Cvjetnjak, voćnjak, povrtnjak....

[shaka zulu]

KALENDAR RADOVA - SVIBANJ

U polju  Nastavlja se i dovršava sjetva kukuruza. Na ozimim žitaricama obavlja se posljednje tretiranje protiv širokolisnih korova herbicidima koji se smiju upotrijebiti u toj fazi razvoja. Na jarim žitaricama pšenice, zobi, raži i ječmu (do kraja busanja) obavljaju se tretiranja herbicidima protiv travnih (uskolisnih) korova. Započinje zaštita ozimih žitarica od bolesti i štetnika. Obavlja se možebitno drugo tretiranje uljane repice protiv sjajnika (prije cvatnje).
U staji  Sva stoka počinje se hraniti zelenom svježom hranom, no kod toga treba biti oprezan da ne dođe do nadma. Pri davanju zelene djeteline stoka se napaja prije hranidbe ili nakon nekog vremena. Mladoj ždrebadi dobro je dati uz pašu nešto zobi te im njegovati kopita. Mlada goveda i ostali podmladak te rasplodna stoka neka što više borave na pašnjaku.
U vinogradu  Loza je u punom porastu i kad prođe opasnost od mrazeva počne se plijeviti. Kod toga pazimo koje ćemo mladice ostaviti za iduću godinu bez obzira na to jesu li rodne ili nerodne. Kod čokota koji su vrlo oštećeni od zime ili su se osušili, ostavimo mladice koje tjeraju s podnožja i od kojih iduće godine oblikujemo trs. Još jednom pregledamo prskalice i pripremljena sredstva za zaštitu i počinjemo prskati prema uputama antiperonosporne službe: vežu se narasle mladice.
U voćnjaku  U VOĆNJAKU su voćke u cvatu. Tlo se ispod voćaka okopa i prihranjuje.
U povrtnjaku  Provodi se zaštita protiv svih nametnika na povrću, posebice protiv plamenjače luka- -kapule i rajčice. Okopava se povrće, prihranjuje se i plijeve se korovi, priprema se tlo za sjetvu i sadnju povrća. Tlo se drži na ugaru do sadnje novog povrća. Ako je vrijeme sušno, jače se zalijeva povrće, i to nakon sjetve, sadnje i ujutro. Siju se: cikla, mahuna, mrkva, peršin, brokula, kupus, kelj-pupčar, cvjetača, podzemna koraba, rotkva, crni korijen, krastavac, tikvice, korabica, poriluk, salata. Sade se: rajčica, patlidžan, brokula, celer, salata, poriluk.
U podrumu  Nastavlja se s njegom vina i redovitim pregledima. Bačve trebaju biti dopunjene, ako je vrućina treba paziti da se zrak u podrumu previše ne ugrije. Prozore na sunčanoj strani zasjeniti te ih otvarati samo noću.
Redovito dolijevati bačve i nadzirati vino zbog možebitne pojave mana ili bolesti. Ako se u vinu osjeti miris po octu, znak je da je oboljelo. Bačvu treba hitno pretočiti bez zraka, vino zasumporiti sa 20 - 40 g/l kalijevog metabisulfita i držati je punu. Praznu bačvu dezinficirati. Sumporiti prazne bačve i podrumsku prostoriju. Svaku promjenu na mladom vinu treba dobro uočiti i zaključiti kako s njim postupiti. Po potrebi odnijeti vino na pregled.
U vrtu  U VRTU se okapa bilje i razrahljuje zemlja. Ako je suho, treba početi zalijevati. Vani se sadi ljetno bilje nakon opasnosti od pojave mrazeva.
U skladištu  Potrošiti stare zalihe žitarica. Očistiti prostoriju za novo žito. Obaviti nužne zidarske radove. Svježe obojiti zidove.
U priobalju  U voćnjacima se provode redovite mjere zaštite od bolesti i štetnika. Posebice sprječavati crvljivost plodova trešnje i maraske. U vinogradu se nakon plijevljenja nastavlja sa zaštitom od peronospore i pepelnice. Povrtnjaci se čiste od korova, štite od bolesti i štetnika, beru se dozrele kulture i posebno se pazi da biljke imaju u tlu dovoljno vlage. Sjetva povrća: cikla, celer, grah-mahunar, mrkva, peršin. Sadnja povrća: paprika, patlidžan, rajčica.
Gnojidba Istovremeno sa sjetvom ili sadnjom okopavina startno gnojimo s NPK 15-15-15, NPK 8-26-26 ili NPK 10-30-20. Svibanj je vrijeme prihrane livada koje se intenzivno koriste. Nakon skidanja prvog otkosa obavite prihranu sa 150 - 200 kg/ha UREE, KAN-om ili UAN otopinom. Uljanu repicu prihraniti sa 150 - 200 kg/ha UREE ili KAN-a ili 150 - 200 l/ha UAN-a. Vrijeme je sjetve, sadnje i presađivanja različitih povrtnih kultura. Prije sadnje povrća u dubokoj obradi pognojiti s 500 - 700 kg/ha NPK 5-20-30 S ili NPK 7-14-21 S, a u pred-sjetvenoj obradi s 200 - 300 kg/ha istih gnojiva. Vinogradi i voćnjaci prihranjuju se sa 100 - 150 kg/ha KAN--a. Vinogradi se mogu prihraniti i sa 0,5 - 1%-tnom otopinom UREE. Prije cvatnje za bolju oplodnju primijeniti Fertinu B u koncentraciji 1%, a nakon cvatnje prskati 1 - 2%-tnom otopinom Fertine G. Započeti intenzivno prskanje voćnjaka Fertinom Ca.
http://www.abm.hr/kal-svi.php

[shaka zulu]

