Da li možda netko zna da li je postojao "drveni dvorac" Sv.Emerika iz knjige Marije Jurić - Zagorke "Kći Lotrščaka". Pretpostavljam, ukoliko se radi o stvarnoj lokaciji da je to bila neka drvena kurija u Turopolju. Zagorka piše da se "drveni dvorac" nalazio u Jablanovcu?! Pretpostavljam da u Turopolju ne postoji Jablanovec. Radnja se prvo odvija u drvenoj kapeli Svete Barbare, a zatim odlaze u "drveni dvorac" Sv.Emerika. Ne vjerujem da bi iz kapele Sv.Barbare išli u mjesto Jablanovec, koje se nalazi pored Zaprešića. Locirao sam sva mjesta iz knjige, samo ne mogu pronaći ništa o tom Sv.Emeriku. Poslao sam upit i u Muzej Turopolja, no ne odgovaraju na upit.
Ja bih prije rekao da su uopće ne radi o kapeli Svete Barbare u Turopolju, nego u Vrapču (današnja crkva u Vrapčanskoj ulici kbr.116). I logičnije je od tamo doći do Jablanovca za par sati hoda preko sljemenskih staza, kako su se kretali i mnogi junaci knjiga Šenoe i Zagorke, nego na silu smještati kapelu u Turopolje. Današnja kapela u Vrapču više nije drvena, jer je nakon davnog požara sagrađena ponovo ali ne od drveta, no moguće da je radnja knjige smještena u vrijeme prije požara.
Meni je isto malo čudan taj odnos lokacija: kapela Sv.Barbare, pa idu u Jablanovec. :o Prvo sam pomislio da možda postoji i u Turopolju Jablanovec. Interesantno mi je to istraživati - koliko su stvarne lokacije i ljudi iz povijesnih romana. Uglavnom, hvala na ideji. :)
2. Preširi malo o čem se dela; (sv.barbara->sv.emerik->jablanovec) - nis čital.
3. Jel se spomina tero je leto v pitajnu? "Kći Lotrščaka (Daughter of the Lotrščak) - A historical romance novel that deals with the 16th century nationalist uprising of the Croatian nobility against the pillaging practices of Margrave Georg von Brandenburg." (https://en.wikipedia.org (https://en.wikipedia.org)) Teško da postoje podatki za 16. st. i dvore... Il je fabula z 19.-20. st. a preslikana v 16. st. Previše ili, ali i ako... Da se se to dene v isti kontekst, treba je reči teru reč o turkom, za tere je pokojni Zdravek Lučič rekel; nismo se mi tukli z turci, de su oni, pri vragu, bili, nek z vlaji. http://www.forumgorica.com/povijest/turska-opsada-lukavca-jezero-2010-o/msg15819/#msg15819 (http://www.forumgorica.com/povijest/turska-opsada-lukavca-jezero-2010-o/msg15819/#msg15819)
4. Most je ona "skrila" prava imena ludi i sel..?
5. Ta kniga ni dokument(~erani povesni spis) nek roman, ili sl., kaj ne?
6. Jen/dini sv. Emerik teroga ja "poznam" a imal je veze z "drvenem dvorcem", dvorom, kurijum, je Josipovič (Vuzipovič, kak bi naši stari povedali). Nijov dvor, kurija, je pred jeno pet let "razgrađena". Razgradnja je posel da za krov kurije svežeš jen kraj sajle a drugi svežeš za bager i onda vlečeš dok se gradnja ne "razgradi". Lipa se još kak-tak drži, kak bu dugo, nezna se. Vuzipoviči su imali imanje i pri Varaždinu v Jalkovcu.
http://www.forumgorica.com/povijest/(cp)-josipovici/ (http://www.forumgorica.com/povijest/(cp)-josipovici/) JOSIPOVIĆ, IMBRO (EMERIK, MIRKO) , (Kurilovec, 1834 - Bec, 1910), ...Najmlađi sin Antuna D. Josipovića, turopoljskog župana i majke Antonije, pl. Pogledić-Kurilovečka. Stekao je vlastelinski posjed u Jelkovcu i Jakovlju. ... Imbro Josipović osobito je zaslužan za gradnju zagorske željeznice, koja je prozvana "zilom kucavicom" hrvatskog Zagorja. Ta je željeznica išla linijom od Zaprešića do Čakovca s prugom od Zaboka do Krapine, a otvorena je 1886. godine. ...Osudio je Željezničarsku pragmatiku 1907. Bio je inicijator Zagorske željeznice. Umro je u Beču 1910. kao ministar u miru, prvi kraljev tajni savjetnik, nositelj Reda željezne krune II. razreda, član Generalnog vijeća Austro–ugarske banke. Sahranjen je na gradskom groblju u Varaždinu.
