http://wp1088790.wp124.webpack.hosteurope.de/uploads/turopolje/berpigbreed.pdf>>>Prijevod teksta, web-stranica i dokumenata>>>1
ISSN 1330-7142
UDK = 636.473:591.4
KARAKTERISTIKE femura i humerusa Turopoljska svinja U -
Autohtone HRVATSKA PASMINA Marija Đikić (1), K. Salajpal (1), D. Karolyi (1), D. Đikić (2), Marija Pavić (1), I. Jurić (1)
Izvorni znanstveni članak
SAŽETAK
Od 1996, Turopoljske pasmine svinja autohtonih hrvatskih pasmina je u stanju obnove i
zaštite. Veličina uzgojne populacije bila je 137 krmača i 13 nerastova u 2006. Cilj ovog istraživanja bio je
predstaviti neke karakteristike femura i humerusa kosti (težina, dužina, opseg, promjera
dijafize i epifize proksimalnog i distalnog) od svinje Turopoljska svinja pasmine (T) u odnosu na
odabrane svinja, landras pasmine Šve (SL) i Hypor (Hy) svinje. Nerasti T (n = 19, žive mase 100,3 ± 4,9 kg)
su proizvedeni od strane hrvatskih tradicijskih tehnologija niskih unosa hrane u otvorenom sustavu odabrane hogs
(SL i Hy, n = 62 i 53, žive mase 103,3 ± 5,3 i 104 ± 5,8 kg) su proizvedene konvencionalnim tehnologijama
tova u velikim farmi. Karakteristike femura i humerusa kod T svinje bile su sljedeće: utezi 271,4
i 256,6 g, 202,0 i 194,9 mm dužina, promjeri proksimalne epifize 58,3 i 67,9 mm, a epifize
distalis 49,0 i 42,0 mm, minimalni i maksimalni promjer dijafize 19,0 i 18,9 mm i 23,0
i 8,25 mm i opseg dijafize 78,1 i 77,0 mm. Značajno više vrijednosti za sva svojstva
femura i humerusa dužine i opseg dijafize osim za svinje pronađene su u slalomu i Hy.
femura i humerusa duljina oboje su bili značajno viši u T nego u slalomu i Hy svinje. Rezultati bi trebali
biti doprinos objašnjenju trupova Sastav i raspodjela tkiva u trupu i
Turopoljska pasmina svinja.
Ključne riječi: femur, humerus, Turopoljske pasmine svinja
UVOD
Turopoljska svinja pasmine je hrvatska autohtona pasmina i jedan od starijih europskih pasmine svinja
(Grunenfelder, 1994; Robić i sur., 1996). Broj znanstvenih i stručnih radova (Đikić i sur.
2002) na izvornom, povijesne i ekonomske važnosti faktora koji je donio ovu pasminu na
FAO popis ugroženih i nestaju pasmine (World Watch List for Domestic Animal Diversity,
Loftus i Scherf, 1993) je objavljen. Lista je formirana nakon potpisivanja Konvencije o
Biološkoj raznolikosti (CBD) u Rio de Janeiru u lipnju 1992. Hrvatska je potpisala CBD 5. siječnja,
1997 a 1999 Hrvatska je donijela strategiju biološke raznolikosti (flore i faune) koja uključuje
Turopoljske pasmine svinja također. Od 1996, ova pasmina je bila u stanju obnove i in situ zaštite.
Organizacija Universitas Commnitas Nobilium Campi Turopolia (starih poljoprivrednih zajednica,
osnovan u 13. stoljeću, a zakonski potisnut od strane socijalističkih lows u 1947) registriranih uzgoja
stanovništva i otvorila knjigu stada Turopoljske pasmine svinja u Hrvatski stočarski centar (CLC). U
2006, veličina uzgojne populacije bila je 137 krmača i 13 nerastova (CLC, 2006). Važno je
istaknuti da tradicionalna hrvatska tehnologija niskog unosa proizvodnje svinja u otvorenom
ekosustav poplavnih šuma (Quercus robur L.) i močvarnih livada (Deschampisetum caespitosa),
tipične za pasminu Turopoljska svinja, je dio hrvatske kulturne baštine. U posljednjih deset godina
Istraživanja su usmjerena na određivanje brojnih bioloških svojstva svinjskih Turopolja
stanovništvu na razini fenotipske i genetske (Đikić i sur., 2002, 2004, 2006; Harcet i sur., 2006; Margeta
i sur., 2006), čime se rezultati mogu se dati potporu u ponovnom uspostavljanju i povećanje populacije.