KALENDAR RADOVA - LIPANJ

U polju  U POLJU. Nastavlja se međuredna kultivacija kukuruza, krumpira, suncokreta, soje i drugih okopavina koji nisu do tada prihranjene ili su iz bilo kojeg razloga u slabijoj kondiciji.
Sredinom lipnja obavljamo glavnu i naknadnu sjetvu heljde na slobodnim ili naknadno oslobođenim površinama košnjom krmnog bilja. Vrlo uspješno mogu se sijati rani hibridi kukuruza iz grupe FAO 100, 200 i 300, zatim sirka i drugih kultura kraće vegetacije, kao krumpira i graha.
U prvom desetodnevlju lipnja obavlja se košnja grahorice, crvene djeteline i već drugi otkos lucerne za sijeno uz kraće zadržavanje u otkosima zbog manjeg gubitka lišnja i kvalitete općenito. Početak lipnja najpogodniji je gotovo u svim našim krajevima za košnju livada, jer je trava u cvatnji, a tada se dobije i najkvalitetnije sijeno. U drugom i trećem desetodnevlju obavlja se žetva ozimog ječma i ranijih sorti uljane repice te prva postrna sjetva kukuruza, krumpira, heljde, soje (ranije sorte) sve za zrno ili silažu, kao i postrna sjetva (kultura za zrno, silažu ili zelenu gnojidbu). Obavlja se priprema za žetvu raži, jarog ječma, jare pšenice, jare zobi.
U staji  U ovom mjesecu pune se staje podmlatkom, kojem treba osigurati dovoljno kvalitetne i raznovrsne hrane. Paše i zelene hrana osnova su hranidbe uz dodatak odgovarajućih minerala i vitamina. Staje treba održavati hladnim i što je više moguće uništavati muhe koje uznemiravaju stoku.
U vinogradu  U lipnju je vinograd u najbujnijem porastu, pa je i mnogo poslova. Prije cvatnje ga oplijevimo, zaštitimo od peronospore i pepelnice sistemičnim fungicidima te prvi put prskamo protiv sive truleži. Nakon cvatnje nastavljamo zaštitom i prihranom dušičnim gnojivima.
U voćnjaku  U VOĆNJAKU se obavlja zaštita voćaka. Ne tretiraju se voćke čiji se plodovi uskoro beru. Obavlja se zelena rezidba i počinje berba ranih sorti.
U povrtnjaku  Provodi se priprema za sjetvu i sadnju povrća, zaštita rajčica, krumpira, luka-kapule, češnjaka, mahune, ali i protiv drugih nametnika ako se jave na povrću. Plijeve se korovi, sve više treba zalijevati povrće. Prekopava se tlo nakon berbe. Sije se: cikla, grah mahunar, mrkva, kupus, kelj, kelj pupčar, cvjetača, salata, radić, raštika, brokula, peršin, podzemna koraba, rotkva, korabica, poriluk, endivija. Sadi se: cvjetača, brokula, kupus, kelj, kelj pupčar, paprika, patlidžan, korabica kasna, salata, poriluk.
U podrumu  Ovaj mjesec s vinom nema posebnih poslova. Najvažnije je održavati podrum što hladnijim, bačve da budu potpuno pune, a vino dovoljno zasumporeno. Povremeno se pregledava da se uoče možebitne promjene.
Ako su kvalitetna vina sazrela, treba i njih razliti u boce uz prethodno sumporenje do potrebne doze (20-25 mg/l slob. SO2). Bačve koje ostaju prazne oprati, ocijediti i zasumporiti. Bačve s vinom redovito dolijevati, ako je podrum suh češće, jer je ljeti hlapljenje vina veće.
U vrtu  U VRTU se provodi zaštita protiv korova i raznih štetnika kemijskim sredstvima ili mehaničkim postupcima.
U skladištu  Prskati površine insekticidom (malation, diklorvos) nekoliko dana prije unošenja novog žita. Stare zalihe proizvoda koje nisu potrošene smjestiti u posebnu prostoriju.
U priobalju  U vinogradu je najvažniji posao zaštita od peronospore i pepelnice uz ostale radove oko njega. Masline se štite od moljaca a maraska od ospičavosti. U povrtnjaku se bere dozrelo povrće, ostalo se redovito zalijeva, štiti od bolesti i korova. Siju se kelj, kupus, cvjetača i ostale kulture koje se rasađuju za jesensku i zimsku proizvodnju. Sjetva povrća: artičoka, bamija, celer, cikla, cvjetača, grah mahunar, kelj zimski, kelj pupčar, kupus zimski, mrkva, peršin, poriluk, radič, rajčica.
Gnojidba Vrijeme je intenzivnog razvoja ozimih i proljetnih kultura. Ozimi usjevi su u fazi cvatnje i početka nali-jevanja zrna. Ako usjevi nisu dovoljno ishranjeni, još se može intervenirati prihranom dušičnim gnojivom. U toj fazi najbolje rezultate daje folijama prihrana dušikom. Za žitarice preporučujemo 25 - 30%-tnu otopinu UREE u količini 100 - 150 l/ha. Kasna folijama prihrana (sve do cvatnje) daje osobito dobre rezultate u povećanju kakvoće žitarica. Obavite prvu kultivaciju kukuruza uz prihranu sa 150 - 200 kg/ha KAN-a. Kukuruz se može folijarno prihraniti i 3%-tnom otopinom Fertine R u fazi 6-8 listova. U voćnjacima se obavlja folijama prihrana Fertinom V i Fertinom Ca, u vinogradima Fertinom G, u maslinicima Fertinom V i UREOM. Početak je intenzivnog tretiranja plodovitog povrća i krumpira Fertinom Ca i Fertinom B za ljepši, zdraviji plod i gomolj, a za opću kondiciju i potpunu ishranjenost povrća namijenjena je Fertina P. Za sprječavanje truleži glave šećerne repe primijeniti Fertinu B u količini 50 l/ha, a najbolje ju je primijeniti dvaput po 20 - 25 l/ha.
http://www.abm.hr/kal-lip.php