JOSIPOVIĆ, IVAN (? - Zagreb, 1805), zagrebački kanonik, posjednik u Turopolju Unuk Mateja, utemeljitelja plemićke obitelji Josipovića u Turopolju. Po završetku pučke škole posvetio se svečenićkom zvanju. Oko godine 1741. preporučio ga je zagrebački kanonik Adam Baltazar Krčelić zagrebačkom biskupu Jurju Branjugu za župnika u Gor. Miholjcu, a kasnije je premješten u Križevce (1761-1763). Za to vrijeme vodio je bilješke u obliku kronoloških zapisa na latinskom jeziku. U njima nalazimo i vrijednih podataka o seljačkoj buni iz godine 1755. Zbog njihove važnosti te je bilješke djelomično objavio kasnije hrvatski povjesničar K. Horvat pod naslovom: "Zapisci od 1752-1759. Ivana Josipovića, župnika križevačkoga". Godine 1763. Ivan Josipović postao je kanonikom zagrebačkim, pa je prestao voditi kronološki dnevnik događanja. Kao kanonik isticao se u radu Hrvatskog sabora, a također i u skupštinama zagrebačke županije, gdje se zalagao za promicanje općeg dobra. Godinu dana kasnije postao je rektorom hrvatskog kolegija u Beču (1764-1767). Zatim se vratio u Zagreb. A uz mnoge druge časti bio je prepošt čazmanski, arhiđakon gorički i sisački te vikar u Slavoniji. Godine 1795. kupio je Ivan Josipovic od Adama J. Kosa imanje i dvor u Kurilovcu, koje je na pocetku 20. st. bilo u vlasnistvu dr. Lj. pl. Josipovica. Pred svoju smrt (19. srpnja 1805) napisao je kanonik i opat Ivan Josipovic oporuku kojom je svojim necacima i pranecacima (Stjepanu, Ceciliji, Gjuri i Antunu) ostavio znatne sume novca. (A. Sz.)
Kaj se štreke/železnice dotikavle, v denešnu bi se dobu to zvalo pragmatik; delala se štreka tera je najbole odgovarala Mađarske, mađari su mejne plačali prevoz svoje robe nek hrvati i, navodno, gleč čuda, bil je, navodno, v vlasničke strukture; rekla-kazala, nis išel proveravat.
7. Ak je zaozbilno f pitajnu Zaprešič, ili taj Jablanovec, veza Kurilovca i Zaprešiča su Jelačiči. Neznam tera je prava lokacija nijovoga imajna tam, "Novi dvori". Kurilovcu su imali "ljetnikovac", dvor, kuriju, drvenu, ili gore drvenu, dole zidanu - pred par let je kvalitetno poravnana z bagerom, jablane kaj su rasli spred nje su još prije vrušili. Pred fajn let sem kupoval nekakve knige od Matice hrvatske Zaprešić pak me čovek pital jel još tabla na mestu. E, sad više ni tabla ni kurija nisu problem.
http://www.forumgorica.com/povijest/(cp)-franjo-jelacic-od-buzima/ (http://www.forumgorica.com/povijest/(cp)-franjo-jelacic-od-buzima/) ...Franjo Jelačić od Bužima ...Osramoćen, s obitelji se povukao u Zagreb gdje je na Gornjemu gradu imao kuću, ali je ipak najradije boravio u svome ljetnikovcu, skromnoj drvenoj kuriji u Kurilovcu nedaleko od Velike Gorice. Ondje je 1807. dobio trećeg sina Antuna, a uskoro mu se 1809. rodila i jedina kći Cecilija, koja je umrla od sušice u cvijetu mladosti. Sva tri Jelačićeva sina; Josip, Đuro i Antun nastavili su očevu karijeru i postali carski časnici te dostigli visoke činove i časti. Poznato je da je Josip Jelačić postao hrvatski ban, ali se manje zna da je Đuro Jelačić bio, doduše kratko zbog svog nastupnog govora u kojem je kritizirao germanizaciju, potkapetan hrvatskoga kraljevstva. U Kurilovcu je stari podmaršal povrijeđen nanesenom mu nepravdom proveo duge noći pišući brojne predstavke i vodeći osobno sudski spor kako bi dokazao svoju nevinost i obranio okaljanu vojničku čast.
...JELACIC, ANTUN (Kurilovec, 1807 - Graz, 22. XI. 1875), vojni casnik. ...JELACIC, FRANJO (Petrinja, 1. V. 1746 - Szala-Apathy, 4.11.1810), general, posjednik imanja u Turopolju. ...Za vrijeme istrage povukao se na svoje imanje Kurilovec, ali je istraga ustanovila njegovu neduznost, pa je Jelacic opet reaktiviran (1808). ...JELACIC, DURO (Zagreb, 21. V. 1805 - Zagreb, 20. VII. 1901), grof, podmarsal. Sin generala Franje, posjednika u Kurilovcu i majke Ane, rod. barunice Portner. ...JELACIC, IVAN (Kurilovec, 1742 - Zagreb, 29. IV 1813). Podrijetlom iz kurilovecke grane Jelacica Buzimskih. Njegovi preci doselili su u Turopolje nakon sto su Turci zauzeli posjede Jelacica Buzimskih na podrucju izmedu rijeka Une i Kupe. ...JELACIC, JOSIP grof, hrvatsko-slavonskodalmatinski ban, posjednik imanja u Kurilovcu (Petrovaradin, 16. X. 1801 - Zagreb, 20. V 1859). ...God. 1822. obolio je od bolesti grla, pa je morao kuci na oporavak, koji je potrajao pune tri godine, a proven ga je u Zagrebu i na roditeljskom posjedu u Kurilovcu.
