http://www.ika.hr/index.php?prikaz=vijest&ID=139398| Traženje dijagnoze i terapije ispravan je znanstveni pristup problemu neplodnosti, jer poštuje cjelovitu ljudskost subjekata. Sjedinjenje muškarca i žene u zajednicu ljubavi i života kao što je brak, jedino je dostojno "mjesto" za poziv na život novoga ljudskog bića, koje je uvijek dar, ustvrdio je Benedikt XVI. |
Vatikan, (IKA) - Brak između muškarca i žene, jedino je "mjesto" dostojno za poziv na život novog ljudskog bića, koje je uvijek dar Božji, kazao je Benedikt XVI. sudionicima XVIII. opće skupština Papinske akademije za život koje je prije podne primio u audijenciju, a koji su na skupštini raspravljali o „Dijagnozi i terapiji neplodnosti".
Valja nastaviti put intelektualno poštene znanosti, očarane neprestanim taženjem čovjekova dobra, u dijalogu s vjerom. Spomenuvši povjerenje koje Crkva ima u mogućnosti ljudskog razuma i u istinski znanstveni rad, koji u obzir uzimaju i moralni vidik, Papa se u promišljanju usredotočio na temu skupštine, ističući njezinu ljudsku i društvenu važnost, te posebnu znanstvenu vrijednost i očitovanje stvarne mogućnosti za plodan dijalog između etike i biomedicinskog istraživanja.
Papa je pohvalio intelektualno poštenje u obavljanu posla, u očitovanju znanosti koja savjesno traži istinu radi čovjekova dobra, i koja izbjegava opasnost da bude čisto funkcionalna praksa. Pred problemom neplodnosti bračnoga para odlučili ste se pozabaviti moralnom dimenzijom, tražeći putove za ispravno dijagnostičko vrjednovanje i terapiju koja otklanja uzroke neplodnosti. primijetio je Sveti Otac i dodao.
Taj pristup nije potaknut samo željom da se bračnim parovima omogući imati dijete nego i da im se vrati njihova plodnost i svekoliko dostojanstvo u usvajanju odgovornih roditeljskih odluka, kao i da budu Božji suradnici pri rađanju novoga ljudskog bića. Traženje dijagnoze i terapije ispravan je znanstveni pristup problemu neplodnosti, jer poštuje cjelovitu ljudskost subjekata. Zaista, ujedinjenje muškarca i žene u zajednicu ljubavi i života kao što je brak, jedino je dostojno 'mjesto' za poziv na život novoga ljudskog bića, koje je uvijek dar, ustvrdio je Benedikt XVI.
Spominjući instrukciju 'Donum vitae', Papa je istaknuo da „opravdane želje bračnoga para, u stanju neplodnosti, trebaju pomoću znanosti naći odgovor koji u cijelosti poštuje dostojanstvo osobe i supružnika. Ljudsko dostojanstvo i kršćanska prokreacija nije u nekakvom 'proizvodu', nego u njegovoj svezi s bračnim činom, izrazom supružničke ljubavi, njihovu ne samo biološkom nego i duhovnom sjedinjenju", objasnio je Sveti Otac.
Osvrnuvši se na odnos suvremenog društva prema tehnologiji umjetne oplodnje, koja potiče neke znanstvenike da poniznost i točnost članova Papinske akademije za život u produbljivanju spomenutih problema smatraju „zastarjelima", Papa je ohrabrio i podupro velikodušno zauzimanje u obrani i u korist života, iako se katkada ono zbiva u znanstveno-medicinskom kontekstu gdje je zatamnjena dimenzija istine, rekao je.
Sveti je Otac već 2008. godine, u prigodi desete obljetnice enciklike Vjera i razum (Fides et Ratio) podsjetio da „laka zarada ili, još gore, bahatost da se niječe Božja stvoriteljska uloga, imaju odlučujuću ulogu, što je vrlo opasno za samo čovječanstvo", danas je ponovno istaknuo kako se čini da scijentizam i logika profita vladaju područjem neplodnosti i ljudske prokreacije, ograničavajući tako mnoga znanstvena istraživanja, opomenuo je Benedikt XVI.
S druge pak strane, nastavio je Sveti Otac, Crkva posvećuje veliku pozornost trpljenju neplodnih bračnih parova, skrbi se o njima i, stoga, potiče medicinsko istraživanje. Premda znanost ne može uvijek odgovoriti na želje brojnih bračnih parova, neplodnim bih bračnim parovima želio reći da bračni poziv nije zbog toga neostvariv. Supružnici su po krštenju i braku pozvani na suradnju s Bogom u ostvarenju nove čovječnosti. Poziv na ljubav zapravo je poziv na sebedarje a ni jedna organska zapreka ne može spriječiti tu mogućnost. Gdje znanost dakle ne nalazi odgovor, rasvjetljujući odgovor dolazi od Krista, ustvrdio je Benedikt XVI.
Papa Benedikt XVI. već je u enciklici 'Bog je ljubav' objasnio da vjera omogućuje razumu da na najbolji način obavlja svoju zadaću te da spozna svoje vlastitosti, a danas je ponovno istaknuo da je kršćanstvo stvorilo kulturnu matricu, ukorijenjenu u potvrđivanju postojanja Istine i shvatljivosti stvarnosti u svjetlu najviše Istine, i tako omogućilo razvoj moderne znanosti u srednjovjekovnoj Europi.
Papa je pozvao „štovane znanstvenike" i sve članove Akademije „zauzete u promicanju života i dostojanstva ljudske osobe" da nikad ne zaborave temeljnu kulturnu ulogu koju obavljaju u društvu i utjecaj koji imaju u oblikovanju javnoga mnijenja. Spominjući Drugi vatikanski sabor i pobudnice Ivana Pavla II. znanstvenicima Papa je rekao: „Ljudi vjeruju vama koji služite životu, imaju povjerenja u vaše zauzimanje za one kojima je potrebna utjeha i nada. Nikada ne popuštajte napasti da dobro osobe smatrate tehničkim problemom. Ravnodušnost savjesti prema istini i dobru opasna je prijetnja istinskom znanstvenom napretku", zaključio je Benedikt XVI.