[shaka zulu]

KALENDAR RADOVA - SRPANJ

U polju  Žetvu treba obaviti u što kraćem roku zbog količine i kakvoće priroda kao i ekonomičnosti glavnog posla godine. Obrada, gnojidba i uređenje tla obavlja se "dok je još kombajn na njivi", radi čuvanja dragocjene vlage i razgradnje žetvenih ostataka, klijanja, nicanja i uništavanja korova navedenom obradom.
U isto vrijeme siju se postrne kulture kraće vegetacije za zrno, silažu ili zelenu gnojidbu kao: kukuruz FAO grupe 100, sirak, suncokret, soja, heljda, stočna repa i rauola.
Srpanj je mjesec izvođenja kanalske i putne mreže, drenaže, ravnanja, podrivanja, krtičenja, kalcizacije, Iumizacije i drugih hidrotehničkih i agromelioracijskih zahvata na uređenju tla na oslobođenim površinama. Nakon žetve uzimaju se uzorci tla za kemijsku analizu za potrebe jesenske sjetve. Obavljaju se prve pripreme za sjetvu uljane repice. 
U staji  Sad već planiramo koliko stoke ostavljamo tijekom zime i koliko hrane joj treba osigurati. Stoku treba štititi od vrućine i davati joj dosta hladne i čiste vode.
U vinogradu  Uz stalnu zaštitu prema uputama antiperonosporne službe, u vinogradu se vežu mladice, a potkraj mjeseca obavlja se i zelena rezidba. Tlo se prekopa uglavnom plitko da se spriječi ispar-avnje i sačuva vlaga. Njeguju se posađeni cjepovi, posebno se pazi na uklanjanje brandusa.
U voćnjaku  U VOĆNJAKU se beru ljetne vrste voća. Provodi se malčiranje. Neke voćne vrste mogu se okulirati. I dalje se provodi zelena rezidba.
U povrtnjaku  Povrće je "žedno", treba ga sve više zalijevati. Priprema se tlo za sjetvu i sadnju povrća. Povrće se zaštićuje prema stanju i napadima nametnika. Prekopava se tlo nakon obranih kultura. Okopava se, plijevi i prihranjuje povrće, što se redovito čini poslije zalijevanja ili kiše. Sije se: cikla, grah-mahunar, mrkva, peršin, kupus, kelj, cvjetača, salata, radič, endivija, poriluk, podzemna koraba, rotkva, korabica, a sadi se: kelj, kupus, kelj pupčar, cvjetača, brokula, salata, korabica, radič, poriluk.
U podrumu  Kao i prethodni mjesec, vino se samo povremeno pregledava i po potrebi nadolijeva. U podrumu gdje dolazi do zagrijavanja, treba nastojati da se drže što je moguće hladnijim.
Prozore otvarati samo noću. U primorskim krajevima iskoristiti burno vrijeme za zračenje podruma. Cijevi kojima se uzimaju probe treba prije i nakon upotrebe oprati da ne postanu izvor zaraze octikavošću.
U vrtu  U VRTU je najvažniji posao razbijanje pokorice tla. Ruže se gnoji i okuliraju. Lukovičasto bilje je sazrelo, pa se lukovice vade iz zemlje.
U skladištu  Suho žito spremiti u suhu, hladnu i zračnu prostoriju.
U priobalju  Bere se povrće koje dozrijeva u ovom mjesecu, ostalo se zalijeva i njeguje. Priprema se tlo za sadnju, a potkraj mjeseca počinje sadnja. U vinogradu se nastavlja zaštita od pepelnice i plamenjače i ostali poslovi prema potrebi. S maslina se uklanjaju izdanci i prskaju se prije napada muhe.
Sjetva povrća: brokula - kavulin, celer, cikla, cvjetača, endivija, grah-mahunar, kelj, kineski kupus, kupus zimski, mrkva, peršin, poriluk, radič, salata.
Sadnja povrća: cvjetača, kelj pupčar, kelj zimski, krumpir jesenski - mladi, kupus zimski, salata jesenska.
Gnojidba Odmah nakon žetve ozimih usjeva strnište pognojite sa 100 - 150 kg/ha UREE ili 100 - 120 l/ha UAN-a i plitko unesite u tlo radi razgradnje slame. Nakon toga na tim površinama može se obaviti sjetva postrnih usjeva. Prilikom same sjetve najčešće se koriste NPK formulacije s odnosom hranjiva 1:1:1, a to su NPK 15--15-15 ili NPK 13-10-12.
Povrtnjake, vinograde i voćnjake i dalje prihranjujemo Fertinom Ca, Fertinom B, Fertinom G, Fertinom V i Fertinom P.
Travnjake i sportske terene prihranjujemo Fertinom T, a grmlje, živice i ukrasno bilje Fertinom C namijenjene navedenim vrstama.
Cvjetnjake i na okućnicama prihranjujemo Fertinom C za cvijeće i ukrasno bilje, Fertinom C za pelargonije, surfinije i ostale cvjetnice.
http://www.abm.hr/kal-srp.php

[shaka zulu]

