.d. Osijek.

Ugovor od 8. studenog 2004. godine odnosi se na depozit Hypo banke Klagenfurt kod Slavonske banke d.d. Osijek u iznosu od 14 milijuna 660 tisuća 595,32 eura, na rok od tri godine, osam mjeseci i dvadeset i dva dana, a potpisali su ga u ime Slavonske banke d.d. Osijek Ivan Mihaljević i Tadija Vrdoljak, te u ime Hypo banke Klagenfurt Wolfgang Kulterer i Gunter Striedinger.

Ostale odredbe ugovora, potpuno su jednake kao i kod ugovora od 24. srpnja 2001. godine, što se tiče kupnje dionica sredstvima depozita, odnosno zamjene depozita za dionice, te zabrane prijevremenog povrata depozita Hypo banci Klagenfurt.

Međutim, i u slučaju ovoga depozita, kao i u drugim takvim slučajevima, Devizni inspektorat Ministarstva financija utvrdio je kako je Slavonska banka prijevremeno isplatila taj depozit Hypo banci Klagenfurt, dok je naknadno taj isti, već vraćeni depozit iskorišten za kupnju dionica Slavonske banke.

Ugovori od 5.9.2001. i 19.4.2005. godine

Na isti su način ugovorena i još dva sporna devizna depozita koje je istraživao Devizni inspektorat Ministarstva financija.

Radi se o ugovoru od 5. rujna 2001. godine, koji se odnosi na devizni depozit Hypo banke Klagenfurt  kod Slavonske banke, u iznosu od dvadeset i pet milijuna eura, na rok od deset godina, a ugovor su u ime Slavonske banke potpisali Ivan Mihaljević i Branka Štinc, te u ime Hypo banke Klagenfurt Gunter Striedinger i Zlata Vrdoljak.

Ugovor od 19. travnja 2005. godine, odnosi se na ugovoreni dugoročni devizni depozit u iznosu od 4 milijuna 668 tisuća 177,63 euera, na rok od šest godina, četiri mjeseca i dvadeset i sedam dana, kojeg su u ime Slavonske banke potpisali Ivan Mihaljević i Tadija Vrdoljak, a u ime Hypo banke Klagenfurt Gunter Striedinger i Wolfgang Kulterer.

Kao i u slučaju ranijih ugovora, i kod ova dva ugovora ostale odredbe ugovora koje se odnose na prijevremeni povrat depozita i njegovu zamjenu za dionice Slavonske banke d.d. Osijek, određene su na potpuno jednaki način.

Odluke o povećanju temeljnog kapitala i izdavanju novih dionica dokazuju dogovor Uprave Hypo banke Klagenfurt i Uprave Slavonske banke d.d. Osijek

Nakon što je Hypo banka Klagenfurt preuzela vlasništvo nad prvim većinskim paketom dionica Slavonske banke d.d. Osijek, te nakon što je na mjesto predsjednika Nadzornog odbora Slavonske banke došao upravo Gunter Striedinger, ovakav se model prijevara dugoročnim deviznim depozitima nastavio, samo što je sada Hypo banka Klagenfurt bila u poziciji sama donositi odluke o fiktivnim dokapitalizacijama banke, manipulacijama fiktivnim deviznim depozitima.

Tako bi na temelju takvih dogovora, Gunter Striedinger kao predstavnik Hypo banke Klagenfurt i predsjednik Nadzornog odbora Slavonske banke d.d. Osijek, izdao u ime Nadzornog odbora Upravo Slavonske banke „Suglasnost za donošenje odluke o povećanju temeljnog kapitala i povećanju temeljnog kapitala izdavanjem novih dionica temeljem dodatnih uplata“, nakon čega bi istoga dana Uprava Slavonske banke donijela „Odluku o povećanju temeljnog kapitala i povećanju temeljnog kapitala izdavanjem novih dionica temeljem dodatnih uplata“.

Međutim, iz ovih je dokumenata jasno kako su Slavonska banka i Hypo banka Klagenfurt ovim odlukama lažno prikazivali kako je Hypo banka Klagenfurt uplatila dodatna sredstva za kupnju dionica Slavonske banke, dok se u stvari samo radilo o formalnom pokriću za pretvaranje fiktivnih, već vraćenih deviznih depozita, u vlasništvo nad dionicama Slavonske banke.

