Naslov: 7. KAJBUŠ, DK Bûševec, zestanek pûčke kazališč kajkavskoga govornoga područja
Autor: Ljudevit Kaj - Studeni 12, 2010, 09:38:41 poslijepodne
KAJBUŠ 7. zestanekpučkekazališč kajkavskogagovornogapodručja v Bûševcu – Dôm kulturě 13 .11. 2010. leta
Početek jě ob 18 vur da jě na râsporedu prectava “Kakva lubav – takva plâča” KUD-a Grgur Kârlovčan z Kalinovca, ob 20 vur poglěčtě prectavu “Kak si tak i mi” KU-a Selačka slôga z Preloga, a ob 20.50 prectavu “Prvi pût na morě” Amatérskoga drâmskoga kazališča – Sveti Križ Začrétjě.
Dramska skupina KUD-a Kalinovec: Kakva lubav – takva plâča ("Kakva ljubav-takva plaća")
Da ludi poveruju da si pun penez, si ti najěmput oču biti prijateli. Tak sě i glâvnomu liku našoga igrokaza, nemôčnomu dedeku Marku, srěča najěmput méjna, da ludě oko sěbě napěla da pomislě kak jě skril bogâctvo. Bezpoštedna borba oko nâslectva kufra z tobožnemi penezi otkrivle ono nâjgôršě v něgovem bližnem. http://www.kamo.hr/pls/th/theatre.directing?i_direct_id=4001232&i_topic_id=4&i_city_id=40045&i_county_id=-1&i_cntry_id=72 (http://www.kamo.hr/pls/th/theatre.directing?i_direct_id=4001232&i_topic_id=4&i_city_id=40045&i_county_id=-1&i_cntry_id=72) http://www.kalinovac.hr/kud_danas_dramska_skupina_2010_ljubav_placa.htm (http://www.kalinovac.hr/kud_danas_dramska_skupina_2010_ljubav_placa.htm)
«Kak si - tak i mi» pipovest jě o jenomu r(âzr)edu teri svôj loš vuspeh na koncu škôlskoga leta prôba zriktati z podmičivajnem vučitelov, z kolektivnem podmičivajnem tero su nijovi roditeli zdušno podržali.
Zvir: Međimurske novine, br. 705, 10.03.2009., str. 53 http://issuu.com/mnovine/docs/mnovine705i (http://issuu.com/mnovine/docs/mnovine705i)
Amatérsko drâmsko kazališčě – Sveti križ Začrétjě Prvi pût na morě
Vudruga za kulturni amaterizem Sveti Križ Začrétjě (i drâmska sekcija): http://www.sveti-kriz-zacretje.hr/index.php?option=com_content&task=view&id=14&Itemid=16 (http://www.sveti-kriz-zacretje.hr/index.php?option=com_content&task=view&id=14&Itemid=16)
Zestanki pûčke kazališč kajkavskoga govornoga područja
Ogranek "Selačkě slôgě" Bûševec v sobotu 13.11.2010. organizéral jě 7. zestankě pûčke kazališč kajkavskoga govornoga područja popularni KAJ-BUŠ (Kajkavci v Bûševcu). Na ovoletnem zestankem sudelovali su: KUD "Grgur Karlovčan" Kalinovec z prectavûm "Kakva lubav-takva plâča", KU "Selačka slôga" Prilok (Prélog) - prectava "Kak si-tak i mi" i Amatérsko drâmsko kazališče Sveti Križ Začrétjě z precavûm "Prvi pût na morě".
Sve tri predstave igrane su na domaćoj lokalnoj kajkavštini, a glumci iz Kalinovca su nam u prvoj predstavi pokazali kako se ne isplati biti pohlepan i da se sve u životu ljudi vraća (bilo dobro bilo zlo). Mladi iz Međimurja su nam dočarali zgode i nezgode iz đačke učionice sa puno simpatičnih upadica i ta se predstava najviše svidjela našoj mladoj publici (školarcima) jer su se i oni pronašli u mnogim situacijama. Zagorci iz Svetog Križa Začretja su se spremili na more i pri tome doživjeli razne zgode i nezgode. Sve predstave su komedije i publika u dvorani Doma kulture u Buševcu se mogla nasmijati do suza. Gledatelji nisu žalili svoje dlanove i sav trud glumaca amatera je nagrađen višestrukim aplauzom. Svi oni koji su se željeli dobro opustiti i zabaviti uz naše kajkavce su to mogli i učiniti u Buševcu. Nakon odgledanih predstava koje su trajale od 18,00 do 21,30 sati, za naše goste i nas kao domaćine pripremljena je večera i druženje uz Ogrankove tamburaše u Vatrogasnom domu Buševec. Svirci su se pridružili i gosti iz Kalinovca tako da smo se svi skupa dobro zabavili. Komentari publike su više nego odlični, a naši gosti su zadovoljni organizacijom i reakcijom publike na predstave, što je i najbitnije. I kako reče predsjednik OSS Buševec Nenad Rožić jedino u Buševcu možete gledati dvije predstave zabadava i još k tome treću dobiti gratis. Vidimo se iduće godine na 8. KAJ-BUŠ-u..
Predsjednik OSS Buševec Nenad Rožić
Slikôvnica (fotozâpis): «Sliknuti» (kliknuti) na sliku lévo od nâslova na zvirne stranice http://www.oss-busevec.hr (http://www.oss-busevec.hr)
z veseljem vas obaveščavamo da bu se 8. KAJ-BUŠ održal 19. studenoga leta 2011. v Domu kulture Buševec z početkom ob 18,00 vur.
Ovo leto naši gosti nam buju na jako humorističen način prikazali kak se negda putuvalo z cugom v Karlovec da bi se tržili domači proizvodi ze selskoga gospodarstva i osigurala sredstva za život. Ke se se dogajalo v cugu i kak je negda zgledal semleni dan pokazala bu nam dramska družina z Draganiča.
Ke je selski jal i kam pela to da ludi drče samo za penezi na jako zanimliv način pokazali nam buju virovski glumci z svojum predstavum “Škrtica“.
Predstava “Agencija“ z Svetoga Križa Začretje na smešen način nam kaže ne baš smešne situacije na našem zavodem za zapošlavajne.
I ne to se .... da lubav boli ..... pokazali nam buju naši mladi glumci Dario i Antonija v predstave „Antigona“.
Pozivlemo vas da prisustvujete ovako lepe manifestacije jer zabave sigurno nebu falelo.
Opustete se vuz predstavu temelenu na povesnem duhovitem sličicam z putničkoga vaguna teri je semleni dan prevažal Draganičake v Karlovec
"SEDMOKIM V KORLAVAC - S FRTALJICU DOMOF“ KUD Sv. Juraj, Draganič
Radnja predstave odvija se u vlaku na relaciji Zagreb-Karlovac i obrnuto, 50-ih godina prošlog stoljeća u vremenu kad egzistencija seljaka uvelike ovisi o gradu gdje seljaci imaju mogućnost na tržnici prodavati proizvode svojih gospodarstava i tako zaraditi nešto novca, dok ambiciozniji i sretniji pojedinci imaju priliku zaposliti se u državnoj službi i tako osigurati lagodniji život svojoj obitelji.