KALENDAR RADOVA - KOLOVOZ

U polju  Nastavlja se s uređenjem tla. Obavlja se plitko oranje prethodno prašenih strništa. Kosi se djetelina za sjemensku proizvodnju. Vade se ranije sorte krumpira, a probiraju i uskladištuju za sjeme. Obavlja se sjetva uljane repice travnih i travno-djetelinskih smjesa kao i čistih trava ili djetelina. Kraj kolovoza posljednji je rok košnje otava. 
U staji  Odabiru se grla koja će se ostaviti za rasplod i dalji uzgoj, a ostala se tove i prodaju. Stoka koja je bila na ispaši dohranjuje se prekrupom od ječma, kukuruza ili zobi u željenim količinama. Perad za jesensku prodaju tovimo prisilno i slobodno.
U vinogradu  Zaštita u vinogradu svodi se na obranu od pepelnice i sive plijesni. Potkraj mjeseca obavi se prikraćivanje mladica, a raznozrele stolne sorte se odlistavaju i po mogućnosti mrežama štite od ptica i kukaca. Prema potrebi vežu se mladice, uklanjaju korovi, održava opća urednost vinograda.
U voćnjaku  U VOĆNJAKU se beru ljetne vrste voća. Provodi se zelena rezidba. Obavljaju se cijepljenja na spavajući pup. Ukoliko nema kiše, voćke se zalijevaju.
U povrtnjaku  Pojačan je napad nametnika i potrebna je redovita zaštita. Sve više se tlo suši i sve više treba povrće zalijevati. Prekopava se tlo poslije berbe kultura. Sije se: blitva, mrkva, peršin, grah-mahunar, salata radič, endivija, špinat, poriluk, luk srebrenac, matovilac, kineski kupus. Sadi se: cvjetača, kupus, kelj, kelj pupčar, brokula, salata, radič, endivija, raštika, korabica, poriluk, ljutika.
U podrumu  Nastavljamo s njegom, a prema potrebi i uređenjem podrumskih prostorija. Pregledavaju se prazne bačve, popravljaju prema potrebi, ili ako je podrumar bio aljkav liječe se od octikavosti ili plijesni. Pregleda se i pribor za preradu grožđa i odluči o popravku, uređenju ili nabavi novih dijelova. Nastavlja se s redovnim dolijevanjem vina. Otpražnjene bačve redovito sumporiti, a vino što prije pretočiti u manje posude, najbolje staklene, jer se u njima sazrelo bino najbolje čuva.
U vrtu  U VRTU se reže crnogorična živica. Crnogorično drveće se sadi i presađuje. Ocvale trajnice razmnožavaju se dijeljenjem. Zimsko cvijeće sadi se na otvoreno.
U skladištu  Prebaciti žito lopatama da se ohladi i prozrači. Ukloniti nepoželjne primjese. Pripremiti skladište za kukuruz ili omogućiti razdvajanje pšenice od kukuruza.
U priobalju  U vinogradu počinje berba ranih i stolnih sorata, a u podrumu pripreme za berbu vinskih. Uz uređenje podruma treba pregledati pribor i postupiti prema potrebi. Obavlja se ljetna rezidba višnje i masline, beru se i suše rogač, badem i smokva.
Sjetva povrća: cvjetača, endivija, kelj pupčar, kelj zimski, kupus zimski, krumpir mladi, ljutika, poriluk, radič, raštika, salata.
Gnojidba Prije gnojidbe za jesenske kulture preporučuje se uzeti uzorke tla za kemijske analize, posebice ako se namjeravaju podizati trajni nasadi - voćnjaci i vinogradi. Za meliorativnu gnojidbu treba koristiti NPK 5-20--30 S, NPK 7-20-30, NPK 8-26-26, NPK 6-18-36 ili NPK 10-30-20.
Sjetvu uljane repice treba obaviti u posljednjem desetodnevlju kolovoza, ili u prvom desetodnevlju rujna, ovisno o vlažnosti tla. Prije sjetve uljane repice treba zaorati 300 - 400 kg/ha NPK 8-26-26, NPK 7-20-30 ili NPK 10-30-20, a zatanjurati 150 kg/ha UREE.
http://www.abm.hr/kal-kol.php

[shaka zulu]