___________________________
(1) dr. sc. Marija Đikić, profesor, mr. Krešimir Salajpal, dr. sc. Danijel Karolyi, Marija Pavić, dipl.
student, dr. sc. Ivan Jurić, redoviti profesor - Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Svetošimunska c. 25,
10000 Zagreb Hrvatska, (2) dr. sc. Domagoj Đikić - Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Roosweltov trg 6
10000 Zagreb, Hrvatska
2
Cilj ovog rada bio je prikazati neke karakteristike femura i humerusa kosti (težina, dužina
i promjere epifize i dijafize) u odnosu na odabranim svinjama. Rezultati će se koristiti u boljem
objašnjenje sastav trupa svinja turopoljske i distribuciju tkiva u trupu,
posebno nogu i ramena.
MATERIJAL I METODE
Karakteristike femura i humerusa (težina, dužina, promjeri proksimalnog i distalnog dijafiza,
kao i opseg) Turopoljske pasmine svinja (T) i švedski landras odabrane (SL) pasminu
Hypor i hibridnih (Hy) istraživana. Nerasti T (n = 19, 100,3 ± 4,9 kg žive mase i dobi
679 ± 20 dana) je proizvedeno tradicionalnim hrvatska tehnologija niskog inputa hrane (0,5 kg kukuruza
sjemena / životinja / dan) u otvorenom sustavu biocenoze šuma (Quercus L. robour), močvarnih livada
(Deschampisetum caespitosa) i kontinentalne klime u Turopolju području (oko 40 km od
Zagreb). Odabrana svinja SL i Hy (n = 62 i 53, žive mase 103 i 104 ± 5,3 ± 5,8 kg i starosti
180 ± 10 dana respektivno) su proizvedene konvencionalnim tehnologijama u velikim tovnih farmi.
su svinje hranjene ad libitum hranjenje smjese koje ST1, 16% CP / kg i 13,1 MJME / kg u prvom razdoblju do 60
kg žive mase i sa ST2, 14% SP i 13,6 MJME / kg u završnu razdoblju. Nakon
klanje i hlađenje trupova (4 oC/24h), lijeve polovice trupova presjeca manje
Metoda (1963) i femura i humerusa su odvojeni od nogu i ramena nakon totalne tkiva
disekcije. Kosti su potpuno odrezani od mišićnog i vezivnog tkiva i ligamenata
bez zajedničke hrskavice. Kosti nisu bile težio. Dužina i promjer
proksimalnog i distalnog epifize i dijafize mjeren je pomičnom mjerkom slajd, dok je opseg
dijafize utvrđeno je s mjernim vrpcama. Duljina kosti mjerena je od većine
distalne točke distalne epifize do najviše točke proksimalni velikih trocheanter na femura i
do najviše točke proksimalni veće tuberosity na humerus. Promjer proksimalne kostiju
epifize je umjerena između trohantera glavni i najveći medijalni točka na caput femoris na
femura i humerusa na najudaljeniji točku iz caput humeri i tuberculum majus's (bočne strane
od humerusa). Promjer femura i humerusa distalne epifize je umjerena od većine bočnih
točka na bočnim epicondyle do najviše točke na medijalnoj medijalnom epicondyle. Maksimalno (to jest
širine) i minimalne (tj. debljina) promjeri femura i humerusa su izmjerene na korpusu
thinnest mjesto na femura i humerusa, kao i opseg. Podaci su analizirani
Analiza varijance (testiranje - Tukey višestruke usporedbe.) PROC GLM koriste, SAS (1999).