"...Preko potoka vode 2 drvena mosta. Na lijevoj obali osovila se dva plemidka dvora, nekoc svojina glasovite porodice Malenida. Iza izumrda baruna Malenida, kupio je te dvorove pod konac XVIIL vijeka, kanonik Ivan pi. Josipovid. Jedan od ovih dvorova dosao kaSnje u ruke porodice pi. Ledar, a u najnovije doba kupio ga plemid Briglevid, koji ga jos i danas drzi. Stara kurija tog dvora je na kat, drvena ali gotovo zapuStena, dok su gospodarske zgrade u najboIjem redu. Drugi dvor sacuvan je najbolje, to je sjediste i vlasnost da- nasnjeg turop. zupana presv. g. Dr. Ljudevita pi. Josipovida. Gradjen ... bijase od drva, te je tek g. 1909. donji sprat izmijenjen zidom. Pri- zemno je stan upravitelja i prostrana piviiica, a jrore je gospodski Stan udobno namjesten. Gotovo cijeli namjestaj potice iz XVIII. vi- jeka. Tu se cuvaju lijepe zbirke oruzja, te obiteljski portreti starih Josipovica i Skrlca. Lijepa knjiznica resi ove odaje, koje stari din potice od Nikole pi. Skrlca, koji je pod konac XVIII. vijeka mnogo radio na prosvjetnom polju hrvatskog naroda. Tu se cuva i bogati arkiv, sto ga je pisac ovih redaka nedavno donekle medio. Najzanimljivija je svakako ona stara kurija, sto ju nazivlju »Pogledicevo.« Ta je na tri doska, drvena i na jedan sprat sa vi- sokim krovom. Danas je vec vrlo zapustena, te sluzi hambarom i spada pod dvor zupana pi. Josipovica. U prizemlju su prostrane prostorije, a u prvom spratu je odmah desno od stuba prostrana dvorana, koje poprecna greda na stropu nosi godinu 1750. Naprotiv ovoj je prigradjena poput doksata mala kapelica sa slikom svetog Florijana. Izvana je ta prigradnja poduprta cvrstim hrastovim stupom. Jos je tu i kalez, jastuci i svijecnjaci. Desno i lijevo mali prozori. Oltar stoji na neke vrste ormara s ladicama, koji je nekoc sluzio za pohranjivanje misnoga ruha. ' Dovelike dvora ... To jc bio nckoc dvor stare pleinicke tiiropoljske porodice Poglediiia. ... Kasnje 1493. javljaju se porodice Kavcici ... i Vrbanic,! 1500. Otalic,'^ 1501. Modic.^ Pod konac XV. vijeka spo- minju se tu jos i porodice Henic i Vuk/ a 1503. Svetici, Turhanidi, Repari, Bomberici i Pukanici.'' G. 1509. spominje se tamo porodica Vagj, za cijelo grana Vagica Veliko Mlackih.'' God. 1513. nalazimo tamo Pogledice (Prigledice), Mudice, Kavcice, Biserice i Vugice (Vagice) ill Vocice, Briglevice, Hrvacice, Oderjanice, Kusice i Notice.'' Od svih porodica. kuriloveckih kroz vjekove se osobito istice porodica Pogledic. Za banovanja Ivana Karlovica stajahu u njegovoj sluzbi Toma i Grgur Pogledic. Da im se za vjerne sluzbe oduzi, izda ban u Novom gradu 9. augusta 1527. povelju, kojom je oprostio njihove posjede u Kurilovcu od svih sluzbi i daca, sto su imali po- davati gradu Lukavcu i Medvedgradu. Tu povelju potvrdi kasnje g. 1532. Nikola Zrinski uz odobrenje svoje zene Jelene Krbavske, sestre ... haiui Ivaua Karlovica, i napokon goJ. 1542. njegov sin junacki bra- nioc Sigeta, Nikola Zrinski za CJrguia i Franju PogledicaJ God. 1538. spominju se u Kurilovcu porodice Kozlic, Gretic, Begrisic, Bomberi(i, Stepanic, \'ritlep, Trkacic, Horvat i Pukanic.'^ Cini se, da sve nijesu bile plemeuite. God. 1539. javlja se tamo plem. porodica Goclevii3. Kci \'alentina Goclevica udova Tome Bezaja gradjanina zagrebackoga, posinila je te godine Matiju Slatinskoga (Zalatnoki), te je njemu i r.jegovom bratu I'avlu darovala sve svoje posjede u Kurilovcu.'' Za vrijeme nasilja, koja su cinili Ijudi Nikola Zrinskoga, mnogo je stradao Kurilovec, koji je bio najimucnije selo u Turopolju. God. 1549. nalazimo tamo obitelji Sobaric,* god. 1550. Briglevic,^ godine 1551. \'(icic.'' Ime ove potonje obitelji doskora se' gubi, jer izumire sa Bartolom Vocicem. Njegovu plemicku kuriju u Kurilovcu, te posjede tamci, u Kusancu i Trnovcu, darova g. 1552. kralj. namjesnik, biskup jegarski Franjo Wylaky, Mateju Zalatnoku inace Slatinskonui i bratu njegovom Pavlu.'' God. 1554. nalazimo u Kurilovcu narocito ove plemice : Pavla i Mihalja Modica, Stjepana Pogledica i Martina Buzanica, koji su plaOali porez od 1 for. u zemaljsku blagajnu.^"* God. 1573. obdrzavano je prvi put u Kurilovcu spravisce tu- ropoljsko.^ Zadnjih godina XYl. vijeka javlja se u Turopolju porodica Malenica, a poimence Nikola Malenic. G. 1600. bio je vec prisjednikom turopoljskim i drzao je posjede u Kurilovcu. Te godine spominju se jos ove plemenite porodice u Kurilovcu : Pogledic, Zvonkovi6, Fratrit^, Viktovic, Tajgic i Berkovic. ' ... Ualeko su zanimljiviji podaci sto ih pruza onaj drugi gore spo- menuti popis od g. 1796. U torn se opisuje svaka pojedina kuca i gospodarska zgrada. Tada su stajale u Kurilovcu slijedece kurije: kanonika Ivana pi. Josipovida, stara u vrlo trosnom stanju; pokoj nog zupana Jurj a Pogle- ... dica, koju je tada drzao u zakupu Matija Vrckovi6; druga kurija ka- nonika Josipovi(5a, s novim krovom, pukovnika Franje Jelacida, grofice udove Rosine Maleni(5 u dobrom stanju, Lovre Ledara potprisjednika turopoljskog, na dva coska novosagradjena, i pokojnog grofa Malenica na tri coska velika, ponesto u losem stanju. Bilo je dakle sedam plemiCkih kurija. Osim ovih bilo 29 plemickih i 28 kmetskih ku6a. Svaka imala je za sebe syoje gospodarske zgrade, komore, krusne pedi, sjenike itd. Uz kurije nalazimo zitnice i kukuruznjake. U svemu bilo je u Kurilovcu 64 kuce sa nuzgrednim zgradama."