KALENDAR RADOVA - RUJAN

U polju 
Nastavlja se sjetva uljane repice, djeteline, lucerne, smiljkite, trava i travno-djetelinskih smjesa. Krajnji rok za sjetvu ovih kultura je prvo desetodnevlje rujna. U drugom desetodnevlju rujna sije se ozima grahorica i ozimi grašak te njihove smjese s ozimom raži i ozimom zobi, a potkraj rujna s ozimora pšenicom ili ozimim ječmom. U drugoj polovici rujna započinje jesensko-zimsko oranje površina za proljetnu sjetvu (ne ranije zbog zakorovljenja u jesen i osobito u rano proljeće) jer bi se u proljeće moralo ponovno orati. Beru se rani hibiridi kukuruza, sirka, suncokreta, soje, vadi se krumpir i šećerna repa. Obavljaju se intenzivne pripreme za sjetvu ozime pšenice, ozimog ječma, ozime raži i ozime zobi. Nastavlja se s berbom jarih kultura. 
U staji 
Stoka se polako privikava na prijelaz sa zelene na suhu krmu i nastavlja s tovom. S obzirom na velike količine otpada u ratarstvu (kukuruzinac, lišće šećerne repe i si.) treba misliti kako ih iskoristiti u staji za hranu ili stelju.
U vinogradu 
Grožđe se pregledava, utvrđuje stupanj sladora i zdravstveno stanje i utvrđuje dan berbe. Vinograd treba urediti kako bi berba bila što lakša i veselija, a prerada grožđa brža. Ako je potrebna gnojidba stajnjakom, može se dopremiti za jesensku gnojidbu.
U voćnjaku 
U VOĆNJAKU je berba u prvom planu. Provodi se jesenska obrada tla, kopaju se jame za jesensku ili proljetnu sadnju. Voćke je dobro okopati.
U povrtnjaku 
Zalijeva se prema potrebi. Zaštita povrća od nametnika provodi se prema potrebi. Prekopava se tlo za sadnju novih kultura. Sije se: mrkva, peršin, radič, salata, špinat, matovilac. Sadi se: češnjak, salata, radič, endivija, artičoka, poriluk, luk srebrenac, kozjak, ljutika.
U podrumu 
Podrum, bačve i pribor moraju biti potpuno spremni da prihvate mošt da od njega postane kvalitetno vino. Stoga se ovaj mjesec uredi sve navedeno i berba se dočeka kako dolikuje savjesnom podrumaru.
U prvoj polovici mjeseca treba osigurati sav potreban pribor i materijal za berbu: kalijev metabisulfit, vrelnjače, moštomjer, bentonit, sodu za pranje bačava, selekcionirani kvasac. Podrum treba pripremiti za prihvat nove berbe. Valja ga obijeliti, oprati i raskužiti. Rasušene bačve napuniti vodom da drvo nabrekne, izribati kace i badnjeve, betonske cisterne, također, dobro oprati, a po potrebi obnoviti premaz otopinom vinske kiseline. Provjeriti jesu li svi metalni dijelovi strojeva za preradu zaštićeni bojom, ako nisu izrađeni od nehrđajućeg čelika. Strojeve oprati i na suncu osušiti. Započeti nadzor sazrijevanja grožđa u vinogradu, a kod ranih sorata i berbu.
U vrtu 
U VRTU se sade lukovice cvijeća koje cvate potkraj zime i početkom proljeća. Sadi se dvogodišnje cvijeće. Crnogorično drveće valja zaliti.
U skladištu  Ako se čuva samo kukuruz, odvojiti u posebnu prostoriju stare zalihe. U prostoriju za novi kukuruz iako je svježe obojena prskati zidove insekticidom (malation, diklorvos) nekoliko dana prije unošenja.
U priobalju 
Berba grožđa i njegova prerada plod su uloženog truda tijekom godine. Stoga i jedno i drugo treba obaviti tako, da mlado vino bude nagrada i užitak za vinogradara. U vrtu se bere preostalo povrće, presađuje endivija i salata, sade češnjak i luk, a siju mrkva, peršin, slata i špinat. Masline se gnoje uz istovremenu obradu. Sjetva povrća: celer, matovilac, mrkva, peršin, radič, salata, špinat. Sadnja povrća: artičoka, endivija, poriluk, radič, salata.
Gnojidba
Vrijeme je intenzivne obrade tla na veću dubinu, bilo za sjetvu ozimih usjeva ili za sjetvu proljetnih kultura. Pravi je trenutak rasipanja i zaoravanja ukupnih količina stajskoga gnojiva koje posjeduje gospodarstvo. Sa stajnjakom treba zaorati i NPK gnojiva namijenjena osnovnoj gnojidbi. Koristimo gnojiva NPK 7-20-30, NPK 8-26-26, NPK 5-20-30 S, NPK 10-30-20 ili NPK 6-18-36, ovisno o tipu tla i kulturi za koju se obavlja gnojidba.. Naknadno unošenje istih gnojiva prije sjetve daje znatno lošije učinke, jer se smanjuje aktivacija dušika iz organske tvari tla, a fosfora i kalija iz pričuve. Za pšenicu treba zaorati 300 - 500 kg/ha NPK 8-26--26 ili NPK 10-30-20. Predsjetveno zatanjurati 100 kg/ha UREE ili 100 - 200 l/ha UAN-a. Za povrće koje se sije ili sadi ujesen primijeniti 500 - 700 kg/ha NPK 5-20-30 S, ili NPK 7-14-21 S. U voćnjacima, prije berbe jabuka i krušaka, obavlja se posljednje prskanje Fertinom Ca radi boljeg čuvanja plodova, odnosno bolje skladišne sposobnosti.
http://www.abm.hr/kal-ruj.php

[shaka zulu]