Petak je sajmeni dan u Karlovcu, pa tako Lazinčaki, Gučaki i Draganićaki odlaze ranim jutarnjim vlakom u Karlovac (oko sedam sati – sedmak) i oko podne se vraćaju (polazak vlaka u frtalj dvanaest – frtaljica). Predstava se odvija u kupeu tog istog vlaka i opisuje razne događaje koji prate svakodnevicu naših likova, njihove brige, probleme, seoska ogovaranja i naravno ljubavne avanture.
Više slik z prectavě "Sedmokim v Korlavac - s frtaljicu domof" KUD-a "Sv. Juraj" Draganiči: (kajkavskě kumicě i štakavski kumeki pûtuju z zugom sedmâkom z Lazině Kârlovečkě v Kârlovec na semen i vrâčaju sě domôm z zugom v frtâl jedanajest) http://www.kudsvetijuraj-draganic.hr/web/modules/tadgallery/index.php?csn=27 (http://www.kudsvetijuraj-draganic.hr/web/modules/tadgallery/index.php?csn=27)
Ekonomska škola Velika Gorica Vesti / Pregled važneše dogotkov
Smotra – LiDraNo 2011.
Na gradske i županijske smotre LiDraNo.......... vučeniki Dario Kovačič i Antonija Mikulin vuspešno su zveli dramu Mira Gavrana „Antigona“. Se pripreme za LiDraNo odvijale su se pod stručnem vodstvom prof. Vesne Brkljačič.
Kreontova Antigona sikak je jena od najbolše dram(i) Mire Gavrana. Do sada je prevedena na devet jezika, dosegla je broj od četrnaest premijera u četrnaest kazališta širom svijeta, počevši od Zagreba, Rotterdama, Maribora, Podgorice pa sve do Pariza, Budimpešte, Sofije, Celja... Uvrštena je u nekoliko važnih hrestomatija i redoviti je lektirni naslov na brojnim inozemnim sveučilištima. Podsjećamo da je praizvedba Kreontove Antigone bila daleke 1983. godine u Dramskome kazalištu "Gavella", a petnaestom premijernom izvedbom tog naslova Teatar GAVRAN želi novim generacijama gledatelja u Hrvatskoj približiti ovu značajnu dramu.
Delajne Kreontove Antigone samo je prividno smeščeno v staru Grčku - slika sveta teri je vu-jne prikazan izravno korespondera z suvremenem odnosom čoveka i vlasti. Lukavi državnik Kreont uvlači mladu Antigonu u "predstavu" kojom će se osloboditi svojih najvećih neprijatelja. U toj "predstavi" Antigona se protiv svoje volje treba preobraziti u heroinu. Glumeći pobunu, Antigona se doista i pobuni, ali s neočekivanim posljedicama. Pred nama se u završnici drame događa sraz dviju osobnosti, sraz dvaju nepomirljivih svjetova, iza kojih se kriju i različiti pogledi na život. Intelektualna i intertekstualna igra Sofoklovim predloškom, egzistencijalno i političko propitivanje naše sadašnjosti, razotkrivanje krajnjih granica manipulacije, dinamičan dijalog i neočekivani obrati čine ovu dramu izrazito atraktivnom današnjim gledateljima.
Predstava «Agencija» na smešen način nam kaže ne baš smešne situacije na našem zavodem (šakretem) za zapošlavajne. Neki tu išču posel, a mole boga da ga ne najdu (samo im je do papera da su iskali delo, da ga nesu našli, ter da (i dale) dobi(ja)ju pomoč od države). Težake pak za sve biznise tu išču jena vlasnica bordela, obrtnik, ...
Glumci Amaterskoga dramskoga kazališča Sveti Križ Začretje te isti dan (da i v Buševcu) imaju još i skračeni nastup i v Lisinskomu z predstavum Pervi put na more (zvedenum lani v Buševcu). Povod je dodelivajne nagrade Hrvatskoga Sabora Kulture- plakete Mihovila Pavleka Miškine - dr. Nadi Jačmenica z Svetoga Križa Začretje za najbolši dramski tekst na ovolutnomu natečaju hrvatske neprofesionalne piscov (za komediju Pervi put na more).
Dr Nada Jačmenica-doktorica, slikarica i kniževnica http://www.sbkt.hr/jacmenica.htm (http://www.sbkt.hr/jacmenica.htm)
Amatersko dramsko kazalište Sveti Križ Začretje svoje djelovanje započelo je 15. srpnja 1997. kao dramska skupina u sklopu Kulturno umjetničkog društva Lavoslav Vukelić. 23. travnja 2003. godine dolazi do izdvajanja dramske sekcije i pjevačkog zbora iz KUD-a, te osnivanja Udruge za kulturni amaterizam Sveti Križ Začretje. Članovi dramske sekcije odlučili su 15. svibnja 2006. istupiti iz Udruge za kulturni amaterizam te osnovati samostalnu udrugu Amatersko dramsko kazalište Sveti Križ Začretje. Danas Amatersko dramsko kazalište Sveti Križ Začretje broji 15 članova – glumica i glumaca. Do sada smo s devet različitih predstava obišli šest županija lijepe naše, od Međimurja do grada Visa, a na županijskim smotrama 2 puta smo nominirani za nastup na Republičkom festivalu kazališnih amatera. Na repertoaru imamo komedije na kajkavskom narječju, čija je tema prikaz zagorskih običaja, načina života na selu ili problema običnog čovjeka – „našeg susjeda“. Iza nas je i snimanje radio-drame pod nazivom Agencija, a čija je premijerna izvedba na valovima Radija Hrvatsko zagorje Krapina bila 21. kolovoza 2010. godine. Amatersko dramsko kazalište Sveti Križ Začretje od 2009. godine u sklopu Tjedna kulture, zabave i športa organizira Dramsku večer. Do sada su dramske večeri bile izuzetno dobro posjećene, a publika s njih odlazila je s osmijehom na licu i zadovoljstvom u srcu pa se nadamo da će isto tako biti i ove, te svake naredne godine.
Generalije: Amatersko dramsko kazalište Sveti Križ Začretje Trg hrvatske kraljice Jelene 1a Sveti Križ Začretje
žiro-račun:2360000-1101899692
Predsjednica: Ivanka Bokor
Kontakt osobe: 1. Vladimir Švaljek, tajnik, 049/227-715 ili 091/174-8704 2. Anita Hlupić, voditeljica, 091/7947-233 ili anita.hlupic@hi.t-com.hr
Škrtica je još jeno probajne virovske prerade antologijske del poznate klasikov teri su, boreč se z multimedijskem, komunikacijsko-informacijskem stilom života dece i mlade, vuspeli opstati v školske lektire.
V borbe z virtualnem povezivajnem različite civilizacij i kultur, anglizmi i moderne prilagojenice stiskuju zavičajne dijalekte - najvekše bogatstvo biološke raznolikosti.
Virovski glumci stoga svojim amaterskim radom i veselom igrom, na daskama koje život znače, već deset godina nastoje biti podupiratelji ljepote čitanja i izvođenja poznatih klasika te promicatelji zavičajne kajkavštine, pa nije ni čudo što su se W. Shakespeare, O. Wilde, Moliere i ostali autori ugodno smjestili u okrilju podravske kulturne baštine.