str. 366 - Mala Gorica -
"God. 1520. javlja se u Maloj Gorici porodica Pikovic i Vugrinovic ili Ogrinovic.^ Ovaj put se javlja s pridjevkom ))od Gorice «, nu posto skoro na to 1539. i 1549. narocito se spominje uz oznaku »od Male Gorice«,^ imamo ju smatrati istovjetnom sa potonjom. Ista porodica Vugrinovic spominje se god. 1549. i 1550. i pod imenom Goricki.^ Kod obnove turopoljskoga bratstva godine 1560. zastupaju Malu Goricu Juraj Pikovic, Matej Klemenit i Ivan Ogrinovic te Matej Blazevic, docim u kr. darovnici za Turopolje (1560.) spo- minju se- samo Juraj Pikovic i Klement Ogrinovic iz Male Gorice.® God. 1570. obdrzavano je u Maloj Gorici spravisce turopoljsko, na kojem su grofovi Draskovidi primljeni u turopoljsko bratstvo.'' God ... 1600. spominju se uz Og^rinovice takodjer i plemici Horvati i Pondurki u Main] Gorici, a godine 1602. jos i Dautovidi. ' ... Veoma dragocjene vijesti o stanju sela Male Gorice pruza nam popis kuda turopoljskih od godine 1796. Taj popis obavljen je 24. i 25. februara na lieu mjesta. Osim gore spomenutih plemidkih porodica nalazimo tuj jos i neplemice Cernjake i plemide Koside. Od sviju ovih kuca, kojih je opisano 19, narocito se istice plemidka kurija .Mihalja Hervacida, prisjednika turopoljskog i malog suca zagre- backe zupanije."
str. 375 - Ples -
"...Kude su iskljucivo gradjene od drva, a tako je gradjen i na kat visok plemicki dvor, sto se tamo nalazi. Oko dvora je nasadjen li- ... jepi vrt i cvjetnjak. Porodica OrSanida, koja ga danas drzi sa ove- 6\m zemljisnim posjedom, mnogo je toga u zadnje godine poradila oko poljepsanja dvora i vrta. ... Godine 1503. spominju se ii Plesu Fodric, Ku5evi6 i Kuki(^.* C Iodine 1521. prvi put se u Plesu javlja plem. porodica Cu5i(i (Cesic, Kusi(5-Plepelic) i BariC.''' Godine 1546. Klenovic, g. 1547. Cosid, Cesic, Kusie ili CuSit^, (Plepelici).^ Medju posjedima, koji su spomenuti u kraljevskoj novoj darovnici za Turopolje godine 1560. i u s ovom saveznim poveljama, spo- minje se i Pleso, a kao pretstavnici toga sela Mirko i Mate] Pepelic iPlepelid), te Luka i Matija Terbic.'* God. 1600. javlja se u Plesu plemenita porodica Hagid,^ a god. 1602. uz ovu i Plepelice, Klenovide i Terbide, porodice Horvat, Bla- zekoviC, Travinid, Sidanid i Karazmanovid. Svi ovi placali su porez kao plemici jednoselci u plemenitom Turopolju.^ ... Prigodom popisa plemida g. 1 782. bila su u Plesu tri plemidka dvora (curia) Ivana Plepelida, Ivana Grdinica i Jurite udove kapetana Jurja Pogledica, te 12 plemickih kuda, u kojima su zivile plemit^ke porodice : Terbid, Mikulcic, Kusevic, Plepelid, Hrebid, Klaric, Sabkovid, Cusid i Pogledid.'^ Kad je pako g. 1796. popisano Turopolje te opisane kude i zgrade sviju sela, bilo je u Plesu 30 kuda sa pripadajudim gospodarstvenim zgradama. Od ovih je bilo 14 plemidkih i 14 neplemidkih kuda, te dvaju plemidka dvora, najme Josipa Grdinida biljeznika zagrebacke zupanije i asesora Plepelida. " Ova potonja stoji jo§ i danas. U ovom popisu nalazimo opet nova plemidka imena: Trupcevid, Mirinid, Graber, Rebid i Plasnid.
