Branje kestena

[Master]

Zanima me di se u Vukomeričkim Goricama moze brati kestene,naravno sve legalis da ne nadrapam.

[kuntakinte]

Čujem da za glive treba dozvola. Jesu kostajni van konkurencije il budu i nje "oporezovali"?
Posle ove suše nemam pojme jel se ima kaj za brati...

-

Novina je za berače i sakupljače šumskih plodova i ta što će se prije odlaska u šumu morati svratiti u najbližu šumariju i zatražiti dozvolu: mjesečnu, tjednu ili dnevnu.
 Za privatne potrebe osoba će moći ubrati dva kilograma gljiva dnevno, a u komercijalne svrhe, za registriranog otkupljivača, do 10 kilograma. To će trebati platiti, pa će se tako, za privatne potrebe, platiti prikupljeni kilogram pitomog kestena 2 kune, a za vrganje 10 kuna za kilogram. Dozvola za jedan mjesec sakupljanja gljiva košta 200 kuna, za tjedan dana 100, a za jedan dan 50 kuna. Šumari se, po svemu sudeći, baš neće obradovati tom poslu, jer stići na razinu razvijenih država Europe nije ni lak ni jednostavan put, jer pri tome treba mijenjati navike ljudi, a to je najteže.
 Država je dakle, odlučila, sve u okviru prilagodbe za ulazak u Europsku uniju, da se, kao kod lovaca ili ribolovaca, svako zadovoljstvo odlaska u šumu plati, a branje, na primjer gljiva, je ograničeno po količini, načinu branja, ali i drugim odrednicama do sada poznatim, ali neprimjenjivanim od strane berača.
 Prije svega, Zakonom je propisano da su proizvodi šuma i šumskog zemljišta: šumsko drveće i grmlje te svi njihovi dijelovi, zatim sastojci šumske vegetacije: cvjetovi, sjeme, plodovi, kora drveta, korijenje, ali i mahovina, paprat, trava, trska, cvijeće, ljekovito, aromatično i jestivo bilje. Proizvodi šuma su i: gljive, med, smola, travnati i pašnjački prekrivač, divljač i ostale životinje koje žive u šumi te treset i humus.
 Naročito su cijenjene gljive koje su se do sada brale bez nadzora, dozvola i bilo kakve kontrole. Gljivari su, u vrijeme bogate godine, gljive iznosili u košarama, pa i izvozili u auto-prikolicama, vrganje se sušilo, kiselilo, spremalo u hladnjače i nešto prodavalo.
 Po svemu sudeći tome je došao kraj, jer na snazi su čak dva zakona, Zakon o šumama i Zakon o zaštiti prirode, te četiri pravilnika o gospodarenju i očuvanje svega gore nabrojenog. Hrvatske šume su određene da izdaju dozvole i odrađuju naplatu, a inspekcijski nadzor je povjeren šumarskoj inspekciji, odnosno Državnom inspektoratu.
 Tako ovi zakoni i pravilnici propisuju za vrganje da se ne smiju brati sitni, zatim, u skupini vrganja mora ih se ostaviti najmanje 30% radi reprodukcije, kao što se iz istog razloga više ne smiju brati vrganji, rekorderi po veličini.
 Pročitaj više na forumu Pijanog Tvora: http://www.pijanitvor.com/showthread.php?t=4797&s=f70d99b8be52737c5e884d03524e53bf#ixzz28jcvjtzO

+
ZAŠTITA PRIRODE  >  Zaštita biološke i krajobrazne raznolikosti  >  Zaštita i očuvanje divljih svojti
http://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=238

+
Sakupljanje šumskih plodova
http://portal.hrsume.hr/index.php/hr/component/content/article/1-latest-news/429-sakupljanjesumskihplodova

[Zagorec BP]

Još malo pa se bez dozvole uopće neće smjeti stati na travku pored asfalta. Streljanje , utapanje i ubijanje strujom nam ne gine ako pojedeš šumsku jagodu. Jebala ih europa.

[Tazika]

Ovi moji bez stopedeset kil gliv nejdu doma.
Kad sam s kumom išla v glive tak smo natrpale auto da više nismo mi stale nutra.

Nema šanse da ovo zaživi.

Slušala sam emisiju na radiju gdje je o tom novom zakonu govorio profesor gljivarstva na agron.fakultetu.
Ljutio se i žestio.
Govorio je da su glive PLODOVI, i zabraniti ljudima da iznašaju glive je isto kao zabraniti im da beru jabuke -
ako ih ne poberu jabuke će strunuti, propasti. Bio je jako protiv tog ludog, nelogičnog zakona bez svrhe (osim da ljudima zgade odlazak u šumu).

Sad, to da nigde ne pobereš SVE glive, da svigdi ostaviš dio, da ne bereš mlade i male - to je stvar savjesti i
morala svakog pojedinca. A nekim ljudima to fali.
Oni drugi, s drugog brega - razviju se u strelce pa tak idu kroz šumu, ide cela obitelj, svaki 5 metri od drugoga, i beru sve jestive glive pred sobom. Kad dođu do kraja okrenu se pa tak isto nazad - ak im je koja promakla ili narasla baš sad. Iza njih stvarno trava ne raste. Kad je otkupljivač - znate one koji s kamionima otkupljuju glive i voze ih na granicu, a tamo čekaju hladnjače za dalje - ponudio 5 kn za kg trubača, obrstili su sve trubače da ih 2 godine uopče nije bilo. Ne imenujem ovdje nikog, samo kažem: ostavljanje mladih i trećine gliv ovisi o moralu, ne o zakonima.

A zakaj se u tekstu ljute jer si ljudi glive suše i ukiseljuju, "pa čak i prodaju" drugima koji si ih suše i ukiseljuju? Kaj da kupujem suhe i ukiseljene od onih otkupljivača koji su uzrok ovoj povremenoj devastaciji? Da ne plaćaju i to odmah, nebi se ovi pomamili.

Ma nemre to zaživeti... jelda nemre?