REZULTATI I discusión
Carcass (hladno) težine i proporcija nogu, ramena i tkiva od tih dijelova trupa,
ispitivanih svinja prikazani su u tablici 1
Tablica 1 Trupova težine i proporcija nogu, ramena i tkiva od tih dijelova u trupu
Karakteristike Turopoljska svinja
x ± SD
Švedskog landrasa
x ± SD
Hypor
x ± SD
C. Carcass težina (kg) 78,1 ± 4,4 79,3 ± 79,7 ± 04:59 05:23
Leg (%) 25,7 ± 28,9 ± 00:53 01:12 B jednom i 35 ± 5,30 B
- Mišić (%) 12,7 ± 0,77 3,18 ± 9,20 ± 1,99 B 1:44 B
- Masti (%) 10,6 ± 0,95 7,5 6,1 B ± ± 01:12 01:28 B
- Bone (%) 2,4 ± 0,26 3,1 ± 3,6 ± 0,29 B 0,73 B
Rame (%) 15,5 ± 0,20 9,12 ± 0,89 B 5,13 ± 0,67 B
- Mišić (%) 8,2 ± 0,52 ± 8,3 0,78 8,9 ± 0,77
- Masti (%) 5,7 ± 2,7 ± 00:58 00:47 02:50 B ± 0,50 B
- Bone (%) 1,6 ± 0,48 ± 1,9 ± 2,1 00:16 B 0,17 C
Različita slova označavaju razlika između grupa na P <0,05 razina značajnosti
Rezultati (tablica 1) pokazala je da svinje nađen je značajno niži pasmini Turopolja proporcija
nogu, mišićnog i koštanog tkiva nogu i više masnog tkiva u trupu svinja nego odabrane. Hogs of
3
Turopoljska pasmina imali značajno veći udio od ramena, masnog tkiva ramena (p <0,05), dok
udio koštanog tkiva u trupu bio je manji nego u odabranim svinjama SL i Hy (p <0,05).
razlika između svinje i SL i Hy su potom procijeniti. Udio mišićnog tkiva
rame nisu bile statistički različite između ispitivanih skupina.
Dobiveni rezultati (Tablica 1) i procijenjene razlike između svinja turopoljske pasmine svinja i
odabrane svinja, kao i neke razlike između odabrane svinje mogu se pripisati
procesi uzgoja, selekcije i upravljanja u industriji svinja u posljednja tri desetljeća prošlog
st. (Fortin i sur., 1987, Bichard, 1982; Senčić i sur., 1997; Petričević i sur., 2001; Kušec i sur.
2004). Danas je u prerađivačkoj industriji mesa, profitabilno korištenje polovica pored kvaliteta mesa, ovisi
na odnose i distribuciju masti i mišićnog tkiva kosti. Kosti kao masno tkivo se
nepoželjan i količina tkiva najčešće se opisuje kao odnos mišića: masti i masti:
kosti tkiva. Po Sisson i Grossman (1962), kosti imaju udjel od 10-12% u tijelu i njihove
je funkcija podrška mišićne tijelo (i masti) mase.
Korelacije između količine mišićnog i masnog tkiva u trupu, kao i između kosti
i masnog tkiva su negativne, dok je njegov pozitivni između mišića i kostiju. Isti odnosi su u
dijelova trupa (Đikić i Jurić, 1996). Koeficijenti regresije su u istoj smjerova
ali različite vrijednosti i ovisna je genotip i spol i žive vage razlike proporcija
tkiva u trupu (Richmond i Berg, 1972, Richmond i sur., 1979; Jurić i Đikić, 1996).
Autori procjenjuju koeficijenti korelacije između mišićnog i masnog tkiva i masti: kosti tkiva u
vrijednosti od - 0,86 do - 0,96 i - 0,51 do - 0,66, te mišića: kosti od 12:33 do 00:52.
Tablica 2 i 3 prikazuju karakteristike femura i humerusa u Turopolju pasmine svinja i odabranih svinje
SL i Hy.