... Plemi(5ki dvor Plepelida predje kasnje na porodicu (^rdinic, zatim na Alberta pi. Jelacica, kanonika Feliksa Suka, od kojega kupi sveucil. profesor Aleksander pi. Breztyenszky. Poslije njegove smrti drzao je taj dvor i imanje neki Baniic, koji ga proda porodici Or sanic. Ova ga drzi jos i danas."
str. 398 - Velika Mlaka -
"...Polazimo dalje selom zamijetit demo s desna na polukat gradjeni plemi6ki dvorac. Na istom mjestu stajase nekoc stari drveni dvorac, Sto ga zamijenio moderni zidani dvorac, ali bez ikakovih uspo- mena na njegovu proSlost. To bijase nekoci dvorac porodice Spisica, koja je rodila dva turopoljska zupana. Kasniji vlasnici toga dvora bili su Laskas, porijetlom Grk, zatim Weingartner, poznati slikar slike hrvatskog sabora god. 1848. Od ovoga kupise ga turopoljski plemi6i Pavao i Imbro Cundekovid, koji ga jo§ i danas drze. Nekoc bijase uz dvorac lijepi cvjetnjak, a plemenite vo6ke jo§ se vide po vrtu. Ovaj je dvor i stoga znamenit, sto su se ovdje na ledini iza dvorca nekoc obdrzavale turopoljske vjezbe u oruzju. To je bivalo do god. 1848. i to redovito svake godine 8 dana prije Tijelova. ... Nesto podalje od ovoga dvora na lijevo stoji drugi stari plemicki dvor, gradjen od drva na kat. Donji dio je zidan. I ovaj dvorac ima svoju proslost u starini turopoljskoj. Bio je svojinom plemica Nemcica, poslije Mlinarica i Lackovica, a u novije vrijeme kupi ga pleni. opcina turopoljska, od koje ga opet kupi turopoljski plemic Lacko Cundekovic, koji ga jos danas drzi. Ovaj dvorac prikazuje nasa slika. ... God. 1507. javlja se taino porodica Vagiii, Od ove potekao je Mihalj prebendar zagrebaCki, koji je g. 1515. svoje posjede u Vel. Mlaki, Plesu, Kotu i Rakitovcu, te plemiiki dvor u Vel. Mlaki da- rovao prebendi oltara sv. Trojstva u stolnoj crkvi zagrebackoj. To je darovanje potvrdio kralj Vladislav iste godine.^ God. 1514. spominje se tamo prvi put znatna porodica Magdalenid, a osamljeno se g. 1520. spominje u Vel. Mlaki ime porodice Vecic,'' g. 1556. javlja se porodica Trumbeta§ (Trumbetasic) i Krajec* Plemicke porodice Mudic, Vagic, Krupic i Lackovid spominju se mnogo u pismima XVI. vijeka, pak i kr. darovnica od god. 1560. izdana za Turopolje, navodi ove porodice pretstavnicima ovlaste- nika na Vel. Mlaku.** God. 1569. spominje se u Vel. Mlaki porodica Vidanic inaCe Zupan zvana. Ursula kdi Tome Vidanica bila je udata ... za Anciriju tstvanica, koji je dobio plemstvo od kralja Maksimilijana II. (1569).' ... Popis plemida od god. 1782. biljezi u Vel. Mlaki ove plemidke \\ 'i porodice : Smendrovic, Zdencaj, Balog, Domitrovid, Modid (Mundid) , Jeladid, Krilcid, Cvetkovid, Muzenid^ Trumbetas, Markulin, Novosel, Cundekovid, Kos, Kramarid, Glagolid i Lackovid. U svemu bile su tamo 32 plem. kude, a medju ovima 6 plemidkih dvorova (vlasnost prvili sest sppmenutih porodica.)^ Kad je g. 1796. popisano Tiiropolje bilo je u Vel. Mlaki 48 kuda (15 neplemidkih), Plemickih dvorova bilo je: Petra Bedekovida, dva Pavla Spisida (nekoc Balogov i Jelacidev), Iv, Nep. Zdencaj a i Petra Modida.
