Stari rudnik;jel to ovo;?
"...Ovi udarnici bili su u akciji na općinu Kravarsko zajedno s grupom iz Čakanca i Kozjače. Tom je prilikom uništena evidencija u općini, zaplijenjeni su pisaći strojevi i drugi materijal za pisanje, te uništen rudnik lignita u Kravarskom. Pripreme za akciju obavili su: Franjo Kirinčić- Boško iz Čakanca i Ivica Mikulčić, općinski blagajnik u Kravarskom. Jedan stroj za pisanje u općini je uspio sakriti općinski bilježnik Matković i s njim drugi dan pobjeći u Veliku Goricu. Ubrzo su partizani saznali za to i on je pisaći stroj vratio u Kravarsko, a općina je trajno preselila u Veliku Goricu iz svog sjedišta.
Rudnik su udarnici zapalili pomoću nafte i više nikad nije proradio. Zaplijenjen je sav ekrezit iz rudnika. U akciji je sudjelovalo 20 udarnika, a komandirao je Štef Šimec. O toj akciji na Kravarsko, neprijatelj je u 15-dnevnom izvještaju Prve oružničke pukovnije od 15. do 30. lipnja 1943. godine zapisao:
>15. VI. u noći upali su partizani u selo Kravarsko (15 km j. od Vel. Gorice), općinski namještaj i pismohranu spalili, a iz ugljenika odnijeli sve transmisije, te nastavak rada u rudniku nemoguć.< (AIHRPH, NG-kut 74)."
Velika Gorica u NOB, Mijo Kos Zorko
Jel imaš kaj o Zadruge na Ruševcu? Iliti "Državno dobro u Gornjem Hruševcu".
Jel imaš još kaj o kurije grofa Erdödyja?
DEKLINACIJA BROJEVA DVA, OBA, TRI I ČETIRI U KAJKAVSKIM PRAVNIM TEKSTOVIMA OD 16. DO 18. STOLJEĆA
...17. st.
...2. ČL 1 – Čička listina (Čiče, 20. 10. 1636.; Grof Štefan Erdödy nastanjuje Ivana
Posavca i dr. u Gladovcu, na imanju želinskom, u: Lopašić, Radoslav 1894.)
hrcak.srce.hr/file/34656
Rudno blago Vukomeričkih Gorica
U Vukomeričkim goricama nalazi se jedna od najvećih zaliha ugljena (lignita) u Hrvatskoj, a u južnom dijelu Gorica uz ugljen ima i nešto željeza. Veliki rudnici bili su kod Kravarskog ali i na širem području okolnih naselja od Kozjače, Novog Brda, Gornjeg Hruševca, Hotnje pa sve do Petkovog Dola kod Cerja gdje se rudarilo na malo u tkzv. samorovovima.
Prvi poznati rudnici iz 1863 godine na ozemlju Vukomeričkih Gorica bili su; Egidius, Maximilian, Hermann, Marie i Olga, ove rudnike osnovali su šleziski rudari. Rudnik "Hermann" nalazio se je na državnom dobru u G. Hruševcu kojim je u to vrijeme upravljao grof Herman.
Glede rudarstva ljudi u našim Goricama i Turopolju nisu se do tada bavili rudarenjem no potaknuti Šlezima tadašnji vlasnici zemlje u Goricama (slobodnjaci i predijalno plemstvo) otvaraju čitav niz malih rudnika takozvanih samorovova, najuspješniji mali rudari među njima bili su Popovići iz G. Hruševca.
Na posjedu Selin-Kravarsko u vlasništvu grofa Erdedija zakupio je rudarsku koncesiju plemić Farkaš Vukotinović te otvara do tada najveće rudnike "Stari Ksaver" i "Matušini" koji zbog nameta vlasnika zemljišta propadaju koncem 19 st. Četrdesetih godina 20 st. poslovala su dva moderna rudnika u Vukomeričkim Goricama kod Kravarskog "Sretno" i "Olga", posjedovao ih je zagrebački inženjer Ucaš, oni su imali rentabilnu proizvodnju no poplavljeni su u jednoj gerilskoj akciji partizana 1945.
Zadruga u Gornjem Hruševcu
Prema ispravama Hruševec se od 13 st. nalazio na sjevernoj granici "Opatije Sv.Marije Topusko" u vlasništvu Hruševačkih plemića koji su se postupno uključili u život i upravu Topuske opatije.
Nakon sudske presude u Budimu iz 1555 godine svoj dio predija Gornji Hruševec izgubio je jedan od Hruševačkih plemića "Mihalj" koji je bio vođa otpora Topuskoga plemstva u borbi protiv župana Keglevića. Oduzeti posjed bio je jednake površine (površina Fumusa) kao i svaki drugi pojedinačni predijalni plemićki posjed u Gornjem Hruševcu, te su posjede obrađivala plemička bratstva koja su živjela u obiteljskim zadrugama na čelu kojih je bila glava cijele zadruge. Ovaj oduzeti posjed postao je Državno dobro u Gornjem Hruševcu (u socijalističkom razdoblju imenovano "Zadrugom") kojem su upravljali razni upravnici među kojima su poznatiji grof Herman, agronom Slavko Kolar, upravitelj Šoš i posljednji komunistički komesar "Capo" koji je po nalogu (navodno iz Beograda) uništio sve što je opstalo nakon rata.