Netko je za Molierea napisao kako „nikamo ne ide bez očiju i ušiju“, i kao takvoga nije ga teško pozvati u novu sredinu, a njegove ekspresije pretočiti u nova iskustva. Jedno takvo novo iskustvo je poznato mu djelo u virovskoj inačici komedije ŠKRTICA.
Glavni nositelj je Habljanina kojeg strast prema zgrtanju novaca otuđuje i od ljudi i od djece, te se u njegovom liku probuđuje virovski jal ocrtan u mudroslovici „ak mi tele mora crči, onda nek sosedu crkno dva“.
O Virovcima govore da nisu škrti nego skromni, a ta skromnost i jednostavnost iščitava se iz likova Valenta, Mircijana, Elze, Marijane i kuharice, u čijim životima uvijek bude malo prevrtljivosti i sklonosti k huncmutarijama koje u komediji vodi lik Posrednice što samo potvrđuje činjenicu da si Virovci često sami sebi više odmognu nego li pomognu!
No ipak, kao i Moliere, tako i virovski glumci slave život i vesele se vjerujući da je zadaća komedije popravljati ljude zabavljajući ih.
Raduje nas što je ove godine komedija Škrtica na županijskoj razini polučila priznanja za najbolju režiju, scenografiju, najbolju glavnu žensku ulogu i najbolju predstavu u cijelosti te samim time upućena na državnu smotru kazališnih amatera kako bi predstavljali Koprivničko-križevačku županiju. Fantastičnom izvedbom komedije Škrtica na trgu Škor pred publikom iz svih krajeva Hrvatske Virovci su još jednom potvrdili da su marljivi i kvalitetni kazališni amateri.
Stručno povjerenstvo u sastavu: Dubravka Crnojević Carić, teatrologinja, redateljica i glumica, predsjednica povjerenstva, Vjekoslav Janković, dramski pedagog, glumac i redatelj, Barbara Rocco, glumica i redateljica pohvalilo je predstavu rekavši da su iskreno uživali u kajkavskoj, virovskoj inačici Molierea, a svoje pohvale, odgledavši svih šesnaest predstava, potkrijepili su nominacijom Škrtice među tri najbolje predstave u kategoriji prerade teksta.
Virovski glumci, iako su prošle godine obilježavali 160 godina od nastanka prve predstave u Virju, aktivno djeluju tek desetak godina – u početku kao Glumišna družina HPD-a Ferdo Rusan iz Virja, a 2007. godine odvajaju se i zasnivaju kao samostalna amaterska udruga Glumišna družina Virje koja danas broji tridesetak članova.
Vidljiva je ustrajnost i dosljednost u njihovim zacrtanim idejama amaterskog djelovanja, kako na području kazališne umjetnosti, tako i na području filmskog izražaja, koja na kraju rezultira svima dragim nagradama i priznanjima. Stoga se Glumišna družina Virje ponosi činjenicom da posljednjih četiri godine zaredom prima nagradu najbolje predstave na Smotrama kazališnih amatera Koprivničko-križevačke županije.
2007. godine Vesele žene virovske, prerađene prema Williamu Shakespeareu primile su sljedeće nagrade: najbolja glavna ženska uloga - Vesna Stružan, te nagrade za najbolju režiju, za najbolji tekst i adaptaciju teksta.
2008. godine državna selektorica Dubravka Lampalov je proglasila virovsku predstavu Važno je zvati se Martin kao najbolju predstavu u cjelini dok je Mihaela Hapavel nagrađena kao najbolja glavna glumica - Ljubica Šulek!
2009. godine nagradu za najbolju ražiju u predstavu i cijelosti dobila je drama Na rubu u izvedbi Glumišne družine Virje koja je po prvi put predstavljala Koprivničko-križevačku županiju na državnoj smotri u Kastvu.
2010. godine komedija Sjednica zemljišne zajednice osvojila je sljedeće nagrade:
- najbolja režija – Katarina Franjo, prof.
- najbolja glavna muška uloga – Mario Brcković
- najbolja predstava u cijelosti – upućena na 50. smotru kazališnih amatera na otok Hvar kako bi predstavljali Koprivničko-križevačku županiju.
Tak smo vam mi najavili 8. "KAJ – BUŠ" u organizacije Ogranka "Seljačke sloge" Buševec teroga smo održali 19.11.2011.g. v Domu kulture Buševec ob 6 vur popoldan. I ak su se predstave bile zabadaf, pak dvorana ne bila skroz puna. Škoda je kaj su se ludi zabili pred te svoje škatule i ke se nikam nedaju z hiže. Kad se negdo potrudi da vam pred hižni prag dopela četiri odlične amaterske predstave , a neke od njih su nagrađene i na državne smotre onda je žalosno da vu dvorane ima više sveta ze strane nek z Buševec. Cenimo mi to kej nas drugi poštivaju i kaj im se dopada kaj delamo, ali b rada da i naši ludi svate da ak je nekaj zabadava ne znači da ne vala. Zgleda mi da bi se trebalo dobro debelo naplatiti, onda bi valda si došli da vide zakaj to tak puno košta.
Prinas su vam ovo leto gostuvali glumci KUD-a "Sveti Juraj" Draganić s predstavum "Sedmokom v Karlovac,s frtaljicom domof" i pokazali nam kakve su se sve dogodovštine mogle u vlaku strefiti. Saka čast bili su jako dobri.
Nakon Draganićancov na pozornici v Buševcu su nam se predstavili dvoje mladih i perspektivnih glumcov Dario Kovačić i Antonija Mikulin z predstavum "Antigona"- naše gore listi i zato smo im dali priliku da se malo pokažu. Sledila je 15-minutna pauza poslije tere nam je Glumišna družina iz Virja dočarala kak zvuči i zgleda Molierov "Škrtac" na kajkavskom iliti "Škrtica" na Virovski način.Bogme je taj škrtec dobro odglumil ulogu, valda mu i paše pa ipak je on Podravec (samo se šalim). Zajna predstava je bila "Agencija" a izveli su je glumci iz Svetog Križa Začretja. Tu smo pak vidli de se čovek u ova teška vremena more i zaposliti, morti kome i pomore.
Tri vure predstavi i smeha do suza, dokaz su da su nam ovakvi susreti potrebni. Naša želja je da na ovaj način očuvamo kajkavštinu i potičemo druga društva da delaju na svem izvornom, domaćem govoru, te da motiviramo druge na delo z pučkim kazalištima.
Naravno, nakon službenog dela programa priredili smo večeru i druženje za se glumce i organizatore "KAJ – BUŠ"-a uz tamburaški sastav Harmonija.
Druženje nakon predstava je sastavni del programa jer se tam sa društva skupa zabavlaju i moru se bole upoznati, te zmeniti adrese i kontakt telefone.
Sa društva su došla prije početka programa s ciljem da jeni druge glediju, kaj doprinosi kvalitete predstavi i daje maha onem mejne dobrem na kaj bole delo.
Na kraju su sem društvima podeljeni pokloni i zafalnice za učestvovanje na 8. "KAJ – BUŠ".
Kaj vam drugo reči, nek vas pozvati i drugi put na "KAJ-BUŠ" morti ipak naša upornost urodi plodom. Če već si nemaju za se kaj bi šteli, al se bar moru zabadaf nasmejati.