"...Iza izumria knezova Geljskih (zadnji knez Celjski, Ulrik, ubijen je od Ladislava Hunjada u Biogradu g. 1456.j, zaredali su razni gospodari u Medvedgradu. Od ovih je po Turopoljce najkobniji bio Ivan Tuz. Da se pako Turopoljci sto sigurnijima mogu osjedati od prije- teCih navala turskih sagradise si na potoku Lukavcu do sela Donjeg Lukavca drvenu utvrdu — grad Lukavec. Dali su za to prema usta- novama tadanjega vremena dobili kraljevsku dozvoki, nije nam poznato. Mozda i jesu, ali se nam ova nije sacuvala. Kako cemo iz potonjega viditi, zadavao je grad Lukavec Turopoljcima veoma mnogo nevoija i briga, jer se u njem ugnijezdise velikasi, od kojih su mnogo stradali. ... Boi'ba Tiiropoljaca za grad Lukavec i plemicku slobodii njihovu. Kad je ono oko god. 1478. zaprijetila Turopolju velika pogibelj od provala turskih, zamoli^e Turopoljci medvedgradskog vlastelina Ivana Tuza za pomoi3. Ovaj im dade u grad Lukavec 12 strijelaca, koje ali vi?e ne izvede iz grada. Tako zaposjedose gospodari Medvedgrada grad Lukavec, koji osta u rukama njihovim sve do godine 1553. Tu su ovi drzali svoje ka^telane, koji pace obnaJ5ahu i Cast vrhovnog zupana turopoljskoga.* ... Poslije smrti hercega Ivana Korvina (f 1504. 12, okt. u Krapini) vrsila je vlast nad gradom Lukavcem njegova udovica Beatrica, kdi moznoga kneza Bernardina Frankopana. Ova se uda god. 1509, za Jurja markgrofa BrandenbuSkoga, a umrije god. 1510. Dok je ona zivila nijesu Turopoljci osjetili nasilja sa strane njezine. Jedino god. 1509. do 1513. imali su neSto muke sa susjednim vlastelom vukovinskim, Baltazarom Alapidem. ... Dok su obavljeni svi formaliteti, konacno izruci Zrinski 12. no- vembra 1553. grad Lukavec Turopoljcima. Nu time nije dovrsena pravda glede Lukavca, koju vodise kasnje prema Bacanu i Nadazdu. Dovrsena je g. 1582.' Glavno ali polucise, jer su opet dosU u posjed svoga grada. ... Otkako Turopoljci dobiSe u posjed grad Lukavec, nastaSe po njih mirnija vremena. Oni postaju slobodni u svom Turopolju, i rade oko unapredjenja svoje opcine. U torn poslu pomaze ih njihov zasluzni zupan Matej Slatinski, kojega obilno nagradise, darovavsi mu zemlje i poruseni stari grad Lukavec, na mjesto kojega sagrade novi grad na drugoin mjestu. Razmirice, sto su ih imali sa susjedima Alapicima, Berislavidima i dr., tek bijahu neznatne naravi, te i ove sretno uredise. ... str. 273 Provale tiirske u Turopolje. Za vrijeme istoga valjda sultana, svakako prije god. 1421. uslijedile su prve provale Turaka u nase turopoljske strane. Tom zgodom strasno poharase posjede remetskih Pavlina u Petrusevcu, Grdovcaku i Rakitovcu tako, da je tamosnji narod skoro sasvim izginuo, a ono malo sto je ostalo, osiromasi do skrajnosti. ... Kad je pako god. 1453. pao Carigrad, ta prijestolnica istoCnog rimskog carstva (bizantinskoga) u turske ruke, a skoro na to god. 1463. podleglo kraljevstvo bosaiisko turskoj premodi, bade Turcima sasvim otvoren put u Hrvatsku. ... U isto od prilike doba (1474.— 1479.) pada gradnja turopoljskoga'grada u Donjem Lukavcu, §to ga sagradise Turopoljci od straha ... pred Tuicima, da mogu (jnamo sklonuti <^lavu i imetak svoj. ... Vec u januaru 1593. upadnu Turci opet u Turopolje. Oplijene i' spale kastel u Vukovini, a skoro su i grad Zelin zauzeli. Mjeseca fi'hruara eto ih opet do sela Vukovine, gdje ih ban Toma Erdody potisne. ... Za vrijeme ovih provala turskih propalo je vi§e turopoljskih sela, koja se kasnije viSe ne spominju. ...
str. 281 Grad LukaveC jedva puskomet na sjeveru od sela Donji Lukavce, onkraj potoka Lukavca, u polju, osovio se lijepo sacuvani turopoljski grad, djelomice zastrt jablanima i vockama. ... Nemamo pisma ni predaje o torn, koje je godine sagradjen grad Lukavec. Pisma nam o torn govore samo to, da su Turopoljci sagradili taj grad (fortalitium, castellum) onom zgodom, kad je zaprijetila velika pogibelj od Turaka, da si ondje mogu zakloniti svoje glave i svoj imetak, Turopoljci sagradise taj grad na svojoj djedovini u Donjem Lukavcu.' ... Kad su Turopoljci preuzeli od Zrinskoga grad Lukavec, bio je taj cijel, dobro utvrdjen i providjen. Ne znamo kako je doslo do toga, da je grad Lukavec bio vec godine 1556. razvaljen. Te najme godine 10. maja sabrala se je opcina turopoljska po svojim za- stupnicama pred kaptolom zagrebaCkim, te je tamo primila u svoje bratstvo, Mateja Zalatnoka inace Slatinskoga te mu darovala zemljiste, na kojem je stajao razvaljen grad Lukavec i locum dicti fortalitii seu castelli eorum Lwkawecz diruti) zajedno s opkopom gradskim i mli- nom u gradskom opkopu, i jo§ neka zemlji^ta i sume. ... U grad se ulazilo niostom, koji je godine 1664. popravljen. U gradu je bio i zdenac. Kamenje za gradnju zdenca vozeno je od Save.