Tablica 2 Morfometrijske značajke bedrene kosti
Osobine Turopoljska svinja
x ± SD
Švedskog landrasa
x ± SD
Hypor
x ± SD
Težina (g) 271,4 ± 26,5 306,8 ± 327,7 ± 24,29 B 31,2 B
Dužina (mm) 202,0 ± 197,23 ± 6,65 07:11 B 199,2 ± 6,74 B
Epifize Promjer (mm)
- Proksimalni 58,3 ± 66,1 ± 2,65 2,95 B 67,2 B ± 2:54
- Distalni 49,0 ± 60,2 ± 61,1 B 32 poslije dvaju 02:52 ± 3,0 B
Dijafize Promjer (mm)
- Minimalna 19,0 ± 1,3 ± 8,22 ± 9,23 01:44 01:52
- Maksimalna 23,0 ± 6,25 ± 1,65 02:04 02:17 B B 26,6 ±
Diaphysi Obujam (mm) s 78,1 ± 77,8 ± 3,81 AB 03:50 ± 04:48 80,2 B
Različita slova označavaju razlika između grupa na P <0,05 razina značajnosti
Tablica 3 Morfometrijske karakteristike humerusa
Osobine Turopoljska svinja
x ± SD
Švedskog landrasa
x ± SD
Hypor
x ± SD
Težina (g) 256,6 ± 276,8 ± 37,23 20,82, B 293,1 ± 29,3 B
Dužina (mm) 194,90 ± 177,4 ± 6,72 04:31 07:17 B B 176,8 ±
Epifize Promjer (mm)
- Proksimalni) 67,9 ± 73,06 ± 3,89 03:23 03:38 B B 72,7 ±
- Distalni 42,0 ± 51,8 ± 3,61 02:46 B 52,9 ± 4,6 B
Dijafize Promjer (mm)
- Minimalna 18,9 ± 19,9 ± 1,1 ± 32 poslije jednoga 19:34 1:20
- Maksimalna 8,25 ± 2,67 ± 1,67 27,7 6,28 ± 1,84 B B
Obujam dijafize (mm) 77,0 ± 77,9 ± 3,81 AB 5:15 4:38 ± 80,1 B
Različita slova označavaju razlika između grupa na P <0,05 razina značajnosti
Femura i humerusa u Turopoljske pasmine svinja bila je značajno (p <0,05) lakši i duži
nego u svinje odabranih svinja, a svinje odabrana između razlike nisu bile statistički
4
značajna. Osim toga, promjer proksimalnog i distalnog epifize bedrene kosti i nadlaktične kosti svinje u
Turopoljske pasmine bile su značajno niže (p <0,05) nego u odabranim svinjama. Maksimalni promjeri (to jest
širine) i dijafize femura i humerusa u Turopoljske pasmine svinja bile su niže (P <0,05 nego) u
odabranim svinjama.
Značajne razlike (p <0,05) između svinja i SL i Hy postojale u opseg
dijafize femura i humerusa.
Niže težine i duže kosti femura i humerusa u Turopoljske pasmine svinja mogu biti
objasniti s nižim promjera od ovih kostima nego u odabranim svinjama.
Promjeri proksimalnog i distalnog dijafize femura i humerusa epiphyis i ukazuju
razlike u promjerima zglobova ispitivani na svinje. Dobiveni rezultati o svojstvima
bedrene kosti i humerusa, uz rezultate svojstava vlakana (Đikić i sur., 2006), nude mnogo bolje
Razumijevanje zašto nogu i ramena Turopoljske svinje su vrlo duge, uske i tanke, zaključio
Studija Horvat (1939).
Uzimajući u obzir funkciju skeleta kao podršku mišićne mase u tijelu, to nije
dovoljno znati samo anatomska svojstva pojedinih kostiju. Osim toga, potrebno je znati
odnosi među osobine iste kosti, kao i odnosi između različitih svojstava kosti.
ZAKLJUČAK
U Turopolju femura i humerusa kosti su svinje karakterizira znatno veće dužine, ali
manju težinu, promjeri proksimalnog i distalnog epifize i maksimalne (tj. širine) promjera
dijafize nego u neku vrstu odabranog svinja.
Različite razmjere nogu i ramena, kao i mišića masnog tkiva i kosti od tih dijelova u
Trupa, Turopoljske pasmine svinja i odabrali svinje mogu se pripisati različitim procesima
odabir, uzgoj i upravljanje proizvodnjom.