Poštuvani i preštimani lubiteli desek tere život znače,
velka nam je dika i zadovolstvo pozvati vas na 9.KAJ-BUŠ - susret pučke kazališč kajkavskoga govornoga područja, v Buševec dana gospodnega 17.studenoga dveiladeidvanaestoga leta od 6 popoldan (Dom kulture Buševec). Če se očete dobro nasmejati, zabiti na segdašne brige i kulturno se zdigati, se to morete prinas v Buševce i to baš na "Noči kazališča" - ZABADAF. Kaj se zime tiče, najte biti stravu, peč bumo zakurili i dvoranu nahajcali, a od vas iščemo da zagrejete samo sve dlane i nagradite dramske amatere velikim pleskom jer im je on jedina plača. Med semi predstavemi čeka vas i najbolša amaterska predstava vu Hrvatske lani, a to sekak vredi dojti videti.
Ti vrak jen, Kunta, baš se razmeš v posel ! Sunčece mu (Imbrekunte) presvetlo, v kajofobne kmice, v protukajkavske malo-mnogoletne fige vuko*m(ar)etičke noric!
Ono ke je v varaždinskomu k(r )aju "Ide Rega prek brega", to je v Turovomu polu "Ide Kunta prek grunt(ovčana)a".
Turopolski četrtek U četvrtak, 29. studenoga 2012., u okviru Matičina četvrtka u Muzeju, u Muzeju Turopolja u 19.00 sati bit će održan “Turopolski četrtek” na kojem će biti govora o stanju turopoljskoga govora, te nakon toga Završni četvrtak 7. sezone Jesen 2012. na kojem će biti predočeni rezultati sezone. Tema Turopolskoga četvrtka bit će razgovor o stanju turopoljskoga govora (turopoljske kajkavice). Turopoljski govor (ili govori) je na ovom području bio dominantan do pređašnjeg naraštaja stanovnika. Sada on nestaje iz više razloga. U ovom razgovoru pokušat će se utvrditi ti razlozi i kako da se taj izričaj očuva, najmanje kao povijesna jezična baština, a mogao bi se očuvati i kao živi govor dijela stanovništva. Kako kaže naš hrvatski pjesnik, Dragutin Domjanić, u svojoj pjesmi Kaj: „Em, nikaj ni slajše, ne čuje se rajše, neg dobri naš kaj!” Posebnost Turopolskoga četrtka bit će pokušaj da se razgovor odvija na turopoljskom govoru. Barem onih sudionika koji su izvorni govornici turopoljštine «te sea si oni teri imaju rada naš droagi kaj pozivleaju na Turopolski četrtek». http://www.gorica.hr/2012/11/turopolski-cetrtek/#more-13722 (http://www.gorica.hr/2012/11/turopolski-cetrtek/#more-13722)
Bumo videli jek bu kaj, i kaj, od ovoga.
Naslov: Odg: 10. KAJBUŠ, Bûševec, zestanek pûčke kazališč kajkavskoga govornoga područja
Autor: Ljudevit Kaj - Studeni 11, 2013, 09:21:12 poslijepodne
Veleštuvani,
čast nam je i veselje pozvati Vas na 10. KAJBUŠ (zestanek pučke kazališč kajkavskoga govornoga područja) dana 16.11.2013., sobota, ob 18,00 vur. Vu sklopu 10. KAJ-BUŠ-a obiležili bumo i 90 let od prikazivajna prve dramske predstave v Buševce i to filmom ze slikami i isečki z predstav (z naše arhive).
Pozivnica z rasporedom događajna je nižeše.
Ogranek “Selačke sloge” Buševec Predsednik Nenad Rožičov (Šepinov) http://www.oss-busevec.hr (http://www.oss-busevec.hr)
POPIS SE ZVEDENE DRAMSKE PREDSTAV PUČKOGA KAZALIŠČA BUŠEVEC
OGRANEK "SELAČKE SLOGE" BUŠEVEC - Pučko kazališče PREGLED ZVEDENE DRAMSKE DEL od leta 1923. do 2011.
Napomena: Ov je pregled napravlen na temelu podatkov vundane v “Letnaku” ("Godišnaku") i "Glasu Buševca", na temelu sečajna sudelnikov, posebice Mate Deteliča-Bajnskoga, kak i na temelu straživajna, tera je Josip Kovačevič (Josipov) napravil leta 1963. vu povodu proslave 40. obletnice prve dramske predstave v Buševce. V sve napomene Kovačevič je navel da redosled zvedene predstav v razdoblu od 1923. do 1950. ne pouzdan, kajti pisane dokumenatov nema, neg je pregled napravlen na temelu sečajna bivše zvođačov.
(Teksti terem je avutor nepoznat označeni su z ***)
1923. ***:SELJAK I GRAĐANIN-redatelj Kos Josip CAR I SVINJAR-redatelj MatoDetelić -Banski 1925. M.Stuparić:TISUĆGODIŠNJICA HRVATSKOG KRALJEVSTVA 1926. Brozović:AGRARNA REFORMA 1927. ***:LIJEČNIK PROTIV VOLJE-redatelj Mato Detelić (Banski) 1928. ***:TOMISLAV-redatelj Mato Detelić (Banski) ***:SELJACI U GRADU-redatelj Mato Detelić (Banski) 1931. ***:ORGANIZACIJA PROSJAKA-redatelj:Josip Kos 1933. ***:STRIČEVA OPORUKA-Juraj Kos ***:ORGANIZACIJA ZADRUŽNOG DOMA P.Kočić:JAZAVAC PRED SUDOM-redatelj Josip Kos ***:LIJEČNIK PROTIV VOLJE-redatelj Josip Kos ***:ZA ZEMLJOM ***:ŠTO SVE ŽENA MOŽE 1934. ***:RASIPNI SIN 1935. J.Freudenreich:GRANIČARI-redatelj Juraj Kos 1936. ***:NAGRADA-redatelj Juraj Kos **:SELJACI U GRADU B.Nušić:DR.-redatelj Radovan Tomšić-Braco 1937. ***:RASIPNI SIN-redatelj Juraj Kos (ili Mijo Kos-Zorko) ***:DVA SMUŠENJAKA ***:ZA VOLJU DJETETA ***:ZAČARANE ČIZME ***:NASAMARENI LIHVAR 1939. Moliere:ŠKRTAC-redatelj :Radovan Tomšić-Braco J.Kosor:POŽAR STRASTI ***:JANJA-redatelj Ivan Janković G.Senečić:NEOBIČAN ČOVJEK-redatelji:Radovan Tomšić-Braco i Juraj Kos J.SterijaPopović:POKONDIRENA TIKVA Moliere:UMIŠLJENI BOLESNIK ***:VICKO GOLOBRADIĆ 1940. ***:ZEMLJA 1945. M.Bogović:MATIJA GUBEC (1.