Dakle, takvim odlukama Nadzornog odbora i Uprave Slavonske banke, fiktivni devizni depoziti pretvarani su u vlasništvo nad dionicama Slavonske banke, odnosno fiktivno je nepostojećim kapitalom povećavam temeljni kapital banke, kako bi se knjigovodstveno pokrile devizne manipulacije Hypo banke Klagenfurt preko Slavonske banke Osijek, te kako bi istovremeno Hypo banka Klagenfurt stekla apsolutno vlasništvo nad dionicama Slavonske banke Osijek, a da pritom nije uložila u kupnju tih dionica stvarni novac, nego se radilo o knjigovodstvenim manipulacijama fiktivnim deviznim depozitima.

Odluke o povećanju temeljnog kapitala i izdavanju novih dionica od 29. rujna 2004. godine

Takve manipulacije dokazuju i dokumenti koje posjedujemo: Suglasnost Nadzornog odbora Slavonske banke Upravi banke za donošenje odluke o povećanju temeljnog kapitala i izdavanju novih dionica, te Odluka Uprave Slavonske banke o povećanju temeljnog kapitala i izdavanju novih dionica.

Prema tom dokumentu, od 29. rujna 2004. godine, pod brojem NO-47-4b-9/2004, Nadzorni odbor Slavonske banke dao je suglasnost Upravi banke za donošenje Odluke o povećanju temeljnog kapitala i povećanju temeljnog kapitala izdavanjem novih dionica temeljem dodatnih uplata, a suglasnost za pretvaranje fiktivnih i nepostojećih depozita u kapital banke Upravi je dao tadašnji predsjednik Nadzornog odbora banke Gunter Striedinger.

Već 4. listopada 2004. godine, pod brojem 00-80-38-19-10/2004, Uprava Slavonske banke donijela je Odluku o povećanju temeljnog kapitala i povećanju temeljnog kapitala izdavanjem novih dionica temeljem dodatnih uplata.

„Temeljni kapital društva povećava se sa iznosa od 356.482.100,00 kn za iznos od 175.000.800,00 kn i to izdavanjem nove emisije dionica serije „D“ i to 134.616 redovnih dionica svaka nominalne vrijednosti od 1.300,00 kn, tako da temeljni kapital društva iznosu 531.482.900,00 kn, koji je podijeljen na 408.833 redovne dionice koje glase na ime svaka nominalne vrijednosti 1.300,00 kn od čega 104.068 dionica serije „A“, 47.072 dionica serije „B“, 123.077 dionica serije „C“ i 134.616 dionica serije „D“.

Temeljni kapital iz točke I. ove odluke povećava se na način da dioničar Hypo Alpe Adria bank International AG Klagenfurt, Austrija, uplaćuje svotu od 175.000.800,00 kn (efektivno povećanje kapitala), te upisom povećanja temeljnog kapitala u registar kod Trgovačkog suda u Osijeku preuzima u cijelosti 134.616 redovne dionice na ime svaka nominalne vrijednosti od 1.300,00 kn serije „D“.

Nova serija dionica imat će kontrolne brojeve od D 000001 do D 134616 i imati će ista prava kao dionice serije „A“, serije „B“ i serije „C“.

Pravo prvenstva na upis ovih dionica isključuje se za ostale dioničare društva, izuzev za Hypo Alpe Adria Bank International AG Klagenfurt, Austrija“, navodi se u odluci Uprave Slavonske banke, od 4. listopada 2004. godine, koju su potpisali Ivan Mihaljević i Tadija Vrdoljak.

Odluke o povećanju temeljnog kapitala i izdavanju novih dionica od 11. ožujka i 11. travnja 2005. godine

Kao i u slučaju prethodnih odluka i odluke Nadzornog odbora i Uprave Slavonske banke od 11. ožujka i 11. travnja 2005. godine ukazuju na tehnologiju prijevare kod ulaganja Hypo banke Klagenfurt u temeljni kapital Slavonske banke d.d. Osijek.

Iz Odluke Nadzornog odbora o davanju suglasnosti Upravi za donošenje odluke o povećanju temeljnog kapitala i povećanju temeljnog kapitala izdavanjem novih dionica temeljem dodatnih uplata, od 11. ožujka 2005. godine, pod brojem NO-50-3c-3/2005, koju je u ime Nadzornog odbora potpisala Zlata Vrdoljak, razvidno je kako su se zamjene fiktivnih i nepostojećih deviznih depozita u temeljni kapital banke, računovodstvenim i knjigovodstvenim prijevarama, nastavile i u 2005. godini.