KALENDAR RADOVA - LISTOPAD

U polju 
Slobodne površine nakon krumpira, suncokreta, soje, šećerne repe, sirka, krmnog bilja i ranijih hibrida kukuruza kao i sjemenskoga kukuruza zasijavaju se ozimim ječmom, ozimom raži i sortama ozime pšenice koje zahtijevaju raniju sjetvu. Intenzivno se nastavlja berba kukuruza, šećerne repe i svih proljetnih kultura radi oslobađanja površina za sjetvu pšenice. U listopadu se obavlja najveći dio poslova u godini, jer se preoravaju najveće površine, obavlja se gnojidba stajskim i mineralnim gnojivima i nastoji obaviti sjetva do kraja mjeseca kad završava i otpimalni rok za veći dio sorata, što je ovisno o područjima.
U staji 
Sve je manje mogućnsti ispaše i zelene hrane, pa stoka počinje trošiti što je spremljeno za zimu. Hrane sad ima u izobilju pa stoka određena za tov dobro napreduje. Ovaj mjesec treba da pronesu kokice koje su se izvalile u proljeće. Sve koje nisu pronijele sa 5 - 6 mjeseci, treba izlučiti iz jata kao nesilice.
U vinogradu 
Nakon berbe osnovni je i najvažniji posao jesenska obrada i gnojidba. Svake godine potrebno je pognojiti mineralnim gnojivima, koja se zaoravaju. Kopaju se jame za jesensku sadnju novih voćnjaka ili za popunjavanje, mlada stabla zaštićuje se od glodavaca. 
U voćnjaku 
U VOĆNJAKU se sade nove voćke, obavlja se prihranjivanje. Stari i zapušteni voćnjaci se uređuju.
U povrtnjaku 
Razbacuje se stajski gnoj i rasipa mineralno gnojivo, te se provodi duboko kopanje ili oranje na svim slobodnim površinama za sjetvu ili sadnju povrća u proljeće. Priprema se tlo za sjetvu ili sadnju povrća ovog roka. Iz klijališta se vadi zemlja i razgrađeni bioenergetski materijal. Raskužuju se klijališta, klijališni okviri i klijališni prozori. Skladišti se i konzervira povrće za dugotrajnu zimu. Počinje sjetva boba-mahunara, a nastavlja mrkva, peršin i špinat. Sadi se: češnjak, luk-kapula, salata, radič, artičoka, luk srebrenac, kelj Advent Bonner.
U podrumu 
Prerada grožđa i vrenje mošta osnovni su radovi o kojima ovisi buduće vino. Bijelo grožđe treba što prije isprešati, zasumporeni mošt nakon taloženja odtočiti i dodati vinski kvasac. Na bačve staviti vrelnjače i pratiti tijek vrenja. Temperatura u podrumu treba biti veća od 15° C da vrenje bude potpuno i pravilno. U tom vrenju bačve se nadopune i prati razvoj budućeg vina.
Neposredno prije berbe treba isprati sve bačve, pogotovo one, koje su dulje vremena stajale prazne i često bile sumporene. Kod berbe paziti da berači među grožđe ne stavljaju lišće. Što brže grožđe prevesti iz vinograda na preradu, odmah ga muljati, uklanjati peteljkovinu i dodavati potrebnu količinu kalijevog bisulfita. Bijeli mošt taložiti. Ako je grožđe jače trulo, u taloženju dodavati bentonit. Vrenje provoditi selekcioniranim kvascem. Crni masulj 2 - 3 puta dnevno miješati, ako slabije vrije polijevati. Oprez pri ulasku u podrum zbog opasnosti do gušenja. Crno vino pravovremeno odtakati u zasumporenu bačvu i staviti na bačvu vrelnjaču.
U vrtu 
Sve slobodne površine treba duboko prekopati. Sadi se ukrasno grmlje, posađeno u proljeće lagano se oreže.
U skladištu 
Spremiti suhi kukuruz u suhu, hladnu i zračnu prostoriju.
U priobalju 
Nakon berbe vinograd se gnoji i obrađuje. Nastavlja se rigolanje i priprema za sadnju novog vinograda. Povrtnjak se obrađuje za sljedeće kulture koje će se odmah sijati ili saditi. Sjetva povrća: bob-mahunar, celer, matovilac, mrkva, peršin, špinat. Sadnja povrća: artičoka, češnjak, luk srebrenac, radič, salata.
Gnojidba
U podignutim vinogradima i voćnjacima obavlja se osnovna gnojidba tla sa NPK 5-20-30 S, NPK 7-14--21 S ili NPK 7-20-30.
U skladu s kemijskom analizom tla (ako je napravljena) obavlja se meliorativna gnojidba, a po potrebi kalcizacija i humifikacija tla prije sadnje trajnih nasada. Za njih fosfor i kalij treba dati na zalihu barem za 8 -10 godina, jer je gnojidba svih idućih godina u plićem sloju i skuplja te manje učinkovita.
Nakon berbe jabučnjaci se mogu poprskati 5%-tnom otopinom UREE.
http://www.abm.hr/kal-lis.php

[shaka zulu]

KALENDAR RADOVA - STUDENI

U polju 
Nastavlja se berba proljetnih kultura i sjetva ozime pšenice, osobito sorata koji toleriraju kasniju sjetvu. Slobodne površine nakon završetka jesenske sjetve duboko se pooru i gnoje stajskim i mineralnim gnojivima. Brazda ostaje otvorena kako bi mogla bolje i dublje izmrznuti tijekom zime i akumulirati zimsku vlagu, dragocjenu za sljedeću godinu osobito u slučaju suše.
U staji 
Ovaj je mjesec klanja svinja, stoga ih treba hranidbom dobro pripremiti. Pojedine vrste hrane utječu na budući okus mesa i masti, pa o tome treba voditi računa. Hladni dani ne dopuštaju da stoka izlazi, već se treba brinuti za povoljnu toplinu.
U vinogradu 
Nastavljaju se radovi, ukoliko vrijeme dopušta, koji su propušteni prošlog mjeseca. Rigola se ručno ili mehanizacijom gdje dopušta teren. Nabavlja se materijal za proljetne radove. 
U voćnjaku 
U VOĆNJAKU se obrađuje tlo, gnoji se, sade se mlade voćke i provodi zaštita od niskih temperatura i zečeva.
U povrtnjaku 
Tlo u povrtnjaku gnoji se stajskim i NPK-gnojivima, nakon čega se duboko kopa i ore. Pregledava se ventilacija na trapovima i spremištima. Sprema se povrće za dugotrajno čuvanje. Prazne se i raskužuju klijališta, okviri te prozori. Priprema se tlo za sjetvu i sadnju. Sije se: bob mahunar, grašak, mrkva, peršin, a sadi se: češnjak, luk-kapula. Sjetva rajčice u plastenik.
U podrumu 
Podrumi u kojima se nalazi novo vino neka bude temperature barem 14 - 16° C, jer mlado vino ovaj mjesec dovršava tiho vrenje. Bačve trebaju biti uvijek nadopunjene kako ne bi došlo do neželjenih mana ili bolesti vina.
Nakon završenog burnog vrenja svakih 4-5 dana dolijevati bačve. Nadzirati tijek tihog vrenja i kod možebitne pojave mana vina, odmah poduzeti potrebno. Temeljito prati badnjeve, kace i cisterne u kojima je obavljeno vrenje masulja. Kominu do pečenja rakije konzervirati. Ako je vino zastalo u vrenju, a još je slatko, potaknuti vrenje zračenjem i miješanjem taloga.
U vrtu 
U VRTU se zaštićuju od zime lukovice koje prezimljuju vani. Okopava se ukrasno grmlje. Osjetljive vrste zaštićuju se od niskih temperatura.
U skladištu  Provjeriti miris i temperaturu pšenice i kukuruza. Ako su toči, potražiti kukce (žiške ili moljce). Lopatanjem, pri otovrenom prozoru (suhi zrak!), ohladiti žito. Pri pojavi kukaca upotrijebiti odgovarajući insekticid.
U priobalju 
U vinogradu se nastavljaju poslovi iz listopada. Ukoliko se u proljeće sadi vinograd, nabavlja se sav potreban materijal. Nastavlja se s jesenskom obradom i gnojidbom. Sjetva povrća: bob-mahunar, celer, grašak-biža, mrkva, peršin. Sadnja povrća: češnja, mladi luk.
Gnojidba
Na obrađivanim poljoprivrednim površinama nakon berbe ostaje puno biljnih ostataka (kukuruzovina, slama, lišće šećerne repe), pa se prije zaoravanja preporučuje dodati 150 - 200 kg/ha UREE ili 200 - 250 l/ha UAN-a radi brže razgradnje biljnih ostataka. Na taj će se način izbjegnuti tzv. dušična depresija u tlu, ali se ta količina dušika ne računa u gnojidbu iduće kulture.
http://www.abm.hr/kal-stu.php