čin) -redatelj Matija Mihatović 1946. ***:ŽETEOCI 1947. B.Nušić:DR. 1948. J.Horvat:PRST PRED NOSOM 1949. B.Nušić:ANALFABETA 1950. ***:NEŽELJENI ZET 1951. ***:MAJČINO SRCE-redatelj Stjepan Kos 1952. LopedeVega:VITEZ ČUDESA-Redatelj Josip Rožić 1952. M.Ogrizovic:HASANAGINICA-redatelj Josip Rožić 1953. J.Freundenreich:GRANIČARI-redatelj Josip Rožić 1953. LopedeVega:DOSJETLJIVA DJEVOJKA-redatelj Josip Rožić 1954. W.Shakespeare:HAMLET-redatelj Josip Rožić 1955. J.Kovačević:JANKIČEVI SNOBOKI-redatelj Josip Kovačević 1955. E.Robles:MONSERRAT-redatelj Josip Rožić 1955. J.E.Tomić:BARUN FRANJO TRENK-redatelj Josip Rožić 1955. Ivan Polavre:SRETAN BAŠTINIK-redatelj Josip Kovačević 1956. M.Kažoti-D.Morović:MILJENKO I DOBRILA-redatelj Zvonimir Črnko 1958. P.Budak:KLUPKO-redatelj Zvonimir Črnko 1958. S.Tucić:POVRATAK-redatelj Zvonimir Črnko 1958. M.Vinter:TKO JE GOSPODAR-redatelj Josip Kovačević 1959. J.Sterija Popović:ZLA ŽENA-redatelj Josip Kovačević 1960. M.Bogović:MATIJA GUBEC-redatelj Zvonimir Črnko 1960. J.Kovačević:BUĐENJE-redatelj ZvonimirVnučec 1961. V.Subotić:LJUDI-redatelj ZvonimirVnučec 1964. R.Marinković:GLORIJA-redatelj Josip Rožić 1965. Goldoni:SLUGA DVAJU GOSPODARA-redatelj Josip Rožić 1966. Držić -Fotez:DUNDO MAROJE -redatelj Ivan Rožić (Nikolin) 1967. Šenoa-Rožić(N):TUROPOLJSKI TOP-redatelj Ivan Rožić (Nikolin) 1968. T.Brezovaćki:DIOGENEŠ -redatelj Ivan Rožić (Nikolin) 1969. S.Kolar:SVOGA TELA GOSPODAR-redatelj Branko Detelić 1970. ***:HIPOKONDRIJAKUŠ -reditelj Ivan Rožić (Nikolin) 1972. Senečić:GOSPODSKO DIJETE-redatelj Božo Kajganić 1973. M.Bogović:MATIJA GUBEC-redatelj Božo Kajganić 1974. S.Kolar:POLITIČKAVEČERA-redatelj Ivan Rožić (Pavek) 1975. S.Kolar:SEDMORICA U PODRUMU-redatelj Ivan Rožić (Pavek) 1976. J.Horvat:PRST PRED NOSOM-redatelj Ivan Rožić (Pavek) 1977. A.G.Matoš:MALO PA NIŠTA-redatelj Ivan Rožić (Pavek) 1978. R.Marinković:POLITEIA ILI INSPEKTOROVE SPLETKE-redatelj Ivan Rožić (Pavek) 1979. R.L.Đukić:ČOVJEK SA ČETIRI NOGE-redatelj Ivan Rožić (Pavek) 1980. Kotzebue:PAPIGA ILI KREPOST GDE NE ŠTIMA, SREČU VČINI-redatelj Ivan Rožić (Pavek) 1981. Šenoa-Rožić(P):MLADI GOSPODIN-redatelj Ivan Rožić (Pavek) 1981. M.H.Ožegović:PARTIZANSKA POZORNICA-redatelj Ivan Rožić (Pavek) 1982. M.Kerstner:KRSTITKE-redatelj Ivan Rožić (Pavek) 1983. F.Hadžić:ČEŠALJ-redatelj Ivan Rožić (Pavek) 1984. I.Rožić-Pavek -M.Tošić:OVO JE ZBOG ONOGA, ONO JE ZBOG OVOGA-redatelj Ivan Rožić (Pavek) 1985. T.Brezovački:MATIJAŠ GRABANCIJAŠ DIJAK-redatelj Ivan Rožić (Nikolin) 1986. B.Nušić:SUMLIVO LICE (kajkavskaobrada) redatelj Ivan Rožić (Nikolin) 1986. Rožić:MALI OGLASNIKi P.Petrović-Pecija: OTIŠEL ZVRAGOM,redatelji Željko Kovačević i Ivan Rožić (N.) 1987. ***:ČINI BARONA TAMBURLANA-redatelj Ivan Rožić (Nikolin) 1988. S.Kolar:SVOGA TELA GOSPODAR-redatelj Ivan Rožić (Nikolin) Vera Starešina:TIKVIĆI U VRTU-redateljica Vera Starešina (lutkarska predstava) 1989. I.Brlić-Mažuranić-Bakmaz: ČUDNOVATE ZGODE ŠEGRTA HLAPIĆA-redatelj Ivan Rožić (Nikolin) Vera Starešina: PAPIRNATO KRALJEVSTVO-redateljica Vera Starešina (lutkarska predstava) 1990. I.Rožić:TAKO JE TO BILO PEDESETIH GODINA-redatelj Ivan Rožić (Nikolin) 1991. GeorgBüchner:LEONCE I LENA- redatelj Ivan Rožić (Nikolin) Josip Kovačević:VELIKO SPRAVIŠČE A.D. 1553- redatelj Josip Kovačević 1992. Kalman Mesarić:GOSPODSKO DIJETE -redatelj Ivan Rožić (Nikolin) 1993. Ljubica Pernar-Robić:JEZIK NAŠ SVAGDAŠNJI- redateljica Ljubica Pernar-Robić Ljubica Pernar-Robić:SUZA ISKUPLJENJA-redateljica Ljubica Pernar-Robić 1994. Ljubica Pernar-Robić:KOD JOSIN ETETKE-redateljica Ljubica Pernar-Robić 1995. Anton P.Čehov:MEDVJED-redateljica Ljubica Pernar-Robić 1996. Ljubica Pernar-Robić:KOD JAVNOG BILJEŽNIKA-redatelj Ljubica Pernar-Robić Josip Kovačević:JANKIĆEVI SNOBOKI- redatelji Ivan Rožić (N) i Ljubica Pernar-Robić 1997. Ivan Rožić:ZET IZ KOLJNOFA- redatelj Ivan Rožić (Nikolin) Brlić-Mažuranić-Bakmaz-Rožić:ČUDNOVATE ZGODE ŠEGRTA HLAPIĆA- redatelj Ivan Rožić (Nikolin) Ljubica Pernar Robić: FAŠNIK Ljubica Pernar Robić:JEZUŠ NAŠ SVETI NA KRIŽU RASPETI- redatel jLj. Pernar-Robić M.Muršić:ZAKE SU TUROPOLKE LEPE,dramatizacija i režija:Ljubica Pernar-Robić 1999. Romana Rožić(F. Zinemann):TOČNO U PODNE- redateljica Romana Rožić 2000. Ödönvon Horvath:A LJUBAV SE NASTAVLJA- redateljica Tea Gjergjizi 2001. ***KOLINJE,MENE NITKO NE RAZUMIJE,ŽELJKA OGRESTA I GOSTI-redateljica Tea Gjergjizi Josip Kovačević:PISMO BANA JELAČIĆA- redatelj Josip Kovačević 2002. Nino Škrabe:ZA KUNU NADE- redatelj MilenkoTošić Ljubica Pernar-Robić:TUROPOLJSKO JURJEVO- redateljica Lj. Pernar-Robić 2003. Vid Balog:CIGLE SVETE ELIZABETE- redatelji VidBalogi MilenkoTošić 2004. Tituš Brezovački:MATIJAŠ GRABANCIJAŠ DIJAK- redatelj Ivan Rožić (N) ***GOSPA OD UVELOG CVIJETA redatelj Milenko Tošić Ivan Rožić:ŠENOA U GORICI, M.J.Zagorka:GORDANA- redatelj Ivan Rožić (N) LjubicaPernar-Robić:PETROV JE NAMJESNIK POSJETIO HRVATSKU , poetski recital 2005. Tituš Brezovački:DIOGENEŠ- redatelj Ivan Rožić (Nikolin) Natalija Bobesić:KRPENJAČA,I.Rožić:VJENČANJE- redatelji Natalija Bobesić i Ivan Rožić 2006. Romana Rožić:PRIČA O JOBU- redateljica Romana Rožić Nenad Črnko i dr.:85 GODINA ZA PAMĆENJE- redatelj Nenad Črnko i dr. Natalija Bobesić:SLADOLEDAR- redateljica Natalija Bobesić 2007. J. Kovačević- TUROPOLJSKA SVADBA- redatelj Ivan Rožić (Nikolin) 2008. Slavko Kolar:BREZA- redateljica Romana Rožić 2009. Ephraim Kishon:V Novom Letu Vse Bude Drugač- redatelj Ivan Rožić (Nikolin) 2010. Augusta Šenoa:Turopolski Top- redatelj (Ivan Rožić (Nikolin) 2011. Marija Jurić Zagorka:Jalnušečani- redateljica Romana Rožić 2011. Ivan Bakmaz:Šegrt Hlapić (Hlapić Predobri)- redatelj Dario Kovačić 2012. Nina Horvat:Dok nas smrt ne rastavi- redatelj Milenko Tošić
Dvaput po dva (zadružni) http://www.youtube.com/watch?v=lIo0LwH8mSE (ftp://www.youtube.com/watch?v=lIo0LwH8mSE)
Jel imaš kakvu preporuku?
