Nepokoreni grad – Zagreb u antifašističkoj borbi 1941-45.
Kartografija otpora
Datum objavljivanja: 6. srp 2015.
Nepokoreni grad – Zagreb u antifašističkoj borbi 1941-45.
Knjižnica Bogdana Ogrizovića, Preradovićeva 5,
7. svibnja 2015.
sudjeluju: Branka Boban (povjesničarka u mirovini) i Goran Hutinec (Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu)
moderator: Josip Jagić (Mreža antifašistkinja Zagreba)
Iz najave: "U razgovoru s Brankom Boban i Goranom Hutincem pokušat ćemo skicirati političku dinamiku koja je strukturirala povijesni proces raspada NDH i oslobođenja Jugoslavije od fašizma na primjeru grada Zagreba. Raspad NDH i oslobođenje od fašizma koje je uslijedilo nisu samo nužna posljedica promjena koje su se događale diljem svjetskih ratišta, već su i rezultat političke borbe aktivistkinja i aktivista Narodnooslobodilačkog pokreta. Vodeći računa o specifičnom kontekstu unutar kojeg se ta politička borba u Zagrebu vodila, pokušat ćemo dati i odgovor na pitanje o njezinom karakteru. Ograničenja konteksta i struktura političke akcije sačinjavali su živi politički proces kojeg nazivamo Narodnooslobodilačkom borbom."
Organizator: Rosa Luxemburg Stiftung Southeast Europe u partnerstvu s [BLOK]-om
https://www.youtube.com/watch?v=8iiERo86a8Y-
NOB i politika povijesti
Kartografija otpora
Datum objavljivanja: 6. srp 2015.
NOB i politika povijesti
Knjižnica Bogdana Ogrizovića, Preradovićeva 5,
9. svibnja 2015.
sudjeluju: Boris Buden (Humboldtov Univerzitet u Berlinu), Dean Duda (Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu)
moderira: Stipe Ćurković (Centar za radničke studije, Zagreb)
Iz najave: SFRJ je rođen iz NOB-a. To je ujedno banalna povijesna istina i jedna od centralnih formula autolegtimacijskih narativa jugoslavenskog socijalističkog projekta. Iskustvo otpora i oružane pobjede nad okupatorskim vojskama, kolaboracionistima, agentima restauracije monarhije, agentima fašističkog i šovinističkog terora, postalo je zalog kohezije države. NOB je bio sveprisutna referenca u političkom i javnom diskursu, obrazovanju i svakodnevici. No diskurs o NOB-u, načini njegove tematizacije i uvjeti njegove recepcije kroz godine su se mijenjali pod utjecajem novih socio-ekonomskih, političkih i kulturnih okolnosti. I nakon raspada SFRJ-a, NOB ostaje relativno važno mjesto u narativima koji prate nastanak i strategije historiografske legitimacije novih nacionalnih država, ali sada pod znakom često agresivnog revizionizma – u rasponu od nacionalističkog osporavanja do recentnijih liberalnih pokušaja odvajanja antifašizma od socijalističkog projekta i revolucije. U razgovoru s Borisom Budenom i Deanom Dudom pokušat ćemo rekonstruirati neke od etapa te putanje, ali i silnice koje su ih oblikovale.
Organizator projekta "Kartografija otpora" je Rosa Luxemburg Stiftung Southeast Europe u partnerstvu s [BLOK]-om.
https://www.youtube.com/watch?v=OlYwzdCoMzoNeke nove informacije...