^ Spomenuto je, da je tada bio grad Lukavec (pretezno) sagradjen od drva, s toga se pocetkom XMll. vijeka uvidjala potreba, da se grad gradi od kamena. Ved 12. aprila 1705. zakljuci tumpoljsko spravisce, da ima svaki plemic Turopoljac dati dva voza kamena za gradnju grada. Cini se ali, da se odmah nije pristupilo gradnji, jer 23. septembra god. 1713. zakljucuje spravisce, da se grad Lukavec gradi o d kamena.^ Grad Lukavec bio je u to vrijeme vrlo zapusten i slabo oruzan, kako to svjedoci inventar od god. 1715. Bilo je tada u gradu 12 teskih pusaka (sakalus = Wallbiichsei, od kojih su samo tri bile uporabive. \\se veriga, dva lanca, komad velike puske i jedan muzar, dva koplja (pik), jedna kaciga, 4 halaparde, 62 zeljezna i oko 40 olov- nih taneta. U jednoj skrinji oko dvije sake baruta, a tako i u jednoj »zbanjici». Zitka nista od koristi. Krov bijase sav los i prokisao. Tako su i zlijebi bili pokvareni. Hodnik naokolo »vutel i otrgan«. Na rpi daske.^ Po svoj prilici otpocelo se gradnjom skoro iza toga. God. 1731. popravljen je unutarnji gradski most, god. 1733. i 1734. sluzile su lukavecke tamnice za uhicene vjestice, koje su tamo osudjene bile na smrt i stra.snom smrcu svrsile na lomaci.^ Godine 1749. spominje se, da se povlastice turopoljske i pe5at iuva »vu bolti« grada Lukavca." Dakle te godine bio je grad vec sagradjen. Vec slijedede godine 1750. odredjeno je, da se sastavi gradski inventar. God. 1762. uredjivani su gradski opkopi, a god. 1785. gradjen je gradski zdenac i popravljane su gradske tamnice.**
-
Hrvatski arheološki godišnjak 2/2005
Stari grad Lukavec U sklopu zaštitnih radova na dvorcu Lukavcu 2005. provedena je i kampanja arheoloških istraživanja. Njoj su prethodile kampanje 2000. – 2002. (Lolić, Bedenko 2000; 2001; 2002), kojima je potvrđeno postojanje drvenog „wasserburga“ iz 15.-17. st. ... Istraživanjima iz 2000. i 2001. na ulaznoj strani dvorca otkriveni su ostaci drvenih palisada i šiljatih kosnika koji su zajedno činili obrambeni pojas staroga grada. Također su otkriveni ostaci konstrukcije prilaznoga drvenog mosta, dio kojeg je vjerojatno bio podizan. U kampanji 2002. otkriveni su drveni ostaci unutrašnjega stambenog dijela staroga grada Lukavca. ... Cilj istraživanja bio je utvrditi postojanje drvenih struktura uz SZ i JZ bedem grada Lukavca. Osim toga, plan je bio istražiti prilazni nasip koji vodi od današnje ceste D. Lomnica – Lukavec prema starom gradu. Pretpostavljalo se da se ispod sadašnjeg nasipa nalaze ostaci nekadašnjeg prilaznog mosta, što su potvrđivali neki pisani i slikovni izvori. Tijekom arheoloških radova uz bedeme staroga grada otvorene su tri istražne sonde. Dvije sonde (S1 i S3, dimenzija 6x4 m) otvorene su uza sjeverozapadni, a jedna (S2, dim. 4x4 m) uz jugozapadni bedem. Sonde su odmaknute 1 m od bedema te 1,5 m od ugaonih kula staroga grada. Ukupna površina tih sondi bila je 66 m². U sondama S1 i S3 na apsolutnoj visini od cca 110,50 m nadmorske visine (oko 2,5 m relativne dubine od ulaznog praga dvorca) otkriveni su okomito zabijeni drveni trupci, vjerojatno dio obrambene palisade nekadašnjega drvenoga grada koji je prethodio današnjem zidanom dvorcu sagrađenom početkom 18. st. Trupci promjera između 10 i 20 cm polukružno su ili pravokutno obrađeni i zabijeni u glinast zdravični sloj. Smjer pružanja palisade jest sjever-jug, te sa smjerom palisade otkopane 2000. i 2001. zatvara pravi kut. S vanjske strane palisade otkriveni su šiljati kosnici na relativnoj dubini od –2,60 do –2,80 m od kote praga dvorca (apsolutna visina 110 – 109,80 m n.m.). Poprečno na smjer kosnika u objema sondama otkriveno je nekoliko horizontalnih greda koje su vjerojatno bile u funkciji podupirača i učvršćivača palisada i kosnika. U sondi S3 s vanjske strane kosnika otkriveno je još nekoliko okomito zabijenih drvenih trupaca koji su bili potpornji kosnicima ili moguć nov pojas palisade. Unutar palisade u S3 otkrivene su horizontalno položene grede i daske oštećene gorenjem. Ti ostaci već pripadaju unutrašnjim strukturama nekadašnjega drvenoga grada, smještenima neposredno uz obrambeni pojas. U sondi S2, površine 18 m², uz JZ bedem također su otkriveni ostaci obrambene palisade i kosnika te poprečne grede za učvršćivanje. Smjer pružanja palisade i kosnika tu je zapad-istok, okomito na palisadu iz S1 i S3, a usporedno s palisadom otkopanom u istraživanjima 2000. i 2001. god. Palisade su pronađene na relativnoj dubini od –3 do –3,30, a kosnici od –3,30 do –3,50 m od kote praga dvorca. U svim trima sondama kosnici i palisade pokazuju blago odstupanje od smjera današnjih zidanih bedema, što potvrđuje rezultate arheoloških