Već 11. travnja 2005. godine, Uprava Slavonske banke, na temelju ove suglasnosti Nadzornog odbora donijela je Odluku o povećanju temeljnog kapitala i povećanju temeljnog kapitala izdavanjem novih dionica temeljem dodatnih uplata, pod brojem 00-80-16-7-4/2005, a odluku Uprave su, kao i u drugim ovakvim prijevarnim transakcijama potpisali Ivan Mihaljević i Tadija Vrdoljak.

„Temeljni kapital društva povećava se sa iznosa od 531.482.900,00 kn za iznos od 150.000.500,00 kn i to izdavanjem nove emisije dionica serije „E“ i to 115.385 redovnih dionica svaka nominalne vrijednosti od 1.300,00 kn, tako da temeljni kapital društva iznosi 681.483.400,00 kn, koji je podijeljen na 524.218 redovne dionice koje glase na ime svaka nominalne vrijednosti 1.300,00 kn od čega 104.068 dionica serije „A“, 47.072 dionica serije „B“, 123.077 dionica serije „C“, 134.616 dionica serije „D“ i 115.385 dionica serije „E“.

Temeljni kapital iz točke I. ove odluke povećava se na način da dioničar Hypo Alpe Adria bank International AG Klagenfurt, Austrija, uplaćuje svotu od 150.000.500,00 kn (efektivno povećanje kapitala), te upisom povećanja temeljnog kapitala u registar kod Trgovačkog suda u Osijeku preuzima u cijelosti 115.385 redovne dionice na ime svaka nominalne vrijednosti od 1.300,00 kn serije „E“.

Nova serija dionica imat će kontrolne brojeve od E 000001 do E 115385 i imati će ista prava kao dionice serije „A“, serije „B“, serije „C“ i serije „D“.

Pravo prvenstva na upis ovih dionica isključuje se za ostale dioničare društva, izuzev za Hypo Alpe Adria Bank International AG Klagenfurt, Austrija“, stoji u Odluci Uprave Slavonske banke, od 11. travnja 2005. godine.

Suprotno knjigovodstvenoj dokumentaciji Hypo banka Klagenfurt nije uplatila novac za dokapitalizaciju Slavonske banke d.d. Osijek

Iako se u navedenim odlukama Uprave i Nadzornog odbora Slavonske banke izrijekom navodi kako je Hypo banka Klagenfurt izvršila uplate novca u svrhu povećanja temeljnog kapitala Slavonske banke Osijek, odluke o pretvaranju dugoročno oročenih depozita u temeljni kapital banke, dokazuju kako stvarnih uplata nije bilo.

Naime, depoziti koje je Hypo banka Klagenfurt uplatila Slavonskoj banci d.d. Osijek, vraćeni su prijevremenim otplatama gotovo istovremeno s njihovim deponiranjem, da bit potom, nakon što novac više nije bio deponiran kod Slavonske banke, Hypo banka Klagenfurt te nepostojeće depozite pretvarala u temeljni kapital banke posebnim odlukama, koje su dogovarali uglavnom Ivan Mihaljević, Tadija Vrdoljak, Wolfgang Kulterer i Gunter Striedinger.

Takve odluke postoje i za navedene iznose iz ranije citiranih dokumenata, pa tako posjedujemo odluke o pretvaranju dugoročno oročenih depozita u temeljni kapital banke između Hypo banke Klagenfurt i Slavonske banke d.d. Osijek, od 28. listopada 2004. godine, koja se odnosi na iznos od 175 milijuna 800 kuna, te odluku od 11. travnja 2005. godine, koja se odnosi na fiktivnu uplatu iznosa od 150 milijuna 500 kuna.

Upravo su inspektori Deviznog inspektorata Ministarstva financija, kako smo to već objavili, razotkrili ovu shemu računovodstvenih i knjigovodstvenih prijevara te manipulacija fiktivnim deviznim depozitima, na što su jasno upozorili u svojem izvješću o istrazi provedenoj u Slavonskoj banci d.d. Osijek.

Dokumente, ugovore i odluke o manipulacijama deviznim depozitima u Slavonskoj banci d.d. Osijek, možete u cijelosti pročitati OVDJE.

Izvješće Deviznog inspektorata o kontroli poslovanja Slavonske banke d.d. Osijek, možete u cijelosti pročitati OVDJE: http://www.necenzurirano.com/images/slavonska.pdf

Necenzurirano.com