Je, dvaput po dva kajkavski oblizeki, a v sredine buševska teaterska cajtmašina (vremeplov), se v zadružnomu domu (kulture).
Osobno morem preporučiti začretsku predstavu, kajti sem samo jnu do sad gledel. Na priliku, zgodna je epizodna paralelna kombinacija (i) filmskoga zapisa na platnu i glume na pozornice.
Z preše: … gostuje Amatersko dramsko kazalište Sveti Križ Začretje s predstavom "Življenje snehe i svekrve". Riječ je o komediji na vječitu temu odnosa u obitelji na relaciji snahe i svekrve, ostalih ukućana, ali i šireg okruženja. Predstava je inače na ovogodišnjoj županijskoj smotri dramskih družina dobila dvije nagrade - za najbolju žensku ulogu i za najbolji tekst, odnosno adaptaciju.
Naslov: 10. KAJBUŠ, Bûševec, zestanek pûčke kazališč kajkavskoga govornoga područja
Autor: Ljudevit Kaj - Studeni 16, 2013, 06:08:05 poslijepodne
10. županijska smotra kazališne amaterov Koprivničko-križevske županije
V organizacije Zajednice kulturno-umetničkev udrug Koprivničko-križevske županije , v petak i sobotu (22. i 23. 03. 2013.) v Đurđevcu je održana 10. Županijska smotra kazališne amaterov.
V programu su sudeluvali : Glumišna družina Virje, Gradsko kazališče Đurđevec, Dramski studio Ludens teatra-osnovnoškolski vuzrast „Zaigrano sunce“ i srednoškolski vuzrast „Ljubičasti kišobran“, Dramska skupina KUD-a Molve, Dramska skupina KUD-a Grgur Karlovčan z Kalinovca, ter „Opojski zvon“ z Rasinje.
Za najbolšu predstavu zebrana je predstava „Yugo 45“ – Glumišne družine z Virja. Nagrada za najbolšu glavnu mušku rolu pripala je Mari(j)u Brckoviču z Virja. Nagrada za najbolšu glavnu žensku rolu dodelena je Ana Marije Hapavel z Virja Najbolša scenografija – Tomislav Ivanovič, Virje.
Predstava "TO JE NE RAZLOG KA SE NE TRINKNEMO" Diletantske dramske družine KUD-a “KAŠTEL” Pribislavec bu v Buševce, vu rame (okviru) Kaj-Buš-a 2013., prazvedena (premijera). Režiser i jen od dva glumce je Franc (Franjo) Oreški.
Predstava je spomenek dve nočne čuvarov za vreme primopredaje šihte. Dolazeči čuvar pripoveda odlazečomu da se vane zišlo puno ludi na nekakvomu skupu, protestu il nečemu sličnomu, ke ne zgledi na dobro….
KUD"KAŠTEL",Pribislavec: Od Prslavca do Belice roven pot , 09:18
KUD"KAŠTEL",Pribislavec:Od Prslavca do Belice roven pot (http://www.youtube.com/watch?v=HawVEFhDIK4#)
Naslov: 10. KAJBUŠ (zestanek pûčke kazališč kajkavskoga govornoga područja) v Buševce
Autor: Ljudevit Kaj - Studeni 28, 2013, 09:22:20 poslijepodne
90 let od igrajna prve dramske predstave v Buševce
V Europske noči kazališča, Buševčani su imali trostruku obletnicu. Osim ke su prvi put vlezli v program Noči kazališča, održali su 10. KAJ-BUŠ, zestanek pučke kazališč kajkavskoga govornoga područja, ter preslavili 90 let kazališča v Buševce.
- Več dugo zvodimo ovu predstavu, ali nektere scene me vleču na smej, posebno dok se moram pretvarjati da sem mrla. Jemput sem skoro opala z kolic – povedala nam je Dragica Crnogaj tera je v predstave “Življenje svekrve i snehe” glumila (i) mrtvu svekrvu.
TROSTRUKA OBLETNICA
V Europske noči kazališča, Buševčani su imali trostruku obletnicu. Osim ke su prvi put vlezli v program Noči kazališča, održali su 10. KAJ-BUŠ, zestanek pučke kazališč kajkavskoga govornoga područja, ter preslavili 90 let kazališča v Buševce. Posetiteli su gledeli i poseben film v teromu su predstavlene prve dramske predstave turopolskoga kraja, igrane od leta 1923. pa se do denas, ter ekipa kazališčarcov tera je je stvarjala. V delajnu filma koriščena je posebna arhiva Ogranka Selačke sloge Buševec, organizatora ove kulturne manifestacije. Kak bi prikazali se 90 let deluvajna pučkoga kazališča, rabili su i najstareše crno bele slike (fotografije) z predstav, a film je bil prežet i različitemi vide(l)o zesečki (isečki).
- Naš glavni cil je da kazališča tera se bave kajkavščinum nastave sva deluvajna, ter da poteknemo i druge kazališne skupine da nastave delati na kajkavskomu govornomu području. Prvi put je da smo vlezli v program Noči kazališča, ali ke nam je najvažneše: proslavili smo 90.-tu obletnicu od prve dramske predstave v Buševce - veli Nenad Rožičov, predsednik Ogranka Selačke sloge Buševec.