istraživanja iz 2000. i 2001. kada je također uočeno to odstupanje. Velik problem prilikom istraživanja bio je prodor podzemne vode na apsolutnoj visini od cca 110 m n.m. Osim tih drvenih struktura, pronađena je veća količina ulomaka keramičkih posuda, manja količina staklenih ulomaka i nešto metalnih predmeta. Pronađeno je i nekoliko zanimljivih nalaza, poput kovanog novca, željeznog koplja, nekoliko keramičkih pećnjaka i dviju kamenih topovskih kugli. Od današnje ceste D. Lomnica – Lukavec do staroga grada preko zamuljenog jarka vodi prilazni nasip dugačak cca 20 m. Uz istočni rub tog nasipa otvoren je istražni rov dužine cca 20, širine 0,8 m i relativne dubine od 1,5 do 1,8 m. U tom rovu pronađena su dva zidana stupa (pilona) te još niz okomito zabijenih drvenih trupaca. Prilikom iskopavanja toga istražnog rova pronađena je manja količina keramičkih i staklenih ulomaka. Prodor vode iz jarka i tu je bio velik problem. Piloni su otkriveni na dijelu nasipa bližeg dvorcu. Zidani su opekom, tlocrtnih dimenzija 1,4x0,8 m. Sačuvani su do visine od oko 1,3 m. Nekoliko drvenih, okomito zabijenih trupaca otkopano je u blizini zidanih pilona. Veći broj drvenih trupaca otkriven je u dijelu kontrolnog rova bližeg današnjoj cesti. Svojim položajem u liniji upućuju na to da su bili nosači drvenoga prilaznog mosta. Zidani su piloni vjerojatno bili potpornji mosta izgrađenog poslije, koji se nastavljao na zemljani nasip. Postoji mogućnost da su zidani piloni bili potpornji dijelu drvenog mosta koji se većim dijelom oslanjao na drvene stupove. Zidani ostaci mosta pripadaju vjerojatno 18. ili 19. st., tj. funkcionirali su kao dio prijelaza za zidani grad Lukavec. Drveni piloni su vjerojatno stariji, iz 16. i 17. st. ... Istraživanjima 2005. utvrđeno je postojanje obrambenih palisada i kosnika drvenoga grada Lukavca uza SZ i JZ bedem današnjeg dvorca. Temeljitije je utvrđena struktura i način gradnje obrambenog pojasa drvenog „wasserburga“ te je upotpunjena slika poznavanja ukupne forme drvenoga grada. Na mjestu današnjega prilaznog nasipa potvrđeno je postojanje prilaznog mosta građenog od drva i opeke. Iskopani pokretni materijal može se primarno datirati u razdoblje od 15. do 19. st. Drveni ostaci staroga grada također potječu iz razdoblja 15. – 17. st., kada je taj „wasserburg“ bio sagrađen i obnavljan radi obrane od Turaka. Početkom 18. st. zamijenjen je današnjim zidanim gradom Lukavcem. Daljnja istraživanja, osobito uz JI bedem grada i ugaone kule, dat će potpunije podatke o cijelom obrambenom perimetru drvenog „wasserburga“. http://www.min-kulture.hr/userdocsimages/hag2005_29_1_2010_mala.pdf (http://www.min-kulture.hr/userdocsimages/hag2005_29_1_2010_mala.pdf)
-
Hrvatski arheološki godišnjak 4/2007 Stari grad Lukavec ... http://www.min-kulture.hr/userdocsimages/HAG_2007_27_1_2010_mala.pdf (http://www.min-kulture.hr/userdocsimages/HAG_2007_27_1_2010_mala.pdf)
Kulko je znala il čitala najvekše "kroničare" Turopola... do to zna... više. I poznala suvremenike v/z Turopolu/a.
Marija Jurić Zagorka, Born in Negovec, Croatia January 01, 1873, Died November 30, 1957 ...Povijesni romani Grička vještica – ciklus od 7 romana (Tajna Krvavog mosta, Kontesa Nera, Malleus Maleficarum, Suparnica Marije Terezije I, Suparnica Marije Terezije II, Dvorska kamarila, Buntovnik na prijestolju) Kneginja iz Petrinjske ulice (1910.), prvi hrvatski kriminalistički roman Kći Lotrščaka (1921.-1922.) Gordana (1934.-1935.) Kamen na cesti (1937.), romansirana biografija Zagorke Kraljica Hrvatâ (1937.-1939.)
Emilij Laszowski (Brlog na Kupi kraj Ozlja, 1. travnja 1868. – Zagreb, 28. studenoga 1949.) ... Glavna izdanja arhivske građe za hrvatsku povijest Povjesni spomenici plem. općine Turopolja nekoć »Zagrebačko polje« zvane, (I-IV), 1904.-1908. Monumenta Habsburgica, (I-III), 1914.-1917. Povijesni spomenici slobodnog i kraljevskog grada Zagreba, (XII-XVIII), 1929.-1949. Građa za gospodarsku povijest Hrvatske u XVI. i XVII. stoljeću: izbor isprava feuda Zrinskih i Frankopana, 1951. ...Glavna povijesna djela ... Povijest plem. općine Turopolja nekoć Zagrebačko polje zvane (sur. Velimir Deželić stariji, Janko Barle i Milan Šenoa), 1-3, 1910., 1911. i 1924. Stari i novi Zagreb, 1925. (pretisak 1994.)
August Ivan Nepomuk Eduard Šenoa (Zagreb, 14. studenoga 1838. – Zagreb, 13. prosinca 1881.) 1865. Naša književnost 1866. Ljubica 1867. Zagrebulje 1869. Kameni svatovi 1871. Zlatarovo zlato, Kugina kuća 1873. Prijan Lovro 1875. Mladi gospodin 1876. Čuvaj se senjske ruke 1877. Seljačka buna 1878. Diogenes, Karanfil s pjesnikova groba 1879. Prosjak Luka, Vladimir 1881. Branka 1882. Kletva – posmrtno (dovršio Josip Eugen Tomić)