REFERENCE
1. Bichard, M. (1982): Trenutni u uzgoju svinja. Outlook na poljoprivredu, 11 4 () :69-73.
2. Hrvatski stočarski centar (2006): Uzgoj svinja - godišnje izvješće 71-97.
3. Đikić, M., Jurić, I., (1996): Utjecaj polovica težine na sadržaj i raspodjelu koštanih
Tisse u svinja. Poljoprivredna znanstvena smotra, 61 (2) :45-53.
4. Đikić, M., Jurić, I., Kos, F. (2002): Turopoljske svinja - autohtona hrvatska Pashmina - turopoljka.
Ed.: Plemenita Općina Turopoljske, V. Gorica, pp 181.
5. Đikić, M., Salajpal, K., Karolyi, D., Jurić, I., Rupić, V. (2004): Distribucija tkiva u trupu i
Turopoljska svinja, autohtoni hrvatski za pasminu. Poljoprivreda Slovenica Acta, 84 (2) :153-159.
6. Đikić, M., Salajpal, K., Karolyi, D., Čubrić Čurik, V., Đikić, D., Mihelčić, M., Rupić, V., Jurić, I.
(2006): sastav trupa i tkiva kod Turopoljske pasmine svinja autohtonih hrvatskih pasmina.
Acta Agraria Kaposváriensis, 10 (2) :63-69.
7. Fortrin, A., Wood, J.D, Whelehan, O.P. (1987): Pasmina i seks utjecaj na razvoj i
proporcija mišića, kosti masti i dijeljenje masnog tkiva u svinja. Journal of Agriculture znanosti
Cambridge, 108:39-45.
8. Grunenfelder, H.P. (1994): Spremanje Turopoljska svinja - na međunarodne pilot projekt Hrvatska u
suradnji sa EURO PRIRODE. Stočarstvo, 48 (9-10) :361-364.
9. Harcet, M., Đikić, M., Gamulin, V. (2006): Nizak genetske raznolikosti pasmine turopoljske svinje.
Food Technology and Biotechnology, 44 (1) :105-109.
10. Horvat, B. (1939): Rezultati kontrolnog Tova kod svinja turopoljske Rassenbester ja baguna. Arhiv
Ministarstva poljoprivrede - Smotra naučnih radova, 6:55-76.
11. Kušec, G., Kralik, G., Petričević, A., Margeta, V., Gajčević, Z., Gutzmirtl, D., Peso, M. (2004):
Razlike u svojstvima između klanja svinja križanaca s Duroc i pietrena kao
terminala sire. Acta Agriculturae Slovenica, Supl. 1:121-127.
12. Loftus, R., Scherf, B. (1993) World Watch lista za domaća životinja raznolikosti. Ed.: FAO, UNEP,
Rim, I. str 245.
5
13. Margeta, V., Frajman, P., Kralik, G., Dovč, P. (2006): Određivanje PPRGC1 Cys-430Ser
I DHMZ genotip polimorfizma u autohtonom pasmine svinja. Acta Agraria Kaposvariensis,
10 (2) :333-339.
14. Petričević, A., Kralik, G., Tolušić, Z., Škrtić, Z., Kušec G. (2001): Postotak i distribucija
tkiva u svinjskim polovicama u odnosu na (S) EUROP klasa. Kmetijstvo, Supl. 31:205-211.
15. Richmond, R.J., planine, R.T. (1972): rast kostiju i distribucije svinja na koji utječu živ
težinu, pasmina, spola i obroka. Canadian Journal of Animal Science, 59 (9) :471-479.
16. Richmond, RJ, Jones, SD, Cijena, MA, Berg, RT (1979): Utjecaj pasmine i spola na
relativni rast i distribucija u kosti svinja. Canadian Journal of Animal Science, 59 (9): 471 -
479.
17. Robić, Z., Đikić, M., Jurić, I., Stipić, N., Rupić, V., Mužić, S., Božac, R., Liker, B. (1996):
Turopoljska svinja jedna od najstarijih europskih rasa, njegova spremanja i obnove. U: Zbornik radova 4.
međunarodni simpozij "Animal Science Days". Kaposvar, 90-94.