Na 10. zestanku pučke kazališč kajkavskoga govornoga područja gostuvali su kazališčarci z Svetoga Križa Začretje, Kurilovca, Virja ter Pribislavca, i v Europske noči kazališča priredili prave kazališne oblizeke: “Življenje svekrve i snehe” (AKD Sveti Križ Začretje), “Biciklin” (Etno vudruga “Kurilovec” z Kurilovca), “Yugo 45″ (Glumišna družina Virje), “To je ne razlog ka se ne trinknemo” (DDD KUD-a “Kaštel” Pribislavec)
Slika: Biciklin” (Etno vudruga “Kurilovec” z Kurilovca)
SPASITI, DA SE NE POZABI
Buševčani su od 1923. vuspeli občuvati kazališni amaterizem i entuzijazem na deska tere im život znače, maker zaprav se delaju volonterski. Nenad Rožičov tumači da to ke su predstave amaterske vujedno ne znači da nesu visoko kvalitetne.
-To jesu amaterske, ali jako kvalitetne predstave, kajti mi to delamo ze srca i lubavi. Da je to zaizres tak svedoči činenica ke denes imamo mlade režisere teri buju tradiciju nastavili i dale. Trudimo se da čez to kazališče publike z cele Hrvatske, ali i iselenikem prikažemo delek kulture i baščine našog naroda - povedal je Rožič.
PUNA DVORANA
Dvorana Doma kulture bila je prepuna posetitelov teri su baš v Buševce šteli biti del Europske noči kazališča.
- Posebno mi se dopada to ke neguju svoj stari i zvirni način izražavajna i govora. Buševčani su dali svoj veliki doprinos v ove noči kazališča – veli posetitelica Marija Gašpar, dok je Franc (Frajno) Kos napomenul kak je treba občuvati kajkavščinu od pozablejna.
-Mladi nesmu pozabitii kak su govorili nijovi stari. Več je govor malo skrivlen, ali trebalo bi to zastaviti – dodal je Kos.
Direktorica Turističke zajednice grada Velike Gorice Milada Mesaričova naglašava da je Ogranek Selačke sloge Buševec posebno značajen v kulturnomu životu Velike Gorice.
- Nijova kazališna skupina konstantno je aktivna, a vuklučivajne v Noč kazališča je neke prekrasno ke moremo doživeti baš sim v Buševce- veli Mesaričova.
Delo na vide(l)o: 90 let od igrajna prve dramske predstave v Buševce 90 godina od prikazivanja prve dramske predstave u Buševcu, 07:07
90 godina od prikazivanja prve dramske predstave u Buševcu (http://www.youtube.com/watch?v=CtjNoRL3NvY#ws)
Naslov: 10. KAJBUŠ (zestanek pûčke kazališč kajkavskoga govornoga područja) v Buševce
Autor: Ljudevit Kaj - Studeni 28, 2013, 09:26:15 poslijepodne
Kak bu Kurilovec zgledel po urbanističkomu planu
(Cv )etno vudruga Kurilovec z “Beciklinom” v Buševce na Kaj-Buš-u
”Još mi sad v glave vrti, kud sem ja denes prešel i ke sem se obišel. Ni sam neznam kud su me slali, gore pak dole. A ja sem samo štel videti te novi urbanistički plan, reku da vidim kak bu Kurilovec zgledal, a zgledi da bu sekak zgledal.”
”Išel sem gledet te novi urbanistički plan i sad gledim, imal sem čas, reku bum našel svu zemlu na Grtunu, da vidim ke tam planeraju. I ja gledim, tu je štreka, tu je autoput ke ide od nikud nikam. I najdem ja svoju zemlu i kad tam, te projektili ke to crtaju, oni su napisali da bu na moje zemle okretišče. Pa kakvo okretišče na sred pola, na sred zemle. Pa to tak nemre biti. Ja se bum sakak žalil na to rešejne. A sad sem došel k Vam, da mi velite jel vu te Vaše kniga, v gruntovne, jel ta čestica glasi name. Jer ak ne glasi name, a ja se žalim, ja bi mogel tri mesece biti „zu šperu” tam Turopolski lug, med ministre.”
Pozivlemo Vas na 11. KAJ BUŠ i 6. Moč / Noč kazališča teri bu(ju) se održal(i) 15. studenoga leta 2014. z početkom ob 18,00 vur v Domu kulture Buševec. I letos sadržaj predstav je fest interesanten, se su odlične komedije i smeja bu do suz Ak imate malo vole, ak vam je dosta politike i razne serij na TV-u, ovo je odlična prilika da se opustite i vuživate vuz naše glumce amatere. Slogan ovoletne Noči kazališča je "Nesu zebirajna, a si se trgaju za stolec", zato pohitite da i Vi ne-bi ostali bez svega stolca.
Kavaliri Kaj buš ti, bum i ja (http://www.youtube.com/watch?v=tGZ9xG04zSI#)
Naslov: 14. KAJBUŠ (zestanek pûčke kazališč kajkavskoga govornoga područja) v Buševce
Autor: Ljudevit Kaj - Studeni 25, 2017, 02:35:29 poslijepodne
Sveta Kata, KAJ-BUŠ na vrata
14. KAJ BUŠ i 9. Noč kazališča
25-11-2017
Preštimani teatrolubci,
Pozivlemo Vas na 14. KAJ BUŠ i 9. Noć kazališča teri se bu(ju) održal(i) 25. studenoga leta 2017. z početkom ob 17,30 vur v Domu kulture Buševec. Ak imate malo vole, ak vam je dosta politike i razne serij na TV-ju, ovo je odlična prilika da se opustite i vuživate vuz naše glumce amatere. Zato pohitite v Dom kulture Buševec da ne-bi ostali bez svega stolca.
Iz sveg srca zafalujemo se našim pokrovitelima Gradu Velika Gorica, Zagrebačkoj županiji i Turističkoj zajednici Velike Gorice a najvekša fala našem generalnom sponzoru MB FRIGO Grupe teri ladi vaše hiže ali greje srca seh teri buju došli vuživati vu predstavami.
Dojdite vsi jer vulaz je zabadaf, izlaz isto.
RASPORED PREDSTAV
KUD Vrhovje župe Dubranec „PRIJATELJI“ 17,30-19,00 Amatersko dramsko kazalište Sveti Križ Začretje „POŠTENE ŽENE“ 19,20-20,05 KUU Stažnjevec-glumačka družina Komedijaši „MARTIN ZAGREB, MARTIN ZAGREBA“ 20,15-20,55 Humoristično društvo Zvonec – Krapina „TRAČ PARTIJA“ 21,00-21,20 Kulturna udruga „Tomislav Franjić“ – Kalinovac „NA KONAKU” 21,25-22,05
Čeka vas pet predstavi,puno zdravoga domačega smeha i zagrijana dvorana.I to, nebi verovali, se zabadaf. Vu prilogu si poglečte rasporeda predstavi, a vu programske knižice morete malo prečitati o predstavami. A kej da vam dale duljim, zeberete si nekej i dojdete, (sigurno će te pogriješiti), ma ne sigurno vam nebu žal. Jer do jenput dojde na KAJ-BUŠ v BUŠEVEC taj se znova vraća sako leto.