[shaka zulu]

KALENDAR RADOVA - PROSINAC

U polju  
U skladu s prilikama dovršava se zimsko oranje, uz gnojidbu stajskim gnojivima. Ranije sijane ozime pšenice, ječmovi i raži koje su razvile više od 4 lista ili su izbusale potrebno je prihraniti, a na vodom ugroženim površinama vodu ispustiti.
Prosinac je mjesec zbrajanja godišnjih rezultata, planiranja proizvodnje i radova u sljedećoj godini te priprema mehanizacije za prezimljenje, nabave sjemena, gnojiva, zaštitnih sredstva i rezervnih dijelova za iduću sjetvu. Vlastito stručno uzdizanje proizvođači mogu postići praćenjem stručne literature i posjećivanjem stručnih predavanja.
U staji  
S obzirom na hladnoću stoka mora biti u toplim stajama, održavati higijenu, a posebno paziti na hranidbu. Kad vrijeme dopušta, staje se dobro prozrače, obroci se daju redovito u točno određeno vrijeme, u određenoj količini i kakvoći. Perad i nesilice držati na toplom, dobro hraniti i produljavati dan umjetnim svjetlom.
U vinogradu  
Tlo se rigola, navozi se gnoj, priprema se kolje za proljeće, popravljaju žice i stupovi, po potrebi se mijenjaju. Čokoti se čiste, mladi zagrnu radi zaštite od zime i zečeva. Izrađuju se planovi za novu proizvodnju, nabavlja potreban materijal.  
U voćnjaku  
U VOĆNJAKU se voćke posađene ujesen nagrnu zemljom kako se korijenje ne bi smrznulo. Obavlja se prihranjivanje i uređuju se krošnje. Postavlja se kućica i hrana za ptice.
U povrtnjaku  
Tlo se gnoji stajskim i mineralnim NPK-gnojivima. Provodi se duboko kopanje ili oranje na svim slobodnim površinama. Prikuplja se svježi bioenergetski materijal i čuva do doba upotrebe. Popravlja se ili kupuje dotrajali alat ii sitni inventar. Sije se: bob-mahunar i grašak. Pikiranje rajčice u plasteniku. Sije se: rani kupus i rani kelj u zaštićeni prostor.
U podrumu  
Mlado vino koje je dovršilo vrenje te se izbistrilo može se pretočiti prvi put. Posuđe i pribor neka budu besprijekorno čisti i zdravi da se mlado vino u njima ne pokvari. Pri pretoku paziti je li otvoren ili zatvoren, ovisno o sklonosti vina posmeđivanju. Prije prozračiti. Kuha se rakija tropica i drožđenka.
Nastaviti s redovitim dolijevanjem bačava. Kušanjem odrediti vrijeme pretoka. Prije pretoka obaviti kontrolu vina na zrak (zračni test). Ako miris vina nije čist ili vino sadrži mnogo ugljičnog dioksida, pretočiti uz prisutnost zraka. Bez pristupa zraka pretače se ono vino koje na zraku mijenja boju ili sadrži vrlo fine sortne mirise, koji se na ovaj način žele sačuvati. Vino treba svakako sumporiti prije ili za vrijeme pretoka.  
U vrtu  
U VRTU se alat čisti i sprema. Nezasađene površine na koje se sadi u veljači pokrivaju se lišćem, travom ili kompostom.
U skladištu  
Ohladiti zrnatu robu na što nižu temperaturu lopatanjem i zračenjem kad je suhi zrak.
U priobalju  
Vinogradi se obraduju, počinje rezidba na zrelo. Vrtovi se pripremaju za sjetvu i sadnju. Masline se beru, čisti krošnja i spaljuju grane, kopaju jame za sadnju. Sjetva povrća na otvorenom: bob-mahunar, grašak-biža. Sjetva povrća u plasteniku: zimska salata.  
Gnojidba
U sastavljanju zimskih obroka za preživače koristite Benurale - bjelančevinasto fosforno-kalijeve mineralne dodatke stočnoj hrani u gotovim smjesama i silaži. U hranidbi svih kategorija domaćih životinja koristite mineralne dodatke Petrokemije d.d. koji ne sadržavaju komponente životinjskog porijekla. Samo mineralima dobro izbalansirani obroci mogu biti učinkoviti.
http://www.abm.hr/kal-pro.php

[shaka zulu]

Luk

Sortiment i jesenska sadnja luka iz lučica
Datum: 05.10.2010.

Kategorija:

Povrtlarstvo
Luk je povrtna kultura umjerenih zahtjeva prema toplini pa je njegov uzgoj moguć i jesenskom sadnjom. Tolerantnost na niske temperature mu je bolja od većine drugih povrtnih kultura tako da se uz pravilnu tehnologiju proizvodnje iz jesenske sadnje u pojedinim sušnim godinama mogu postići i bolji rezultati nego iz proljetneJesenskom sadnjom luk se uzgaja iz lučica pa se za uzgoj koriste one sorte koje se reproduciraju iz lučica. Za uzgoj luka jesenskom sadnjom treba izabrati duboka, dobro propusna tla laganijeg mehaničkog sastava koja su bogata organskim tvarima. Teška, za vodu slabo propusna tla nepovoljna su jer tijekom zime zbog slabe dreniranosti na njima može duže ili kraće vrijeme stajati voda i uništiti usjev.