18. Senčić, Đ., Kralik, G., Jurić, I., Petričević, A., Antunović, Z. (1997): Kolinje vrijednosti
prema S-EUROP komercijalne razreda (razina meatness). Poljoprivreda Conspectus
Scientificus 62 (1) :174-181
19. SAS (1999): SAS / STAT ® User's Guide: verzija 8.1, SAS Institute, Cary, NC.
20. Sisson, S., Grossman, J.D. (1962): anatomija životinja Domacih. Izd.: Poljoprivredni Nakladni
Zavod, Zagreb, 180-203.
21. Manje, HJ, Steinhanf, D., Pahl, G. (1963): Mišićav topografija polovica. BLV., München.
(Primljeno 7. svibnja 2007, prihvaćen 28. svibnja 2007)
---
SAŽETAKTuropoljska pasmina svinja, premda se kao jedini predstavnik hrvatskih autohtonih
pasmina nalazi na svjetskom popisu World Watch Dictionary of Livestock Breeds (Mason,
1988) među brojnim priznatim i gospodarski značajnim pasminama, sojevima i
hibridima pojedinih zemalja svijeta, nema veću gospodarsku važnost iako je prema
Findriku, 1948. u prošlosti u Hrvatskoj bilo 20% od ukupnog broja svinja ove pasmine
s kojom se proizvodnja svinjskog mesa odvijala po tehnologijama u otvorenim (outdoor)
sustavima držanja. Pedesetih godina turopoljska svinja gubi tržišnu vrijednost kao
masni tip, jer na tržištu svinja dolazi do promjene u potrošnji mesa u odnosu na mast,
a razvoj društveno ekonomskih odnosa u našoj zemlji zaustavlja razvoj tehnologija u
outdoor sustavima proizvodnje.
Glede navedenog danas se Turopoljska pasmina kao autohtona hrvatska pasmina nalazi
na još jednom svjetskom popisu World Watch List for Domestic Animal Diversity (Loftus
i Scherf, 1993) među životinjama koje su ugrožene i u nestajanju, a za koje je postavljen
FAO program zaštite.
Cilj je ovoga rada očuvanje, ali i istraživanje mogućnosti uključivanja genoma Turopoljske
pasmine u stvaranju modernih genotipova svinja za proizvodnju u outdoor sustavima
držanja.
Istraživanje je postavljeno 1997. godine na A populaciji Turopoljske pasmine. U
otvorenom sustavu držanja (šuma) krmače kćeri istog oca, sparene su s jednim nerastom
i oprašene u kasno proljeće.
Analizirana su svojstva brojnosti legala mase i dnevni prirasti prasadi do odbića u devet
legala s ukupno 77 oprašene prasadi. Utvrđeni su rezultati brojnosti prasadi u leglu (kom):
ukupno 8,56, živo 6,67, mrtvo 1,89, ženskih 3,56, muških 3,11; a mase (kg) i dnevni
prirasti (gr.) do odbića: ukupno 4,42; 101,22; te za žensku 4,42; 103,93 i mušku 3,92
i 98,13 prasad što pokazuje mogućnost držanja krmača i preživljavanje prasadi do odbića
u otvorenom sustavu držanja.
KLJUČNE RIJEČI
turopoljska pasmina, dnevni prirast prasadi, masa, starost kod odbića, spol
Marija ĐIKIĆ1
Ivan JURIĆ1
Zvonimir ROBIĆ1
Zdravko HENC2
Goran GUGIĆ2
Brojnost legala i mase prasadi u dojnom
razdoblju turopoljske pasmine svinja
Zavod za stočastvo
Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Svetošimunska 25, 10000 Zagreb, Hrvatska
Hrvatski stočarski selekcijski centar
Kačićeva 9/III, 10000 Zagreb, Hrvatska
Primljeno: 12. travnja 1999.
http://wp1088790.wp124.webpack.hosteurope.de/uploads/turopolje/berweightpiglets.pdf