Naslov: 14. „KAJ–BUŠ“ v Buševce, KU „TOMISLAV FRANJIĆ“ Kalinovac: "NA KONAKU"
Autor: Ljudevit Kaj - Studeni 26, 2017, 11:39:38 prijepodne
KULTURNA UDRUGA „TOMISLAV FRANJIĆ“ KALINOVAC Naziv predstave: NA KONAKU Autor teksta: Štefica Fanjek „Gospodar je zvonel“, adaptacija Marica Markov Redatelj: Marica Markov
ULOGE, GLUMCI Ladislav Nemet, gazda Branko Vrabčević Katarina Nemet, gazdarica Ivana Šemovčan Julka, kuharica Ana Cvilinder Miško, sluga Darko Zvonar Jura, konjušar Danijel Zvonar Eržika, sluškinja Matea Lugarov Grofica Barnagor Ivanka Brček Mužikaš Filip Markov
trajanje predstave – 40 minuta
Ukratko o predstavi Gazda Ladislav naumio je kupiti vinograd za svoju kćerku Martu koja se udaje za bana Franju, pa je pozvao vlasnike vinograda – grofa i groficu Barnagor da ih „narani, napoji, dobro zabavi i od njijov jeftino gorice kupi“. U tome mu pomaže supruga Katarina koja zdušno zabavlja pjesnika Marka. Događaji se odvijaju u kuhinji na imanju, gdje se sastaje sva služinčad. Tamo kuharica Julka, njen muž Miško, konjušar Jura i sluškinja Eržika vode razgovore o životu svojih gospodara. Ne nedostaje ogovaranja, zajedljivih uvreda pa čak i ucjena. Sve se odvija na humorističan način s puno zabave i smijeha.
O društvu Kulturna udruga Tomislav Franjić Kalinovac osnovana je 2015. i broji preko 90 članova. U sklopu Udruge djeluje: dramska grupa za odrasle, mala dječja scena, mješoviti pjevački zbor i tamburaški ansambl. Iako smo relativno mlada Udruga, do sada imamo preko 80 odrađenih nastupa na kojima smo postigli zapažene rezultate (Županijska smotra kazališnih amatera Koprivničkokriževačke županije, Festivali kajkavske komedije u Pribislavcu, Buševcu i Ludbregu, Županijska tamburaška smotra, tradicionalni novogodišnji koncert u spomen Tomislavu Franjiću, mnogobrojni nastupi s kazališnim predstavama, žive jaslice, humanitarni programi).
Delo na vide(l)o: Glumačka družina KUTFK-Na konaku, 42.57 https://www.youtube.com/watch?v=vICDWciKuWg (https://www.youtube.com/watch?v=vICDWciKuWg)
Naslov: 14. KAJ-BUŠ, KUU STAŽNJEVEC, GD "KOMEDIJAŠI", "MARTIN ZAGREB MARTIN ZAGREBA"
Autor: Ljudevit Kaj - Studeni 26, 2017, 11:47:03 prijepodne
KUU STAŽNJEVEC GLUMAČKA DRUŽINA "KOMEDIJAŠI"
Naziv predstave: MARTIN ZAGREB MARTIN ZAGREBA Autor teksta: Ivan Krog Redatelj: Ivan Krog
ULOGE, GLUMCI DORA Božena Premužić ŠTEFA Ivana Sekelj JOŽA Roman Sakalj ŠTIEF Miroslav Rohtek POŠTAR Stjepan Đuras
trajanje predstave – 40 min
Ukratko o predstavi Štief je zbog neimaštine prisiljen krenuti trbuhom za kruhom tj. tražiti zaposljenje u Zagebu. U tome mu pomaže rodbina sa ženine strane koja živi u Zagrebu, na kraju kako to obično biva Štief ne obavi ništa i vraća se kući praznih ruku tj. bez posla. U dvorištu kuće Štief objašnjava ženi i susjedima o dogodovštinama koje su ga zatekle na putu u Zagreb tijekom boravka kod rodbine i pronalaženja posla....
O društvu Glumačka družina Komedijaši djeluje u okviru KUU Stažnjevec. Glumom se bavimo od 2007. godine, a danas brojimo 10 odraslih glumaca i 10 glumaca dječje dobi. Sva djela koja izvodimo su autorska djela našeg člana Ivana Kroga te smo do sada uprizorili više od 20 predstava i skečeva na lokalnom Stažnjevečkom govoru, te brojimo više od 300 nastupa diljem Hrvatske. U siječnju svake godine u Stažnjevcu organiziramo Dane glume gdje gostuje do 10 društava iz 5 županija. Ove godine bili smo pobjednici županijske smotre te smo na državnoj smotri nastupili s predstavom MARTIN ZAGREB MARTIN ZAGREBA.
Kontakt osobe: KUU Stažnjevec Glumačka družina Komedijaši Miroslav Rohtek – tajnik 0955420241 miroslavrohtek@gmail.com
**************
Delo na vode(l)o: MARTIN V ZAGREB, MARTIN Z ZAGREBA | KUU „Stažnjevec“ - Glumačka družina „Komedijaši“, 36:17 https://www.youtube.com/watch?v=B1MAeTLaLjA (https://www.youtube.com/watch?v=B1MAeTLaLjA)
Naslov: 15. „Kaj–buš“, DK Buševec-zestanek pučke kazališč kajkavskoga govornoga područja
Autor: Ljudevit Kaj - Studeni 17, 2018, 05:47:09 poslijepodne
kajbuš nebum niš nee, predstave a de prinas buševce a da sobotu a do glumci kajkavci onda dobro a jel pemo a počem ulaz zabadaf onda pemo
15. KAJ BUŠ i 10. Noč kazališča 17-11-2018 - 17-11-2018
Preštimani teatrolubci (i teatro-lubice)
Pozivlemo Vas na 15. KAJ BUŠ i 10. Noč kazališča teri se bu(ju) održal(i) 17. studenoga leta 2018. z početkom ob 18,00 vur v Domu kulture Buševec. Ak imate malo vole, ak vam je dosta politike i razne serij na TV-ju, ovo je odlična prilika da se opustite i vuživate vuz naše glumce amatere. Zato pohitite v Dom kulture Buševec da ne-bi ostali bez svega stolca.
Iz sveg srca zafalujemo se našim pokrovitelima Gradu Velika Gorica, Zagrebačkoj županiji i Turističkoj zajednici Velike Gorice a najvekša fala našem generalnom sponzoru.
Poštovani ljubitelji dasaka koje život znače, Ogranak Seljačke sloge će i ove godine po 15. puta održati svoju Noć kazališta pod popularnim nazivom KAJ-BUŠ (kajkavci u Buševcu).
Ove godine smo vam pripremili malo drugačiji program uz goste iz inozemstva i tri odlične komedije koje će se igrati prema slijedećem rasporedu:
18:00 – Udruga „Điran“ – otok Ugljen – „U staro vrime“ 19:20 – Kulturna udruga „Tomislav Franjić“ – Kalinovac – „Koja kokoš, crlena el bela“ 20:15 – Teatar 303 – Kotor – Crna Gora – „Hotel promaja“
Dođite se rasteretiti od svakodnevnih briga, uživati u izvedbama glumaca iz naših prijateljskih dramskih skupina, 17.11.2018. subota, u grijanom Domu kulture Buševec.
I ono kaj je najbitnije sve su predstave BESPLATNE.