Uvodni versi z prethodnoga lista (M. Krleža «Pesma z hrvackě
kr(o)čmě») kâžu kě Fric (komunist, marksist, «krivovernik»*, na levice) misli o religije leta 1921.
(* Đuro Bel: «Ateisti su verniki, teri veruja da Boga né)Z istě pesmě su i bogohulni stihi:
«I globus laje k'o krvava doga –
na kolac glavu staroga tirana,
gospodina Boga!» Gôrni stihi su na trâgu anarhističkě fâzě Krležina pisajna. Ponegda sě i prilažu kak ilustrâcija vuz temu anarhizma, na priliku:
N. Raos: Anarhizam (Mišljenja i komentari, Kem. Ind. 54 (2) 155-156 (2005)):
http://knjiznica.irb.hr/hrv/kui/vol54/broj3/155.pdf ).
* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *
»Ima i jedan zanimljiv podatak vezan za Miroslava Krležu, koji ukazuje na to da je i veliki pisac došao u dodir s anarhističkom literaturom i čak štoviše da ju je izvrsno poznavao. Susretao se s brojnim povratnicima iz Rusije i ti susreti su za njega bili zanimljivi zbog toga
»što je među njima bilo nekoliko intelektualaca, koji su bili anarhisti. Među njima je bio ing. Žanko...
Taj je donio ogromnu masu anarhističke literature, koju sam ja otkupio za relativno malu sumu novca. Tako da sam ja imao rusku anarhističku literaturu iz 1917.-1918. g. Prilično veliku zbirku. (...) Mene je tada, uz Lenjina, nerazmjerno mnogo više interesirao anarhizam u Rusiji. U ono vrijeme ja sam bio potpuno dezorganiziran. A bio sam u ono vrijeme individualista po svojim sklonostima uopće...« (Ivan Očak: »Krleža – Partija«, Zagreb, 1982.).
Zvir: Vésnik, 2000.09.14/ Anarhizam je bio važan i Krleži
http://www.vjesnik.hr/pdf/2000%5C09%5C14%5C17A17.PDF* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *
Krleža o religiji(Mala biblioteka Miroslava Krleže
Sarajevo, 1982. godine
»Oslobođenje» - Sarajevo, «Mladost» Zagreb
Priredio: dr.Ivan Cvitković)
UVODNE NAPOMENEU svome bogatom, enormnom književnom opusu Miroslav Krleža se često osvrtao i na razna pitanja iz oblasti teorije ateizma i religije. O tome bi se mogao pripremiti mnogo obimniji zbornik no što je ovaj koji sada nudimo. Ovaj put u izbor smo uvrstili samo one fragmente iz
Krležinih djela koji za nas imaju prvorazrednu vrijednost za tumačenje te »rastvorne, konzervativne svijesti«, bez obzira da li se ona zove katolička, pravoslavna, islamska ili ma koja druga. Odabrani fragmenti pokazuju da Krležino djelo nije antiteističko već je areligiozno i iznad svega - antiklerikalno. Naime, njega gotovo ne interesuje religija kao takva (u domenu vjerskih poslova i vjerskih obreda) već crkva kao religijska institucija sa svojom političkom orijentacijom, ona crkva koja je, na ovom tlu, djelovala (u cjelini gledajući) — negativno.
To što Krleža u svom djelu više apostrofira katoličku crkvu nego ostale, rezultat je toga što je, kao marksista koji živi u sredini u kojoj dominantnu ulogu igra katolička crkva, morao o njoj progovoriti onako kako je i zapisao. Sve to ne znači da njegove varijacije nemaju značaja i za marksističko poimanje religije uopšte na balkanskom tlu.
Autor je imao specifičan, ali marksistički pristup religiji, i to će, vjerovatno, izazvati kod zaljubljenika u građansku istoriografiju i onih koji imaju drugačiji pristup religiji, izvjesno nezadovoljstvo, reagovanje, negativne komentare. Ali, autor je več navikao na takve komentare još od klerikalnih riječkih »Novina« (1917), pa preko ostale klerikalne štampe sve do danas. Onima koji prilaze istraživanju i analizi religije na marksistički način izbor će, nesumnjivo, biti od izuzetne koristi.
http://openlibrary.org/b/OL22508141M/KrlezÌŒa_o_religiji
* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * * *
Drago Šimundža, Split, 8/2000.
RELIGIOZNI SVIJET MIROSLAVA KRLEŽE
SažetakReligiozni je svijet u Krležinim književnim djelima veomasložen i slojevit. Iako prevladavaju auktorovi ateistički pristupi ishvaćanja, ima različitih opcija i likova, religioznih i areligioznih. Cjelovita studija o tome opširno raspravlja. Ovdje objavljujemo uvodni dio koji nas s jedne strane upoznaje s bitnim obilježjima Krležina literarnog stvaralaštva, s druge s ranim religioznim iskustvima mladog Krleže, točnije, s njegovim književnim zapisom iz kasnijih godina (1942.) o svom dječačkom životu (životu ministranta) i ateističkom preobražaju u prvim gimnazijskim razredima. Kao predstavnik više generacija, Krleža je bio vrlo dinamičan, književno i idejno. Sabrana mu djela obuhvaćaju 60-tak svezaka. Ima u njima svih književnih rodova i vrsta, mnogih trajne vrijednosti. Puna su različitih priča i sudbina, povijesnih nemira ifilozofskih razdjelnica ljudi i svijetova. Pogledi su mu redovito kritični i pesimistični; zlo je u njegovoj filozofiji moćnije od dobra.Zbog toga radije govori o nedokučivoj sudbini zla i povijesnoj bijedi građanskog društva nego o otkupiteljskoj snazi bitka i konačnoj pobjedi dobra. Prema osobnom priznanju na ateizam ga je u mladim godinama privukla sklonost prema etičkoj slobodi, prema Izabelli, i Darwinova teorija daje čovjek srodnik majmuna.
http://hrcak.srce.hr/file/61400