Luk je povrtna kultura dosta osjetljiva na kiselost tla pa se uzgoj preporučuje na tlima blago kisele do neutralne reakcije pH vrijednosti 6 - 7. Obvezno se uzgaja u plodoredu i obično dolazi iza kultura koje su gnojene stajskim gnojem kao što su kupus, rajčica, krastavci i paprika. Na istoj površini uzgoj luka ne bi trebalo ponavljati barem tri godine.


Sorta luka Red baron

Osnovnu obradu tla za jesensku sadnju luka potrebno je obaviti odmah nakon skidanja pretkultura na većim površinama oranjem na dubinu 30 cm. Po oranju na srednje plodnim tlima treba pognojiti s oko 600 kg/ha NPK kompleksnog mineralnog gnojiva 7:20:30 i tlo za sadnju pripremiti tanjuranjem ili sjetvospremačem, dok se na manjim površinama i u vrtu obrada i priprema tla obavljaju ručno.

Vrijeme sadnje
Optimalno vrijeme jesenske sadnje luka je druga dekada listopada. Iz takve sadnje do ulaska u zimu biljke će se uspjeti dobro ukorijeniti i pripremiti za prezimljenje.

Preranom sadnjom biljke mogu u zimu ući prerazvijene čime im se sposobnost prezimljenja jako smanjuje, a kasnom pak sadnjom nedovoljno će se ukorijeniti pa ih zimske golomrazice puno lakše oštećuju. Na većim površinama sadnja lučica luka obavlja se mehanizirano sadilicama na prethodno pripremljene gredice ili na ravno tlo, a u vrtu ručno. Na pripremljene gredice lučice luka se sade u redove razmaka 25 - 30 cm. Razmak posađenih lučica u redu treba biti 8 - 10 cm.

Lučice luka sorte Holandski žuti

Sade se po veličini ujednačene lučice promjera 1.5 - 2 cm. Za proizvodnju se koriste neproklijale lučice, a sadnja se obavlja na dubinu 3 - 4 cm.

Jednim kilogramom srednje krupnih lučica moguće je zasaditi površinu 12 – 15 m2. Iako Hrvatska ima povoljne uvjete za proizvodnju lučica, ta je proizvodnja potpuno zanemarena tako da se cjelokupne potrebe uvoze. Hrvatska godišnje uvozi oko 1.500 tona lučica luka, najviše žutog, no i značajne količine crvenog i bijelog. Od sorti luka žute boje ovojnih listova jesenskom sadnjom iz lučica u Hrvatskoj se najviše uzgaja sorta Holandski žuti i hibrid Centurion, od crvenog luka sorta Red baron, a od bijelog luka Majski srebrenac.

Sortiment
Holandski žuti je sorta luka plosnatih glavica žuto smeđih vanjskih ovojnih listova. Glavice
su dosta čvrste s dobro zatvorenim vrhom. Relativno su krupne s prosječnom masom 80 – 90
grama. Unutrašnjost glavice je bijela i umjerene je ljutine.

Centurion F1 je srednje rani hibrid okruglasto plosnatih lukovicažutosmeđih ovojnih listova
dobre čvrstoće. Unutrašnjost lukovice je žućkastobijela, a okus je blago ljut. Sadržaj suhe tvari
je oko 12%. Dobre je skladišne sposobnosti.

Red baron je kasna sorta ljubičastih ovojnih listova. Lukovice su okruglastog oblika, visine 6 –
7 cm i promjera 7 – 8 cm. Blago ljutog je okusa, čvrstih ovojnih listova i sadržaja suhe tvari oko
12%. Pravilno uskladišten, dobro se čuva kroz duži period.

Majski srebrenac je rana sorta okruglasto plosnatih glavica prosječne težine oko 50 g. Glavice su obavijene bijelimovojnim listovima. Unutrašnjost glavice je bijele boje, a okus je slatkast. Namijenjen je prvenstveno za ranu proljetnu potrošnju u svježem stanju.
http://www.agroklub.com/povrtlarstvo/sortiment-i-jesenska-sadnja-luka-iz-lucica/3852/

[Dado Ivazzi]

Dal neko zna gdje ima povoljno, po kokoj cijeni i da su barem 70- 100 cm

[Vegi]

Dal neko zna gdje ima povoljno, po kokoj cijeni i da su barem 70- 100 cm

Videl sam ih u onom rasadniku u Kolodvorskoj ( tam do vulkanizera), a cijena im je bila oko 25 kn ak sam dobro zapamtil, no nisu baš bili veliki rastom.

[Dado Ivazzi]

To je povoljnije, jer su kod sajma 35Kn !  Thx Vegi !

[spoofy]

Dal neko zna gdje ima povoljno, po kokoj cijeni i da su barem 70- 100 cm

Mislim da su u MBM-u u Lučkom bile po 30 kuna, cca 60 cm visoke.

[Bilaj]

E jedna stvar.
Ako planirate nabavljati trešnje probajte nabaviti one sa podlogom Gisela 5 jer ta podloga je minjaturna pa se ne trebate penjati kao majmun po trešnje 

[Zagorec BP]

Imam pitanje za vas iskusnije. 

Da li je u ovom podneblju (Ribnica -> tlo od pijeska i šljunka) moguće zasaditi živu ogradu od čempresa ili tuja i koja od tih dviju vrsta  bi bila izdržljivija na vremenske neprilike (vrućine i zimu).

Bilo bi super da je to neka visoka vrsta jer želim zakloniti pogled prema svojem "prekoplotoviću" koji ima totalno neuredno dvorište puno grmlja i ostalih gluposti.